Arheoloki praktikum IV: Ispitni materijal Filozofski fakultet Sarajevo

Katedra za Arheologiju, 2015

Amar Tufo, 2015
OSOBE
1. Agidi i Euripontidi spartanske kraljevske obitelji
Sparta je, od kad je prate povijesni dokumenti, uvijek imala dva kralja: jednog iz roda Agida,
a drugog iz roda Euripontida. Vjerojatno su ta dva gensa imala velikih zasluga u osvajanju
Lakonije. Kralja je nasljeivao onaj sin koji se prvi rodio nakon oeva dolaska na vlast.
Spartanski kraljevi su imali kraljevski ugled, prva mjesta u svemu, najvee zemljoposjede.
Oni su bili vrhovni zapovjednici vojske i na bojnom polju su imali neogranienu vlast, uz
kontrolu efora. U doba mira imali su gotovo beznaajnu ulogu bili su zadueni za kult kao
sveenici dvaju Zeusovih hramova, rjeavali su neka pravna pitanja i bili zadueni za
ureivanje putova. Oba su kralja zajedniki odluivala, a nadzirali su ih efori.
2. Adad semitsko boanstvo
Babilonski Ramman. Sumerski i asirski bog groma, vjetra i nevremena, zao i dobar u isto
vrijeme jer olujom rui, a kiom napaja zemlju. Mu je boginje ale. Likovno je esto
prikazivan, osobito za Hamurabija.
3. Aleuadi vladarka loza u Larsi u Tesaliji
Potomci Aleue. Bili su na Kserksovoj strani u ratu s Perzijancima.
4. Anubis egipatsko boanstvo
Drugo ime mu je Anub. Egipatski je bog umrlih, pratitelj dua na putu u zagrobni ivot
(psihopomp). Prikazivali su ga kao ovjeka s pasjom, tj. akalovom glavom ili kao akala na
zidnim slikama, reljefima i punoj plastici. Prema legendi sin je i pomonik Ozirisa. Njegova
je funkcija u vezi s pogrebom i brigom za mrtvo tijelo. Zatitnik je grobita i pokojnika. Grci
ga identificiraju s Hermesom , a spajanjem njihovih imena nastao je Hermanubis koji se u
rimsko carsko doba prikazuje s pasjom glavom, ali Hermovim atributima.
5. Marko Vipsanije Agripa (60. 12.) Augustov vojskovoa, suradnik i zet
Rimski vojskovoa, jedan od najznaajnijih ljudi Augustovog vremena. Zapovijedao je
Augustovom vojskom u ratovima s Lucijem Antonijem 41. pr. Kr., Sekstom Pompejem 36. pr.
Kr i Markom Antonijem 32./31. pr. Kr. Upravljao je Galijom, pobijedio barbare u
Kimerijskom Bosporu i vratio legijske orlove koje je Mitridad prethodno zarobio. 16. pr. Kr.
je idovima potvrdio njihove privilegije. Bio je konzul, cenzor i tribun. Gradio je putove u
Galiji, obnovio rimske vodovode, sagradio Panteon u Rimu, zasnovao kartu svijeta koja je
kasnije raena prema njegovim podatcima (Orbis Pictus).
6. Lucije Anicije Galo pretor u Iliriku, dobio Trei ilirski rat primivi predaju
od kralja Gencija
U vrijeme Treeg ilirskog rata, rimski vojskovoa Lucije Ancije Galo je, na elu 30000,
vojnika krenuo prema snano utvrenoj Skodri, glavnom gradu Ilirske drave gdje se sklonio
kralj Gencije. Gencije nije dugo izdrao opsadu rimskih legija pa se morao 168. pr. Kr.
predati. Kralja je sa cijelom obitelji Lucije poslao u Italiju i to je bio kraj Ilirskog kraljevstva.
167. pr. Kr. Lucije je sazvao skuptinu ilirskih plemenskih glavara u Skodri i tu objavio u
ime senata i naroda rimskog da su sva ona plemena i gradovi koji su preli na stranu Rima
prije pada Gencija slobodni i da ne trebaju plaati danak. To se odnosilo na plemena

