1.

Osnovna problematika na koju kemija okolia daje odgovore:_ _Studija utjecaja ovjeka na okoli
___ Razumijevanje oneienog okolia____ Koje kemijske vrste i u kojim koncentracijama su
prisutne,_____ Utjecaji prisutnih kemijskih vrsta
2.Strunjaci u podruju kemije okolia temeljem poznavanja razliitih pojmova iz podruja kemije i
znanosti o okoliu odgovaraju na pitanja o tome to se dogaa s kemijskim vrstama u okoliu.
___Za to je vano poznavati i razumjeti ope pojmove iz kemije ukljuujui razumijevanje kemijskih
ravnotea, naine uzorkovanja u prirodi i mogunosti primjene analitikih tehnika
Zato kemija okolia__-Zatita okolia nije danas samo nacionalni ve i globalni problem koji treba
sustavno rjeavati kako bi se priroda i okoli ouvali za sadanje i budue generacije.
___ Svakodnevno se susreemo sa sve veim promjenama u prirodi i okoliu koji nas okruuje i to u
svim sferama: zrak, voda, tlo i hrana.____ Nae potrebe, ivot. navike i interesi, koje priroda
neposredno ne moe zadovoljiti, neprestano rastu.____ Oslanjajui se na prirodu, stvaramo nove
elemente i oblikujemo svoj okoli, razliit od prirodnog.___-Primjena u kontroli kvalitete vode, zraka i
tla i utjecaj na hranu i ivot na Zemlji.______Npr. mjerenje razliitih parametarau uzorcima iz okolia:
_ otopljeni kisik u vodi_ pH_ koncentracija tekih metala u tlu _ Utjecaj urbanog razvoja na vodu i tlo
KEMIJSKE RAVNOTEE pomau razumjeti razliite fenomene od unutarstaninog metabolizma,
utjecaja kiselih kia do reakcija znaajnih za analitiku kemiju.
_ Metode analitike kemije moemo podijeliti na kemijsku analizu i fizikalne metode analize.
_ Dio analitike kemije koji se temelji na kemijskim reakcijama naziva se kemijska analiza, za razliku
od fizikalnih metoda analize kod kojih analitiki signal ne nastaje kao posljedica kemijske reakcije.
_ Kod fizikalnih metoda analize prisustvo analita utie na promjenu nekog fizikalnog svojstva
( intenzitet svjetlosti, temperatura, tlak..)
_ Kod kemijske analize signal je posljedica kemijske reakcije u kojoj uestvuje analit.
_ Za kvalitativnu i kvantitativnu kemijsku analizu znaajno je razumjevanje ravnotenih stanja u
homogenim i heterogenim sustavima, kao i stabilno stanje, kojeg karakterizira prihvatljiva
konstantnost koncentracija vrsta koje sudjeluju u razmatranom procesu.
2. Kemijske ravnotee
_ Reakcije koje se koriste u analitikoj kemiji malo kada su potpune. One se uglavnom odvijaju do
uspostavljanja ravnotenog stanja, kada se izjednaavaju brzine stvaranja produkata i reaktanata,
odnosno uspostavlja se dinamika ravnotea.
Konstanta ravnotee-algebarska jednadba koja opisuje odnos koncent. reakt i produka u ravnotei
Stehiometrijska(koncentracijska)konstanta-Pomae u predvianju smjera i potpunosti kemijske
reakcije_ _Za analitiku iskoristivost kemijske reakcije bitno je poznavati brzinu kemijske reakcije
_ Spora reakcija s velikom konstantom ravnotee je analitiki neiskoristiva____ Ovaj nedostatak se
prevladava upotrebom katalizatora. Katalizatori poveavaju brzinu uspostave ravnotee, ali se poloaj
ravnotee pri tome ne mijenja..
Termodinamika konsta, K0 umijesto molarnim koncentracija barata s aktivitetima vrsta u ravnotei
____-S aspekta procjene analitike iskoristivosti neke kemijske u realnim uvjetima, kada kemijska
vrsta osim u osnovnoj reakciji moe sudjelovati i u paralelnim reakcijama, od znaaja je uvjetna ili
efektivna konstanta ravnotee koja se definira analitikim ili ukupnim koncentracijama
vrsta u reakciji
Kako kiselo-bazne ravnotee opisuju svijet u kojem ivimo?
_ U svim kemijskim i biolokim procesima u prirodi , industriji___ U postupku kontrole razliitih
kemijsko-tehnolokih procesa proizvodnje___ Kiselo-bazne ravnotee u organizmu bitne su
metabolizam, procese razmjene kisika, pravilnu probavu_ __Kiselo-bazne ravnotee u tlu kontroliraju
razmjenu hranjivih tvari, aktivnost mikroorganizama
Arrhenius kis-Daje H+ vodi baza-Daje OH- vodi Kiselo-baznom ravnoteom nastaje sol i voda.
_Bronsted- Donor H iona Akceptor H iona Lowry Kiselo-bazna ravnotea je proces prijenosa
protona.
_Lewis Akceptor para elektrona Donor para elektrona Kiselo-baznom ravnoteom nastaje
koordinativna kovalentna veza.
AUTOPROTOLIZA -Amfiprotona otapala podlijeu samoionizaciji ili autoprotolizi,
ime nastaje par ionskih vrsta. Autoprotoliza je primjer kiselo/baznog ponaanja

