Вы находитесь на странице: 1из 85

Iurisprudentia Pale 2012/2013

OBLIGACIONO PRAVO
-opti dio-

29; 47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

1. Pojam i terminologija
Obligaciono pravo je skup pravnih normi kojima se regulie pravni odnos
izmeu odreenih subjekata prava na osnovu kojeg, jedna strana (povjerilac,
creditor), ima pravo (ovlatenje) da zahtjeva od druge neko davanje, injenje
ili neinjenje, a druga strana (dunik, debitor) , obavezu da takav zahtjev
ispuni .
U objektivnom smislu obligaciono pravo je skup pravnih normi sadranih u
zakonskim i podzakonskim aktima kojima se ureuje odreeni pravni odnos u
pogledu prometa vrijednosti.
U subjektivnom smislu obligaciono pravo je skup ovlatenja i zahtjeva
odreenog lica koja se priznaju se od strane objektivnog prava i organa zatite
prava.
Obligaciono pravo je dio sistema graanskog prava koji se bavi normativnim
regulisanjem i prouavanjem opteg prometa vrijednosti izmeu subjekata
prava u smislu njihovog transfera iz imovine jednog, u imovinu drugog lica.
Taj prenos vrijednosti je naroito prepoznatljiv u raznovrsnim pravnim
odnosima subjekata prava zasnovanim na korelaciji izmeu ovlatenja jedne
i obaveze druge strane.
(Na primjer, kod ugovora o kupoprodaji, ugovora o zakupu i dr.), kada se
uesnici konkretnog pravnog odnosa nalaze u dvostrukoj ulozi, dakle, kada su
istovremeno i povjerioci i dunici.
Prenos vrijednosti je uoljiv i kada takve korelacijei nema, kao to je sluaj sa
ugovorom o poklonu, prouzrokovanjem tete, sticanjem bez osnova-isplatom
nedugovanog, kada je jedna strana uvijek povjerilac, a druga uvijek dunik.
Termin obligaciono pravo se koristi da bi se oznaio predmet njegovog
izuavanja, a to su u stvari obligacije ili tanije obligacioni odnosi koji se
uspostavljaju izmeu subjekata prava povodom prometa dobara
Termin obligacija potie od latinskih rijei obligare, obligatio, to u bukvalnom
prevodu i u odnosu na vrijeme iz kojega potie znai vezanje, ali i njegovu
modifikaciju u figurativnom smislu koja znai dugovanje, odnosno obavezu.
Pod obligacijom pored duga, odnosno obaveze u smislu prestacije (dare) ili
odreenog ponaanja (facere, non facere), podrazumjeva se i pravo da se
zahtjeva ispunjenje neke obaveze, ali i sam predmet obligacije

29; 47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

2. Razvoj obligacionog prava


Zaetci obligacionog prava seu u daleku prolost, u pravne sisteme
najstarijih robovlasnikih drava, kao to su Vavilon, Grka i Rim.
U robovlasnikom periodu, obligaciono pravo se najvie razvija u rimskoj
robovlasnikoj dravi.
Rimski Zakon XII tablica je poznavao samo neke rudimentarne oblike
kupoprodaje.
Zakljuenje i izvrenje posla se obavlja u istom aktu, mancipaciji i sastojao se u
udaranju bakarnom ipkom u vagu ili bacanjem sitnog novca na nju. Sa ovim
inom kupoprodaja je zavrena i kupac koji je mancipirao odreenu stvar postao je
i njen vlasnik, bez obzira da li je platio cijenu ili nije, a prodavac je mogao da
naplatu cijene ostvari prinudnim putem, samo ako se na to kupac obavezao
posebnom ugovornom klauzulom.
Neto razvijenji obligacioni odnosi u Zakonu XII tablica su bili oni zasnovani
putem zajma (nexum i stipulatio).
Nexum - tj. zajam patricija plebejcu je bio baziran na ronoj i uslovnoj kupoprodaji
ili zalaganju fizike linosti dunika.
Stipulatio-tj.zajam izmeu patricija je bio baziran na uzjamnom povjerenju
zatienom religijskom snagom rijei koja je izgovorena prilikom zakljuenja
zajma.
Zakon XII tablica je poznavao i tzv. obligacione odnose nastale iz delikta, kao
nedozvoljene radnje.
Poinilac delikta je u tom sluaju imao obavezu da oteenom plati izvjesnu sumu
novca zbog tete priinjene kraom,nehatnom paljevinom, sjeom drveta,
povreivanjem (iniuria) i sl., a neispunjenje obaveze se strogo kanjavala kao i
sluaju neispunjenja obaveze iz zajma. Kazne su bile ropstvo ili smrt.
Nakon propasti rimskog carstva, u periodu ranog feudalizma, uporedo sa
privrednim i obligacioni odnosi stagniraju sve do sve do poetka drugog
razdoblja evropskog feudalizma i vremena francuske revolucije.
U uslovima sve razvijenijeg prometa roba i usluga, polazei od principa
rimskog prava, pravna teorija u razvijenim evropskim zemljama (Francuska,
Njemaka, Austrija) izgrauje temelje poznatih graanskih kodeksa koji
normativno reguliu obligacione odnose.
Poznate evropske kodifikacije graanskog i obligacionog prava, kao to su
francuski Code Civil iz 1804 godine i austrijski Opti graanski zakonik
(OGZ) iz 1811 godine zasnovane na recepciji rimskog obligacionog prava,

29; 47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

posluile su kao osnova za legislativno regulisanje obligacionih odnosa i u


naem pravnom sistemu, tako da se prisustvo starih rimskih pravila koji
reguliu obligacione odnose prepoznaje i u Zakonu o obligacionim odnosima
koji je donijela SFRJ,
1978 godine.
Naslijee rimskog obligacionog prava, ali i faktori ekonomske prirode,
stepen moralne i tehnike civilizacije, te filozofosko i politiko opredjeljenje
odreene sredine odnosno drutva, imali su kljuan uticaj na evoluciju
obligacionih odnosa.
Inae, sve do ujedinjenja jugoslovenskih zemalja u jednu dravu- Kraljevinu
Srba, Hrvata i Slovenaca - 1918 godine, na podruju Slovenije, Hrvatske,
BiH i Vojvodine, primjenivao se austrijski Opti graanski zakonik (OGZ)
iz 1811 sa novelama iz 1914,1915 i 1916 godine, u Kraljevini Srbiji - Srpski
graanski zakonik koji je donesen 1844 godine po ugledu na OGZ, a na
podruju Crne Gore - Opti imovinski zakonik za Crnu Goru iz 1888 godine.
Nakon ujedinjenja svih jugoslovenskih zemalja, poev od 1918 godine, pa
nadalje i za vrijeme postojanja Kraljevine Jugoslavije, u pogledu
zakonodavnog regulisanja obligacionih odnosa vladao je pravni
partikularizam, zbog nepostojanja jedinstvenog graanskog kodeksa koji bi
regulisao i obligacione odnose.
U novoj Jugoslaviji, a sve do donoenja ZOO, sudovi su primjenivali pravna
pravila bivih graanskih zakona i drugih propisa i to na osnovu Zakona o
nevanosti pravnih propisa donijetih prije 6 aprila 1941 i za vrijeme
neprijateljske okupacije koji je donijela FNRJ 1946 godine .
3. Znaaj obligacionog prava
Raznovrsni obligacioni odnosi su vjerna sjenka svakodnevnog ivota
ovjeka i gotovo svake njegove aktivnosti. ovjek je uesnik tih odnosa i
kada toga i nije u potpunosti svjestan.
U odnosu potraivanja i dugovanja, odnosno u svojstvu povjerioca ili dunika se
nalazimo i kada kupujemo u prodavnici svakodnevne namirnice, kada koristimo
usluge TV i radio programa, gradskog ili meugradskog prevoza, kada
prouzrokujemo ili kada pretrpimo tetu i tako dalje.
Obligacioni odnosi su zbog njihove brojnosti i uestalosti u svakodnevnom
ivotu ujedno i najei pravni odnosi uopte, pa je stoga i razumljivo to im
zakonodavstvo, pravna nauka i praksa pridaju najveu panju.
Obim pojedinih savremenih kodifikacija obligacionog prava, meu koje svakako
spada i vaei Zakon o obligacionim odnosima nesumnjivo ukazuju na znaaj