2
Taulanata, Pirusta, Daorsa te na stanovnike gradova Rhizona, Ocinijuma i Lissosa. Ilirsko je
kraljevstvo bilo podijeljeno na tri djela pod izravnom rimskom vlau.
7. Antigonovii / Antigonidi vladarska loza dijadoha u Makedoniji
Potomci Antigona I. Jednookog, kralja Makedonije, jedan od dijadoha Aleksandra.
Zapovjednik pjeadije u vojsci Aleksandra Velikog. 333. pr. Kr. postao je satrap velike Frigije,
Likije i Pamflije. Stvorio je svoju dravu u Aziji od Helesponta do Eufrata kojom su prolazili
najvaniji trgovaki putovi iz Azije prema Sredozemnom moru. u Babilonu su 323. pr. Kr.
najmoniji Aleksandrovi vojskovoe podijelili meu sobom satrapije. Antigon je dobio
Frigiju, Likiju i Panfliju, Lizimah Trakiju, Leonat Helespontsku Frigiju, Laomedon Siriju, a
Ptolomej Egipat. Nakon raspodjele satrapija meu vojskovoama je nastala borba za vlast.
Antigon i Leonat su odbili podrati Eomena pri zauzimanju Kapadokije. Poslije pobjede nad
vladarom Egipta, Ptolomejem I., u pomorskoj Bitci kod Salamije, Antigon se na Cipru 306.
pr. Kr. proglasio kraljem. Poginuo je 301. u Bitci kod Ipsosa protiv udruenih dijadoha koji su
zatim podijelili njegovu dravu.
8. Argejevii / Argeadi makedonska vladarska loza
Vladarska loza od 7. st. pr. Kr. pa sve do 309. pr. Kr. Kralja je iz plemikog roda Argeada
imenovalo plemiko vijee, a vojna skuptina potvrivala. Dinastija je od 5. st. uvrstila
poloaj prema plemstvu. Smatrali su sami sebe Heraklovim potomcima prema predaji su tri
lana roda Heraklida krenula istono od svog rodnog mjesta. Naselili su se sjeverno od
Tesalije, gdje je najmlai od ove trojice brae Peridika, osnovao kraljevstvo. Ovoj dinastiji
pripadaju Filip Makedonski i njegov sina Aleksandar. Posljednji lan ove dinastije je bio sin
Aleksandra Velikog, Aleksandar IV., kojeg je ovaj imao s Roksanom, a roen je nakon smrti
svog oca.
9. Atalovii / Ataltidi vladarska loza dijadoha u Pergamu
Poznata su tri kralja koje su vladala u 3. i 2. st. pr. Kr. Vladali su cijelim podrujem M. Azije,
Pergamom. Dinastija je dobila ime po Atalu I. Atalidi. Atal je bio prvi azijski kralj koji je
shvatio korisnost sklapanja saveza s Rimom. Nakon mira u Apameji 188. pr. Kr. Pergamsko
se kraljevstvo prostiralo sve do Taurosa. Stara grka kolonija u Joniji, Efez, postala je
najvanija luka Pergamskog kraljevstva. Poseban je naglasak na treem kralju, koji je
oporuno ostavio dravu Rimu 133. pr. Kr. nju je Rim formirao u novu provinciju Rimskog
Carstva, tzv. Aziju prvu rimsku provinciju na Azijskom kontinentu.
10. Balej ilirski kralj iz sredine 2. st. pr. Kr.
Bio je na elu jednog dijela Ilirskog kraljevstva, nakon to je ono 167. pr. Kr. podijeljeno na
tri dijela. Pokuao je zadrati kakav-takav kontinuitet ilirske dravnosti uz teke uvjete rimske
okupacije. U poetku je sjedite njegove drave bio Rhizon (Boka Kotorska), a kasnije moda
Pharos. Osniva je prve ilirske dinastije. Bio je posluan rimski podanik, a o njemu znamo po
novcu kojeg je kovao te je tako bio jedini ilirski vladar koji je u to vrijeme kovao novac. Na
novcu je prikazana boginja Dijana. Jedan dio emisije je kovan u Rhizonu, a drugi na Hvaru.
11. Bardilej, Bardil ilirski kralj, protivnik Filipa II. Makedonskog u radu 359.
pr. Kr.
Nasljednik makedonskog kralja Perdike, protivnik Filipa II Makedonskog. Filip II. je sakupio
veliku vojsku i 359. pr. Kr. porazio ilirskog kralja Bardileja prisilivi ga da se povue s
makedonskog teritorija. Tada je ustanovljena granica izmeu Ilirije i Makedonije na

3
Ohridskom jezeru. Bardilej je pravi osniva prve dinastije koja vlada Ilirskom dravom, a
inilo ju je 9 kraljeva.

12. Bind japodsko boanstvo

Ilirsko boanstvo izvora i voda, posvjedoeno kod Japoda koji su stanovali u dolini Une, kod
Bihaa; najznaajnije njihovo boanstvo. Brojni natpisi iz Privilice kod Bihaa pokazuju da je
bio identificiran s Neptunom. Ti rtvenici su vjerojatno u vezi s nekim hramom Bindusa u
Privilici. Votivna ara, otkrivena u svetitu boanstva Binda na izvoru Privilice kod Bihaa.
Podigao ju je T. Lantius Rufus praepositus Iapodum, visine je 96, a irine 47 cm.
13. Demosten
a) Demosten atenski vojskovoa u Peloponeskom ratu
426. pr. Kr. opustoio Leukadu, neprestano ratovao s Etolcima. Sauvao Atenjanima
peloponesko uporite Naupakt, pobijedio Abrakijce, zaposjeo Pil, unitio spartansku flotu u
Beociji odakle se morao povui. 413. pr. Kr. poraen na Siciliji i zarobljen s vojskovoom
Nikijom. Prema jednoj verziji izvrio je samoubojstvo, a prema drugoj je , zajedno s Nikijom,
smaknut.
b) Demosten (384. pr. Kr. 322. pr. Kr) atenski govornik, protivnik Filipa II.
Makedonskog i dravnik
Govornitvo uio kod Izeja. Ve u dvadesetoj godini dobio proces protiv skrbnika, koji su mu
upropastili oevinu. Poslije je bio uitelj govornitva i odvjetnik (logograf), pa je pisao
govore za svoje klijente. Istakao se i u politikim govorima (filipike). Za Aleksandra Velikog
se nije isticao u politikom ivotu i uklonio se iz Atene. Kad je, nakon smrti Aleksandra, u
Grkoj buknuo ustanak, Demosten se ponovo angairao protiv Makedonaca, koji su ga osudili
na smrt nakon pobjede kod Kranona i zauzea Atene. On je, meutim, pobjegao na otok
Kalauriju i tu popio otrov.
14. dijakrij itelji atikog pobra Dijakrije; stranka u Pizistratovo doba
Nakon Solonova odlaska, u Ateni su se za vlast borile tri stranke: primoraca (na elu
Megaklom, teili umjerenoj vladavini), ravniara (Likurg, eljeli oligarhiju), brana (Pizistrat;
siromani brani iz atike zagore koji su smatrali da im je Solon dao malo, pa su traili
podjelu zemlje). Dijakrije je Pizistrat iskoristio da bi doao na vlast i uveo tiranidu u Ateni.
15. Publije Kornelije Dolabela Augustov i Tiberijev legat u Iliriku
Rimski vojskovoa, konzul i dravnik. 47. pr. Kr., kao puki tribun, obnovio je zakonski
prijedlog o ukidanju dugova i osloboenju od strane zastupnika. Digao je ustanak u kojemu su
sudjelovali plebejci i osuenici, a uguio ga je Marko Antonije. Istakao se u pokretu guenja
lanog Marija. Od 14. do 20. upravljao je Gornjim Ilirikom (Dalmacijom). Planskom
izgradnjom putova povezao je glavni grad provincije, Salonu, s unutranjou. O njegovoj
vladavini govore natpisi pronaeni na naem tlu.
16. Enkidu junak iz mezopotamske religije i knjievnosti
Lik iz sumersko-babilonsko-asirskog epa Gilgame. Gilgamea vee bezgranino prijateljstvo
s udnovatim divom Enkiduom, koji mu pomae u borbama s huvavima. Enkidu je odrastao
meu divljim ivotinjama. Kad pogine u boju, Gilgamea proganja misao o sudbini umrlih.