Konstanta ionskog produkta vode omoguuje izraunavanje koncentracija [H3O+ ] i [OH- ] iona u
vodenim otopinama
pH-Sorensen je raunao negativan log koncentracije [ ]H+ i nazvao ga snagom vodika, pH.
pH = - log [H+] Napravio je i pH skalu od 0 do 14.
Relativna jakost kiselina i baza
1. Definicija "jaka" ili "slaba" nema nikakve veze s korozivnou.
a) "Jaka" = 100 % disocijacija (hidroliza) b) "Slaba" = <100 % disocijacija (hidroliza), ali > 0 %
2. Definicija reflektira sposobnost disocijacije kiseline/baze i nita drugo.
3. Zapamtiti "jaka" kiselina/baza = velika vrijednost Ka i Kb(konstante za kisel i bazu )

c= nv

c-koncentracija n-broj molova v-volumen u litrima

Prikaz ovisnosti pH o koncentraciji vodenih otopina jake kiseline i Samo u koncentracijskom podruju
od 10-6 do 10-8 potrebno je koristiti sustavnu metodu raunanja s ravnoteama.
Ravnotee u vodenim otopinama slabih kiselina i baza :
Sve slabe kiseline, ope oznake HA, disociraju predajui proton molekulama vode u skladu s
ravnoteom: HA + H2O < >H3O++AKoja se moe prikazati pojednostavljeno ravnoteom disocijacije: HA <> H + + A_Disocijacijski doseg odreen je pripadajuomkonstantom kiseline.

+
H

K a=

___Slabe baze ope oznake B u vodenim otopinamapreuzimaju proton od H2O u skladu s hidrolizom
baze: B + H2O < >BH+ + OH_Disocijacijski doseg odreen je pripadajuomkonstantom hidrolize, odnosno konstantom baze.

+
BH

OH

K h=K b=

to je kiselina konjugiran kiselo/baznog para slabija,njezina konjug baza postaje jaa i obratno.
TO SU PUFERI ?
_ Otopine koje se opiru promjeni pH nakon dodatka male koliine (jake) kiseline ili (jake) baze ili
prilikom razrjeenja_ Koriste se za odrati konstantan pH na eljenoj vrijednosti.
___ Vrlo znaajni u biokemijskim i kemijskim sustavima._ Pufer otopine sadre slabu kiselinu i njenu
konjugiranu bazu, ili slabu bazu i njenu konjugiranu kiselinu.
_ Puferi nastaju mijeanjem-_-slabe kiseline i njene soli (s jakom bazom)---slabe baze i njene soli (s
jakom kiselinom) i kada se -_--slaba kiselina djelomino neutralizira jakom bazom -_--ili se slaba baza
djelomino neutralizira jakom kiselinom
Henderson-Hasselbalchova jednada
_ pH pufer otopine odreen je konstantom kiseline i odnosom koncentracija baze i konjugirane
kiseline u skladu s Henderson- Hasselbalchovom jednadbom:
2

