Australija

Legende o Australiji kao nepoznatoj junoj zemlji

(latinskiTerra Australis Incognita) potjeu jo iz doba Rimljana, a sam kontinent otkrio

je danski pomorac Willem Janszoon poetkom 1606. godine. Mnogo prije dolaska
Europljana kontinent su naseljavali narodi koji potjeu iz jugoistone Azije. Ukoliko ste
mislili da arobnjakova zemlja Oz ne postoji, varate se - Australija se uobiajeno
naziva Oz, a njeni stanovnici Australci se u engleskom govornom podruju popularno
nazivaju Aussie.

Australija je najmanji kontinent i ujedno esta po veliini drava na svijetu. Poznata je

po svom izuzetno raznolikom okoliu koji varira od pustinja, preko planinskih
predjela do eukaliptusovih i tropskih uma, a kontinent zbog svoje duboke starosti,
dugotrajne zemljopisne odvojenosti i promjenjive klime naseljava izrazito raznolik biljni
i ivotinjski svijet.
ak 85% biljaka cvjetnica, 84% sisavaca, 45% ptica i 45% riba nema nigdje drugdje
na svijetu, to znai da predstavljaju endeme Australije. Ukoliko ne volite gmazove,
Australija nije zemlja za vas. Tamo, naime, ivi ak 755 vrsta gmazova, ukljuujui i
najotrovniju zmiju svijeta, taipan te neke od najneobinijih gmazova svijeta, kao to
su npr. plavojeziasti rova ilipilasti premosnik, ivi fosil koji moe doivjeti starost od
ak 100 godina. Naalost, naseljavanjem Europljana dolo je do izumiranja velikog
broja australskih ivotinja, od kojih je najpoznatiji tasmanijski vuk. Smatra se da je
posljednji primjerak tog nekadanjeg najveeg australskog grabeljivca uginuo 1936.
godine u zoolokom vrtu u Hobartu.

Izumrli sisavci Australije: tasmanijski vuk (desno) i tobolar Macrotis leucura, slian
zecu (lijevo)
Ipak, Australija je najpoznatija po fauni tobolara (Marsupialia) koji, kao i drugi
sisavci, kote ive mlade, ali su ti mladunci nepotpuno razvijeni i hrane se preko
mlijenih lijezda u majinom tobolcu. Najvei i najpoznatiji tobolari su klokani, od
kojih je najvei crveni klokankoji dosee do 100 kg ukupne mase tijela, a postoje i
brojne manje vrste klokana, tzv. valabija, te vrlo neobine vrste tobolara penjaa.
Tobolar nalik medvjedu, koji je ujedno i prepoznatljivi simbol australske faune,
je koala, koja skoro cijeli svoj ivot provede drijemajui na stablima eukaliptusa ijim
liem se iskljuivo hrani. Postoje i brojne druge miolike vrste tobolara kao to je
npr. debelorepi dunart i tobolarski mievi, makolike vrste (npr. istoni kvol) te
mesoderne vrste tobolara od kojih je najpoznatiji tasmanijski avo koji je posluio i
kao predloak za poznati lik iz crtanog filma.

ivot u Australskoj kronji: tobolar penja (lijevo) i letea lisica, najvei australski
imi (desno)
Australija je takoer domovina jedinog sisavca koji nese jaja, udnovatog kljunaa,
dlakave ivotinje patkasta kljuna, repa poput dabra i plivaim koicama na nogama ,
te nekoliko vrsta kopnenih kljunastih jeaka, od kojih neke vrste imaju vrlo neobinu
osobinu da u uvjetima nepovoljnih temperatura prijeu u stanje obamrlosti (letargije).

Neke od najpoznatijih australskih ptica su emu, vrlo temperamentna ptica slina

noju, glasne
kokabure te
brojne
vrste
papiga
od
kojih
su
moda
najpoznatije australske kraljevske papige.

Australski endem eukaliptus u cvatu (lijevo) i australska tropska prauma (desno)

Slino ivotinjskom svijetu, biljni svijet Australije takoer sadri velik broj endeminih
vrsta. Osnovno obiljeje biljaka Australije je prilagodba na sunu klimu i uestale
poare. Stoga veina australskih biljaka ima tvrde i koaste listove gusto rasporeene
na stabljici, a svoje sjemenke rasprostranjuju na poticaj topline tijekom velikih poara.
Meu najpoznatije biljke Australije ubrajaju se razliite vrste eukaliptusa, mahunarki, u
koje ubrajamo i simbol Australije slian mimozi, kaktusa, te biljke ivopisnih cvjetova
iz porodice Proteaceae, kao to je npr.Banksia. Naseljavanjem Europljana promijenio
se i biljni sastav veine kopnenih ekosustava. Naalost, 60-ak vrsta je od tada izumrlo,
a oko 1 000 vrsta biljaka Australije danas se smatra ugroenim.