17. Epulon histarski kralj, ubio se pri padu Nezakcija

im je sjeo na prijestolje zapoeo se pripremati za borbu protiv Rimljana. Oni su 178. pr. Kr.
poslali protiv njega svoju vojsku s konzulom A. Manlijem Vulzunom na elu. Epulon je
poraen na sjeveru Istre pa se povukao u utvreni Nezakcij. Rimljani su skrenuli tok rjeice
koja je tekla podno grada te tako oduzeli opsjednutima pitku vodu. Histri su odluili radije
umrijeti nego predati grad neprijateljima. Ubijali su svoje ene i djecu te ih bacali mrtve niz
gradske zidine. Epulon se sam ubio maem. Nakon pada Nezakcija pod rimsku vlast padaju i
drugi histarski gradovi.
18. Aulo Gabinije Cezarov asnik, poraen od Delmata, izgubio bojne znakove
Rimski vojskovoa, Pompejev pristaa. U juno Italiji je izgradio Gabinijevu cestu (Via
Gabinia). Predloio je da se Pompeju da zapovjednitvo u ratu s gusarima. Bio je Pompejev
legat u Aziji i Siriji, puki tribun, pretor, konzul. 56. pr. Kr. je prognan iz rima jer je bio
optuen da ga je potkupio egipatski kralj Ptolomej Aulet kojeg je doveo na prijestolje. 49. pr.
Kr. je pozvan natrag u Rim i, po Cezarovu nalogu, poveo je vojsku u Ilirik kako bi pomogla
Liburnima u borbi protiv Delmata. Njegova se vojska teko probijala kroz zemlju Japoda, a
zatim i Delmata koji su ju doekali kod grada Synodiuma i gotovo unitili. Poraen od
Delmata i izgubivi bojne znakove, morao se povui u Salonu gdje je uskoro i umro.
19. Grabo kraljevsko ime ili naslov kod Ilira
Grabos je ilirski kralj, koji dolazi na vlast nakon Bardylisa (359./358.). Godine 256. pr. Kr. je
sklopljen, na inicijativu Atenjana, protu-makedonski savez izmeu Atenjana, Peonaca i Ilira.
U ast toga saveza je podignuta mramorna stela u Ateni na kojoj se spominje i Grabos, ilirski
vladar. Porazio ga je Filip II. i tako je obuzdana mo Ilira u Makedoniji.
20. Hariesis Horus, Izidin sin
Ozirisovo boanstvo. Preuzeo je neke funkcije sunanog Horusa. Izida ga je rodila i skrivala.
Dijete je bilo slabano, stalno rtva spletaka Setha koji je na njega slao zmije i razne bolesti
od kojih ga je spaavala Izida. Kao dijete Harpokrat dijete Horus. Prikaz: dojene koje
Izida doji. Zakrljao od struka dolje moda zato to je zaet nakon oeve smrti ili je roen
prije vremena. Kao dijete se prikazuje kako sie palac no nosi kraljevsku krunu i ureus.
Kasnije je poistovjeen s novoroenim suncem i prikazan sa sunevim kolutom i velikim
perima. Rastao je kraj Buta, a Oziris je dolazio iz Carstva Sjena da ga podui vjetini
ratovanja. Horus je htio osvetiti oca i majku.
21. Harmakis Horus na horizontu ili Horus na obzorju
Personificirao je sunce na izlasku i uvijek su ga personificirali s Kheprijem, simbolom
uskrsnua i vjenog ivota. Harmakis je bio spremite najveeg znanja. Prikaz: ovjek sa
sokolovom ili ovnovom glavom, no najuveniji njegov prikaz je sfinga kod Gizeha. Golemi
lav s ljudskom glavom koji na glavi nosi kraljevski ukras i ureus. Nalazi se blizu Kefrenove
piramide i to je njegovo lice. Sfinge su obino poistovjeivali s faraonom i to u njegovom
besmrtnom vidu.

22. Harmodije i Aristogiton tiranoubojice

Atenjani, dva prijatelja koji su, zbog javne uvrede Harmodijeve sestre, ubili tiranina Hiparha
u Ateni 514. prilikom panatenejskih igara. Htjeli su ubiti i Hiparhovog brata i suvladara
Hipiju, ali im nije uspjelo. Hipija je etiri godine nakon atentata protjeran iz Atene. Kasnije su
ova dvojica atentatora posebno tovana kao muenici jer se mislilo da ih je na atentat naveo
politiki, a ne osobni razlog. Hermodije je ubijen na mjestu atentata, a Aristogiton je umro na
muilitu. Atenjani su ih tovali kao osloboditelje i tiranoubojica, a podigli su im i spomenik
na Akropoli koji je oko 510. pr. Kr. nainio Atenor. Kad ga je Kserkso otpremio u Suzu
zamijenjen je drugim, djelom Kritije i Nesiota. Jedna kopija tog djela sauvana je u
napuljskom muzeju. Obojicu su opjevali pjesnici, meu kojima i Kalistrat.
23. Harueris Horus veliki, Horus stariji
Haroeris ili Harver jedan od najranijih Horusovih oblika. Potjee od sjedinjenja boga sokola
s domaim bogom Verom onim koji je velik, bogom svjetla ije su oi bile sunce i mjesec.
Stariji je Hatorin sin, a katkada i mu, brat Ozirisa i Izide. Velika borba sa Setom koji mu je
iskopao oi prenesena je na Horusa koji jedno oko daje Oziridu. Bio je pokrovitelj slijepih, a
prikazivan je kako u ruci dri oko.
24. Horakhti Horus horizonta, Horus dvaju horizonata
Oblik Horusa starijeg, tovan na zapadnoj Delti, u Behdetu. Njegov kult proiren je i na
Gornji Egipat. Horakhti je bio oblik Horusa, prilagoen heliopolnom sustavu. Nije bio
potpuno poistovjeen s Raom; bio mu je sin koji je unitio njegove neprijatelje, dok je Ra bio
zemaljski bog. Horus se u borbi pretvorio u sunev kolut. Prikazi: krilati sunev kolut na
vratima svetite ili sokol u borbenim prikazima kako leti iznad faraona, dri mlatilo
kraljevskog dostojanstva i prsten vjenosti.
25. Imhotep vezir i arhitekt faraona Djosera
ivio je oko 2600. pr. Kr. Bio je vezir, arhitekt i graditelj faraona Djosera. Nosio je titulu
glavnoga graditelja Gornjega i Donjega Egipta. Bio je i uveni pisac i lijenik. Podigao je
stepeniastu piramidu u Saqqari prvu graevinu potpuno od kamena. Napisao je niz djela iz
podruja medicine, arhitekture i poezije. Navodno je jedan njegov spis, nakon nekog
vremena, preveden na grki. Diviniziran je i u 1. tis. pr. Kr. tovan kao Imuthes, bog
lijenitva. Preuzeo je mnoge atribute boga Thota i naslov prvi poglavar Ibisa. Njegov grob
je bio posebno mjesto hodoaa, a njegovo svetite u Memphisu je nazvano Asklepion.
26. Katon
a) Marko Porcije Katon Stariji Cenzor (234. pr. Kr. 149. pr. Kr.)
Rimski vojskovoa, politiar i pisac iz Tuskula. Sudjelovao je u ratu protiv Hanibala. Kao
konzul se otro suprotstavljao pretjeranoj raskoi. Cenzorsku je slubu 184. pr. Kr. obavljao
jako strogo pa je prema tome i nazvan Censorus (Cenzor). Uporno je traio da se Kartaga
razori. Kau da je svaki govor u senatu zavravao rijeima: Ceterum conseo Chartaginam
delendam esse. Konzervativac, u opoziciji prema Scipionu Mlaem, koji je podupirao irenje
grke kulture. Glavno djelo Origines je obuhvaalo rimsku povijest od osnutka Rima i
drugih italskih gradova pa do njegovog vremena. Istakao se i kao govornik. Napisao je
enciklopediju korisnih znanja za svoga sina: Praecepta ad filium. Od njegovog je