cb

pH= pKa+ log c

Otopina pufera moe biti kisela, neutralna ili bazina, ovisno o poloaju uspostavljenih ravnotea:
pH podruje pufera podruje unutar kojeg pufer ima efektivnu sposobnost opiranju promjeni
pH __U praksi je pH podruje djelovanja pufera 2pH jedinice oko pKa
Znaaj pH za ivi svijet
__ pH je jedan od najznaajnijih kontrolirajuih faktora brzine i termodinamike biolokih procesa _
pH kontrolira cikluse duika i fosfora, dostupnost eljeza
_ _Promjena pH za samo pola jedinine vrijednosti moe uzrokovati ozbiljna oboljenja
__ pH tla je bitna za pravilan razvoj biljaka i postupke dohranjivanja
_ _pH vodenog okolia je bitna za ivotne cikluse u ovom Sustavu
Biljke koje sadre antocijane su najei prirodni indikatori-hortezija.
NASTAJANJE KOMPLEKSA OSNOVNI POJMOVI
_ Koordinacijski spoj koji nastaje reakcijom izmeu metalnog iona sa molekulima ili ionima koji na
nekom od svojih atoma sadre slobodan elektronski par.
_ M + : L < > M L
_ Ligand je ion ili molekula koji s kationom stvara kovalentnu vezu tako da daje par elektrona (koji je
podijeljen izmeu liganda i kationa).
NASTAJANJE KOMPLEKSA
_ U otopini u kojoj su stvoreni uvjeti za nastajanje kompleksa uspostavlja se dinamika ravnotea koja
podrazumijeva trajan proces nastajanja i razgradnje kompleksa.
_M + L < >ML
_U ravnotenom stanju brzine nastajanja i razgradnje se izjednaavaju

[ ML ]
=K 1
[ M ] [ L]
Obzirom na broj slobodnih elektrona ligandi mogu biti: mono-,bi-, tri-, tetra-, penta- i heksadentatni.
_ monodentatni ligandi; Cl-, F-, NH3, H2O, ..._ bidentantni ligandi; oksalat, karbonat
--Unidentantni ligandi imaju jedno mjesto za vezivanje na centralni metalni ion
--Kelatni ligandi sadre vie od jednog atoma koji se moe vezati na centralni metalni ion
_Kompleksi koji nastaju s multidentantnim ligandima su mnogo stabilniji od kompleksa koji nastaju u
reakciji s monodentantnim ligandima i nazivaju se kelati
Kelatni spojevi izvori
-PRIRODNI IZVORI :---dekompozicijom (raspadom) vegetacije razgradnjom velikih molekula
-prirodne organske tvari i spojevi: huminske , fluvinske i amino kiseline
---UMJETNi (sintetski ) kelatni spojevi: ----EDTA(natrijev etilendiamintetraacetat) koristi se za
ienje i dekontaminaciju metalima zagaene opreme-------NTA (nitrilotrioctena kiselina) koristi se u
deterentima kao zamjena za polifosfate----Polifosfati (H4P2O7 , H5P3O10) koriste se za mekanje
vode (pipe i grijalice vode) i kao sastavni dio deterenata
Stabilnost Kompleka/Kelata
-via vrijednost konstante k(konstanta nastajanja kompleksa)-stabilniji kompleks
-kelati su stabilniji od kompleksa-Vii koncentracijski broj-manje stabilniji kompleks.
PregledPravila otapanja SOLI_ Soli su openito topljivije u vruoj vodi__ (Plinovi su topljiviji u
hladnoj vodi)__ Soli alkalnih metala su veoma topljive u vodi: NaCl,KOH...____ Amonijeve soli su
veoma topljive u vodi:NH4Br, (NH4)2CO3 itd___ Soli koje sadre nitratni ion, NO3 su topljive u
vodi____ Veina soli koje sadre Cl-, Br- and I- su veoma topljive uvodi osim soli koje sadre Ag+
iPb2+.____ Topljive su soli : FeCl2, AlBr3, MgI2 ..._ ___Netopljive su soli: AgCl, PbBr2 ..
Otapanje SOLI postupak
_ Soli su spojevi nastali ionskom vezom izmeu kationa metala (M)i aniona nemetala (A).
_ Otapanje soli je heterogena ravnotea:
_ MA(s) < > M+ + A3

