Primarna prevencija ovisnosti

Prijedlog nastavnih jedinica povodom

Mjeseca borbe protiv ovisnosti

naslov: Zbirka nastavnih priprema iz Vrnjake medijacije

izdava: Forum za slobodu odgoja, Kralja Drislava 12, 10 000 Zagreb
za izdavaa: Eli Pijaca Plavi
urednica: Biserka avora
grafiko oblikovanje: Mario Bajkua
Zagreb, 2011.

Vlasnik ovog primjerka moe fotokopirati bilo koji dio za neprofitabilnu uporabu u obrazovne svrhe.

Niti jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, uiniti na bilo koji nain dostupnim, digitalizirati, adaptirati, prevoditi,
ukljuivati u kompilacije ili prenositi u bilo kojoj formi ili na bilo koji nain, elektronski, fotokopiranjem, presnimavanjem ili bilo kako
drugaije bez pismene suglanosti Foruma za slobodu odgoja.

Ova publikacija je nastala uz potporu

Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.
Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Foruma za slobodu odgoja i ni na koji se nain ne moe smatrati
da odraava gledita Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.

www.fso.hr
Forum za slobodu odgoja je nevladina i neprofitna organizacija, aktivna u Hrvatskoj od 1992. godine, registrirana 1998. g. prema
Zakonu o udrugama. Temeljni cilj Foruma je implementacija obrazovnih standarda suvremenih demokratskih drutva u hrvatski
obrazovni sustav. lanovi Foruma su obrazovni strunjaci, iskusni eksperti i akademici, profesori i uitelji, roditelji, studenti i uenici
koji su zainteresirani za probleme u obrazovanju. U posljednjih 18 godina svog rada glavne aktivnosti ukljuuju kreiranje i provedbu
edukacijskih programa za metodiku izobrazbu nastavnog osoblja, nenasilno rjeavanje sukoba, zdravstveno obrazovanje,
integralno graansko obrazovanje, stipendiranje uenika, te usavravanje u metodici pouavanja. Forum za slobodu odgoja lan je
European Forum for Freedom in Education, mree Street Law, RWCT International Consortium, Network of Education Policy
Centers te Koordinacije udruga za djecu.

SADRAJ
KAKO OJAATI SAMOPOTOVANJE?................................................................................................ 4
NAVIKA RAZMISLI O ONOME TO RADI ....................................................................................... 9
PUITI ILI NE? ................................................................................................................................ 14
ALKOHOL I ZDRAVLJE .................................................................................................................... 19
OVISNOST (1. dio).......................................................................................................................... 24
OVISNOST (2. dio).......................................................................................................................... 28

KAKO OJAATI SAMOPOTOVANJE?

Kontrola neugodnih emocija
Dob uenika: od 10 do 12 godina

Cilj/svrha:
ovladati negativnim emocijama
Ishodi:
Uenik/ca e moi:
identificirati negativne emocije i misli
mijenjati svoje negativne misli i stavove u pozitivne
graditi svoje samopouzdanje.
Metode:
Preporuka:
usmeno izlaganje
rad na tekstu
razgovor, diskusija
Oblik rada
usmeno izlaganje
rad na tekstu
diskusija
Didaktiki materijal:
- knjige: J. Calfield i M.V. Hansen ''Melem za
duu'' (2 i 3)
- pripremljen materijal
Vrijeme rada: 45 minuta (ili 2 x 45 min.)
TIJEK RADA
1. Uvod
2. Individualan rad
3. Razgovor
4. Rad u skupini
5. Zavrna rije
OPIS RADA
1. Uvod
Osjeati se uspjeno, vrijedno i sposobno, znai imati samopouzdanje. Kako bismo to uspjeli, prvi je korak
ovladati osjeajima i preuzeti kontrolu nad njima. No esto nama ovladaju negativne misli koje nam
potkopavaju samopotovanje. Zato je vano znati i uvjebati kontrolirati neugodne emocije i misli.
2. Individualan rad
Dok uenici razmiljaju, podijelite im papir na
Zamislite da ste nakon priprema prili osobi koja kojemu pie:
vam se svia, rekli joj da biste ju eljeli bolje Osjeam se:
upoznati jer vam je zanimljiva, a ona vam
Oajno i ponieno
jednostavno kae: ''Ali ja tebe ne elim upoznati!''
Razoarano
Ljuto i mrzovoljno
Ostanite malo u kontaktu s najvjerojatnijim
osjeajima i mislima u takovoj situaciji.
U sebi mislim:
to mi je to trebalo?
Zatim ispunite dobivene papire, izaberite svoje
Za mene nema nade, nikome se ne sviam!
najvjerojatnije odgovore.
teta to mu (joj) se ne sviam, ali svaka mi
ast to sam probao-la.
Prvo to u napraviti je:
Napit u se ili nekog istui
Razgovarat u s nekim o tome kako se
osjeam
Prvom u prilikom opet toj osobi dati do
znanja da mi se svia.
5