6
knjievnog rada, osim u fragmentima, do danas sauvano jedino De agri cultura, prvo
sauvano rimsko prozno djelo.

b) Marko Porcije Katon Mlai Utiki (95. pr. Kr. 46. pr. Kr.)
Rimski politiar. Zalagao se za smaknue Katilininih drugova. U graanskom je ratu uz
Pompeja, a protiv Cezara. Nakon Pompejeva poraza 46. pr. Kr. kod Tapsa u Africi, ubio se u
Utici i prema tome nazvan Utiki. Smatran je idealnim likom stoikog republikanca.
27. Kipselidi loza tirana u Korintu
Potomci Kipsela, tiranina u Korintu koji je podigao mo toga grada osnivanjem naseobina i
proirivanjem trgovine. Gradio je sjajne graevine. Nakon tridesetogodinje vladavine ostavio
je vlast sinu Perijandru. Perijandar je, da bi pomogao manjim obrtnicima, zabranio
dobavljanje robova. Tako bogatiji privrednik, koji se koristi robovskom snagom, nije mogao
konkurirati slabijim obrtnicima.
28. Kritija i Nesiot kipari, izgradili grupu Tiranoubojice
Kritije i Nesiot su vjerojatno bili braa kipari. Djelovali su u prvoj pol. 5. st. pr. Kr. ini se da
su, u prvom redu, bili majstori bronane plastike. Oko 477. pr. Kr. su za grad Atenu nainili
grupu Tiranoubojice koja, umjesto Antenorove starije grupe, nosi obiljeja zakanjele arhaike.
Njima pripisuju i kip mladog efeba koji se uva u Ateni, u Muzeju Akropole. Na Akropoli je
naeno jo pet baza s njihovim signaturama, meu kojima je i baza statue hoplitodroma
Epiharna.
29. Sv. Kvirin biskup Siscije, muenik
Bio je biskup u Sisciji od 284. pa do svoje smrti 303. g. ivio je u vrijeme posljednjih velikih
progona krana, koje je provodila rimska vlast, u vrijeme vladavine Dioklecijana i
Maksimilijana. Dioklecijan je 303. g. izdao stroge zakone protiv krana na temelju kojih je
bio i uhien Sisaki biskup Kvirin. Iz Siscije ga alju u Savariju da ga tamo osude na smrt.
Utopljen je u rijeci Sibaris (danas Guns), koja tee pokraj grada. Tom se prilikom zbilo udo:
kad je baen u rijeku, dugo je ostao na povrini i razgovarao s prisutnima. Kad je napokon
potonuo, krani su izvadili njegovo tijelo iz rijeke i pohranili ga u crkvi u Savariji. Zbog
provale Huna, tijelo je preneseno u Rim, od kuda se prenosi u crkvu Sv. Marije Boje preko
Tibera, gdje se i danas nalazi.
30. Melkart gradski bog Tira, u helenistiko doba izjednaen s Heraklom
U fenikom znaenju gospodar grada, plemenski bog Feniana, naroito zatitnik Tira,
prvotno moda bog plodnosti ili ivota i smrti, vjerojatno identificiran sa suncem. tovan je u
Kartagi, te drugim fenikim gradovima. Dat mu je lik ratnika i pomorca. Grci su ga
poistovjetili s Heraklom.
31. Minos kretski kralj
Vjerojatno povijesna linost prvi kraj Krete (o njemu piu Homer i Tukidid), koji je, uavi
u mit, postao sin Zeusa i Europe, mu Pasifaje. Prema tradiciji mudar zakonodavac i osniva
kretske moi i niza kretski gradova. Bio je i promicatelj kretske talasokracije, Knosos je bio
njegova prijestolnica i sredite njegove velike pomorske moi. Poslao je svoga sina
Andrugelija da sudjeluje u igrama u Ateni gdje je i pobijedio, ali ga je od zavisti ubio Egeus,
Atenski kralj. Minos je Atenjanima nametnuo danak; svakih devet godina morali su slati po
sedam djevica i mladia, koji su bili hrana udovitu Minotauru. Na Kreti mu je grki