_ Molekule vode otimaju neke ione iz kristala soli (odnosno vrstetvari)

_ Prvi korak, otapanje soli -disocijacija soli na ione.
_ Zatim ,Ioni iz vode sudaraju se sa kristalima soli koja ih povlai ponovo u kristal. (precipitacija)
_ U odreenom trenutku brzine disocijacije i precipitacije e se izjednaiti.
_ Otopina je tada zasiena Dosegnuta je ravnotea.
PRODUKT TOPLJIVOSTI
Zbog male topljivosti vrste faze u istoj vodi ionska jakost je jako mala zbog ega vrijedi

+
M

A
0
K sp K SP=

Ksp oznaava konstantu(koncentracijsku) produkta topljivosti ili samo produkt topljivosti.

_Produkt topljivosti omoguuje raunanje topljivosti slabo topljive supstancije ili koncentracije iona
taloga u zasienoj otopini pri razliitim uvjetima.
_ Poznavanjem produkta topljivosti moe se izraunati:
_ kada e doi do taloenja,_ kada e taloenje biti potpuno,_ je li neko razdvajanje taloenjem
mogue i sl. to dalje omoguuje analitiku primjenu slabo topljivih supstanci.
Topljivost ovisi o
_ utjecaju (vika) istovrsnog (zajedn) iona_ utjecaju koncentracije elektrolita (ionsk jakosti) tj.stranog
iona_ utjecaju paralelnih reakcija ::_kiselost _ravnotee nastajanja kompleksa_redoks ravnotee
Topljivost se moe smanjiti i pribliiti nuli uvoenjem visoke koncentracije zajednikog iona u
otopinu._ Meutim iznad jedne odreene koncentracije zajednikog iona topljivost taloga se
poveava._ Razlog je nastajanje topljivih kompleksa i/ili zbog poveanja ionske jakosti
--Oksidakcijsko/Redukcijske Ravnotee --Kiselo-bazne ravnotee moemo objasniti kao prijenos
protona
_ Kemijske reakcije kod kojih se elektroni prenose s jednog reaktanta na drugi nazivaju se
oksidacijskoredukcijskim reakcijama ili redoks-reakcije
Dvije polureakcije Oks1+z e- < >Red1 ---- Red2< >Oks2+z e- zbrojno daju redoks reakciju
Oks1+Red2< >Red1+Oks2 -Koja spontano tee u pravcu nastajanja slabijeg reducensa i oksidansa.
__U redoks reakciji sudjeluju 2 konjugirana redoks para
------Polureakcija je teorijski pojam. Polureakcija se ne moe dogoditi sama u otopini. Uz nju se
uvijek odvija druga polureakcija
Elektrokemijski lanak za mjerenje elektrodnog potencijala (za polureakciju Ag+ +e-< > Ag(s)
___ELEKTRODNI POTENCIJAL
Kao mjerilo oksidirajue odnosno reducirajue jaine nekog redoks para uzima se redukcijski
potencijal redoks para odnosno elektrodni potencijal
-Elektrodni potencijal je definiran kao napon lanka sastavljenog od odreene elektrode kao katode
i standardne vodikove elektrode(SVE)kao anode.
NERNSTOVA JEDNABA
E=

E0

RT a

zF a Oks

E0-standardni elektrodni potencijal-----R-Plinska konstanta ------T-temperatura u kelvinima(K)

-----z-broj molova elektrona koji se pojavljuju u polureakciji za elektrodnu reakciju--F-Faradayeva konstanta------In-prirodni logaritam
E=E0-