3. Razgovor
(Pitanja i nain komunikacije najvie ovise o uzrastu uenika pa ete o tome sami odluiti.)
Koja kombinacija odgovora pokazuje da osoba nema samopotovanja?
Koji su osjeaji najpogubniji po samopotovanje?
Zato su oaj i ponienje najotrovniji za osobu?
Kako na nas djeluje ponienje, a kako ljutnja? to nas vie pokree na akciju?
Kad se loe osjeamo, je li dobro trati, raditi sklekove i sl.?
Kad bismo se radije sakrili u miju rupu, kad smo ljuti ili kad smo ponieni?
Ako se sakrijemo i prevremo teke misli, hoe li nam biti bolje?
Koje je ponaanje najpogubnije? Zato?
Koja kombinacija odgovora pokazuje visoko samopotovanje?
Koji je osjeaj primjeren i oekivan u takvom sluaju?
to biste rekli za osobu koja kae da joj je svejedno? Govori li istinu?
Moemo li izbjei razoaranje ako nas odbije netko koga elimo?
Prepoznaje li uope takva osoba svoje osjeaje ili ne?
Ako nije ravnoduna, a to si ne eli priznati, hoe li to nezadovoljstvo jednostavno nestati?
Kako e isplivati na povrinu?
Jeste li doivjeli da ste mrzovoljni i neraspoloeni, da vam svi idu na ivce, a da ne znate zato? Kad biste
osvijestili razlog svoje mrzovolje (neraspoloenja) bi li osjetili olakanje? Zato? Moe li nas ikako i ikada
poniziti ako nekome izjavimo ljubav, naklonost, interes, svianje i slino? Ako nas runo odbiju ili uvrijede,
jesmo li mi ponieni ili on/ona? Ako nekome kaemo ''Svia mi se!'', poklonili smo mu neto lijepo i
zauzeli se za sebe jer smo dali priliku da ujemo: ''I ti meni!'' Ako nam kae: ''Ma, makni mi se s oiju!'',
onda nas je osoba eljela poniziti, ali sve to je uspjela, jest da je pokazala svoju primitivnost, glupost,
bezosjeajnost i tako ponizila sebe.
Kako se, meutim, moemo sami poniziti?
Ako nekome kaemo: ''Budi sa mnom, a ako nee jako u ti se osvetiti!'', ponizili smo se. Zato?
Koja je misao odraz visokog samopotovanja?
Trebamo li sebi odati priznanje ako uradimo neto to nam nije bilo lako?
Hoe li nam takvo razmiljanje pomoi da lake podnesemo poraz i da skupimo snagu za
daljnje pokuaje?
Misli li netko drugaije? Zato?
to bi, najvjerojatnije, uinila osoba visokog samopotovanja? Hoe li odustati?
Tko misli da bi? Zato? Tko misli da ne bi? Zato?
Ako jo uvijek osjeamo elju za osobom, koja nas je odbila, trebamo li pokuavati i dalje?
Jesmo li se duni pobrinuti za vlastito dobro? Bi li za nas bilo dobro da konano osvojimo
tu osobu ako nam se jo uvijek svia?
Je li vano kako emo to pokuavati? Smijemo li postati nametljivi, dosadni, grubi?
Kako moemo dostojanstveno, duhovito, simpatino i dalje pokuavati?
4. Rad u skupini
Podijelite uenicima dijelove teksta iz knjige Melem za duu (vidi iduu stranicu)da ih oni proitaju ili ih Vi
proitajte naglas.
Razgovor:
to je zajedniko svim tim ljudima? Jesu li bili optimisti? Jesu li bili uporni?
Jesu li bili oajni i ponieni? Jesu li imali razloga za oaj i ponienje?
Misli li netko drugaije?
Kako su se postavili prema takvim osjeajima ako su se javili?
Jesu li oni zagospodarili njima ili oni osjeajima?
Jesu li matali ili su mukotrpno radili?
Jesu li vjerovali u sebe? Jesu li se prihvaali?
6

Mladi lijenik dr.sc. Ignatius Piazza, tek zavreni kiropraktiar, htio je otvoriti ordinaciju u prekrasnom
predjelu Kalifornije u zaljevu Monterey. lanovi mjesne zajednice kiropraktiara rekli su mu da u tom
podruju ve ima previe kiropraktiara i da nema dosta potencijalnih pacijenenata za opstanak jo jedne
ordinacije. Sljedeih nekoliko mjeseci Piazza je provodio deset sati dnevno obilazei kue i predstavljajui
se kao novi kiropraktiar u gradu. Pokucao je na 12 500 vrata, razgovarao sa 6 500 osoba i pozvao ih da
dou u njegovu buduu ordinaciju. U prvih mjesec dana rada primio je ak 233 pacijenta i zaradio
nevjerojatnih 72 000 dolara.

Koarkaka zvijezda Michael Jordan bio je izbaen iz srednjokolske momadi.

etiri nervozna, mlada glazbenika prvi su put 1962. godine nastupili pred Odborom glazbene kue Decca
Recording Company. Odbor nije bio oduevljen. Odbijajui tu skupinu koja se nazivala Beatles, jedan je
urednik rekao: ''Ne svia nam se njihov zvuk. Skupine gitarista izlaze iz mode.''

Prije nego to je Thomas Edison izumio arulju, uinio je vie od dvije tisue pokusa da bi doao do tog
izuma. Neki mladi novinar upitao ga je kakav je osjeaj toliko puta pogrijeiti. Odgovorio mu je: ''Nisam
nijednom pogrijeio. Izumio sam arulju. To je jednostavno put od dvije tisue koraka.''

Wilma Rudolf bila je dvadeseto, od dvadeset i dvoje djece. Bila je prerano roena i nije se znalo hoe li
preivjeti. U etvrtoj godini oboljela je od teke upale plua i crvene groznice, nakon ega joj je lijeva
noga ostala nepokretna. U devetoj je godini skinula metalnu udlagu s pomou koje je hodala. Do
tridesete godine ivota izumila je svoje posebnu vrstu ritminog hoda. Lijenici su govorili da je to udo.
Te je godine takoer odluila postati trkaica. Prijavila se za utrku i dotrala posljednja. Slino je bilo i
iduih godina. Svi su joj govorili da odustane, no ona je i dalje trala. Jednog je dana pobijedila. Pa zatim
jo jednom. Od tada je pobjeivala u svakoj trci. Nakon nekog vremena ta je djevojica, kojoj su rekli da
vie nikada nee hodati, osvojila tri zlatne medalje na Olimpijadi.

Richard Bach zavrio je samo jednu godinu studija, a onda je proao obuku za borbenog pilota u zranim
snagama. Dao je otkaz 20 mjeseci nakon to je dobio in. Zatim je postao izdava asopisa o
zrakoplovstvu koji je propao. Doivljavao je neuspjeh za neuspjehom. ak ni kad je napisao Galeba
Jonathana Livingstona, nije vjerovao da je nevoljama kraj. Rukopis je osam godina leao odbaen prije
nego to je odluio kakav e biti kraj, a onda ga je 18 izdavaa odbilo. Ipak, nakon to je knjiga objavljena,
prodana je u sedam milijuna primjeraka, prevedena je na mnoge jezike, a R. Bach je postao svjetski
poznat i cijenjen pisac.

Vlasnik Universal Picturesa odbio je 1959. godine Clinta Eastwooda i Burta Reynoldsa ovim izjavama
Burtu Reynoldsu je rekao: ''Ti nisi nadaren za glumu'', a Clintu Eastwoodu: ''Nedostaje ti pola zuba,
Adamova jabuica ti je previe vidljiva i govori presporo.'' Obojica su danas velike zvijezde filmske
industrije.

EVALUACIJA RADIONICE
Molim te ocijeni radionicu ocjenom od 1 do 5 tako da je 1 najloija, a 5 najbolja ocjena.
Radionica mi je bila:
1

zanimljiva
zabavna
korisna
potrebna
poticajna za razmiljanje

O ovoj temi bi jo elio/ljela znati:

Hvala!