7
umjetnik Dedal sagradio Labirint za Minotaura. Labirint se zvao palaa sjekira tako ga je
zvao Evans jer su u njoj prikazane svete sjekire s dvostrukom otricom labris. One su bile
simbol kraljevske vlasti. Tezej je uz pomo Arijadne, jedne od Minosovih keri, ubio
Minotaura. Minos je, progonei Dedala, pronaao smrt na Siciliji. Grci su vjerovali da je
Minos poslije smrti postao sudac u podzemnom svijetu uz Eaka i Radamanta.
32. Mytilios; Mitil(ije) ilirski kralj oko 270. pr. Kr.
U junoj Iliriji grka kolonije Dyrrachion kuje novac koji vrlo brzo postaje popularan kod
Ilira. Ilirizacijom tog grada pojavljuje se na novcu sve vie ilirskih imena, pa se moe govoriti
o ilirsko-grkom novcu. U seriji novca koji se tamo kuje pojavljuje se i novac ilirskih vladara
Monouniosa i njegova nasljednika Mytiliosa. O ovom posljednjem imamo vijesti iz 270. pr.
Kr. Vjerojatno je sudjelovao u Ilirsko-epirskom ratu. Stolovao je u Dyrrachionu (Dirahiju).
33. Moloani narod u starom Epiru iz kojeg je vladarska loza Epirskog
kraljevstva
Najistaknutije antiko pleme u Epiru, iji su vladari isprva vladali podrujem oko Zeusovog
podruja u Dodoni, a kasnije itavim Epirom. Njihov je kralj Pir II. ratovao kao saveznik
Tarenata protiv Rimljana u Italiji. Tijekom povijesti su esto povezivani s Makedonijom.
Olimpija, majka Aleksandra Velikog je potjecala iz dinastije molokih kraljeva. Poetkom 2.
st. pr. Kr. doli su pod vlast Makedonaca, a 146. pr. Kr. pod vlast Rimljana. U antiko doba na
glasu su bili moloki lovaki psi.
34. Monounios; Monunije ilirski kralj oko 280. pr. Kr.
Nasljednik Bardileja II., a njega nasljeuje Mitilije. Uz Mitilija, prvi u nizu ilirskih kraljeva
koji je kovao novac s vlastitim imenom u Dirahiju gdje je i stolovao.
35. Nabatejci narod koji je u helenistiko vrijeme kontrolirao trgovake putove
izmeu Arabije i Sirije (oni koji svijetle)
Arapski narod naseljen u 6./7. st. pr. Kr. na podruju oko Sinajskog poluotoka i uz
sjeveroistonu obalu Crvenog mora. Oko 400. pr. Kr. osnovali su dravu s glavnim gradom
Petrom koja se karavanskom trgovinom uzdigla do velikog bogatstva. Njihovo se podruje ne
ograniava samo na Petru ve se iri du Akadskog zaljeva kojim su Nabatejci gusarili.
Kasnije Gaza postaje vanim lukim gradom za trgovinu s Egiptom. Nakon dugogodinje
borbe s arapskim kraljevima poinju igrati vodeu ulogu. Odravaju tijesne veze s Palmirom
do 2. st. pr. Kr., te su ostaju samostalan narod. Vladar Areta III. (1. st. pr. Kr) znatno je
proirio teritorij drave, ali je i dalje bio prisiljen plaati danak Rimljanima. Posljednji
znaajni vladar ne Areta IV. (4. pr. Kr. 40.), koji je u odnosu na Rimljane ouvao gotovo
potpunu samostalnost. Nabatejska se drava odrala do 104. g. kada su ju Rimljani pokorili i
pretvorili u pokrajinu Arabiju. Jezik nabatejskih spomenika, jest aramejski. Religiozni kult su
iskazivali na brdima i u spiljama gospodaru neba Dusaresu.
36. paraliji itelji antikog priobalja Paralije, stranka u Pizistratovo doba
Stranka primoraca, na elu s Megaklom, Alkemenovim sinom, o kojima se govorilo da tee za
umjerenom vladavinom. Nazvani su paraliji po mjestu gdje su ivjeli (Paralija je obalni dio
Atike)
37. pedijeji itelji ravnice Pedion u Atici; stranka u Pizistratovo doba
Sitni trgovci, zanatlije i mornari. Bili su zainteresirani za razvoj atenske trgovine i pomorskih
snaga. nazvani su stranka ravniara, koja je eljela oligarhiju. Vodio ih je Likurg, a za njih su
uglavnom bili eupatrifi koji su bili oteeni Solonovim reformama.