0.00529
[ ]
log [ Oks ]
z

ATMOSFERA je zatitni plinoviti pokriva oko Zemlje. _ titi Zemlju od tetnih utjecaja:
4

 apsorbira infra-crveno (IR) zraenje koje emitira sunce ili reemitira Zemlja, te kontrolira temp.
_ Atmosfera je prirodna zatita protiv tetnog UV zraenje (ispod300 nm)
izvor za CO2 za fotosintezu i O2 za disanje---- izvor duika za metabolizam bakterija i biljaka.
atmosferom se voda transportira od oceana do zemlje.
_ Prosjean kemijski sastav atmosfere je: oko 78% duika, oko 21% kisika, oko 0,9 vol.% argona, oko
0,003% ugljikovog dioksida, dok ostatak ine: neon, helij, kripton, metan i vodik, Amonijak, ugljini
dioksid, vodikov sulfid i ozon su u primjesama i vrlo promjenjivog sadraja.
HIDROSFERA je zajedniki naziv za sve oblike vode na Zemlji to ukljuuje: oceane, mora, rijeke,
jezera, izvore, rezervoare, ledenjake i povrinsku vodu.
_ 2% vode na Zemlji je zarobljeno u ledenjacima _ 97 % vode su oceani.
_ To je voda s velikom koliinom otopljenih soli, te je teko iskoristiva za uobiajenu upotrebu.
_ Samo 1% vode na Zemlji moe se upotrijebiti za razliite vrste ljudske djelatnosti.
-Najvei problem je neravnomjerna raspodjela 1 % svjee vode upotrebljive za redovitu ljudsku
djelatnost:50%-termoelekt, 30%-navodnavanje, 13% industrija, 7% domainstva
LITOSFERA-Povrinski Zemljin pokriva, pros. debljine 40 km u podruju kontinenta i 10-12 km u
oceanskim podrujima_ Kontinentalna kora (granitna kora, Si Al)_ Oceanska kora (bazalna kora Si,
Mg)
BIOSFERA je sustav ivog svijeta na zemlji u interakciji s okolinom(atmosfera, hidrosfera, litosfera)
_ Biosfera je veoma kompleksna te je podijeljena u ekosustave._ Biljke, ivotinje i mikroorganizmi
koji ive ne zajednikom dobro definiranom podruju ukljuujui tlo, vodu i zrak ine jedan
ekosustav._ U svakom ekosustavu je dinamina ravnotea izmeu ivih
organizama i okolia definiranog fizikalnim karakteristikama. _ Ravnotee u ekosustavima se
manifestiraju i mogu objasniti kao prirodni ciklusi (kruenje vode, kisika,duika, fosfora i sumpora).
_ Ravnotena kruenja tvari u prirodi omoguuju razmjenu esencijalnih tvari za ivot, stabilizaciju i
odrivi razvoj ivotnih procesa na Zemlji.
KRUENJE VODE-Stalna izmjena vode izmeu povrinske vode (hidrosfera),atmosfere, tla
(litosfera) i biljnog i ivotinjskog svijeta (biosfera)_ Isparavanje, nastajanje oblaka, padaline
__Tlo i povrinske vode -voda isparava zbog utjecaja suneve topline__ isparena voda vrati se na
Zemlju u obliku padalina__ Zadrava se na povrini kao povrinska voda i/ili kao podzemna voda
__ Kapilarnim kretanjem podzemne vode dolaze u povrinske dijelove tla.
__ Tu je preuzimaju biljke i ponovo metabolikim isparavanjem vraaju u atmosferu.
__ Povrinske vode otjecanjem teku prema prirodnim rezervoarima vode, rijeka, jezerima, oceanima i
morima__ ivotinje takoer uzimaju vodu i vraaju je u atmosferu metabolikim procesima.
KRUENJE KISIKA__Kisik u atmosferi znaajno doprinosi procesima na povrini zemlje. Npr.
djelovanjem kisika iz atmosfere sagorijeva prirodni plin {fosilna goriva} (metan)
_ Aerobni organizmi uzimaju kisik iz zraka i koriste za razgradnju organske tvari
_ Kisik se troi i zbog oksidacije minerala u tlu,
-Procesom fotosinteze biljke vraaju kisik u atmosferu
_ Gornji sloj atmosfere (stratosfe) sadri kisik u obliku O3(OZON). Ozon titi od tetnog UV zraenja.
_ Sav kisik u atmosferi porijeklom je od organizama kojima je fotosinteza osnova metabolizma. Ovo
je osnovni dokaz znaaja fotosinteze za ravnoteu kisika u atmosferi
KRUENJE DUIKA--Sloen proces koji se temelji na ravnotenim procesima izmjene duika iz
atmosfere sa ivim organizmima na Zemlji, vezanog duika u tlu i vodi, te natrag u atmosferu.
Fiksacija duika_ Duik iz atmosfere kemijski se vee u obliku amonijaka uz pomo bakterija i algi
_ Bioloka fiksacija duika uz pomo jednostavnih organizama na korijenu biljaka.
_ Katalitiki proces prevoenja atmosferskog duika u oblik koji mogu iskoristiti biljke.
Nitrifikacija: _ N(III)> N(V) _ Nitrosomonas _ Nitrobakterije
_ Amonijevi ioni prisutni u vodi i tlu su oksidirani u aerobnom okoliu. Optimalan pH za nitrifikaciju
je izmeu 6,5-8, te se napredovanje kemijske reakcija znaajno smanjuje kad je Ph manji od 6.
_ Znaajan proces jer biljke uzimaju duik u obliku nitrata.
Redukcija nitrata:_ Djelovanjem mikroorganiza reducira se duik (nitrati) u odsustvu otopljenog kisika
5