NAVIKA RAZMISLI O ONOME TO RADI

Dob uenika: od 10 do 12 godina

Cilj/svrha:
prepoznati negativne navike
Ishodi:
Uenik/ca e moi:
razlikovati pozitivne i negativne navike
identificirati negativne navike (kod sebe)
povezati negativne navike i njihove posljedice (na osobu, zdravlje, drutvo).
Metode:
Preporuka:
usmeno izlaganje
razgovor, diskusija
Oblik rada
frontalan
individualan
rad u paru
rad u maloj skupini
Didaktiki materijal:
Pripremljeni materijal
Vrijeme rada: 45' x 2
TIJEK RADA
1. Uvod
2. Individualan rad
3. Razgovor
4. Rad u paru i maloj skupini
5. Prezentiranje napisanoga
OPIS RADA
1. SAT
Pripazite da sve reeno i zapisano budu stvarno
navike, a ne neto naslijeeno i nepromjenjivo.

1. Uvod

Na poetku sata uenicima najavite da ete

razgovarati o navikama. Zamolite ih da trideset Neke navike koje e moda spomenuti, a moda i
sekundi razmisle, a onda popriaju u dvoje te nee, pa ih vi moete dodati kao svoje: tjelesna
aktivnost, higijena, zdrava prehrana, redovito
zajedno napiu na papir to vie navika.
spavanje dobre navike; puenje, alkoholizam,
Kad su gotovi, neka vam glasno kau zapisane navike
drogiranje, prejedanje, gladovanje, pojaano
(ali tako da se sljedei koji govori ne ponavlja), a vi ih
pijenje kave, igranje kompjuterskih igrica, dugo
zapiite na plou.
telefoniranje, facebook, gledanje tv-sapunica,
ako se tome posveti ivot su - loe navike.
2. Razgovor
Postavite im pitanje: to mislite jesu li ljudi, koji imaju te navike, roeni s njima?
Oekuje se da e rei da su ih ljudi stekli tijekom svog ivota ... pa ih onda upitajte: Ako su to ljudi stekli,
mogu li to i promijeniti, tj. odviknuti se toga?
Kratko razgovarajte o tome...
Dalje neka s ploe prepiu navedene navike na papir (tablica br. 1.) i neka, u paru, dovre zadatak.
3. Rad u maloj skupini
Kada uenici zavre zadatak, moete ih rasporediti u male skupine (4-5) i neka usporede svoje odgovore,
10

popriaju i donesu neki zakljuak o tome to su napisali.

Mogu zajedniki osmisliti pounu reenicu, izreku, napisati pjesmu ili slini kreativni uradak.
Svaka grupa prezentira svoj zakljuak. Svaku skupinu treba nagraditi pljeskom.
Zapiite si njihove pametne izreke trebat e vam za sljedei sat.
2. SAT
Drugi sat, ako niste odmah nastavili raditi u dvosatu, moete zapoeti tako da ih podsjetite na njihove
pametne izreke/zakljuke.
Kratko predavanje (ili razgovor s uenicima) o tome kako svatko od nas ima neke navike. Neke navike nisu
tetne i opasne, a neke jesu. Nekih smo navika jako svjesni, a nekih uope nismo. Nekih se navika moemo
lako rijeiti, a za neke navike, da bismo se ih rijeili, moramo potraiti pomo strunih osoba.
Pitajte ih kako bi oni definirali ''naviku'' to je za njih ''navika''?
Jedna od definicija glasi: ''Navika je takvo ponaanje osobe koje postaje gotovo potpuno neovisno o volji.''
- provjerite razumiju li ovu definiciju; pojasnite im.
Sada neka individualno napiu nekoliko svojih navika ... i razmisle o odgovorima na sljedea pitanja:
1. Sviaju li ti se ili ne tvoje navike?
2. Jesu li tvoje navike loe ili ak opasne za tebe ili druge?
3. Navedi loe posljedice svojih loih navika.
(Loe navike su nepoeljne aktivnosti koje "uporno" ponavljamo i koje nas onemoguavaju u eljenim
postignuima.)
Nakon toga uenici mogu u maloj skupini potraiti koje su im navike zajednike: dobre i loe, te kako se
loih navika mogu osloboditi?
Svaka grupa izabere i prezentira drugima - jednu lou naviku za koju se odlue da e se je osloboditi i na
koji e nain to uiniti.
Pretpostavka je da nitko od uenika nee spomenuti da je ovisan o duhanu, alkoholu ili nekoj
psihoaktivnoj tvari. No za preventivno djelovanje vano je da uenici osvijeste da konzumiranje duhana,
alkohola ili drugih ilegalnih droga moe postati navika koju je teko prekinuti.
Zato kad uenici kau sve o svojim navikama, pitajte ih znaju li za neke navike kojih se teko osloboditi, a
koje ostavljaju (teke) zdravstvene probleme. Sigurno e se netko od njih dosjetiti ovisnosti ... pa kroz
razgovor s uenicima doite do (njihovog) zakljuka da je bolje neke stvari nikad ne probati nego stei
ovisnost (naviku) na njih ... i ostati zarobljen u tome.

11

TABLICA

ZADATAK: Upii navike u prvu kolonu, a u druge kolone i redove, stavljajui znak ''x'', odredi kakve
posljedice ostavljaju te navike.

Navika

Ostavlja velike
posljedice
( i na zdravlje)

Ostavlja male
posljedice
(i na zdravlje)

12

Ostavlja posljedice na
obitelj osobe

Nema posljedica za
osobu

EVALUACIJA RADIONICE
Molim te ocijeni radionicu ocjenom od 1 do 5 tako da je 1 najloija, a 5 najbolja ocjena.
Radionica mi je bila:
1

zanimljiva
zabavna
korisna
potrebna
poticajna za razmiljanje

O ovoj temi bi jo elio/ljela znati:

Hvala!

13

PUITI ILI NE?