29; 47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

obligacionih odnosa u svakodnevnom ivotu pojedinca ili poslovanju pravnih lica,


kao i njihov znaaj za privredni razvoj i napredak drutva.
4. Odnos obligacionog i drugih grana prava
- Obligaciono i stvarno pravo imaju isti cilj -zatitu subjektivnih graanskih
imovinskih prava,
zajednika im je i sloboda pravnih subjekata u raspolaganju tim pravima,
obligaciona i stvarna prava zajedniki ine imovinu subjekata prava,
obligacioni odnosi se pojavljuju kao osnov sticanja stvarnih prava,
obligaciona i stvarna prava se mogu procjeniti u novcu kao optem mjerilu
vrijednosti, a zatiena su imovinskom sankcijom i graansko-pravnom
tubom.
razlikuju se po dejstvu i to na taj nain to obligaciono pravo ima relativno
dejstvo izmeu subjekata obligacionog odnosa povjerioca i dunika (inter
partes) , a treih lica se ne tie.
stvarno pravo ima apsolutno djejstvo, jer stvarna prava djeluju prema svima
(erga omnes).
predmet stvarnih prava su stvari, a predmet obligacionog prava je ponaanje
dunika u vidu odreene inidbe ili radnje.
Stvarna prava se stiu predajom stvari ili upisom u zemljinu knjigu, a
obligaciona nastaju na osnovu jednostrane ili dvostrane izjave volje, na
osnovu delikta ili nekog pravnog stanja.
Obligaciona prava nisu trajnog karaktera kao stvarna prava, pa su stoga
ogranienog vremenskog trajanja i podlona su zastarjevanju. Ovlaeno lice,
u sluaju nastupanja zastarjelosti gubi pravozatitni zahtjev da svoje
potraivanje ostvari angaovanjem dravne prinude.
Nasuprot obligacionim, stvarna prava su trajnog karaktera i nezastariva.
Odnos obligacionog i nasljednog prava
Dok obligaciono pravo prouava i regulie promet prava meu ivima (inter
vivos) , nasljedno pravo regulie taj prenos za sluaj smrti (mortis causa i
bavi se organizacijom sukcesije prava i obaveza.
Nasuprot obligacionom pravu u kojem se esto mijenja ovlatenik, nasljedno
pravo je linog karaktera i vezano je za sluaj smrti nekog lica. Od tog
trenutka raspolaganje imovinom umrlog je regulisano kogentnim normama
nasljednog prava. Obligaciona prava mogu biti predmetom nasljeivanja.

29; 47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

5. Izvori obligacionog prava


Izvori prava mogu biti materijalni i formalni.
Materijalni izvor prava je drutveni uzrok koji izaziva nastanak prava kao
drutvene pojave. To su, u stvari zakonom propisane injenice koje
konstituiu konkretan obligacioni odnos ili obligaciju kao to su na primjer:
ugovor, prouzrokovanje tete, sticanje bez osnova, poslovodstvo bez naloga,
jednostrana izjava volje i druge pravno relevantne injenice.
Formalni izvor prava je oblik u kojem se pravo ispoljava.
To su, u stvari, opti i posebni pravni akti koji sadre pravne norme kojima se
reguliu obligacioni odnosi.
Formalni izvori obligacionog prava mogu biti pisani i nepisani.
Pisani izvori obligacionog prava su zakoni, podzakonski akti,
meunarodne konvencije, a nepisani - obiaji i opti pravni principi.
Sudska praksa i pravna nauka imaju nesumnjiv znaaj i uticaj na
ureivanje obligacionih odnosa u pisanim izvorima. Slobodno ih moemo
nazvati interpretativnim izvorima prava.
Pisani formalni izvori prava su:
- Ustav BiH,
- Ustav RS,
- Zakon o obligacionim odnosima,
- drugi zakoni kojima se na neposredan ili posredan nain reguliu obligacioni
odnosi (zakon o vlasnikim i obligacionim odnosima u vazdunom
saobraaju, zakon o obaveznom osiguranju..., zakon o deviznom posl. i dr.)
- podzakonski akti (Uredbe, naredbe, pravilnici, uputstva, odluke i sl.)
- Uzanse, (opte i posebne)
- meunarodni ugovori (bilaterlane i multilateralne konvencije), direktive,
preporuke
Nepisani izvori obligacionog prava su:
obiaji
pravila morala i
opti pravni principi

29; 47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Nepisani izvori prava uvijek imaju tzv.subsidijarni karakter, to znai da e


se oni primjeniti u konkretnom sluaju samo ako nema odgovarajuih normi
pisanog prava ili kada sam pisani izvor, na primjer, zakon, upuuje na
primjenu obiaja u konkretnom sluaju.
6. Naela obligacionog prava
Naelo je apstraktna pravna norma izvedena iz niza manje apstraktnih normi
koja vai za itav niz sluajeva obuhvaenih niim normama. To je norma
koja kraim i jasnijim putem pokazuje smisao itavog niza normi i time nam
omoguuje da dublje i tanije shvatimo norme.
Naela se mogu primjenjivati samo u sluaju nedostatka nekog konkretnog
pravnog instituta u Zakonu kojim se odnosno pravno naelo ozakonjuje, te
se sud samo u takvim sluajevima na njega moe neposredno pozvati u
rjeavanju konkretnog sluaja.
Od naela treba razlikovati pravne standarde, jer pravni standardi nisu
izvor prava niti norme, ve sredstvo pravne tehnike kojim se sudija slui,
kao na primjer u sluaju utvrenja da li je neko u datim okolnostima
postupao savjesno ili nesavjesno, sa panjom dobrog domaina, dobrog
privrednika i sl. Neke pravne standarde donosilac ZOO je izdigao na nivo
naela.(naelo savjesnosti i potenja).
6. Naela obligacionog prava
-

Naelo autonomije volje,


Naelo ravnopravnosti strana u obligacionom odnosu,
Naelo savjesnosti i potenja,
Naelo zabrane zloupotrebe prava,
Naelo jednake vrijednosti davanja (naelo ekvivalencije),
Naelo zabrane prouzrokovanja tete,
Dunosti ispunjenja obaveze, odgovornost za ispunjenje i gaenje
obaveze,
Paljivo ponaanje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava,
Primjena dobrih poslovnih obiaja,
Jedinstvenost regulisanja ugovornih i drugih obligacionih odnosa,

6.1. Naelo autonomije volje

29; 47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Naelo autonomije volje uesnika obligacionih odnosa


znai da su strane u obligacionom odnosu slobodne da svoje odnose urede po
svojoj volji, ali u granicama prinudnih propisa, javnog poretka i dobrih obiaja.
Naelo autonomije volje podrazumjeva mogunost slobodnog izraavanja
volje bilo koje strane u obligacionom odnosu u pogledu:
- zasnivanja, modifikovanja ili pak gaenja konkretnog obligacionog
odnosa,
- izbora druge strane u tom odnosu,
- ureivanja sadraja obligacionog odnosa,
- ureivanja forme zasnivanja obligacionog odnosa
6.2. Naelo ravnopravnosti strana u obligacionom odnosu
Naelo ravnopravnosti strana u obligacionom odnosu podrazumjeva pravnu,
a ne ekonomsku ravnopravnost, tako da bolji i snaniji ekonomski poloaj
jedne strane u obligacionom odnosu nema i ne smije imati uticaja na
zasnivanje, nastanak i prestanak obligacionih odnosa. U protivnom, takav
ugovor bi se mogao osporiti.
Ravnopravnost strana se podrazumjeva za sve vrijeme postojanja
obligacionog odnosa, dakle, kako u vrijeme uspostavljanja obligacinog
odnosa, tako i u vrijeme izvrenja obaveza iz tog odnosa.
(Na primjer, kod dvostrano obaveznih ugovora niti jedna ugovorna strana nije
duna ispuniti svoju obavezu, ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da
istovremeno ispuni svoju obavezu iz toga odnosa, osim ako drugaije odreeno
zakonom, ugovorom ili ako drugaije proistie iz same prirode oblugacionog
odnosa. )
6.3. Naelo savjesnosti i potenja
Zakon o obligacionm odnosima ovaj pravni standard izdie na nivo naela i
propisuje:
U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava iz tih odnosa
strane su dune da se pridravaju naela savjesnosti i potenja
Savjesnost u subjektivnom smislu postoji kada su postupci strana u
obligacionom odnosu u svemu odraz njihovih istinitih uvjerenja u odnosu na
konkretne injenice koje su predmet njihovog pravnog odnosa. Na primjer,
savjesno postupa prodavac koji prodaje stvar u uvjerenju da je njen vlasnik.

