POVIJEST U HRVATSKOJ

- 1740. 1780. vlada Marija Terezija u duhu prosvijeenog apsolutizma, osniva Hrvatsko
kraljevsko vijee kao 1. vladu u hrvatskoj povijesti
- 1790. nakon gotovo pola stoljea centralizma i apsolutizma Habsburgovaca Hrvatski sabor
odluuje djelovati po nalogu Ugarskog namjesnikog vijea sve dok se teritorij Hrvatske ne
proiri krajevima pod turskom i mletakom vlau
- biskup Maksimilijan Vrhovac (tiskara 1794. 1824.)
- 1797. padom mletake republike pod francusku vlast, Austrija preuzima Istru, Dalmaciju i
Boku kotorsku
- 1795. 1805. razdoblje austrijske vladavine u Dalmaciji kao rezultat ratova Habsburgovaca
protiv Napoleona; jaaju tenje za ujedinjenjem hrvatskih teritorija
- Hrvatski je sabor 1802. u Pounu traio ujedinjenje Hrvatske i almacije ali je vladar to odbio
- 1805. mirom u Pounu Dalmacija i Istra dolaze pod francusku vlast
- 1808. Dubrovaka Republika je prestala postojati ulaskom Francuza u gard
- 1809. pod francusku vlast potpadaju prekosavska Hrvatska i cijela Istra Napoleon
proglaava ilirske pokrajine
- 1813. na Bekom kongresu svi su hrvatski krajevi osloboeni francuske vlasti pripali
Habsburgovcima, ali nisu pripojeni Hrvatskoj, nego do 1822. ine Kraljevinu Iliriju
- 1827. uvoenje maarskog kao obaveznog predmeta u kole
- 1830. Ljudevit Gaj objavljuje ''Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja'', djelo u
kojem se zalae za pravopisnu reformu hrvatskog jezika i tokavtinu kao temeljno narjeje za
hrvatski knjievni jezik; poetak hrvatskog nacionalnog pokreta
- 1841. osnovana Ilirska stranka, a 1842. i Matica Ilirska
- 1843. Iva Kukuljevi Sakcinski odrao 1. zastupniki govor na hrvatskom jeziku
- 1847. hrvatski postaje slubeni jezik u Hrvatskoj zakljukom hrvatskog Sabora
- 1848. u Zagrebu velika narodna skuptina donosi ''Zahtjevanje naroda'', hrvatski politiki
program u revolucionarnim dogaajima 1848. koji su zahvatili sve europske zemlje
- Ban Josip Jelai prekinuo sve dravno-pravne odnose s Ugarskom te ukinuo kmetstvo
- poeo zasjedati prvi graanski sabor u povijesti, nastala prva hrvatske vlada, Bansko vijee
- objavljuje se rat Maarima zbog nepriznavanja politikih i nacionalnih prava
- krajem 1848. ban jelai imenovan gubernatorom Rijeke i Dalmacije, a Meimurje je
osvojio tek je tako nakon dugih stoljea ujedinjen hrvatski teritorij
- 1849. Franjo Josip ohrabren porazom revolucije u Europi uveo Oktroirani ustav i
apsolutizam
- 1851. 1859. Habsburgovci ukidaju Ustav i vladaju otvoreno apsolutistiki Bachov
neoapsolutizam
- 1861. sazvan Hrvatski sabor na kojem je trebalo odrediti dravno-pravni poloaj Hrvatske
- javljaju se struje: pravai, narodnjaci i unionisti
- 1862. sagraena je 1. eljeznika pruga u Hrvatskoj Zagreb-Sisak
- 1866. osnovana HAZU
- 1867. sklapanjem nagodbe izmeu austrijskih Nijemaca i Maara nastala je Austro-Ugarska
dvojna monarhija
- 1868.. nastaje Hrvatsko-Ugarsko nagodba u kojoj su uprava, sudstvo, kolstvo i vjera
autonomni hrvatski poslovi
- Rijeka je po odluci Franje Josipa posebno tijelo spojeno s ugarskom krunom (''Rijeka
krpica'')
- Hrvatska je dovedena u neravnopravan poloaj
- 1873. banom je postao Ivan Maurani i ban puanin
- provodi reforme sudstva, kolstva i uprave i nastoji modernizirati Hrvatsku

