KOMEDIJE XVII. I XVIII.

STOLJEA
Pet stoljea hrvatske knjievnosti , knjiga br.20
-zaeci hr. dramske knj. su u crkvenim prikazanjima koja su kao liturgike igre
francuskog podrijetla izvoene najprije u Zagrebu jo u 12.st., da bi se 3 stoljea
kasnije pod talijanskim utjecajem naroito razvila u dalmatinskim gradovima
-komediografija kao grana prvenstveno svjetovnog teatra dostigla je vrhunac u
Dubrovniku, u stvaralatvu M. Dria- nakon njega, Naljekovia i Benetovia
komedija je opet zamrla do slijedeeg stoljea i prijevoda Moliera
-dok su u Dalmaciji, posebice u Dubrovakoj Republici, u vrijeme renesanse
postignuti rezultati reprezentativni i u europskim razmjerima, u sjevernoj je
Hrvatskoj kazalini ivot ostao ostao do preporoda u 19.st. domena crkvenih kola
i
podvrgavao
se
religiozno-moralistikim
i
politiko-germanizatorskim
tendencijama
-17.st.= doba velikih previranja
-predvoditelji protureformacije bili su isusovci- 1607. otvaraju u Zagrebu svoju
gimnaziju- u tim kolama aci i klerici prireuju kazaline predstave- do ukinua
reda 1773. izvedeno je oko 400 dramskih djela pri emu je komedija bilo vrlo
malo
-isusovci su djelovali i u Dubrovniku, ali je tu njihovo djelovanje bilo mnogo
razbuenije zbog jake i mone tradicije- prikazivale su se mitoloke igre i
pastorale koje su svojim melodramskim karakterom bile sline opernim libretimaza razliku od Italije, ovdje se nije razvila opera iako su ti oblici sadravali muzike
i koreografske komponente- podaci o muzikim pratnjama nisu sauvani
-Gunduli i Palmoti (i njihovi sljedbenici) su grau pronalazili kod Ovidija, Tassa,
Ariosta, ali i u naoj prolosti
-druine Orlovi, Smeteni i Isprazni
-druga polovica 17.st.- dezorijentiranost Dalmacije i Dubrovnika u novim
europskim politikim i kulturnim zbivanjima, potres u Dubrovniku
-razvoj komedije dell' arte u Italiji- to je puki oblik renesansne komedije
plautovskog tipa, istrgnuta je iz ruku akademiara i oivljena elementima pukog
ivota, uvijek je odraz suvremenog ivota
-da krajem 17.st. oivljava i komedija u nas tek se odnedavna otkriva
-anonimne komedije s kraja17.st.- brojne su pripisivane Kanaveliu ili barem
njegovu utjecaju
-komedije su to situacija i komedije karaktera
-odraavaju ljude i nain ivota onog vremena i gardova u kojima su bile
prikazivane

-po scensko-dramaturkoj strukturi su stereotipna i ablonska djela- fabule su

gotovo uvijek identine: zaljubljenici, stari i mladi, povjeravaju svoje jade
slugama koji posredujui stvaraju zaplete, esto lakrdijske, burleskne i drastine
da na kraju sve sretno zavri- mladi skapaju brakove, stari ih blagoslivljaju
-krti starci, lakoumni sinovi, razni doktori, hvalisavi kapetani, arlatani, enebeskrvne djevice, rogobatne gospoe, uspaljene usidjelice, iskusne kurtizane ili
spretne svodilje
-presvaenja, nesretno okonane serenade, uvlaenja uspaljenih staraca u bave
da se lake uvuku k eljenoj gospoi, zamjene linosti, nepoznati srodnici...
-groteskni sukobi, masni izrazi, opscene aluzije, grube geste...
-sluge nadmudruju i iskoritavaju gospodare, pobjedu odnosi mladost
-imena protagonista su uglavnom iz domaeg kraja, a njihovi su nadimci esto
komini i otkrivaju karakter onoga koji ga nosi (Intrigalo)
-nisu bile toliko namijenjene itanju koliko izvoenju, uivale su veliku
popularnost emu svjedoi i postojanje akademija u Dubrovniku i Splitu te Zadru