38. pentakosiomedimni koji ubiru 500 mjera; prvi razred Atenjana u

Solonovoj podjeli
U Solonovo doba graani su se dijelili prema imetku i prihodima. Najbogatijima su se drali
pentakosiomedimni, oni koji su imali godinjih prihoda bar 500 medinma ita ili u istoj
vrijednosti ulja i vina. Prema razredima su odreene i porezne i vojne obveze.
Pentakosiomedimni su imali najvea prava, ali i najvee obveze.
39. Pines
a) Pines Agronov sin, ilirski kraljevi u vrijeme Prvog ilirskog rata, kasnije kralj
Sin Agrona i njegove prve ene Triteute, a maeha mu je bila Teuta. Nakon to je pomogao
vojno Makedoncima u ratu protiv Etolaca i izvojevao odlinu pobjedu, Agron neposredno
nakon bitke umire. Na prijestolje stupa maloljetni Pines, ali stvarnu je vlast vrila njegova
maeha Teuta. Nakon to su pobijedili Ilire u Prvom ilirskom ratu 229./228. Rimljani su ue
ardijejsko podruje, koje nisu zadrali za sebe, prepustili maloljetnom Pinesu, a Teuta je
morala abdicirati. Skrbnik Pinesa bio je Demetrije Farski, Teutin vojvoda. On se u vrijeme
rata priklonio Rimljanima i predao im Korkiru, a od njih je na upravu dobio Far. Nakon
Drugog ilirskog rata Rimljani su priznali prava maloljetnom Pinesu, iji je skrbnik nakon
Demetrija postao Skerdilaida. Umro je u 15 godini ivota 217. pr. Kr.
b) Pines vladar Breuka u vrijeme Panonsko-delamatskog ustanka
U Panonsko-delmatskom ustanku, koji je voen od 6. do 9. god., vrhovno zapovjednitvo
pobunjenika imali su dva Batona i Pines. Jedan Baton i Pines vodili su Breuke koji su se
najvie istakli. Tiberije je opkolio pobunjenike i onemoguio im dovoz hrane. Pines je
zahtijevao da se nastavi borba, ali vojskovoa Baton je smatrao da Iliri ne mogu pobijediti
snanu rimsku vojsku. Panonski su borci kapitulirali 8. god., jer se Breuki Baton nagodio s
Rimljanima, izdao Pinesa i uzrokovao razdor na sjeveru. Kralja Pinesu su predali Rimljanima.
40. Silvan italsko boanstvo uma i polja, interpretatio Romana za domae
muko boanstvo na ilirikom podruju
Silvan je bio italski bog uma i panjaka, a njegov ilirski pandan bio je Vidasus. Redovit
atribut Silvana je bila siringa viecjevni instrument koji se pojavljuje ve na statui iz Vaa iz
5. st. pr. Kr. U Topuskom su otkriveni ostaci hramova i brojni natpisi posveeni tom rimskom
bogu, pa na osnovi toga zakljuujemo da se ilirski Vidas, po svojim atributima poklapa sa
Silvanom, a njegova pratilja Thana odgovara rimskoj Dijani. U Delmatskom je podruju
pronaeno mnogo spomenika posveenih Silvanu, Dijani i njenim pratiljama nimfama: poznat
je votivni reljef Silvana i Dijane iz Opaia kod Glamoa, zatim votivni reljef Silvana i nimfa
iz Zaloja kod Bihaa, te votivni reljef Silvana i nimfa iz Garduna kod Sinja.
41. Skerdilaida
a) Skerdilaida ilirski kralj u vrijeme Demetrija Farskog
Godine 219. pr. Kr., po odlasku Demetrija Farskog, postao je skrbnik ilirskom kraljeviu
Pinesu kojemu je ujedno bio i stric. Naslijedio je kraljevia 217. pr. Kr. Spasio je opsjednutu
ilirsku vojsku iz grada Foinike kano ih je Teuta prethodno poslala da zauzmu grad i dio
Grke. Dardanci su u to vrijeme poeli prijetiti Ilirskoj dravi pa se Skerdilaida morao vratiti
iz Epira u Ilirik. Prije nego je otiao sklopio je s Epiranima sporazum koji ih je stavio u
zavisan poloaj prema Ilirskoj dravi. Kad je postao kralj bio je vjeran vazal Rima i branio je

9
rimske interese na Balkanu, osobito protiv Makedonaca. Iskoristivi neprilike Rimljana koje
im je zadavao Hanibal, Filip V. Je napao Skerdilaidu i zauzeo dio ilirske obale.
b) Skerdilaida ilirski kraljevi, Gencijin sin
Nakon Gencijevog poraza kod Skadra, rimski pretor Lucije Ancije odveo je Skerdilaidu i
njegov brod u Rim kao osobit trofej.
42. imun bar Kohba imun, sin zvijezde
Voa posljednjeg ustanka u Judeji. Povod za ustanak je bio pokuaj da se na mjestu
poruenog Jeruzalema podigne grad Elija Capitolina, a na mjestu Jeruzalemskog hrama trebao
se podii hram Jupitera Kapitolijskog, pod ijim se imenom trebao odravati kult cara
Hadrijana. imun se proglasio za mesiju. Ustanici su zauzeli Jeruzalem i pruili velik otpor.
Nakon ustanka, idovima je zabranjeno da ive na tom prostoru. imun, predvodnik ratnike
stranke Zelota, zarobljen je 135. g. i odveden u Rim u trijumfalnoj povorci, gdje je i
pogubljen.
43. Telepinu
a) Telepinu hetitski bog vegetacije i plodnosti, sin boga oluje Teuba
Spominje se u mitu ija je glavna tema njegov nestanak, te posljedice koje on izaziva. Bog je
bio veoma ljut, te je otiao u stepu i zaspao. Zemlju prekriva magla, ovca odbacuje janje,
krava tele, nastaje sua i glad. Bog oluje kree u potragu za sinom, no ne uspijeva ga nai.
Zatim boica Hanahanas alje pelu koja ga pronalazi. Tu se tekst prekida i nakon toga dolazi
boica Kumruseta, koja ga lijei. Tekst zavrava njegovim povratkom u kuu i obnavljanjem
blagostanja. Telepinu se brine za kralja i kraljicu, te im poklanja vjeni ivot i snagu.
b) Telepinu hetitski kralj (1525. 1500.)
Prije njega su vladali veliki nemiri, vojni porazi i slabe etve. Njegov kralj prethodnik je bio
ubijen. Nakon borbi za vlast on dolazi na prijestolje. Kako bi sprijeio intrige, dvorska
ubojstva i spasio zemlju, proveo je reformu nasljednog prava. Slijedi daljnji razvoj tehnike, a
kraljevski grad u Hatui je utvrdio sa zidovima debelim 8 m, a na junoj strani je bila Poterna
(34 m dug podzemni hodnik). Kralj je ujedno i veliki sveenik. Nakon njegove smrti
oboavaju ga kao boga, a prikazuju mu i rtve.
44. Tamuz, Dumuzi mezopotamsko boanstvo vegetacije i ita, Inanin i Itarin
partner
Hebrejski Tamuz, sumerski Dumuzi. U asirsko-babilonskoj religiji bog biljnog svijeta i ita.
Staro agrarno boanstvo personificirana sila ivotne snage koja se oituje u nadiranju
proljetnih voda, bujanju vegetacije i klijanju ita, u rastu stada i obilju u vinogradima. U
brojnim mitovima kralj Tamuz partner je boice Itar koja zajedno s njim silazi u podzemlje.
S njom su oplakivali Tumuzovu smrt u njegovu kultu.
45. Teub hetitski bog oluje
Prepoznatljiv je po znaku munje, a najee mu je prinoen bik koji ga simbolizira. Huritskog
je podrijetla. Njegova ena, glavna boica Arina (Hepat ili Hebat) boica je sunca. Ima vanu
ulogu u hetitskim mitovima i obredima, a bio mu je posveen jesenji kult. U hetitskom
panteonu Teub je bog vremena i suprug boice Hepat pored koje se pojavljuje na samom
vrhu izloenih bogova u Yazilikaji. U glavnom gradu, Hatui, kralj je predvodio obrede boga
oluje i boice sunca, nacionalnih bogova. Kralj je ujedno bio i veliki sveenik, te izaslanik

10
boga oluje. Vrlo vaan atribut bila mu je dvostruka sjekira i smatra se da su taj kult Kreani iz
Knossosa preuzeli upravo od Hetita.