- 1874. u Zagrebu poelo s radom moderno sveuilite s 3 fakulteta: teoloki, pravni i

mudroslovni
- 1883. Khuen-Hedervary postaje ban
- 1895. Franjo Josip doao u Zagreb na otvorenje HNK, a aci i studenti spalili su maarsku
zastavu na Jelaievu trgu u znak protesta (Stjepan Radi)
KLASICIZAM
Umjetnost klasicizma javlja se u Hrvatskoj krajem 18. stoljea, a nadovezuje se na kasni
barok. Poslije 1800. utjecaj antike je izraeniji, pretapa se u bidermajer, a ima primjesa oblika
iz baroka i historijskih stilova. Glavni su naruitelj graevnih djelatnosti plemstvo te crkvene i
vojne vlasti.
U klasicistikim oblicima gradi se, kao i u doba baroka, na plemikim posjedima i u
gradovima; tada gradovi naglo mijenjaju izgled. irenju gradova pomogla je izgradnja cesta i
luka.
Cesta Jozefina (Karlovac-Senj) graena je jo u doba Josipa II, a Lujzijana (Karlovac-Rijeka)
dovrena je 1811.
ZAGREB
Prve klasicistike zgrade graene su izvan starih gradskih jezgara Kaptola i Gradeca, jer se
potkraj 18. stoljea grad poeo iriti u ravnici, podno tih nastanjenih breuljaka.
Klasicizam se pojavio pri prvom zajednikom pothvatu svih triju tadanjih jurisdikcija
(biskupske, kaptolske i gradske), u kompleksu bolnice na Harmici (Ilica 1, sruena 1931.);
1796.-1804.
Sve vanije graevine prve polovice 19. stoljea odiu klasicistikim duhom koji je izraen
manje-vie u dekoraciji proelja.
Zagreb je do 1820. bio slabo ureen, mali broj stanovnika (8600). Zbog loih ekonomskih
prilika stagnira graevinarstvo. Od 1820.-1845., tzv. godine zlatnog doba. Niz graditelja bili
su zidarski majstori, nisu bili specijalizirani i grdili su sve (kue, kanale, mostove) udrueni
u ceh. Arhitektura je iroko shvaena pa su i geometri (mjernici) projektirali zgrade.
Primjerice, Josip Geigl u slubi biskupa Vrhovca radi nacrt parka Ribnjak 1806.
IVAN I JURAJ EITHER
- u Zagrebu djeluju 1775.-1847.; tradicionalni funkcionalizam prve polovine 19. stoljea
IVAN EITHER
Adaptacija i nadogradnja Banskih dvora; Radiev trg 2; 1808.-1809.
- najznaajnija graevina na izmaku baroka
- jedina monumentalna graevina iz tog razdoblja
Urbanistiki zahvati plan raskra Katarininog trga, irilometodske i Vranycanijeve, te
pristup na junu promenadu (Strossmayerovo etalite) iz Mesnike (kako bi car Franjo II
mogao za svog posjeta doi koijom)
JURAJ EITHER
Ugaona zgrada; Radieva 37Kamenita 1, 1822.
KRISTIJAN HEINRICH VESTBURG
- graditelj biskupa Vrhovca

- gradi Stubike toplice 1811.