-u 18. se stoljeu dezorijentacija dalmatinskih gradova nastavlja, a na sjeveru

jaa austrijski apsolutizam i germanski imperijalizam, meutim, to je i razdoblje
prosvjetiteljstva i vraanje hr. pokrajna koje su bile pod Turcima, buenje
Slavonije i Bosne
-teatar je u sjevernoj Hrvatskoj ostajao domena crkvenih kola u ijem nabonopedagokom repertoaru nije bilo mjesta za izvornu komediografiju- tek ponekad
preraivala su se treerazredna strana djela
-u prvoj polovini stoljea u Dalmaciji literarni i kazalini ivot posveen je
prijevodima, posebno Moliera- u Dubrovniku su prevedena gotovo sva njegova
djela
-ta su djela redovito lokalizirana, ak i u toj mjeri da aludiraju na neke aktualne
dogaaje toga vremena, i nazivaju se franezarije
-svi su prijevodi u prozi osim Sorkoevievog prijevoda Psyhe u stihu kao i u
originalu
-to je odraz da je Dubrovnik bio u kontaktu s Europom i onodobnim kulturnim
zbivanjima
-smanjen je poticaj za originalno stvaranje
-zbog mode stvara se sve vie na talijanskom, latinskom i francuskom
-u drugoj polovini stoljea adaptirane su za kazalite melodrame Metastasija,
tragedije Scipiona Maffeija i Goldonijeve komedije

-posjeti talijanskih glumakih druina, smanjen interes za stavranje na hr.jeziku

-posljednih godina 18.st. etiri je komedije napisao Antun Ferdinand Putica- dvije
su poznate po naslovima, a druge dvije su sauvane u rukopisima- izvedbe su bile
na hrv., usprkos talijanskim naslovima
-komedije brae Stulli i Marka Bruerovia- prikazivane poetkom 19.st.- posljedni
trzaji zavrenog razdoblja, a ne vjesnici novog
-najzanajniji je dokument tih posljenjih napora komedija 18.st. djelo Vlahe
Stullija Kate Kapuralica- zgode jedne dubrovake obitelji s dna ivota, drastina
grubost uliarskog govora, naturalistike slike, utjecaj francuskih enciklopedista
-gornjohrvatski komediografi se nisu mogli ni umjeli izvui iz ablonskih
koordinata jezuitskog akog teatra dok se poetkom 19.st. nije pojavio
najznaajniji kajkavski komediograf- Titu Brezovaki
-jedina ondje poznata franezarija bila je Baron Tamburlano nepoznatog autora
smjetena u Dubrovnik

temeljne karakteristike hr.komedija 17. i 18.st.:

-

lokaliziranou se umanjuje strani utjecaj

vrijedan dio kulturnog nasljedstva
uglavnom plejbejskog karaktera- spomenik ivog, pukog duha
nisu literarna remek-djela, ali su odraz razvijenog, posebice u Dubrovniku i
dalmatinskim gradovima, teatarskog i kulturnog ivota u tim davnim
vremenima

LJUBOVNICI
-3 ina, proza
-starac Lovre Kalebi, ne mnogo mlai dotur Prokupio i mladi Fabricio Pisoglavi
zaljubljeni su u istu gospou- vladiku Lukreciju koja je svjesna da se mora udati,
ali nitko joj od brojnih prosaca nije osobito prirastao
[odlina je 4. scena 1. ina u kojoj ravnoduna, ali analitina Lukrecija s Ankom
pretresa potencijalne enike=)]
-sva se trojica povjeravaju sluzi Intrigalu koji im svoj trojici obea pomoi, za
novanu naknadu naravno
-on se dogovori s Lukrecijinom slukinjom Anicom, a poslje i s njenim slugom
Prodorom i tako upravlja dogaajima
-scena u kojoj joj dolaze pjevati i svirati pod prozorom- u vragove zamaskirani
Intrigalo i Prodor s njima rade komediju

-ima i scena presvlaenja- doktor se pokua u enskim haljinama uvui u

Lukrecijinu kuu, ali je prepozant i zastraen batinama
-na kraju se Lukrecija odlui za Fabricija- starac i doktor prihvate njen izbor,
unakrsne zaruke- Intrigalo i Anica, Prodor i Lovrina slubenica Vesela