29; 47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

On postupa nesavjesno, ako zna ili moe prema okonostima znati da nije
vlasnik stvari koju prodaje. Isto vai i za kupca.
Savjesnost u objektivnom smislu (potenje) je drutvena ocjena
ponaanja strana u obligacionom odnosu koja se vri kroz prizmu
zakonskih propisa, obiaja i okolnosti konkretnog sluaja, nezavisno od
njihovog subjektivnog (psihikog) odnosa prema pravno relevantnim
injenicama iz navedenog odnosa.
6.4. Naelo zabrane zloupotrebe prava
Pod zloupotrebom prava podrazumjeva vrenje prava koje je protivno svrsi
zbog koje je ono dato, odnosno cilju zbog kojeg je to pravo priznato,
odnosno ustanovljeno.
Pravo jednog lica, po pravilu, ogranieno je pravom nekog drugog lica, tako
da se slobodno moe rei da pravo jednog lica prestaje tamo gdje poinje
pravo drugog lica.
Na primjer, predstavlja zloupotrebu prava, kada vlasnik svoje pravo da
obrauje vlastito imanje vri tako da navodnjavajui svoju njivu poplavi
dvorite susjednog imanja, ili kad prekomjernim i neuobiajenim crpljenjem
vode iz zajednikog izvora ostavlja ostale korisnike vodovoda bez vode.
6.5. Naelo jednake vrijednosti davanja (naelo ekvivalencije)
Ovaj pravni princip ugovornog prava podrazumjeva jednak odnos
imovinskih vrijednosti koje su angaovane u konkretnom obligacionom
odnosu i ima za cilj da zatiti obje strane u tom odnosu, odnosno sprijei da
doe do naruavanja principa pravinog odnosa uzajamnih davanja.
Na primjer, kod ugovora o kupoprodaji, cijena koja se plaa za stvar koja je
predmet prodaje mora da je bar priblino jednaka vrijednosti stvari na
tritu.
Utvrenje da li je u konkretnom ugovornom obligacionom odnosu narueno
naelo jednake vrijednosti davanja vri se metodom uporeivanja
vrijednosti, stim da je postojanje nesrazmjere u uzajamnim davanjima,
faktiko piatnje, koje se od strane suda utvruje u svakom konkretnom
sluaju.
Naelo nema apsolutan karakter, tako da se pod njim ne podrazumjeva
matematika podudarnost uzajamnih davanja strana
6.6. Naelo zabrane prouzrokovanja tete

29; 47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Naelo neminem laedere odnosno ne nanosi tetu drugome , vue


korijene jo iz rimskog prava.
ZOO ovo naelo iskazuje kroz pravilo da je svako duan da se uzdri od
postupaka koji drugome mogu prouzrokovati tetu i odnosi na potencijalne
(budue) tetnike, a ne na one koji su tetu
ve prouzrokovali. Pravilo ima i izuzetke propisane zakonom.
Uzdravanje od nanoenja tete drugome podrazumjeva kako aktivno tako i
pasivno ponaanje, dakle uzdravanje od injenja i uzdravanje od
neinjenja.
Pravilo sadrano u l.16 ZOO je leges imperfectae, dakle nepotpuna
norma koja sadri samo dispoziciju (dunost uzdravanja od injenja tete),
ali ne i sankciju koja bi pogodila potencijalnog poinioca tete tj. onoga koji
se te norme ne pridrava.
6.7. Dunosti ispunjenja obaveze, odgovornost za ispunjenje i gaenje obaveze
Ovo naelo se obino izraava pravilo da strane u obligacionom odnosu
imaju dunost da ispune svoje obaveze u svemu kako one glase i snose
odgovornost za njihovo ispunjenje.
Ukoliko jedna strana u obligacionom odnosu ne ispuni svoju obavezu, druga
ima ovlatenje da svoje pravo ostvari prinudnim putem, odnosno da
sredstvima prinude natjera drugu stranu da na ispunjenje obaveze.
U ugovornim obligacionim odnosima ovo naelo se izraava kroz staro
pravilo rimskog prava: Pacta sunt servanda, to u prevodu znai da je
ugovor za ugovorne strane zakon.
6.8. Paljivo ponaanje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava (standardi
panje)
Zakonodavac propisuje i izvjesne standarde panje kojih se strane u
obligacionim odnosima trebaju pridravati u izvravanju svojih obaveza.
U graansko-pravnim obligacionim odnosima, od uesnika obligacionog
odnosa se u izvravanju obaveza, zahtjeva panja dobrog domaina (panja
prosjeno paljivog ovjeka odreene sredine).
U privredno-pravnim obligacionim odnosima, od uesnika se oekuje panja
dobrog privrednika (poveana panja koja se u pravnom prometu zahtjeva
od lica koja su obligacioni odnos zasnovali u okviru poslovene djelatnosti
kojom se bave).
Ako se od odreenih lica koja se bave profesionalnom djelatnou (ljekar,
advokat i dr.) zahtjeva poveana panja u izvravanju obaveza iz te

29; 47

10

Iurisprudentia Pale 2012/2013

djelatnosti, postupanje po pravilima struke i obiajima, tada govorimo o


standardu panje dobrog strunjaka.
Strana u obligacionom odnosu koja ima ovlatenje da zahtjeva ispunjenje
obaveze (povjerilac), duna je da se u ostvarivanju toga prava uzdri od
postupaka kojima bi se otealo ispunjenje obaveze druge strane u
obligacionom odnosu.
6.9. Primjena dobrih poslovnih obiaja
Strane u obligacionom odnosu imaju dunost da u pravnom prometu
postupaju u skladu da sa dobrim poslovnim obiajima, tj. poslovnom
trgovakom praksom koja je u toliko irokoj upotrebi, tako da privrednici u
meusobnim poslovnim odnosima oekuju da e ugovorne strane postupati u
skladu sa takvom praksom.
Kodifikovani poslovni obiaji se nazivaju uzanse. Uzanse se se dijele na
opte i posebne.
Opte uzanse reguliu na opti nain sve privrednno-pravne poslove.
Posebne uzanse reguliu pravne odnose iz tano odreenih privrednih
oblasti.
ZOO je ostavio prostor za primjenu uzansi jer je propisao da e se uzanse
primjeniti u onim sluaajevima ako su strane ugovorile njihovu primjenu ili
ako iz okolnosti proistie da su njihovu primjenu htjele.
6.10. Jedinstvenost regulisanja ugovornih i drugih obligacionih odnosa
ZOO uvodi naelo da se odredbe zakona koje se odnose na ugovore
jedinstveno primjenjuju bez obzira da li se radi o ugovorima graanskog ili
privrednog prava.
Jedinstvenost regulisanja obligacionih odnosa proistie i iz zakonske
odredbe prema kojoj je propisuje da se odredbe Zakona koje se odnose na
ugovore shodno primjenjuju i na druge pravne poslove.
Dakle svi ugovorni obligacioni odnosi se u Zakonu o obligacionim odnosima
reguliu na jedinstven nain, stim da zakonodavac posebnom odredbom regulie
posebnu kategoriju privrednih ugovora kao: ugovora koje preduzea i druga
pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi
pojedinci koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu
djelatnost, zakljuuju meu sobom u obavljanju djelatnosti koje sainjavaju
predmete njihovog poslovanja ili u vezi sa tim djelatnostima.

