Filozofski presjek Gorskog vijenca

Gorski vijenac, kao kruna Njegoevog stvaranja, objedinjuje pjesnikov duh i

ranije pjesniko stvaranje - u njemu je spojen Njego kao vladika i svjetovni
vladar sa Njegoem misliocem, filozofom. Njego je na velianstven nain
iskoristio jedan istorijski dogaaj kao okvir za djelo velike filozofske
dubine.
Tematski okvir Gorskog vijenca je prolost. Prolost shvaena kao izvor
vitetva, rtvovanja za ast i slavu, pravdu i druge etike odrednice ponosnih
crnogorskih gortaka. Gorski vijenac je poetska sinteza o dobru i zlu, srei
i nesrei, ljudskom i neljudskom, moralnom i nemoralnom, pojedinanom i
univerzalnom.
Iako je kao vladika bio vezan za vjeru, Njego je vie panje poklanjao
ljudskim i zemaljskim naelima. Kroz likove igumana Stefana, Vuka
Manduia, vladike Danila, Skender-age ili Mustaj kadije iskazao je razliita
osjeanja i stavove, tj. poglede na ivot. ivot, koji je toliko nepredvidiv da
se nekad postavlja pitanje moe li se ovjek sa njim uopte boriti. A mora se
boriti - to je ovjek, a mora bit ovjek. Iako je jedna slamka meu
vihorove, Njego poruuje da je ovjek koga nadahnjuje duh i strast, ona
snaga koja moe da mijenja svijet. Takav ovjek ne mora da eka najavu
boga. Zato Njego, iako sveteno lice, Boga podreuje ovjekovoj slobodi i
trai borbu za nju. To se posebno vidi kroz lika igumana Stefana koji jeste
otjelovljenje vjere, ali Njego kroz njega naruava stroge hrianske norme.
Iguman Stefan je olienje mudrosti, volje i snage, ali i ovjek razapet u
iskuenju: Niko srean, a niko dovoljan, niko miran, a niko spokojan.
Kroz odnos dva svijeta, Turaka i Crnogoraca, u Gorskom vijencu istaknuta
je potreba da se branimo od zla. Za Njegoa je tiranska sila olienje
neljudskosti i direktan je u njenom oznaavanju: Kome zakon lei u topuzu,
tragovi mu smrde neovjetvom.
On daje opte naznake da je borba sa zlom neizbjena i nuna. Za tu borbu
ne eka se boja milost, nego se trae unutranji izvori snage: Al tirjanstvu
1

stati nogom za vrat, dovesti ga k poznaniju prava, to je ljudska dunost

najsvetija.
Gorski vijenac ima zaista brojan i raznovrstan skup poetskih, ali nadasve i
filozofskih poruka. Sutina Njegoeve filozofije u ovom velianstvenom
spjevu je da otkriva razloge naeg postojanja, onaj splet sila koje nas ine
misleim biima i uvijek spremnim za suoavanje sa ivotom.