46. Unta, Napirita kralj Elama (1275. 1240.)

U vrijeme Untaa i kraljice Napirasu srednjoelamska drava (1500. 1000.) je cvala. U svetoj
etvrti grada Dur, Untaa je sagradio peterokatni zigurat, a nakon toga i palau. Na kipu
kraljice Napirasu pronaen je tekst. Kip je bronan, bez glave, ruke su u molitvi.
47. Ur-Namu vladar Ura, utemeljitelj III. dinastije, jedan od najznaajnijih
vladara sumerske obnove
Vladao je od 2111. pr. Kr. do 2046 ili 2094. Osniva je dinastije grada Ura (2111. 2003. pr.
Kr.). Jedan je od najznaajnijih vladara sumerske obnove. U Babiloniji je osnovao dravu
stopljenog Sumera i Akada, a u naslovu mu je oznaka brat Gilgamea ili sin kojeg je rodio
Ninsun, te kralj Sumera i Akada. Od njega potjee vapnenaka stela od 3 m koja prikazuje
scene iz njegova ivota te kako mu bogovi poklanjaju kraljevsko dostojanstvo kao i ulomci
najstarijeg kodeksa sumerskih zakona koji su utjecali na Hamurabijev zakonik. Od toga su
sauvani samo fragmenti u kojima se oituje njegova briga za pravnu dravu.
48. Publije Vatinije Cezarov legat u Iliriku, osvojitelj Delminija
Godine 59. pr. Kr. bio je puki tribun i po njegovu je zakonu Cezar dobio na upravu
Casalipinsku Galiju i Ilirik, s rokom od 5 god. i izvanredno irokim ovlastima te pravom da
unovai dvije legije. Kao Cezarov legat, deblokirao je 47. pr. Kr. Salonu koju su opsjedali
Delmati, a u Bitci kod Tauride (ipunj kod Dubrovnika) i Pompejevo brodovlje.
49. Vercingentoriks galski voa, Cezarov protivnik
Voa Gala u ustanku protiv Cezara 52. pr. Kr. Nakon pobjede Gala kod Gergovije (danas
Clermont ) Cezar se s ustanicima otro obraunao ubijeno je preko 40000 ljudi u gradu
Avariku. Ustanak je postao sveopi pa su Rimljani uz pomo germanske konjice natjerali
Vercigentoriksa da se povue u Alesiju. Tamo je, zbog nedostatka hrane, bio primoran na
predaju. Zatim je odveden u Rim gdje je 46. pr. Kr. i pogubljen.
50. Verzo delmatski vojvoda u borbama protiv Oktavijana kod Promone
Kad je Oktavijan, kao Cezarov batinik, potpuno skrio republikance pokuao je 35. pr. Kr. uz
Agripinu pomo pokoriti buntovna ilirska plemena. Nakon to je pokorio Japode i panonsku
Sisciju, Delmati su mu pruili snaan otpor kod grada Promone. Grad je, s 12000 ljudi, branio
Verzo, Delmatski vojvoda. Ilirska su plemena pokorena nakon pruanja posljednjeg otpora u
Sinodiju u tvravi Setoriji.
51. Vidas autohtono boanstvo u podruju Kolapljana i Segeana, interpretatio
Romana Silvan
Ilirski bog uma i panjaka, zatitnik izvora. U Topuskom je otkriven rtvenik posveen
Vidasu i Thani, a njima su posveene i etiri zavjetne are takoer pronaene u Topuskom.
Atribut Vidasa je siringa.
52. Zimrilim vladar drave Mari (1775. 1761.)
Suvremenik kralja Hamurabija. Ostavio je izvanredno opsean arhiv s tekstovima, pismima,
pravnim i upravnim ispravama, sve na akadskom jeziku. Dvorski arhiv dokazuje da je Mari
imao dobre politike odnose i trgovake veze sa svim okolnim zemljama. Zimrilim je imao i

11
dobru dojavnu slubu. uvena je i njegova palaa u kojoj je dosad otkopano 260 dvorita i
prostorija. Tu se prvi put moe govoriti i o slikarskoj umjetnosti freske.