Donoenje odluka
Dob uenika: od 13 do 15 godina

14

Cilj/svrha:
poistovjetiti odluku o NE-puiti s pozitivnim ponaanjem
Ishodi:
Uenik/ca e moi:
imenovati svoje pozitivne osobine
prepoznati vanjske i unutarnje utjecaje za donoenje odluka
odrediti prioritete za osobno zdravlje i razvoj
zauzeti stav prema ne/puenju
Metode:
Preporuka:
Poeljno je da nastavnik/-ca potie razgovor usmeno izlaganje
potpitanjima, usporedbom razliitih uenikih
rad na tekstu
odgovora, traei argumente za stavove i dr.
razgovor, diskusija
izrada postera
Oblik rada
individualan
u skupini
Didaktiki materijal:
Pripremljen tekst
Vrijeme rada: 45' + 45'
TIJEK RADA
1. Ledolomac stvaranje ozraja za meusobno povjerenje
2. Uvod najava cilja i uputa za rad
3. Rad u velikoj skupini
4. Igra uloga
5. Razgovor
OPIS RADA
1. SAT
1. Ledolomac
Zatraite od uenika da na papir napiu tri svoje osobine, vjetine, ... koje vole kod sebe ..., i da papir
spreme u dep. Zatim da prazan papir svaki uenik zalijepi na lea drugog uenika. Neka tako hodaju po
razredu i zapisuju na lea uenika/ce ono to im se svia kod njega/nje. Aktivnost vodite tako da svaki
uenik ima najmanje 4 komentara.
Kad su uenici gotovi, vrate se na mjesta pogledaju svoje popise.
Pitajte ih: Iznenauje li ih neto na papiru?
Recite im neka i ovaj popis spreme u dep, trebat e ih na kraju sata.
2. Uvod
Najavite uenicima temu - da ete razgovarati o nekim utjecajima koji utjeu na nas kakvu emo odluku
donijeti. Pitajte ih jesu li taj dan ve donijeli neku odluku? (npr. to e obui, hoe li ponijeti kiobran ili ne?
i sl.) i jesu li svjesni to je sve utjecalo na njih da tu odluku donesu? Nekolicini uenika dajte priliku da kau
odgovor na vaa pitanja ...
3. Rad u velikoj skupini
Proitajte im opise i nakon toga brzo prozivajte uenike i pitajte ih to misle koje su glavne karakterne crte
tih osoba.
15

Tinejder br. 1.
Ponekad je teko biti tinejder. Odjedanput mora donijeti toliko odluka. A svi, nai roditelji i
posebno prijatelji, imaju odgovor za nas. Nikad ne znam to je pravo. Proli petak je bio 13. i, kao
to sam i oekivao, jedan od najgorih dana u mom ivotu. Loe sam napisao test iz matematike. Bilo
je stvarno dosadno. Jednostavno se nisam mogao skoncentrirati. Zatim mi je najbolji prijatelj rekao
da vie nikad nee razgovarati sa mnom ako ne idem s njim na koarku. Iao sam i napravio budalu
od sebe. Jednostavno nisam za koarku. Ne znam za to sam. I povrh svega posvaao sam se sa
svojim roditeljima, oni su vikali, a ja sam sluao. Poelio sam da nestanu iz mog ivota.
Tinejder br. 2.
Toliko stvari mi je vano prijatelji, obitelj, kola, ... Teko je, ali pokuavam nai mjesta za sve njih,
zato to to elim. Odluio sam ii na instrukcije da bih popravio ocjene iz matematike i obeao sam
sebi da se neu svaati sa sestrom. ak sam napravio plan kako u nagovoriti roditelje da me puste
da ostajem dulje vani subotom i nedjeljom. O da, jo sam odluio, a to je bilo teko, da Branka nije
za mene, ma to Ana, Ivan i Nino mislili o tome.
4. Razgovor
Brzo prozivajte uenike i pitajte ih to misle koje su glavne karakterne crte tih osoba. Vane su njihove prve
reakcije.
Pitajte uenike tko bi oni eljeli biti tinejder 1. ili 2.?
Uenici bi trebali uoiti (bar neke) razlike izmeu ova dva tinejdera.
Tinejder br. 1. je neodluan i teko donosi odluke. Praznovjeran je i povodljiv. Nedostaje mu identitet, ima
nisko miljenje o sebi i ne misli previe o svojim ciljevima u ivotu.
Tinejder br. 2. je suprotnost ne eka da se stvari dogode. Ne boji se donijeti odluke koje mu mogu
promijeniti ivot. On ima izrazito samopotovanje i jasne ciljeve i ne brine ga miljenje drugih.
Sve karakterne crte koje su uenici naveli neka ih ponove za svog tinejdera, a vi ih napiite na plou:

KARAKTERNE CRTE
TINEJDER BR. 1

TINEJDER BR. 2

nesiguran

samopouzdan

povodljiv

ima svoje stavove

_______________

_______________

Analizirajte svakog tinejdera. Pitajte uenike koji tinejder ima vie izgleda da pone puiti? Zato?
A onda razgovarajte s uenicima o tinejderu br. 1. kako bi mogao poboljati svoje nedostatke i postati
samopouzdaniji.
Pred kraj sata recite uenicima neka, iz depa, izvade oba papira i usporede ih.
Pitajte ih ''Je li puenje spomenuto? Zato jest ili zato nije?''
Naglasite da ''puiti ili ne'' je vrlo vana odluka koju svi moramo donijeti jednom u ivotu. Svatko ima pravo
na slobodan izbor puiti ili ne ali ako dobro ne poznamo sami sebe, svoje vrijednosne stavove ili ciljeve, i
ako nismo svjesni vanjskih pritisaka koji utjeu na nau odluku, na izbor ne moe biti slobodan i u naem
interesu.
(Ovisno o uzrastu, do ovog zakljuka pokuajte doi zajedno s uenicima.)

16

2. SAT
Uvod
Mnogi tinejderi zaponu puiti jer to rade i njihovi vrnjaci. Ako vam prijatelj ponudi cigaretu, iako vam se i
ne pui, moda neete znati rei NE na nain da vas dalje ne nagovaraju. Zato je korisno unaprijed uvjebati
naine i rijei te zauzeti vrsti stav.
Da bismo to postigli, danas emo odigrati igrokaz.
Podijelite uenike u parove. Jedan uenik e biti osoba koja nudi cigaretu, a druga e biti osoba:
a) koja nikad prije nije puila, ali eli probati
b) koja nikad prije nije puila i ne eli probati, ali ne zna kako odbiti
c) koja eli puiti, ali joj ne daju roditelji
d) koja nikad prije nije puila i zna kako odbiti
e) ... uenik moe sam odabrati ulogu ...
Nakon igrokaza uenici koji su imali uloge neka kau zato su odabrali tu ulogu i kako su se osjeali u njoj?
S uenicima najvie radite na ulozi kad uenik eli odbiti cigaretu to sve moe navesti kao razlog
odbijanja.
Na kraju sata mogu napisati/nacrtati sve rijei i razloge na poster da trajno stoji u razredu.

17

EVALUACIJA RADIONICE
Molim te ocijeni radionicu ocjenom od 1 do 5 tako da je 1 najloija, a 5 najbolja ocjena.
Radionica mi je bila:
1

zanimljiva
zabavna
korisna
potrebna
poticajna za razmiljanje

O ovoj temi bi jo elio/ljela znati:

Hvala!