29; 47

11

Iurisprudentia Pale 2012/2013

7 Pojam obligacionog odnosa


Obligacioni odnos ili obligacija je pravni odnos izmeu odreenih subjekata
prava koji predstavljaju strane u tom odnosu, na osnovu kojeg, jedna strana
(povjerilac, creditor), ima pravo (ovlatenje) da zahtjeva od druge neko
davanje, injenje ili neinjenje, a druga strana (dunik, debitor) , obavezu da
takav zahtjev ispuni.
U obligacinom odnosu uvijek postoje dvije strane sa jednim ili vie
subjekata prava, od kojih svaka, po pravilu, ima odreena prava i obaveze.
Sa stanovita povjerioca, obligacija je potraivanje, a sa stanovita dunika,
ona predstavlja dug.
Strane u obligacionom odnosu ne moemo posmatrati samo na takav nain
da redovno jedna strana ima ovlatenje, a druga strana obavezu, ve i tako
da i jedna i druga strana, u meusobnom odnosu, imaju i prava i obaveze, te
da se i jedna i druga strana, u konkretnom odnosu istovremeno mogu
pojaviti kako u svojstvu povjerioca, tako i u svojstvu dunika.
Tako, kod ugovora o kupo-prodaji, postoje 2 strane, prodavac i kupac, od kojih
svaka ima i ovlatenje i obavezu, odnosno i potraivanje i dugovanje prema drugoj
strani. Prodavac ima ovlatenje da zahtjeva isplatu cijene za prodatu stvar, i sa toga
aspekta on je povjerilac prema kupcu, ali ima i obavezu da prenese svojinu na
stvari koju prodaje i istu preda kupcu, pa se u tom smislu istovremeno nalazi i u
poloaju dunika.
8. Osobine obligacionog odnosa
Obligacioni odnos (obligacija) kao imovinsko-pravni odnos izmeu
odreenih lica na osnovu kojeg nastaju odreena prava i obaveze samo za
uesnike toga odnosa, ima slijedee osnovne osobine :
obligacioni odnos je imovinskopravni odnos,
obligacioni odnos je pravni odnos izmeu odreenih lica,
obligacioni odnos je pravni odnos odreene sadrine,
obligacioni odnos ima relativan karakter,tako da djeluje samo izmeu
subjekata tog odnosa (dejstvo inter partes).

29; 47

12

Iurisprudentia Pale 2012/2013

8.1. Obligacioni odnos je imovinsko pravni odnos


U obligacionom odnosu neposredno konkuriu imovinski interesi subjekata
toga odnosa kao nosioca prava ili obaveza, u vidu poveanja ili smanjenja
imovine.
Kod ugovora o poklonu, na primjer, darodavac ima interes da iz odreenih
razloga svoju imovinu smanji, a daroprimac svoju imovinu povea.
Interes ne mora biti i neposredno izraen, kao u prethodnom sluaju, ve se
moe manifestovati i kroz korist koju jedna strana od toga odnosa ima, kao na
primjer u sluaju ugovora o posluzi kada poslugoprimac besplatno upotrebljava
stvar.
Obligacioni odnos je dakle pravni odnos zasnovan na imovinskom interesu koji
se neposredno ili posredno moe izraziti u novcu, pa makar i neadekvatno.
U sluaju povrede prava iz obligacionog odnosa, slijedi sankcija imovinskog
karaktera koja neposredno ili posredno pogaa imovinu i imovinske vrijednosti
dunika i manifestuje se u obliku povraaja u preanje stanje ili naknade tete.
8.2. Obligacioni odnos je odnos izmeu odreenih lica
Za ovu karakteristiku obligacije je bitna odreenost lica koji uestvuju u
pravnom odnosu (zna se koja su to lica) i njihov pravni poloaj u tom
pravnom odnosu.
Povjerilac, kao aktivna strana u obligacionom odnosu, bez obzira na izvor
obligacionog odnosa (ugovor, prouzrokovanje tete, neosnovano
obogaenje, poslovodstvo bez naloga), ima ovlatenje odnosno subjektivno
pravo da zahtjeva od dunika izvrenje dune radnje.
Dunik, kao pasivna strana u obligacionom odnosu, bez obzira na izvor
obligacionog odnosa (ugovor, prouzrokovanje tete, neosnovano
obogaenje, poslovodstvo bez naloga), ima obavezu da, pod prijetnjom
graansko-pravne sankcije izvri dugovanu radnju.
Kod dvostrano - obaveznih ugovora, povjerilac i dunik se mogu nai u
dvostrukoj ulozi, dakle istovremeno u svojstvu povjerioca i u svojstvu
dunika (prodaja, zajam , zakup).
Kod jednostrano-obaveznih ugovora (poklon, prouzrokovanje tete, sticanje
bez osnova), jedna strana je uvijek i samo povjerilac, a druga uvijek i samo
dunik.

29; 47

13

Iurisprudentia Pale 2012/2013

8.3. Obligacioni odnos je pravni odnos odreene sadrine


Sadrinu obligacionog odnosa ine prava i obaveze subjekata obligacionog
odnosa i to pravo povjerioca da moe da trai odreeno davanje, injenjenje
ili neinjenje i obaveza dunika da takav zahtjev ispuni.
Na primjer, ako jedna strana u obligacionom odnosu ima obavezu da prenese
na drugu pravo svojine, a druga strana da na ime toga isplati odreenu
cijenu, onda kaemo da sadrina tog obligacionog odnosa ukazuje da je rije
o ugovoru o kupoprodaji.
Isto tako, ako jedna strana ima obavezu da odreenu koliinu novca prenese
u svojinu druge strane, a druga obavezu da istu koliinu novca, nakon
odreenog vremena uz odreenu naknadu vrati, ona kaemo da je sadrina
toga obligacionog odnosa ugovor o zajmu.
Sadrinu obligacije ine prava i obaveze koje razlikuju jedan obligacioni
odnos od drugog, dok predmet obligacije predstavljaju, u stvari samo
obaveze, koje iz konkretnog obligacionog odnosa nastaju, dakle odreeno
davanje, injenje ili neinjenje odnosno uzdravanje, trpljenje, odnosno
dare, facere, non facere.
Predmet obligacije moe biti samo ono to je mogue ispuniti, pri emu se
misli kako na faktiku, tako i na pravnu nemogunost.
Predmet obligacije mora biti dozvoljen sa aspekta javnog poretka, morala i
prinudnih propisa.
Takoe, predmet obligacije mora biti dovoljno odreen ili bar odrediv, kako
bi se znalo ta u emu se sastoji davanje, injenje ili pak neinjenje.
8.4. Obligacioni odnos je relativnog karaktera
Relativnost obligacionog odnosa ili obligacije znai da obligacioni odnosi
proizvode dejstva samo izmeu subjekata toga odnosa, dakle izmeu
povjerioca i dunika inter partes), a da se treega ne tiu.
Iz obligacionog odnosa nastaje subjektivno pravo (ius ad rem) koje pripada
samo povjeriocu, koje daje osnov da se ono istakne u obliku potraivanja
samo prema drugoj strani u obligacionom odnosu - duniku, a ne i prema
nekom treem licu, koji u tom odnosu ne uestvuje.
Na primjer, prodavac kao povjerilac ima pravo da zahtjev za isplatu
kupoprodajne cijene istakne samo prema kupcu, a ne i prema svakom licu
kod koga se predmet priodaje nalazi.

29; 47

14

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Nasuprot prednjem vlasnik stvari kao nosilac stvarno-pravnog ovlatenja


(ius in rem), povraaj svoje stvari moe da trai od bilo koga kod koga se
njegova stvar nalazi, jer njegovo subjektivno pravo djeluje prema svima
(erga omnes).
Odstupanje od relativnosti se susree kod ugovora u korist treeg, kada tree
lice stie pravo da samostalno zahtjeva ispunjenje ugovorne obaveze u svoju
korist i drugih.
9. Izvori obligacionih odnosa
Izvori obligacija su pravno relevantne injenice za ije postojanje zakon
vezuje nastanak obigacionog odnosa- obligacije. Izvore obligacionih odnosa
osnove nastanka obligacija ili materijalne izvori obligacija treba
razlikovati od formalnih izvora obligacionog prava o kojima smo ranije
govorili.
Prema ZOO izvori obligacija su :
- ugovor,
- prouzrokovanje tete,
- sticanje bez osnova,
- poslovodstvo bez naloga,
- jednostrana izjave volje (javno obeanje nagrade, izdavanje vrijednosnih papira)
OBAVEZNA LITERATURA
1. Obligaciono pravo opi i posebni dio
Dr.Abedin Biki, Univerzitetska knjiga,
Sarajevo, 2004 .
2. Obligaciono pravo knjiga prva i druga,
Prof.Dr.Branko Morait, Pravni fakultet Banja
Luka, 2007,
3. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ br.29/78, 39/85,45/89,57/89 ;
Sl.glasnik Republike Srpske br.17/93,3/96 i 74/04; Sl.list RBiH
br.2/92,13/93 i 13/94; Sl.novine FBiH br.29/03)
10. Podjela obligacija
Obligacije se dijele:
prema karakteru sankcije na civilne i naturalne (prirodne) obligacije;