- Maksimilijanova kupelj ima 30tak soba, baroknu koncepciju, 3 dijela, simetrija
(osmerokutni paviljon Dijanina kupelj s neogotikim motivima na prozorima,
Neorenesansna kapela iz 1814.).
- izrauje nacrt za novo proelje kapele sv. Martina, Vlaka (preko puta enoe) 1813.
ANTUN STEIDL
- radi za biskupa Aleksandra Alagovia koji mu je 1833. povjerio zgrade za vojsku (Vlaka
87) i vrte kuice na ulazu u biskupski perivoj na Ribnjaku, upni dvor sv. Ivana (Nova Ves
55)
ANTUN CRAGNOLINI (Italija)
- kazalite na Markovu trgu 1883. 1884.
- po narudbi trgovca Stankovia (1897. spojena je sa zgradom do u sklop gradske vijenice,
irilometodska 5)
- osim pozornice i prostranog gledita (parket i 3 kata loe) ukljuivala je i plesnu dvoranu s
galerijom, bila je istaknuta funkcionalna arhitektonska cjelina u tadanjem gradu
FRANJO SCHCHT (beki dvorski graditelj)
- radi za Haulika 1830.-1840tih
Samostan milosrdnica u Frankopanskoj ulici s crkvom 1841.-1844.
- jednokatna zgrada + crkva s klasicistikim proeljem u sredini (poslije dograena 2 kata)
Vrtna arhitektura parka Maksimir 1860. 1864.
- vidikovac, biskupski ljetnikovac, vicarska kua, svi paviljoni
ALEKSANDAR BRDARI
- prvi put da je arhitekt domai
- vlastita kua u Matoevoj 3, 1839.
- palaa Paravi, Opatika 10, 1839., pregradio ju je Herman Boll 1892.
- jednokatnica na uglu Opatike 27 i Demetrove 24, 1840.
- klasicistiko-bidermajerski prostor
- najvaniji prostor na 1. katu
- prizemlje ritam lukova, na prvom katu arhitrav
- ugao prozor flankiran parovima pilastara stilizirani akantusovi listovi kao egipatski
- ograda elementi ornamentike (vaza) + atika odaje empire cjelinu
- Dvorac u Jukovu kod Ozlja, 1841.
- talijanski ukus, kasna faza klasicizma
- proelje plitki rizaliti + terasa + jonski pilastri izmeu prozorskih osi
Pada ugled Felbingera; gradske vlasti su mu oduzele projekte i dale Brdariu: Palaa
zagrebake upanije (Markov trg 6 nema je vie), 1846.; pivovara (Gajeva 6), 1842.
BARTOL FELBINGER (iz eke)
- arhitekt Maksimilijana Vrhovca
Radio u Beu kao zidarski pomonik kod Wipplingera; 1809. dolazi u Zagreb i postaje
zidarski majstor.

Njegovi planovi za mnoge zgrade nisu izvedeni: upna crkva u Novom Sadu; Katedrala u
akovu (barokna isusovakog tipa, bliski tip Il Gesu Felbinger esto posezao za
renesansnim i baroknim oblicima), 1817.; svratite na nekadanjoj harmici u Zagrebu
Prema njegovih 8 nacrta bili su izvedeni dekorativni arhitektonski elementi i dekoracije
zgrada u Gornjem gradu i na Harmici 1818., prigodom dolaska cara i kralja Franje II; grad ga
doekuje sveanostima i lanom arhitekturom, dekoracija je bila potrebna da bi kamuflirala
gradi da ne izgleda toliko bijedan.
S ciljem preobraaja graanskog u klasicizam Felbinger radi slavoluk na Harmici, vijenicu
(stara 8 stupova + empire elementi), dvojna vrata kod dverca, etalite; gradska, Kamenita,
Mesnika i Opatika vrata.
- 1820. svratite u Varadinskim toplicama
- po njegovu projektu produljena je stara ljeilina zgrada, 2. kat
- 1822., Ilica 7
- prvotno jednokatna, Jambriak dogradio 2. kat
- meu prozorima imala pilastre
- parapeti na 1. katu, ispod prozora Felbingerov motiv ornamenta (3 kruga) ponovio ih na
2. katu
- imala 4 krila, u prizemlju trgovine, zatvarala dvorite
- 1823. prigradnja u Kamenitoj 9 (ljekarnica)
- 4 pesudoklasina polustupa + 3 luna otvora, triglifi i atika
- 1824. pregradnja ljetnikovca biskupa Alagovia u Novoj Vesu 86
- 1824. Opinska vijenica (Samobor)
- 1826. uglovnica Mesnika 49
- 1827. Jelaiev trg 15 i do hotela Dubrovnik; ''Hatzova kua''
- 1827. Opatika 18; Narodni dom unutranjost reprezentativne dvorane
- prizemlje niz luno zavrenih prozora, istaknutim vijencem odvojeni od 1. kata; plitka
rustifikacija; glavni ulaz stijenjeni luk
- prijelaz 1./2. kat naglaen reprezentativni prostor pilastrima
- 1827. Radieva 32 utjecaj Palladieve Palazzo Valmarana, Vincenza
- Demetrova 7, Jelaieva palaa trijem i ulini portal (utjecaj Palladio Loggia del
Capitaniato, Vicenza)
Izvan Zagreba
Zagorje
- 1830. nacrti za dvorac Januevec
- etverokutna centralna graevina s centralnom kupolom i trijemovi u sredini S i J proelja;
tip koji potjee od Palladijeve vile Rotonde u Vicenzi
- ideja loe na Z proelju utjecaj dvorca Rocca Pisana Vicenza Scamozzija
Stubica
- kupelj Maksimilijana Vrhovca 1814. dananje Stubike toplice
Vukovar
- dvorac Eltz sredinji dvokatni rizalit i pomone zgrade
- 1790tih izgraen, 1810.-1820. pregraivan