Denitrifikacija_ Jedan nain denitrifikacije je proizvodnja plinovit duika. __ To je ustvari proces

redukcije nitrata, potpomognut heterotrofnim bakterijama.__ Ovim procesom se plinoviti duik vraa
u atmosferu.
CIKLUS FOSFORA _ Za razvoj kostiju i zubi neophodan je fosfor.
__ Organofosfati su esencijalni za podjelu stanica i formiranje stanine DNA i RNA.
_ _Biljke uzimaju topljive soli fosfata iz tla i prevode ih u organske fosfate.
__ ivotinje uzimaju fosfate hranei se biljkama.__ Raspadom biljnog i ivotinjskog svijeta fosfati
se vraaju u tlo. _ Mikroorganizmi iz tla ove fosfate u procesu mineralizacije ili biodegradacije
prevode u topljive anorganske fosfate.
CIKLUS SUMPORA:__U atmosferi se dogaa oksidacija vrsta koje sadre sumpor ( u niem
oksidacijskom stanju) u sulfate. __ _ U vodi i tlu, sumpor je prisutan u anorganski i organskim vrstama
ije oksidacijsko stanje moe biti od -2 do +6. ___ Ciklus sumpora povezuje razliite kemijske vrste u
iju ravnoteu su ukljueni mikroorganizmi.__ Redukcija sulfata do sulfida bakterijama___ U
vodenom okoliu bogatom organskim tvarima, sulfat sereducira:__ Nastali H2S je otrovan, neugodnog
mirisa i moe uzrokovati velike probleme u kvaliteti voda.
Oksidacija sulfida ( bakterijama, )___ Sulfid moe nastati raspadom organske tvari ili je prisutan kao
sulfidni mineral u tlu i sedimentu. _ U aerobnim uvjetima sulfidi su nestabilni i lako se oksidiraju
ZAGAIVANJE je ljudskom djelatnou uzrokovano unoenje zagaivala (tvari i energije) u okoli
koje uzrokuje tetne posljedice za iva bia i za ljudsko zdravlje, onemoguuje ili ometa tradicionalne
ljudske djelatnosti, smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla te openito smanjuje opu ili estetsku
vrijednost prirodnih ekosustava ili izvora dobara. Izvori (uzronici) zagaivanja nazivju se
zagaivaima.
_ ONEIENJEM se naziva pojava neke tvari u okoliu u nekom odreenom mjestu, vremenu i
koncentraciji, koja nije posljedica nekog trajnog stanja i koje ne uzrokuje tetu kao
zagaivanje. Takva se tvar zove oneiivalom, a izvor (uzronik) je oneiiva.
ONEIENJE (kontaminacija)-prisutnost neke strane tvari (oneiivala) u okoliu u koncentraciji
ili nepostojanom obliku koji u kraem vremenu ne uzrokuje izravnu tetu za zdravlje
ljudi ili drugih ivih organizama. U sluaju da je koncentracija oneiivala vea od doputene ili
je tvar u veoma opasnom obliku, govori se o zagaenju.
TEHNOLOGIJA I OKOLI __Tehnologija podrazumijeva inovativnost i napredak.
_ Nove tehnologije su energetski uinkovitije i manje oneiuju okoli_Analiza ivotnog ciklusa_
__Ispitivanje kako proizvod utie na okoli,_ Od poetaka procesa proizvodnje kao sirovina, kroz
obradu i proizvodnju do uporabe i konanog odlaganja. Ovo moe biti sloen proces.
KEMIJA PRIRODNIH VODA
_ _Kiselo-bazne ravnotee
__ Ravnotee nastajanja (i otapanja) teko topljivih soli:-- Koliina otopljenih anorganskih soli ovisi o
pH vode(karbonati)
__ Redoks-ravnotee:--Sadraj organskih tvari u vodi ovisit e o redoks ravnoteama-najvaniji
oksidans je otopljeni kisik-otopljeni kisik u vodi troi se na oksidaciju organske tvari biolo podrijetlaNo,procesi redukcije organ tvari mogu se odvijati i bez kisika.
__ Specijacija vrsta ovisit e o ravnotei nastajanja kompleksa_najvaniji oksidans je otopljeni kisik
SUMPOR U PRIRODNIM VODAMA
_ H2S otopljen u vodi moe se oksidirati djelovanjem bakterija do elementarnog sumpora ili do sulfata
(H2S+2O2>H2SO4)_ Neke anaerobne bakterije mogu koristiti sulfate za oksidaciju organske tvari
_ Ova ravnotea je posebno znaajna za morsku vodu u kojoj je koncentracija sulfata znaajno vea
nego u ostalim vodama.
PIRIT(Ispiranje kiselih stijena): FeS2, fools gold _ Pirit je netopljiv u vodi bez kisika;
_ Kada povrinske vode bogate kisikom i nekim bakterijama dou u kontakt s piritnim stijenama pirit
se otapa zbog reakcije oksidacije