18

ALKOHOL I ZDRAVLJE
Dob uenika: srednja kola

19

Cilj/svrha:
osvijestiti da je alkohol opasna droga te razloge opasnosti od alkohola za sebe i druge
Ishodi:
Uenik/ca e moi:
ponoviti posljedice alkohola na cjelokupno zdravlje
objasniti negativne posljedice alkohola na obitelj i iru zajednicu
odrediti prioritete za osobno zdravlje i razvoj
sluiti se strunom literaturom i prosuditi vanost informacija.
Metode:
Preporuka:
Osim ove pripreme, koristite dodatnu literaturu
usmeno izlaganje
kako biste vie saznali o temi.
rad na tekstu
Naite literaturu pisanu za uzrast uenika s
razgovor, diskusija
kojima radite kako bi uenici samostalno mogli
Oblik rada
doi do njima razumljivih informacija.
rad u maloj skupini
Literaturu mogu donijeti i uenici.
prezentacija
Didaktiki materijal:
Pripremite se da uenici mogu imati pozitivan
Nabavljena struna literatura
stav prema pijenju alkohola.
Priloen pisani materijal za ''Igru''
Takoer voditi rauna o tome da moda neki
uenik ima roditelja-alkoholiara.
Vrijeme rada: 45' + 45'
TIJEK RADA
1. sat
1. Kratko popriati s uenicima o alkoholizmu u RH
2. Podjela sudionika u male skupine i podjela zadatka
3. Prezentacija uratka pred razredom
4. Diskusija
2. sat
5. Igra ''Tono'' - ''Netono''
OPIS RADA
I. sat
1. Ledolomac
2. Kratko popriati s uenicima o najnovijim podacima o broju alkoholiara u RH i meu mladima te to
oni mislite koje su sve posljedice za drutvo kad jedna drava (kao naa) ima 350.000 alkoholiara (od tog
broja 50.000 ena) i jo 200.000 osoba koje prekomjerno piju te 700.000 osoba koje izravno ili neizravno
trpe od alkoholizma. Mladi do 18. godina starosti 60% pije alkohol. (2010.)
Kojih se institucija tie ovaj problem i gdje e se sve ovaj problem odraziti? (Dva/tri njihova odgovora:
obitelj, kola, posao, policija, sudstvo, ekonomija, ...)
3. Podjela sudionika u pet/est skupina i podjela zadatka: svaka skupina dobiva jedno pitanje na koje
treba odgovoriti traei odgovore u dostupnoj literature.
Pitanja za male skupine:
1. Iz kojih sve razloga mladi piju alkohol?
2. Kako alkohol djeluje na cjelokupno zdravlje?
3. Zato je alkohol naroito opasan za mlade?
4. Koji su upozoravajui znaci alkoholizma (openito)?
5. Koji se sve problemi pojavljuju u obitelji ako je jedan lan alkoholiar?
20

6. Kako ti kao sin/ker moe pomoi lanu obitelji koji ima problem s alkoholom?
Svaka skupine izabere predstavnika koji e uradak prezentirati pred cijelom razredom.
4. Izlaganje i kratka diskusija nakon svake grupe.
2. sat
II. sat
Ako zbog vremena niste mogli prvi sat zavriti prezentacijom, to moete uiniti u drugom satu. Nastavak
drugog sata moe biti:
5. Igra: ''Tono'' ''Netono''
a) Svi uenici stoje na sredini razreda (klupe se moraju maknuti, ili s njima otiete u hodnik). Na dvije
suprotne strane stavite papire, na jednom pie TONO, a na drugom NETONO. Vi uenicima itate
reenice, a oni se prema vlastitom miljenju stanu na jednu ili drugu stranu ..., i po jedan uenik sa svake
strane treba rei zato je stao na tu stranu (tj. odgovoriti, argumentirati svoje miljenje, stav, ...). nakon
toga se uenici opet stanu na sredinu, a kad proitate sljedeu reenicu, opet prelaze na jednu ili drugu
stranu.
b) Drugi oblik ove ''igre'' jest da formirate dvije grupe uenika koje e se takmiiti koja e dati vei broj
tonih odgovora.
Svaki toan odgovor i argumentiran treba nagraditi aplauzom, a jo je bolje ako se nagradi
bombonom.

21

TONO NETONO
DA
1. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg tinejderi pue je potreba za pripadanjem grupi.
2. Pasivno puenje nepuaa uzrok je respiratornih (dinih) smetnji.
3. Vjebanje otklanja negativno djelovanje puenja.
4. Puenje je jedan od glavnih uzroka sranih bolesti.
5. Veina tinejdera moe prestati puiti kad god poeli.
6. Alkoholizam je znak moralne slabosti.
7. Veina alkoholiara je nezaposlena.
8. Alkohol je stimulans (poticaj), od njega se ivne.
9. Ako je osoba pila alkohol, alica jake crne kave, udisaj svjeeg zraka ili hladan tu pomoi e
da se osoba otrijezni i tada moe voziti.
10. Kad trudnica pui, pije ili uzima ilegalne psihoaktivne tvari, to utjee na dijete.
11. Marihuana stvara ovisnost.
12. Zimi se moe alkoholnim piem zagrijati tijelo.
13. Alkohol i sredstva za smirenje nikad se ne smiju uzimati zajedno.
14. Ljudi nikad ne umiru od trovanja alkoholom.
15. Istraivanja su pokazala da ak i jedan jedini sluaj jake intoksikacije (trovanja) uzrokuje
nepopravljiva oteenja mozga.
16. Nakon to prestane piti, ovjek vie nije alkoholiar.
17. Mladi se obino prvi put izloe ilegalnim psihoaktivnim tvarima tako da ih dobiju od
starijih neznanaca koji se motaju oko kolskih igralita.
18. Najee zloupotrebljavana droga je marihuana.
19. Mladi koji poinju piti alkohol prije etrnaeste godine dvostruko su vie u opasnosti da e
konzumirati i ilegalne psihoaktivne tvari.
20. Klaenje i kockanje dozvoljeno je maloljetnicima u Hrvatskoj.