Ilok
- dvorac Odeschalchi 1793., pregraen 1839.
ARHITEKTURA HISTORICIZMA
- poeci seu u 18. stoljee
- motivi pojedinih historijskih stilova esto se mijeaju to je izraz romantikoga odnosa
prema prolosti
- arhitekti se koluju na visokim kolama i akademijama temeljito prouavaju i povijest
arhitekture
- dograuju se velike historijski i nacionalno biti objekti, npr. katedrala u Klnu kao simbol
ujedinjenja njemakih dravica
- veina europskih gradova dobiva svoj urbanistiki raster (bulevari u Parizu, Ring u Beu)
ZAGREB
- ujedinjen 1850.
- objavljen je 1857. prvi put ''red graenja'' - prva regulatorna osnova
- 1872. ukinuti su cehovi njihovu funkciju preuzele trgovako-obrtnike komore
- biskup Juraj Haulik uveo romantizam u graditeljski stil Zagreba poticaj za izvedbu
pejzanog parka Maksimir (Jurjevac) istiu se objekti vicarske kue i paviljona ''Parapluie''
- romantika arhitektura:
- 1856. zgrada Ope bolnice na Kazalinom trgu kasnije tvornica duhana, pa rektorat
- 1860. stambena dvokatnica u Ilici 42 M. Strohmayer
- 1860. dogradnja samostana i zvonika u Frankopanskoj M. Strohmayer
- 1862. prijedlog obnove Kaptolskih J vrata Franjo Klein
- 1866. idovska sinagoga u Prakoj ulici Franjo Klein (sruena 1941.)
- kombinacija arapskih, romanikih i gotikih elemenata, kao Hansen u Beu
- neorenesansna arhitektura:
- 1867. dvokatnica sa zakrivljenim proeljem na uglu Mesnike Franjo Klein
- 1872. stambena zgrada u Gundulievoj 29 Franjo Klein
- 1880. stambena zgrada u Radievoj 30 Janko Grahor (jedini ima akademsku diplomu)*
- 1874. Hrvatski glazbeni zavod, Gundulieva 6 poduzee Grahor i Klein
- 1876. Hrvatsko gospodarsko drutvo, Trg marala Tita 2/3 poduzee Grahor i Klein
- 1877. stambena zgrada na Zrinjevcu 3 poduzee Grahor i Klein
- 1878. stambena zgrada u Ilici 12 poduzee Grahor i Klein
- 1874. stambena zgrada u Gajevoj 15 Janko Jambriak
- 1876. stambena zgrada na Zrinjevcu 1/2 Janko Jambriak
- 1872. Kukovieva kua, stamebni blok, Hebrangova 9 i 11 Ivan Plochberger st.
- 1878. bolnica za duevne bolesti u Vrapu Kunno Waidman
- 1891. uglovnica, zgrada Narodnih novina, Frankopanska 26 Kunno Waidman
- 1876. palaa HAZU Friedrich Schmidt
- 1876. obnova sv. Marka, 1877. obnova katedrale 1877.