Univerzizet u Sarajevu

Filozofski fakultet
Katedra za Arheologiju

TEMA: Helenizam u BiH

DAORSI

Radili:
Amar Tufo
Emina Hono

Mentor:
Vii. ass: Amra ai, MA

Sarajevo, 2015

Uvod:
Daorsi predstavljaju najvanije poglavlje ilirskog helenizma. Niti jedan drugi ilirski narod nije
doao u tako ozbiljne a opet tako plodne kontakte sa grkim svijetom, kontakti koji su rezultirali
helenizacijom ovog ilirskog naroda u cjelosti. Taj kontakt grkog svijeta sa Daorsima se ponajvie
vidi na Daorsonu (), sjeditu Daorsa i utvrenom urbanom kompleksu Oania kod
Stoca. Naime, grka kolonizacija jadranske obale oko V, IV i III stoljea prije Krista rezultirala je
podizanje bogatih grkih gradova (kolonija) du obale kao to su Apolonija, Epidamno Dirahij,
Isa, Faros, Epetijon, Tragurion, Butoa i mnogi drugi. U ove gradove su Grci slali bogatu i egzotinu
robu koju je trebalo transportovati dalje u unutranjost. Obzirom kako su grki brodovi bili jako
veliki da bi plovili rijekom Neretvom (Naronom) a i poto se nisu htjeli izlagati opasnostima koje su
vrijebale du obala Neretve bio im je potreban pouzdan trgovaki partner. Tada Daorsi ulaze u priu
sa svojim malim brodovima koji su plovili du Neretve i transportovali grku robu u unutranjost.
Upravo ovi, isprva, poslovno trgovaki odnosi sa grkim svijetom e u potpunosti utjecati na
Daorse koji e od Grke preuzeti i druge aspekte grke civilizacije kako arhitekture, privrednog
ivota, materijalne, duhovne i helenistike kulture uopte. Pred vama se nalazi tematski rad koji se
bavi problematikom Helenizma u BiH te Daorsa koji predstavljaju glavnu polaznicu u izuavanju
ilirskog helenizma odnosno jedan od malih ali vrlo vanih ilirskih naroda koji su prihvatili sve
karatkeristike helenizma i helenistikog svijeta tijekom svojih kontakata sa grkom civilizacijom.
Kako su se ti kontakti ostvarivali i jesu li oni bili produkt samo trgovako poslovne politike kako
Grke tako i ilirskog naroda Daorsa te kako su Daorsi prihvatali grko prisustvo i na koji su nain
posticali irenje helenizma? Ova pitanja su jo uvijek otvorena ali emo ih kroz ovaj rad pokuati
odgovoriti, ako nita uzgredno kroz temu ovog rada. Nemojmo se ponadati kako emo mi saznati
sve dogaaje koji su se u dalekoj prolosti odigrali jer kako rimski historiar Tit Livije (59. g. pre. n.
e. - 17.n. e) jednom ree: Quis rem tam veterem pro certo affirmet Ko moe o tako davnim
dogaajima neto pouzdano tvrditi.
Tijekom nastanka ovog rada koritena je sljedea bibliografija:
1) Zemlje antikog ilirika prije i poslije Milanskog edikta: Poeci antike na prostoru dananje
Hercegovine. Doba ilirskog helenizma: 119, 2014.
2) Godinjak 10, ANUBIH, Zdravko Mari: Daorsi, 109, 1973.
3) Iliri, John Wilkes: Jadranski iliri, 51: 2001.
4) Iliri, Aleksandar Stipevi, Topografija ilirskih plemena, 27: 1991.

1. Daorsi u vremenu i prostoru (Amar Tufo)

Daorsi ilirski narod koji je ivjeo u dolini rijeke Trebiata1 i na Bronom polju, gdje su graniili sa
Naronom a sa druge strane Neretve dopirali sve do dananjeg Dubrovnika. Prvu nam vijest o ovom
ilirskom narodu donosi Hekatej Mileanin koji kae: Darsioi ethnos Thraion. 2, po kome su
Daorsi traani. Ovo je trenutno jedini podatak s kojim raspolaemo kada govorimo o etnogenezi
ilirskog naroda Daorsa. No, kako su Daorsi dobili svoje ime? Prema legendi koju nam donosi
Apijan u svojoj knjizi Ilirike, Daorsi su potekli od Ilirusove kerke Daortho. Apijanov odlomak
glasi ovako:
Kau da je zemlja nazvana po Ilyriusu, sinu Polifema koji je sa svojom enom Galatom imao tri
sina, Celtusa, Ilyriusa i Galata. Ovi se iselie iz Sicilije i zavladae narodima po imenima svojim,
Keltima, Ilirima, Galima. Ilyrius je kasnije dobio est sinova, Enheleja, Autariusa, Dardanusa,
Maedusa, Taulasa i Perhebusa, i kerke Parto, Daortho, Dasaro i druge. Od njih potekoe Taulanti,
Perehebi, Enheleji, Autarijati, Dardani, Parteni, Dasareti i Daorsi.

1 C. Patch: Daversi, Paulyus-Wissowa Real-encyclopdie, Neue Bearbeitung, vierter Band, Stuttgart 1901, str. 2231.
2 C. et T. Mulleri: Djelo citirano pod 1, Hecatei fragmenta 59, 61, 62, 63.