22

NE

TONO NETONO
Dodatak za nastavnika/cu

1. TONO. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg tinejderi pue je potreba za pripadanjem grupi.
2. TONO. Pasivno puenje za nepuaa moe biti uzrok respiratornih (dinih) smetnji.
3. NETONO. Vjebanje ne otklanja negativno djelovanje puenja.
4. TONO. Puenje je jedan od glavnih uzroka sranih bolesti, ali i mnogih drugih bolesti.
5. NETONO. Tinejderi koji pue ne mogu prestati kad poele jer su psihiki i tjelesni ovisnici.
6. NETONO. Alkoholizam je bolest (ovisnost) koja se mora lijei.
7. NETONO. 70% alkoholiara je oenjeno i zaposleno. Mnogi od njih, u poetku bolesti, su u
profesionalnom smislu uspjeni i poznati strunjaci.
8. NETONO. Alkohol je depresiv, usporava rad mozga.
9. NETONO. Ako je osoba pila alkohol, alica jake crne kave, udisaj svjeeg zraka ili hladan tu nee pomoi
da se osoba otrijezni. Kad alkohol ue u tijelo, ne moe ga se na te naine eliminirati. I najmanje
koliine alkohola u krvi utjeu na psihofizike sposobnosti pa tako i vonju. Nita ne moe ubrzati
proces otrenjavanja, budui da tijelo sagorijeva alkohol uvijek istom brzinom. Potrebno je priekati
najmanje po jedan sat za svaku popijenu au.
10. TONO. Sve vrste droga prolaze kroz posteljicu do ploda i uzrokuju nepopravljiva oteenja i
malformacije (promjene) kao npr. srane mane, mentalnu zaostalost, smanjen rast.
11. TONO. Marihuana je droga koja stvara ovisnost (tjelesnu i psiholoku).
12. NETONO. Ba suprotno. Alkohol uzrokuje irenje krvnih ila i zato se dobiva osjeaj topline, ali ustvari
tijelo zbog toga bre gubi toplinu.
13. TONO. Alkohol i sredstva za smirenje nikad se ne smiju uzimati zajedno.
14. NETONO. Ljudi umiru od akutnog trovanja alkoholom, vrlo esto su to mladi u prvim pijanstvima.
15. TONO. Alkohol primarno djeluje na sredinji ivani sustav i na mozak razarajui modane stanice.
Uestalo i obilno konzumiranje dovodi do nepopravljivih teta.
16. NETONO. Kad netko postane alkoholiar, takvim se smatra ak i kad prestane piti. Zbog toga to kod
takvih ljudi i jedno pie znai vraanje stalnom opijanju.
17. NETONO. Mladi obino prvi put dobiju droge od svojih prijatelja.
18. NETONO. Najea zloupotrebljavana droga je alkohol.
19. TONO. Ispitivanja pokazuju da mladi koji eksperimentiraju s alkoholom prije etrnaeste godine ee
imaju problema s ilegalnim psihoaktivnim tvarima. Istraivanje koje je proveo Zavod za javno
zdravstvo Grada Zagreba (2006.) pokazuju: kako raste uporaba duhana i alkohola, raste i
eksperimentiranje s ilegalnim sredstvima ovisnosti. Kod adolescenata koji i pue i piju najea je
uporaba marihuane (64%) i ostalih ilegalnih sredstava ovisnosti (31%).
20. NETONO. Klaenje i kockanje zabranjeno je maloljetnicima u Hrvatskoj.

23

OVISNOST (1. dio)

Dob uenika: srednja kola

24

Cilj/svrha:
osvijestiti da se ovisnost ne dogaa drugima i posebnima
Ishodi:
Uenik/ca e moi:
objasniti stereotip da su ovisnici ''drugi i razliiti''
ispitati vlastite stavove prema ovisnicima
izabrati odgovornost za osobni razvoj.
Metode:
Preporuka:
usmeno izlaganje
Poeljno je da i nastavnik/-ca ravnopravno
rad na tekstu
sudjeluje i radi sve to i uenici.
razgovor, diskusija
Materijal Ovisnosti (prvi i drugi dio) moete
Oblik rada
obraditi u jednom satu, ali i u dva kolska sata. Sve
individualan
ovisi koliko imate uenika i vole li diskutirati.
rad u paru
Zavisno o tome vodit ete diskusiju.
Didaktiki materijal:
Skala procjene (u prilogu)
Vrijeme rada: 45 min.
TIJEK RADA
1. Ledolomac stvaranje ozraja za meusobno povjerenje
2. Uvod najava cilja i uputa za rad
3. Individualni rad uenika na Skali procjena (preslika za svakog uenika)
4. Rad u paru
5. Rasprava
OPIS RADA
1. Ledolomac
Svaki uenik kae svoje ime i pozitivan pridjev s istim slovom kojim poinje i ime.
Poeljno je da to prvo uini nastavnik kako bi dao primjer da uenici lake shvate to treba uiniti. Npr.
Vesela Vesna; aljiva tefica; i sl.
2. Uvod
Najavite uenicima temu, da ete razgovarati o ovisnosti i o etiri skupina ljudi s obzirom na to kakav je
njihov odnos prema ilegalnim drogama. Neki ljudi nikad ne probaju droge, drugi eksperimentalno
uzimaju, trei redovito konzumiraju, a neki su ljudi postali ovisni o drogama.
Unaprijed pripremite preslike, i nakon uvoda, Skalu procjena podijelite svakom ueniku.
3. Individualan rad
Na poetku dananjeg druenja prvo ete ispuniti Skalu procjena. Procjenjivat ete koliko je petnaest
istih osobina izraeno kod tipinih predstavnika etiri skupine ljudi s obzirom na njihov odnos prema
uzimanju ilegalnih droga.
Za svaku osobinu osobnosti zaokruit ete odgovarajui broj od 1 do 5, ve prema tome kako vi
procjenjujete izraenost osobine.
Npr. ako smatrate da osoba koja bi mogla biti tipian predstavnik eksperimentatora uope nije duhovita,
zaokruit ete broj 1.
Radite brzo i spontano bez puno razmiljanja.
Kad zavrite procjenu za jednog tipinog predstavnika, poveite svoje odgovore crtama pa ete dobiti
profil koji kasnije moete usporediti s drugim profilima.
Nakon nekoliko minuta, tj. im vidite da su uenici zavrili, zamolite ih da najprije svatko za sebe pogleda
25

to je napravio, to mu pada u oi?