29; 47

15

Iurisprudentia Pale 2012/2013

prema predmetu obligacije na pozitivne i negativne obligacije, obligacije


rezultata (cilja) i obligacije sredstva, novane i nenovane obligacije ;
prema nainu ispunjenja i vremenu trajanja obligacije na trenutne i
trajne obligacije ;
prema odreenosti i mnoini predmeta na individualizovane i generine
obligacije, kumulativne , alternativne i fakultativene obligacije ;
prema djeljivoti predmeta obligacije i mnoini subjekata na djeljive i
nedjeljive obligacije, solidarne obligacije i to: (pasivne solidarne obligacije i
aktivne solidarne obligacije)
10.1. Podjela obligacija prema karakteru sankcije (civilne i prirodne obligacije)
Civilne obligacije su takve obligacije koje posjeduju mo prinudnog
ostvarenja tako da povjerilac moe podii kod nadlenog suda tubu protiv
dunika i zahtjevati ostvarenje svoga potraivanja putem prinudnog
izvrenja na imovini dunika.
Civilne obligacije karakterie postojanje neposredne pravne sankcije za
sluaj da dunik ne ispuni svoju obavezu iz konkretnog obligacionog
odnosa. Najvei broj obligacija sadri u sebi pravnu sankciju.
Prirodne (naturalne) obligacije su one koje u sebi ne sadre pravnu
sankciju u sluaju da dunik ne ispuni svoju obavezu, to znai da se
obaveze iz navedene obligacije ne mogu realizovati sudskom putem.
Ako dunik sam izvri svoju obavezu, on vie ne moe zahtjevati vraanje
datoga s pozivom na prirodnu obligaciju, jer se smatra da je izvrio neto to je
inae bio duan uiniti.
Prirodne obligacije su : zastarjele obligacije, obligacije kod ijeg zakljuenja
nije potovana odreena dokazna forma i obligacije dozvoljene igre ili opklade,
ako predmet igre ili opklade nije prodat.
a/. Zastarjele obligacije kao prirodne obligacije
Pravo zahtjevati ispunjenje obaveze iz neke obligacije nije apsolutno, nego,
po pravilu, relativno i vezano je za izvjestan rok trajanja. Kada taj rok
protekne, a povjerilac se u tom roku nije koristio svojim pravnom da
podigne tubu protiv dunika, nastupit e zastarjelost njegovog potraivanja
tj. on e izgubiti pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze od dunika sudskim
putem.

29; 47

16

Iurisprudentia Pale 2012/2013

To ne znai da povjerilac i u takvom sluaju ne moe podii tubu radi


ostvarenja svoga (ve zastarjelog) potraivanja, jer se sud ne obazire na
zastarjelost po slubenoj dunosti, ve samo po prigovoru. Ako takav
prigovor dunik kao tueni ne istakne, sud je ovlaten da obavee tuenog
dunika da ispuni obavezu. Meutim, ako takav prigovor bude istaknut sud
e odbiti tubeni zahtjev kao neosnovan .
b/. Obligacije bez dokazne forme kao prirodne obligacije
Ako se kod zasnivanja obligacionog odnosa zahtjeva forma kao dokazno
sredstvo zakljuenja odreenog pravnog posla (forma ad probationem),
u sluaju nepotovanja dokazne forme, smatra se da postoji obligacija, ali da
ima karakter prirodne obligacije, tj. subjektivna prava koja iz nje proistiu se
ne mogu ostvariti prinudnim putem.
Kao primjer navodimo usmeno obeanje poklona, bez predaje predmeta
poklona. Prema paragrafu 943 OGZ na osnovu usmeno zakljuenog ugovora
o poklonu, bez prave predaje poklonjene stvari, poklonoprimac ne dobiva
pravo tube.
Ako je za zasnivanje odreene obligacije propisana odreena sveana
forma koja predstavlja uslov nastanka tog obligacionog odnosa
(tzv.forma ad solemnitatem) , a strane obligacionom odnosu se nisu
pridravale te forme, takav obligacioni odnos nee ni nastati, odnosno
obligacija ne postoji. Na primjer, pismena forma ugovora i ovjera potpisa
ugovaraa kod ugovora o prometu nepokretnosti od strane suda odnosno
notarska obrada ugovora.
c/. Obligacije iz dozvoljene igre ili opklade ako predmet igre ili opklade nije predat
Obaveze koje su nastale iz dozvoljene igre na sreu ili opklade, a predmet
igre ili opklade pri tome nije predat, imaju takoe karakter naturalnih
obligacija, koje se ne mogu sudskim putem ostvariti.
Meutim, ako dunik takvu obavezu ispuni, smatra se da je ispunio
punovanu obligaciju i ne moe traiti povrat onoga to je dao s pozivom na
isplatu nedugovanog.

29; 47

17

Iurisprudentia Pale 2012/2013

10.2. Podjela obligacija prema predmetu obligacije


Prema predmetu obligacije se dijele na pozitivne i negativene, obligacije
sredstva i obligacije cilja, novane i nenovane obligacije.
a/. Pozitivne i negativne obligacije
Pozitivne obligacije su one obligacije iju su predmet obaveze koje se sastoje u
odreenom davanju ili pak injenju odreenih radnji, dakle aktivnom ponaanju
dunika, kao to su na primjer:
- predaja predmeta kuoprodaje kod ugovora o prodaji,
- predaja zakupljene stvari zakupcu,
- predaja predmeta posluge poslugoprimcu,
- obavljanje odreenog rada ili djela,
- plaanje naknade tete,
- objavljivanja ispravke u novinama,
- isplata nagrade u sluaju javnog obeanja nagrade,
- vraanje steenog bez osnova, itd.
Negativne obligacije su one koje imaju za predmet odreeno neinjenje bilo
u vidu uzdravanja od injenja ili pak trpljenja.
Negativne obligacije se najee ustanovljavaju ugovorom.
Tako, na primjer, predmet ugovora izmeu dva susjeda moe biti da nee uz
meu graditi odreene objekte. Isto tako , predmet obaveze jednog susjeda
moe se sastojati u trpljenju da njegov susjed prolazi preko njegove zemlje
ili dvorita itd.
Kod pozitivnih obligacija, zastarjevanje, po pravilu, poinje tei prvog dana
poslije dana kada je povjerilac imao pravo da zahtjeva ispunjenje obaveze.
Kod negativnih obligacija, zastarjevanje poinje tei kada je dunik prestao
da se uzdrava od odreene radnje koja je bila predmet negativne obligacije.
b/. Obligacije rezultata (cilja) i obligacije sredstva
Obligacije rezultata (cilja) su takve obligacije kog kojih se izvrenjem
prestacije postie rezultat (cilj) radi koga je obligacija nastala.
Taj cilj je tano odreen i dunik je ispunio svoju obavezu kada ostvari taj cilj.
Ukoliko se taj cilj (rezultat) zbog kojeg je obligacija zasnovana ne ostvari,
smatra se da obligacija nije ispunjena i u tom sluaju e povjerilac imati pravo na
naknadu tete.