2+4 H

2+ 7O 2 +2 H 2 O 4 SO 4

2 S2

__Optimalano pH podruje za gornju ravnoteu: pH od 0 do 2 __ Kada je pH vode malo vei nastaje

slabo topljiv Fe(OH)3 koji se taloi na rijeno dno i boji ga u crveno-smee
6

Najkiselije vode na svijetu:__ Richmond Mine Iron Mountain, Califonia, USA pH=3,6
___ Jezera u blizini Ebeko vulkana u Rusiji pH = -1,7
KISELO-BAZNE RAVNOTEE U OKOLIU
_ _Heterogene i homogene ravnotee znaajneza okoli- Ugljina kiselina__ pH iste i oneiene
kie_ _Kisele kie i okoli__ Utjecaj kiselo-baznih ravnotea na okoli___homogena ravnoteza
topljivost CO2 iz atmosf. U vodi (kod racunanja topljivosti nekog plina u vodi uzima se u obzir i
parcijalni tlak vode u atmosfri ii pri zadanoj temp.
KISELE KIE
Kada se u uzorcima kie izmjeri pH < 5,65 to upuuje na porast kiselosti. Raunanje porasta
kiselosti iz promjene pH dovodi do pogrenih zakljuaka.
_ U uvjetima poveane kiselosti oborina ,poveana je [H+] zbog doprinosa HNO3 i H2SO4
___pH oceana u podruju od 7,90 do 8,20 _ Uz obalu pH vrijednost moe biti 7,3
Otapanje CACO3 u vodenom OKOLIU
Voda jezera koja u kontaktu sa stjenama karbonatnog porijekla ima vei puferski kapacitet i uspjenije
se opire promjeni kiselosti
Kisele kie utjecaj na vodeni okoli----Smanjuje se pH vode dok se poveava koncentracija iona
Al(III) koji je otrovan za biljni i ivotinj svijet i raste koncentracija Al(III). Duine kiseline iz kiselih
kia uzrokuju smanjenje razine kisika u vodi