Ima li razlike izmeu pojedinih profila? U emu je ona i kako bi se mogla objasniti?
4.
Nakon toga neka uenici u parovima usporede u emu su slini, u emu se razlikuju i zato je to tako,
kako to objanjavaju?
Dobro je da i razrednik/-ca ispuni Skalu procjene (to daje ozbiljnost zadatku i jaa povezanost s
razredom) i da se pridrui nekom tko nema para ili da se pridrui nekom paru.
5. Rasprava
Nakon pet minuta pitajte bi li neki par elio iznijeti kako su pojedinano procijenili tipine predstavnike
navedenih skupina ljudi?
Razlikuju li se oni u procjenama pojedinih skupina, i u emu?
Ima li razlike izmeu profila razliitih skupina? Ako ima, u emu se razlikuje osoba koja eksperimentira s
drogama i osoba ovisna o drogama? Kako to objanjavaju?
Jesu li razlike posljedica uzimanja droga ili je uzimanje droga posljedica osobina osobnosti?
Kad par zavri, pitajte eli li netko komentirati te potiite raspravu pitanjima: Misli li netko drugaije? Tko
se slae s reenim? Zato? Tko se ne slae, zato?
Na kraju sata recite im neka na komad papira u roku od 5 minuta napiu mogu li za osobu koju dobro ne
poznaju, samo na osnovi onog to vide, zakljuiti uzima li ilegalne droge ili ne?
Ako ima vremena, neka nekoliko dobrovoljaca proita svoje pisane radove. Kad sve proitate, nekoliko
kvalitetnih misli (radova) izloite na oglasnu plou u razredu ili koli, naravno uz prethodnu suglasnost
uenika.

26

SKALA PROCJENE
Na donjim skalama procijenite koliko su kod tipinog predstavnika pojedine skupine ljudi izraene navedene
osobine osobnosti, i to tako da zaokruite jedan od brojeva koji znae:

1 = uope nije
2 = manje od prosjeka
3 = prosjeno
4 = vie od prosjeka
5 = izrazito

1. Osoba koja ne uzima droge

1. smirena
2. svadljiva
3. vedra
4. turobna
5. inteligentna
6. sebina
7. tolerantna
8. marljiva
9. uredna
10. umiljena
11. agresivna
12. drueljubiva
13. laljiva
14. duhovita
15. povjerljiva

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2

3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3

2. Osoba koja eksperimentira

4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4

5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5

1. smirena
2. svadljiva
3. vedra
4. turobna
5. inteligentna
6. sebina
7. tolerantna
8. marljiva
9. uredna
10. umiljena
11. agresivna
12. drueljubiva
13. laljiva
14. duhovita
15. povjerljiva

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2

3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3

4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4

3. Osoba koja redovito konzumira droge

4. Osoba koja je ovisna o drogama

1. smirena
2. svadljiva
3. vedra
4. turobna
5. inteligentna
6. sebina
7. tolerantna
8. marljiva
9. uredna
10. umiljena
11. agresivna
12. drueljubiva
13. laljiva
14. duhovita
15. povjerljiva

1. smirena
2. svadljiva
3. vedra
4. turobna
5. inteligentna
6. sebina
7. tolerantna
8. marljiva
9. uredna
10. umiljena
11. agresivna
12. drueljubiva
13. laljiva
14. duhovita
15. povjerljiva

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2

3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3

4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4

5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5

27

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2

3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3

4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4

5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5

5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5

OVISNOST (2. dio)

Dob uenika: srednja kola

28

Cilj/svrha:
osvijestiti da se ovisnost ne dogaa drugima i posebnima
Ishodi:
Uenik/ca e moi:
objasniti stereotip da su ovisnici ''drugi i razliiti''
ispitati vlastite stavove prema ovisnosti
izabrati odgovornost za osobni razvoj.
Metode:
Preporuka:
rad na tekstu
Poeljno je da i nastavnik/-ca ravnopravno
razgovor, diskusija
sudjeluje i radi sve to i uenici.
Oblik rada
individualan
rad u skupini
Didaktiki materijal:
Tekst ''U heroinu nita osim tuge'' iz knjige
Ede Vujevia: Droga, opa opasnost (u
prilogu)
Vrijeme rada: 45 min.
TIJEK RADA
1. Uvod
2. Individualni rad uenika na tekstu (preslika za svakog uenika)
3. Rasprava
OPIS RADA
1. Uvod
Recite uenicima da e proitati monolog narkomanke i prostitutke ''U heroinu nita osim tuge'', iz knjige
Ede Vujevia: Droga, opa opasnost.
Napomenite im da e je itati na sljedei nain: neka jedan papir podijele na dva dijela te da na vrh lijeve
strane napiu ''reenice citati'', a na vrh desne strane ''komentar''.
itajui tekst izabrat e etiri reenice koje su ih se najvie dojmile i redom ih upisati na lijevu stranicu
papira, a desno e napisati kratki komentar zato ih se pojedina reenica dojmila. Mogu izabrati reenicu,
odnosno citat koji ih je podsjetio na neko osobno iskustvo, koji ih je zbunio, s kojim se nikako ne slau,
koji im je dao odgovor na neko pitanje, koji ih je emocionalno dirnuo i slino.
REENICA CITAT

KOMENTAR

2. Rad na tekstu
Dajte uenicima deset/petnaest minuta neka u tiini proitaju tekst i ispiu svoje komentare.
Za to vrijeme treba vladati potpuna tiina.
I vi itajte tekst i piite svoje komentare.
3. Diskusija
Nakon nekog vremena, kada ste sigurni da su svi proitali tekst i zapisali komentare, zaponite diskusiju
tako da poete od prvog pasusa i pitate: Ima li netko zapisani citat iz tog dijela?
Ako ima, zamolite ga da proita koja ga se reenica dojmila i zato?
Kad zavri, pozovite sve ostale da iznesu svoje miljenje o tome: slaganje, neslaganje, razloge,
29

objanjenja, to o tome misle i zato itd.

Kad obradite prvi pasus, krenite na drugi tako da uenici iznesu svoje izabrane citate i komentare Tako
proite sve pasuse uz diskusiju o svakoj reenici koju su uenici izdvojili.
Ako mislite da je neka reenica vrijedna rasprave, a uenici ju sami ne istiu, pokrenite diskusiju pitanjima
to misle o tome, kako to da ih se nije dojmila, ima li drugaijih miljenja i sl.
Na kraju zamolite uenike da vam kau

Opi dojam o tekstu i to tako da svaki uenik kae jedan pridjev.

Pitajte ih i kako su se osjeali dok su itali tekst?

Ima li ovaj tekst neku poruku, ako ima, kakvu?

Kad zavrite s diskusijom, zamolite ih da ponovo pogledaju svoju Skalu procjene (s poetka ili prethodnog
sata) te da, ako sada drugaije misle, to i isprave.

Ima li razlike? U emu?

Jesu li sada sva etiri profila slinija ili jo razliitija?

Je li sada profil osobe ovisne o drogama blie sredini kako bismo svrstali tipinog predstavnika
''obinih'' ljudi ili je blii krajevima?

