KUVAJT

Kuvajt je drava u jugozapadnoj Aziji. Nalazi se na arapskom poluotoku i na istoku

izlazi na Perzijski zaliv. Granii na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom
Arabijom. Veinu zemlje ini ravna pustinja. Ima 195 km dugu obalu u Perzijskom
zaljevu. Glavni grad je Kuvajt.
HISTORIJA
Dananji vladari Kuvajta su potomci tadanjeg vladara Sabaha I kojeg je zajednica
sastavljena od trgovaca izabrala.Dunost vladara je bila da obavlja sve drzavne
funkcije od diplomatije do prikupljanja poreza.
17 vijek je za stanovnike ovog dijela zaliva bio privremeno turbulentan.Plemena koja
su trgovala zainima iz Indije su na kratko okupirala dananje teritorije Kuvajta.Usred
nagle ekonomske transformacije i stabilne politike scene Kuvajt je prva drzava u
Zalivu koja dobija nezavisnost od Britanije,19. Juna 1961 godine.Irak se jasno protivi
ovoj nezavisnosti tvrdei da je Kuvajt sastavni dio teritorije Iraka.Ali pod pretnjom
Britanije, Irak ne ispunjava svoje pretnje o napadu na Kuvajt.Nakon osmogodinjeg
rata izmeu Iraka i Irana Sadam Husein koristi priliku i okupira Kuvajt.Danas
nezavisnim Kuvajtom vlada Emir Sabah el Ahmad.
STANOVNITVO

Krajem 2005. godine Kuvajt je brojao 3 miliona stanovnika. Od tog broja oko 2
miliona su inili dravljani drugih drava. Domae stanovnitvo je manjinsko u
Kuvajtu. Vlada rijetko izdaje dravljanstva graanima drugih drava. Oko 57%
stanovnitva ine Arapi.Ostatak Arapa koji ive u Kuvajtu ine Arapi iz Egipta, Libana
i Sirije.Veliki broj stranaca su dravljani Pakistana, Indije, Bangladea i Filipina. U
2003. godini vie od 400.000 dravljana Indije je ivelo u Kuvajtu, i predstavljali su
najveu imigrantsku grupu. Nekada je u Kuvajtu iveo veliki broj Palestinaca, ali su
mnogi protjerani iz zemlje nakon to je nekadanji podrao Irak pri okupaciji
Kuvajta.Zvanini i slubeni jezik je arapski, mada se engleskim jezikom slui veliki
dio stanovnitva. Oko 85% stanovnitva Kuvajta ine Muslimani (45% Suniti i 40%
iti).Ostatak stanovnitva su uglavnom hriani i Hindusi .
PRIVREDA
Privredom Kuvajta dominira nafta koja ini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a.
Prihodi od nafte omoguili su nastanak socijalne drave po evropskom uzoru, ali i
privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz ire regije. Drava uvozi skoro sve
prehrambene proizvode, osim ribe. Oko 75 % vode se uvozi ili destilira. Poviene
cjene nafte 2005., donijele su viak dravnoj kasi od 6,7 milijardi kuvajtskih dinara.
Kuvajt nastavlja pregovore sa stranim naftnim kompanijama o iskoritavanju nafte u
sjevernim dijelovima zemlje. U sekundarnom sektoru glavninu zaposlenih ine strani

radnici, dok je domae st. veinom zaposleno u tercijarnom sektoru (kolstvo, javne
slube). Poljoprivreda ima zanemarivo znaenje, kako po zaposlenosti, tako i po
prihodima koje donosi. Manjak vode onemoguava natapanje na znatnijim
povrinama. Proizvodi se neto povra i voa (datulje), oskudni polupustinjski
panjaci podravaju skromno stoarstvo. Uz uzgoj goveda, vano je i peradarstvo.
Ribarstvo je tradicionalno vano, prije rata raii su uz naftu bili jedini izvozni
proizvod, ali je veliko oneienje mora tijekom Zaljevskog rata (izlijevanje nafte) jako
unazadilo ovaj sektor
KLIMA
Klima je suha, pustinjska. Sr. temp. najtoplijeg mjeseca je o. 35 C, najvie su
temperature od aprila do septembra, kada se danju esto priblie 50 C, a katkad ga
i vie. U hladnom dijelu godine dosta je svjeije, sr. temp. januara veinom je 1115
C (zbog svjeih noi), a u unutranosti zemlje moe se javiti i mraz. Padavina je
malo, 50180 mm, gotovo sva koliina u razdoblju od novembra do marta, katkad u
obliku jakih pljuskova. Od juna do oktobra prevladava topao i vlaan vjetar s JI koji
donosi neugodnu sparinu, a u junu i julu uobiajen je, suh i vru zap. vjetar koji esto
uzrokuje pjeane oluje.
OBRAZOVNA STRUKTURA
Obrazovna struktura je dobra, obrazovni sustav takoer financira drava. Obvezno je
kolovanje od 6. do 14. godine, a uz javne postoje i priv. kole koje veinom
pohaaju djeca stranaca. Pismeno je oko 83% st., meu mladima taj je udio vei od
90%. Za razliku od nekih drugih arapskih zemalja, kolu u jednakim udjelima
pohaaju djeaci i djevojice. Sveuilite u gl. gradu osnovano je 1962, a znatan broj
Kuvajana studira u SAD-u, Vel. Britaniji, Egiptu.