29; 47

18

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Najvei broj obligacija imaju karakter obligacija rezultata. Tako na primjer, kod
ugovora o prodaji, prodavac je u obavezi da na kupca prenese pravo svojine stvari i
tu svrhu mu stvar preda, pa ukoliko taj rezultat odnosno cilj ne postigne , smatrae
se da nije izvrio svoju obavezu, zbog ega e biti duan, da kupcu nadokanadi
tetu.
b/. Obligacije rezultata (cilja) i obligacije sredstva
Obligacije sredstva su takve obligacije kod kojih se izvrenjem prestacije
ne mora postii odreeni cilj odnosno rezultat za povjerioca. Dunik je samo
u obavezi da izvri odreenu radnju u skladu sa odgovarajuim standardom
panje (na primjer po pravilima odreene struke), ali nee biti odgovoran za
tetu, ako se preduzetom radnjom nije ostvario cilj (rezultat) posla.
Na primjer, bolnica koja se obavezala da e lijeiti pacijenta izvrila je svoju
obavezu ako je pacijenta lijeila u skladu sa odgovarajuim standardima
panje i po pravilima struke, iako se rezultat obligacije nije ostvario, jer je
pacijent umro. Dakle, smatra se da je bolnika ustanova izvrila svoju
obavezu i pored injenice to nije postignut krajni cilj, odnosno rezultat
ugovorenog posla.
c/. Novane i nenovane obligacije
Novane obligacije su obligacije koje imaju za predmet predaju odreene
sume novca. Na primjer: obaveza kupca da plati cijenu u novcu, obaveza
tetnika da oteenom nadoknadi tetu u novcu, obaveza poslodavca da
radniku isplati naknadu za rad (platu) u novcu, itd. U sluaju zakanjenja
plaa se kamata.
Nenovane obligacije su obligacije koje za predmet imaju davanje (predaju)
nekih drugih stvari koje nisu novac, odnosno odreeno injenje ili neinjenje
koje nema neposredno novani izraz. Na primjer, naknada tete popravakom
oteene stvari ili davanjem stvari iste vrste i kvalitete, objavljivanje
ispravke informacije, kada prodavac ima obavezu da prodatu stvar preda
kupcu itd.
10.3. Podjela oblicija prema nainu ispunjenja i vremenu trajanja
Trenutne obligacije su one kod kojih se ispunjenje sastoji u jednom,
trenutnom aktu davanja injenja ili uzdravanja. Ispunjenje obaveze se
realizuje trenutno - odjednom.

29; 47

19

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Na primjer, predaja stvari iz ruke u ruku, potpuna isplata kupoprodajne


cijene, zakupnine, nagrade ili naknade u jednom aktu, jednokratni prolaz
preko neije zemljita i slino.
Trenutne obligacije prestaju ispunjenjem obaveze.
Trajne obligacije su one koje se ispunjavaju preduzimanjem vie akata
davanja, injenja ili uzdravanja u odreenom vremenskom periodu.
Realizacija akata ispunjenja (davanje, injenje ili uzdravanje) se preduzima
trajnim, kontinuiranim ponaanjem koje se prostire u vremenu. Na primjer,
isplata cijene na rate i slino.
10.4. Podjela obligacija prema odreenosti i mnoini predmeta
Prema odreenosti predmeta obligacije one se dijele na individualizovane i
generine obligacije.
a./Individualizovane obligacije su takve obligacije kod kojih je akt davanja,
injenja ili uzdravanja tano i potpuno odreen, tako da se obligacija ispunjava
preduzimanjem tog akta.
Dunik duguje samo onaj predmet koji je individualizovan i nedvosmisleno
odreen (in obligatione), i tim predmetom se vri i ispunjenje obligacije ( in
solutione).
Na primjer: da bi se oslobodio obaveze dunik treba da preda kupcu jednosoban
stan povrine 65 m2 na II spratu zgrade izgraene na k..br.11 KO Banja Luka u
ul.Banjaluka 22.
Dunik individualno odreene stvari oslobaa se obaveze ako ona propadne.
b/.Generike obligacije su takve obligacije kod kojih je davanje, injenje ili
uzdravanje odreeno samo prema rodu ili vrsti, tako da se obligacija ispunjava
preduzimanjem akta iz okvira odgovarajueg roda ili vrste, a prema izboru
dunika.
Kod ovih obligacija dunik duguje stvari odreenog roda (in obligacione) , a
ispunjava obligaciju predajom odreene koliine stvari toga roda i odreenog
kvaliteta (in solutione).
Rod dugovane stvari se moe odrediti najire i opisno, kao na primjer: dunik
duguje 500 kg penice, 10 kg soli, 20 kg jabuka, 2 tone cementa i sl.
Za generike stvari je vaan kvalitet stvari.
Dunik ove obligacije e se osloboditi obaveze ako isporui stvari ugovorenog
kvaliteta, a u sluaju da kvalitet stvari nije ugovoren on e se osloboditi obaveze
ako isporui stvar srednjeg kvaliteta.

29; 47

20

Iurisprudentia Pale 2012/2013

U zavisnosti od toga da li imaju jedan ili vie predmeta dijele se i na


kumulativne, alternativne i fakultativne obligacije.
Kumulativne obligacije su takve obligacije kod kojih dunik duguje dva ili
vie predmeta i sve te predmete mora predati povjeriocu da bi se oslobodio
svoje obaveze.
Kod ovih obligacija nema mogunosti izbora, ve samo predaja svih
dugovanih predmeta, bez obzira koliko ih ima predstavlja jedinstveni sadraj
sunikove obaveze. Povjerilac je ovlaen da zahtjeva predaju svih
predmeta odjednom, ukoliko nije to drugo predvieno.
Alternativne obligacije su takve obligacije kod kojih dunik duguje dvije
ili vie stvari ili radnji (due res sunt in obligacione) , ali predmet ispunjenja
obligacije je predaja samo jedne stvari ili izvrenje samo jedne od dugovanih
radnji (una res est in solutione), tako da se obligacija gasi kada dunik ispuni
jednu od dvije stvari ili radnji koje su predmet obaveze.
Pravo izbora koju e od dvije ili vie obaveza (radnje) ispuniti, pripada
duniku, koji u principu ne moe odustati od ve izvrenog izbora.
Ako se dunik ne koristi svojim pravom izbora, pravo izbora prelazi na
povjerioca.
Na primjer, kada je jedno lice u obavezi da drugom licu preda odreenu stvar,
odnosno obavi odrei rad (sat, popravi mainu za ve) ili pak da mu isplati 100,00
KM, ono e se osloboditi obaveze ako ispuni jednu od alternativnih obaveza,
prema svom izboru, dakle, ako povjeriocu preda sat, popravi mainu za ve ili ako
mu isplati 100,00 KM.
Fakultativne obligacije (facultas alternativa) su takve obligacije kod kojih se
duguje jedan odreeni predmet (una res est in obligatione) , ali obligacija moe
prestati i kada povjerilac primi, odnosno kada dunik preda dugovani ili neki drugi
odreeni predmet. (due res est in solutione). Povjerilac moe zahtjevati od dunika
samo dugovani predmet, ali ne i onaj kojim dunik, ako hoe, moe ispuniti svoju
obavezu, jer je na duniku pravo izbora (facultas alternativa).
10.5. Podjela obligacija prema djeljivosti predmeta i mnoini subjekata
Prema djeljivosti predmeta obligacije se dijele na djeljive i nedjeljive
obligacije, a prema mnoini subjekata na tzv. solidarne obligacije.

29; 47

21

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Djeljive obligacije su takve obligacije iji se predmet moe podijeliti i


ispuniti u vie istovrsnih dijelova, stim da dugovani predmet zbog toga ne
izmjeni sutinu, niti izgubi od svoje vrijednosti. Djeljiva je obligacija postoji
kada je predmet obaveze predaja odreene koliine ita kao djeljive stvari, a
nedjeljiva u sluaju kada je predmet obaveze predaja jedne violine, ili
jednog automobila.
Ako na strani povjerioca iili dunika postoji vie subjekata, a obligacija nije
solidarna, svaki od povjerilaca moe traiti ispunjenje samo svoga dijela
obligacije, a svaki od dunika je duan ispuniti samo samo svoj dio obaveze.
Djeljiva obaveza sa vie povjerilaca zove se aktivnom, a djeljiva obaveza sa vie
dunika, pasivnom djeljivom obligacijom.
Djeljiva obligacija nastaje iz ugovora ili zakona (univerzalne sukcesije).
Nedjeljive obligacije su takve obligacije iji se predmet ne moe podijeliti
ili ispuniti u vie istovrsnih dijelova, a da se time ne izmjeni njegova sutina
ili ne smanji njegova vrijednost.
Ove obligacije se ne mogu djelimino ispuniti, tako da obligacija postoji sve
dok ne bude ispunjena u potpunosti.
U sluaju mnoine povjerilaca (aktivna nedjeljiva obligacija) ili dunika
(pasivna nedjeljiva obligacija) , svaki sapovjerilac i svaki sudunik je, u
principu, subjekt cijele trabine odnosno duga, tako da svaki povjerilac
moe zahtjevati ispunjenje cijele trabine, a svaki dunik ima obavezu
ispunjenja duga u cjelini.
Kad jedan od dunika ispuni dug u cjelini, on stie prema ostalim dunicima
pravo regresa, tj.da od njih zahtjeva isplatu onih dijelova koji oni duguju
prema unaprijed utvrenoj veliini, a ukoliko veliina tih dijelova nije
unaprijed utvrena, onda ima pravo na isplatu dijelova dobijenih podjelom
cijelog duga na ravne dijelove.
Solidarne obligacije su takve obligacije sa vie dunika ili povjerilaca kod
kojih je svaki dunik u obavezi da ispuni cijeli dug, odnosno kod kojih je
svaki povjerilac ovlaten da zahtjeva isplatu cijelog duga, ali tako da kada
jedan od dunika ispuni sav dug kao obavezu, ostali se oslobaaju obaveze
prema povjeriocu. Kada jedan povjerilac naplati cijelu trabinu, obaveza
prestaje prema ostalim povjeriocima i oni vie nemaju ovlatenje da trae
isplatu duga od dunika.
Solidarna obaveza je jedinstvena i nedjeljiva. Postoji samo jedna obaveza, a
ne onoliko obaveza koliko ima dunika. Svi dunici su obavezni da je ispune
u potpunosti, ali ispuni li obavezu makar jedan od njih, obaveze prema
povjeriocu se oslobaaju svi ostali solidarni dunici.