1. Aelia Capitolina lat. Ajlija Kapitolina, trad. Elija Kapitolina; Jeruzalem, rang
rimske kolonije 130. pos. Kr.
Jeruzalem je 63. pr. Kr. osvojio rimski vojskovoa Pompej Veliki. 37. pr. Kr. Herod postaje
kraljem Judeje. Tokom njegove vladavine koja je trajala do 4. pr. Kr. Herod je ponovo
izgradio hram, utvrde i druge elemente u gradu. Nakon njegove vladavine postavljen je niz
rimskih upravitelja. Od 26. do 36. vladao je Poncije Pilat koji je Isusa Krista osudio na smrt
zbog izdaje. idovi u Jeruzalemu su se pobunili protiv rastue rimske vlasti 66. Te je godine
grad okupirao Tit, sin cara Vespazijana koji je razorio Hram, osim Zapadnog zida. Grad je
pretrpio gotovo potpuno opustoenje za vrijeme pobune koju je od 132. do 135. vodio Simon
bar Kohba, tijekom koje su idovi prognani iz grada. Pod carem Hadrijanom grad je bio
obnovljen kao poganski i ime mu je promijenjeno u Aelia Capitolina. Grad je ouvao ime
Jeruzalem, ali nije ponovo bio glavni grad sve do 1099. kad su ga osvojili Kriari.
2. agrimenzor lat. agrimensor, mjernik
3. akeramiki neolitik rano razdoblje neolitika, prije nego to se rairila proizvodnja i
uporaba keramikih posuda, cca 8500 7000 g. pr. Kr. na istonom Sredozemlju
Neolitik, kao razdoblje u prapovijesti, dolazi nakon mezolitika i karakterizira ga
domestifikacija ivotinja, poeci agrarne djelatnosti, sjedilaki nain ivota, a time i
nastajanje trajnih naselja kao to su sela i gradovi (Jerihon, Chatal Hyk itd.), pojaana
trgovina, te formiranje kultura kao i proizvodnja keramike. Akeramiki neolitik je rano
razdoblje u kojem postoje svi elementi klasinog neolitika samo to proizvodnja keramike
nije masovna pojava, tj. nije rairena.
4. Akitu sveanost akad., Sveanost Nove Godine, u Uru (bog Nanar), Babilonu
(Marduk) i drugim mezopotamskim gradovima za razliita boanstva
Najvanija sveanost koja se slavila za vrijeme proljetnog ekvinocija. Akitu sveanost je
dobila ime jer su se vani rituali odvijali u Akiti, Mardukovom svetitu izvan Babilona.
Sveanost je trajala 11 dana koji su ukljuivali rituale oienja, rtve, , a ukljuivala je i
ivopisnu povorku. Vrhunac je vjerojatno bio sveti vjenanje izmeu Marduka i njegove
sveenice u hramu na vrhu zigurata.
5. akroterij gr., akrotrion; zavrni uzdignuti ukras na uglovima krova zgrade ili
poklopca sarkofaga
6. Alalak Tell Atana; lokalitet na granici dananje Turske i Sirije. Iskopavao ga je
Woolley, nastanjen od ranog do kasnog bronanog doba. Naeni arhivi s petstotinjak
ploica pisanih klinastim pismom, akadskim jezikom.
Iskopavan je 1940. te je omoguio nove poglede na Hetitsku kulturu. ..
7. Alepo grad u Siriji, sredite kraljevstva Janhad u 2. tis. pr. Kr.
8. amforisk gr. amforskos, mala amfora

12
9. analisti povjesniari koji opisuju dogaaje kronolokim redom, godinu za godinom
(posebno prvi rimski povjesniari)
10. Lucije Ancije pretor u Iliriku, dobio Trei ilirski rat primivi predaju kralja Gencija

11. Anan Tall-i-Malyan, vaan centar Elama

Elam je bio kraljevstvo u Aziji, sjeverno od Perzijskog zaljeva, a istono od Tigrisa. Glavni
grad je bila Suza, danas grad u Iranu Shush. Ostali vani gradovi su bili Awan, Simah,
Madaktu i Dur-Unta. Tokom elamitske povijesti vladari su imali titulu kralja Anana i Suze.
Anan se identificira s dananjim Tall-i-Malyanom (Tappeh Marjan) u jugozapadnom Iranu.
Elam se datira od 6. tis. pr Kr. Elamiti su govorili jezikom koji aglutinativnim? Jezikom koji
nije u srodstvu s Sumerskim, Semitskim ili Indoeruopskim, ali su oko 3000 pr. Kr. prihvatili
sistem pisanja susjednih Sumerana i razvili protoelamitsko pismo. Kasnije su pisali klinastim
pismom. Grad Ur su razorili oko 2000. pr. Kr. te su imali velik utjecaj na vladare Babilonije,
ali nakon dolaska Kasita doivjeli su politiki pad. U 12. st. bacaju Kasitsku dinastiju s
prijestolje Babilonije te dolaze na vlast. Njihov je jezik u literarnoj i administrativnoj
upotrebi. Ponovo dolaze na tron Babilonije u 8 st. pr. Kr., ali su pod stalnim napadajima od
strane Asiraca, zatim Medije, te napokon ulaze u Perzijsko carstvo pod Kirom Velikim.
Elamitski je upotrebljavan do 10. st. u iranskoj pokrajini Khuzestanu.
12. Apoksiomen gr. Strugatelj; Lizipov kip mladog atleta koji strigilom uklanja
prljavtinu s tijela, mramorna kopija u Musei Vaticani, bronani naen u podmorju
kod Malog Loinja, konzervira se u Zagrebu
13. atrij lat. atrium, sredinja prostorija rimske kue, openito: predvorje
Rimske kue, domus, bile su okrenute u unutranjost. Sastojale su se od ulaznog hodnika
(fauces), atrija koji je bio s otvorenim krovom i bazenom u koji se skupljala kinica,
spavaonicama (cubicua), radnim sobama (tablinum), kuhinjom (culina), blagovaonicom
(triclinium) i vrtom (hortus). Sobe s uline strane ponekad su se otvarale na ulicu i sluile kao
prodavaonice. U vrijeme kasne republike i ranog carstva u kuu su pristizali i grki utjecaji te
su se u atrij postavljali grki stupovi, a vrt je esto okruivan kolonadama (peristil).
14. augur etruanski i rimski sveenik, strunjak za proricanje po letu i ponaanju ptica
Tumaili su boju volju prema auspicijima (znakovima). Promatrali su let i ponaanje ptica,
udar groma ili druge pojave te tako odreivali volju bogova. Na temelju leta i ponaanja ptica
odreivali su i templume, svete prostore boje prisutnosti i tovanja. Za pravilno iitavanje
proroanstava koristili su se i disciplinom Etruscom.
15. Aulet gr. Aulets, Frula, pridjevak vladara iz dinastije Ptolemejevia

16. avilum akad. Ljudi, slij slobodnih ljudi iz Hamurabijeva zakonika

17. balzamarij boica za mirise

.
18. basilica gemina dvojna bazilika

13
Antike bazilike su koritene za sudske ili trgovake potrebe.
.

19. bel akad. belu; gospodar, vladar, vlasnik. Titula boga Marduka.
Bel je Kaldejska inaica Baala i neki smatraju da se poistovjeuje s tim bogom. Herodot je
Bela poistovjetio s Zeusom i britanski orijentalist smatra da se razlikuje od sirijskog Baala.
Kao Mardukova titula znaila je jednostavno Gospodar.
20. bel biti - akad. naslov gospodara plamena
21. bit reduti asir. kua nasljeivanja, palaa asirskog princa nasljednika
22. bustrofedon gr.bus, govedo i strfo, okreem, kako se volovi okreu, nain
pisanja slijeva nadesno i natrag, poput kretanja volovske zaprege na oranici