Je li ova mlada osoba bila iim obiljeena kao posebna prije nego li je poela uzimati droge? Ako
je, u emu, to je to ukazivalo da pripada rizinoj skupini?

Ako nije, znai li to da svatko moe postati ovisnikom ako iskuava i eksperimentira?

Ili da se to dogaa samo onima ''posebnima''? Po emu posebnima? (neka uenici obrazloe
svoje miljenje )

to mislite, po emu su se mogle osobe od 25 godina od kojih je jedna neovisna, jedna ovisna o
duhanu, jedna ovisna o alkoholu, a jedna o heroinu, meusobno razlikovati kad su imale
petnaest godina?

Kad mladi krenu u iskuavanje sredstava ovisnosti, ele li postati ovisnici?

To se ipak mnogima dogodi Zato?

Moemo li znati da se to nama nee dogoditi?

Jeste li sreli barem jednog eksperimentatora koji priznaje da je u opasnosti?

U kojem smo sluaju jedino potpuno sigurni?

Ako imate vremena, uenici se mogu u grupi po troje/etvero kreativno izraziti kako bi izgledao svijet bez
droge u odnosu na svijet s drogom (na papir podijeljen po pola). Njihove radove stavite na oglasnu plou.

30

U HEROINU NITA OSIM TUGE

Istinita ispovijed iz knjige Ede Vujevia: Droga opa opasnost
Bila sam u prvom razredu srednje kole kada sam prvi put probala ''travu'' i iskreno reeno nisam nita
osjetila. Nemam pojma u emu je bio ''tos'', vjerojatno je trema bila u pitanju. Zna kako je, nije mi bilo ba
svejedno, bojala sam se, ipak je to droga pa makar i najblaa. I onda se u tom uzbuenju nita ne osjeti ba
zbog uzbuenja, jer kad se plai, ve ti je raspoloenje ''dignuto'', krv ti tee bre. Normalno da e onda
ostati mrtav hladan na ''travu''.

Pravila sam se kao da ve imam iskustva, nisam htjela pokazati da mi je prvi put, a vjerojatno su se i mnogi
drugi isto tako pretvarali. Jedni druge smo obmanjivali, a zapravo to ja znam, to je glupo, to glumljenje,
ali to je u tim godinama valjda jae od tebe. Nisi ni svjestan da se uvaljuje u klopku iz koje malo tko uspije
izai. Sjeam se da sam tada mislila kako je ''trava'' neto normalno, inilo mi se da svi oko mene pue, svi
koje sam poznavala bili su nekako u tom ''iru''. Sad znam da su neki bili pametniji ili straljiviji ili su znam
neke takve jednostavno ''kuili'' da to nije za njih. Nije im se dopalo prvi put, nije ni drugi put i oni su
odustali. Sad su normalni ljudi. Mi ostali smo se u meuvremenu ''navukli'', bili smo uporni u nastojanju da
nam se dopadne. Najprije marihuana, a poslije i sve ostalo.

Ubrzo mi je, hvala Bogu, jedan ''joint'' bio premalo pa sam dnevno puila etiri pet puta. Stalno sam
zapravo bila napuena, moji su kod kue vidjeli da se neto dogaa, ali su mislili da me trese pubertet. Tako
je prola ta kolska godina, ni sama ne znam kako sam prola razred, valjda po nekoj inerciji. Onda je dolo
ljeto i u ekipi se pojavio jedan stariji momak. Ve je bio ovisnik, samo to ja, a ni ostali to jo nismo znali,
nismo imali blage veze s tekim drogama. On je bio teka koma, bio je strano pametan, otac mu je bio
lijenik, sve ''high class''. ak je i klavir znao svirati. U poetku ga nismo ba prihvatili, on je bio iz Zagreba, a
mi ba te Zagrepane nismo voljeli, ne znam ni ja zato. Njega su valjda poslali ovamo k barbi ne bi li se
''skinuo'' ili su ga ''pedili'' da ga ne gledaju, ne znam. U svakom sluaju on je svakodnevno dolazio k nama
kao da i ne vidi da smo prema njemu hladni i mi smo se na njega navikli. Malo je govorio, uvijek nekako
tuno. Bio je lijep i nesretan. I tako usamljen. Pravi doktorski sin, fin i pristojan, ne kao divljaci s kojim sam
bila okruena.
31

Tako smo mi poeli hodati, a sve se to hodanje za razliku od svih veza za koje sam znala sastojalo do
beskonanog razgovaranja. Rekao mi je da je narkoman i da bi za mene bilo bolje da nemam posla s njim,
da je tragika koju takvi kao on nose sa sobom zarazna, da mi nita osim tuge ne moe ponuditi. Bio je
poten, nije mi ponudio heroin, nita mi nije nudio. Njega sam najvie voljela.

Onda se on vratio u Zagreb, ja sam ostala ovdje. Sve po starom, sve jo gluplje i dosadnije. Drutvo se
nekako rasulo, bila sam nekako sama. Zna kako je kad voli nekoga tko je daleko, tko te samo ponekad
nazove, javi se, koga ne moe vidjeti. To je uasno. Onda se nije dugo javljao, jako dugo, mislila sam da je
moda otputovao u Indiju, neto je o tome govorio. Tada sam nazvala ja njega i javila se njegova sestra,
tako se predstavila, i bila je tako udna. Sve neto okolo, pita me za ime, pa odakle zovem i sve tako. I na
kraju mi plaui kae da se Zlatko jo prije dva mjeseca ''overdozirao'' i kako je mrtav. Ne mogu ti opisati
kako sam se osjeala, kao da sam se smrznula u trenutku, kao da se neto od mene otkinulo, neto vano,
najvanije.

Tako mi je prolo mjesec dana u nekakvom bunilu, nisam izlazila vie do mjesec dana. Nekako mi je sve
postalo nevano. Vie nisam birala drutvo i prvom koji mi je ponudio heroin rekla sam ''hou'' i ufiksala se.
Otada je prolo dvije godine, a koliko e jo proi ne znam. Od kue sam otila prije vie od godine dana,
oni su me prekriili, u kolu ne idem, nigdje ne radim. Slubeno ne radim, ali radim za jednog tipa
kurvam se, prostituiram, kako hoe. Zaradim dovoljno za prehranu i drogu, vie mi i ne treba. Moda odem
u inozemstvo, tamo me nitko ne zna, moda se uspijem ''skinuti'' idue godine, moda ovdje nema anse,
svi me znaju. ula sam da se u vicarskoj moe lako ''skinuti'' s heroina, da tamo lijenici primaju svakoga
tko doe i polako ga skinu s igle. Moda tako odem.

32

33