29; 47

22

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Pravilo je da kod solidarnih obaveza da niti jedan dunik svojim postupcima


ne moe pogoravati poloaj ostalih solidarnih dunika.
tetne radnje ili proputanja jednog dunika u solidarnoj obligaciji pogaaju
samo onoga dunika koji je tu radnju preduzeo, a ne i ostale solidarne dunike.
Pasivna solidarna obligacija ili solidarnost dunika je takva solidarna
obligacija sa vie dunika gdje svaki dunik odgovara za cijelu obavezu i
povjerilac moe po svojoj volji zahtjevati ispunjenje obaveze u cjelini od
bilo kojeg dunika. Kada makar i jedna dunik obavezu ispuni, ostali se
oslobaaju obaveze. Solidarni dunici su svi zajedno subjekti jedne
obligacije i u pogledu ispunjenja obaveze prema povjeriocu odgovaraju
prema principu svi za jednoga , jedan za sve.
Solidarni dunik koji je obavezu ispunio ima pravo da trai od svakog
sudunika da mu nadoknadi dio obaveze koji otpada na njega prema
pravilima njihovog meusobnog odnosa, dakle ima pravo regresa.
Pasivna solidarna obligacija nastaje na osnovu ugovora, testamenta ili
Zakona.
Pasivna solidarnost, na primjer, postoji kod Ugovora o kreditu kada se vie
lica, kao sudunici, ugovorom obavee vratiti banci cjelokupan iznos
kredita.
Aktivna solidarna obligacija (solidarnost povjerilaca) je takva obligacija
sa vie povjerilaca kod koje svaki povjerilac ima pravo da zahtjeva od
dunika ispunjenje cijele obaveze, ali kada dunik svoju obavezu ispuni
prema jednom povjeriocu, obligacija se gasi i prema ostalim sapovjeriocima.
Dunik duguje dug svima sapovjeriocima, ali ga je duan ispuniti samo
jednom od njih. On ima pravo izbora povjerioca.
Meutim ovo dunikovo pravo izbora sapovjerioca prestaje onoga trenutka
kada jedan od sapovjerilaca protiv njega podnese tubu.
U tom sluaju dunik je vezan za tog povjerioca i moe se osloboditi
obaveze samo ako obavezu ispuni tom povjeriocu koji je podnio protiv njega
tubu nadlenom sudu.
Aktivna solidarnost se nikada ne pretpostavlja, to znai da je ona uvijek
ugovorena ili zasnovana na zakonu. Aktivna solidarnost moe nastati i na
osnovu testamenta.
11. Opti pojam ugovora

29; 47

23

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Pod ugovorom se u graanskom pravu smatra saglasnost volja dva ili vie
lica kojom se postie neko pravno dejstvo.
Pod ugovorom u obligacionom pravu ili obligaciono-pravnim ugovorom
se smatra saglasnost volja dva ili vie lica kojim se postie neko obligaciono
pravo dejstvo.
Saglasno iznesenoj definiciji, ugovor je uvijek dvostrani pravni posao, jer u
tom poslu uvijek uestvuju najmanje dva lica koja saglasnou volja
(konsenzusom) ostvaruju neko obligaciono dejstvo. Obligaciono dejstvo
saglasnosti volja se ispoljava u nastanku, modifikaciji ili prestanku nekog
obligacionog odnosa.
Termin ugovor ima korijene u rimskim rijeima contractus i pacta. U
rimskom pravu, contractus je oznaavao samo onu saglasnost volja koja je
bila zatiena tubom predvienom u ius civile. Ostale saglasnosti volja
koje nisu bile utuive (nisu uivale sudsku zatitiu), u rimskom pravu su se
zvale pacta.
Za ugovore se ponekad koriste i rijei konvencija, pakt i sporazum.
Navedenei termini su preteno prihaveni u meunarodnom pravu.
11.1. Sastojci ugovora
Bitni sastojci ugovora (essentialia negotii), su oni minimalni sastojci koji su
neophodni za postojanje ugovora i zavise od vrste ugovora. (kupoprodaja,
zajam, zakup, poklon i sl). Bitni sastojci ugovora imaju subjektivnu i
objektivnu komponentnu.
Objektivno bitni sastojci ugovora su oni koji su predvieni pravnim
propisom, a subjektivni bitni sastojci su oni koji su odreeni voljom
ugovornih strana.
Prirodni sastojci ugovora (naturalia negotii) su takvi sastojci ugovora koje
strane ne moraju ugovoriti, ali uprkos tome oni ine sastavni dio ugovora i
vae, jer to propisuje Zakon. Na primjer, prirodni sastojak ugovora o prodaji
je odgovornost prodavca za pravne i materijalne nedostatke.
Sporedni sastojci ugovora (accidentalia negotii) su takvi sastojci koji se ne
odnose ni na jednu vrstu ugovora, ali ih same ugovorne strane mogu
dogovoriti i predvidjeti u ugovoru.
12. Uslovi za zakljuenje ugovora
(poslovna sposobnost)
da ugovorne strane imaju poslovnu sposobnost

29; 47

24

Iurisprudentia Pale 2012/2013

da postoji saglasnost izjava volja ugovornih strana


da postoji predmet ugovora
da postoji valjan osnov ugovora
da postoji odreena forma ugovora (kod pojedinih ugovora)

A. Poslovna sposobnost ugovornih strana u vrijeme zakljuenja ugovora je uslov


za punovanost svakog ugovora bilo da se radi o fizikim ili pravnim licima.
Potpunu poslovnu sposobnost imaju punoljetna fizika lica (18 godina
ivota) kojima poslovna sposobnost nije oduzeta i koja nisu pod
starateljstvom, kao i fizika lica koja nisu navrila 18 godina ivota, ako su
zakljuila brak.
Sva maloljetna fizika lica koja nisu navrila 15 godina ivota, kao i
punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost su potpuno poslovno
nesposobna, tako da ugovori koji bi oni zakljuili nebi proizvodili pravno
djestvo. Za njih ugovore zakljuuju njihovi roditelji, odnosno staraoci kao
zakonski zastupnici. Od ovoga pravila postoje i izuzeci.
Naime, potpuno poslovno nesposobna lica mogu ipak zakljuivati teretne
ugovore manjeg znaaja, kao to je, na primjer kupovina namirnica, novina i
slino. Oni bi takoe mogli zakljuivati i one dobroine ugovore iz kojih za
njih prozilaze samo prava, a ne i obaveze, pa bi tako, punovano mogli
primiti poklon, nagradu i sl.
Ogranieno ili djelimino poslovno sposobna fizika lica mogu bez
saglasnosti zakonskog zastupnika zakljuivati ugovore ije im je zakljuenje
zakonom dovoljeno. Tako maloljetnik koji je navrio 15 godina moe
zasnovati radni odnos (zakljuiti ugovor o radu) i slobodno raspolagati
svojom zaradom.
Poslovnu sposobnost imaju i pravna lica.
Ona mogu punovano zakljuivati ugovore u pravnom prometu u okviru
svoje pravne sposobnosti.
Ugovore u ime pravnih lica zakljuuju njihovi organi zastupnici ili pak lica
koja ovi ovlaste. Ako je ugovor zakljuen izvan okvira pravne sposobnosti
pravnog lica, on nee proizvoditi pravno dejstvo
12. Uslovi za zakljuenje ugovora
(saglasnost volja)
B. Saglasnost volja ugovornih strana
Ugovor se smatra zakljuenim kada ugovorne strane postignu saglasnost o
bitnim sastojcima ugovora.

29; 47

25

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Za nastanak ugovora je potrebno postojanje i sadejstvo slobodno izraenih


volja podobnih da proizvedu odreene pravne posljedice, od kojih jedna ima
obiljeja inicijative (ponude), a druga, obiljeja prihvatanja te inicijative
(prihvat ponude).
Inicijativa za zakljuenje ugovora je izjava volje ponudioca upuena
ponuenom i zove se ponuda, a izjava ponuenog da prihvata ponudu, zove
se prihvat ponude.
Volja koja dovodi do zakljuenja ugovora mora imati sva obiljeja pravno
relevantne volje, to podrazumjeva postojanje svijesti i namjere (htijenja) da
se proizvedu odreene pravne posljedice.
12. Uslovi za zakljuenje ugovora
(saglasnost volja)
Svijest ugovorne strane podrazumjeva znaaj i posljedice zakljuenja
pravnog posla (ugovora), a namjera (animus contrahendi) podrazumjeva da
ugovorne strane ele da zakljue upravo taj ugovor sa svim njegovim
specifinostima.
Pravno relevantna volja mora biti izraena slobodno, biti ozbiljna i stvarna.
Pravno relevantna volja ne smije biti simulirana, ve stvarna. Ako ugovorne
strane prema treim licima zakljuuju jedan ugovor ( na primjer, ugovor o
poklonu) , a izmeu sebe , u stvari zakljuuju drugi ugovor (na primjer,
ugovor o prodaji), tada saglasna izjava da se zakljuuje ugovor o poklonu, u
princupu, nebi vodila zakljuenju toga ugovora.
Ponuda je jednostrana izjava volje kojom jedno odreeno lice (ponudilac),
drugom odreenom licu (ponuenom) nudi zakljuenje konkretnog ugovora
sa odreenim uslovima. Prema Zakonu o obligacionim odnosima ponuda je
prijedlog za zakljuenje ugovora uinjen odreenom licu koji sadri sve
bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihatanjem mogao zakljuiti
ugovor.
U naem pozitivnom obligacionim pravu postoje: opta ponuda, izlaganje
robe sa oznaenjem cijene i slanje kataloga i oglasa.
Opta ponuda je prijedlog za zakljuenje ugovora uinjen neodreenom broju
lica, koji sadri bitne sastojke ugovora ijem je zakljuenju namijenjen, osim ako
ta drugo ne proistie iz okolnosti sluaja ili obiaja.

29; 47

26

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Izlaganje robe sa oznaenjem cijene smatra se kao ponuda, ukoliko


drukije ne proizilazi iz okolnosti sluaja ili obiaja.
Slanje kataloga, cjenovnika ili oglasi uinjeni putem tampe, letaka, radija,
TV ili na koji drugi nain, ne predstavlja ponudu za zakljuenje ugovora,
nego samo poziv da se uini ponuda pod objavljenim uslovima.
Ponuda mora sadravati bitne sastojke,elemente konkretnog ugovora ije se
zakljuenje nudi.
Ponuda mora biti upuena od strane ovlaenog lica (samog ponudioca ili
njegovog zastupnika)
Ponuda mora biti upuena odreenom drugom licu (ponuenom) sa kojim
ponudilac eli zakljuiti ugovor.
Ponuda mora sadravati jasno izraenu volju ponudioca (animus
contrahendi) da eli zakljuiti ugovor i sa ponuenim, pod uslovima
navedenim u ponudi.
Ponuda mora biti sainjena u odreenoj formi koja je, kao uslov
punovanosti, zakonom propisana za odreeni ugovor.
Pravno dejstvo ponude se ogleda u tome to ona obavezuje samo jednu
stranu i to ponudioca koji je ponudu uinio.
Prihvat ponude je jednostrana izjava volje ponuenog, kojom on ponudiocu
izraava svoju saglasnost s njegovom ponudom.
Prihvat ponude i ponuda moraju biti podadarne, odnos sadrajno moraju
odgovarati jedna drugoj.
Podudarnost dviju volja (volje ponudioca i ponuenog) naziva se konsens, a
njihova nepodrudarnost se naziva disens.
Prihvat ponude mora biti dat od ovlatenog lica, mora sadrajno odgovarati
ponudi, mora sadravati jasnu volju ponuenog za zakljuenje ugovora
(animus contrahendi) i mora biti dat u odreenoj formi, ako se za zakljuenje
konkretnog ugovora zahtjeva takva forma.
Prihvat ponude mora stii ponudiocu u odreeno vrijeme, jer je ponudilac
vezan ponudom samo odreeno vrijeme.
Vrijeme zakljuenja ugovoraje vano sa aspekta dejstva toga ugovora, sa
aspekta zastarjelosti potraivanja, poslovne sposobnosti ugovaraa, sluajne
propasti stvari itd, dok je mjesto zakljuenja ugovora od znaaja u
meunarodnom pravu za primjenu mjerodavnog prava u sluaju spora, kao i
u sluaju odreivanja mjesne nadlenosti suda.
Ako je ponuda upuena prisutnom licu, smatra se da je ugovor zakljuen
kada ponueni prihvati ponudu, a ako se ponuda ini odsutnom licu, smatra

29; 47

27

Iurisprudentia Pale 2012/2013

se da je ugovor zakljuen onoga trenutka kada je ponudilac primio izjavu


ponuenog da prihvata ponudu.
Smatra se da je ugovor je zakljuen u mjestu u kojem je ponudilac imao
svoje sjedite, odnosno svoje prebivalite u trenutku kada je uinio ponudu.
13. Predmet ugovora
C. Predmet ugovora je ono to predstavlja obavezu u jednom obligacionom
odnosu, a to je uvijek neko davanje (dare), injenje (facere) ili neinjenje
(non facere) ili trpljenje (patnja).
Predmet ugovora je dakle obligaciona radnja koja moe biti pozitivno (dare,
facere) ili negativno odreena (non facere)
Predmet ugovora mora imati odreene osobine i to:
predmet ugovora mora biti mogu,
predmet ugovora mora biti doputen i
predmet ugovora mora biti odreen ili odrediv
Predmet ugovora mora biti mogu, jer ono to nije mogue dati, initi ili
neiniti ne obavezuje.
Objektivna nemogunost ispunjenja ugovorne obaveze postoji kada
obavezu ne moe ispuniti ni dunik, niti bilo koje drugo lice. Na primjer,
neko se obavezao da e prodati predmet koji ne postoji (sat koji je izgubljen,
automobil koji je izgorio i sl).
Subjektivna nemogunost ispunjenja ugovorne obaveze postoji kada
obavezu ne moe ispuniti dunik, ve to moe uiniti neko drugi. Na
primjer, neko se obavezao predati neku stvar koja ne pripada njemu ve
nekom treem, postojae subjektivna nemogunost ispunjenja.
Poetna nemogunost ispunjenja ispunjenja ugovorne obaveze postoji kada
je nemogunost ve postojala u vrijeme zakljuenja ugovora. Na primjer,
neko se obavezao da e predati odreenu stvar, koja je bila unitena prije
zakljuenja ugovora.
Naknadna nemogunost ispunjenja ugovorne obaveze je ona koja je
nastupila nakon zakljuenja ugovora. (Stvar koja je bila predmet ugovora o
prodaji bude unitena poslije zakljuenja ugovora).
Predmet obaveze (dare, facere, non facere) je nedoputen ako je protivan
prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim obiajima.

29; 47

28

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Pod prinudnim propisima podrazumjevaju se svi propisi koji se mogu


sprovesti prisilnim putem, pri emu se misli na zakonske i podzakonske
akte.
Pod javnim poretkom se podrazumjeva ustavom i zakonom ustanovljen
sistem propisa u skladu sa kojima se mora ponaati svaki subjekat u drutvu.
Ugovori iji je predmet obaveze nedoputen su nitavi, izuzev ako cilj
pravila ne upuuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u odreenom
sluaju propisuje neto drugo.
Predmet ugovora mora biti odreen ili bar odrediv to znai da
ugovarai moraju postii saglasnost o bitnim elementima predmeta ugovora,
odnosno na nedvosmislen nain imati saznanje ta je predmet njihovih
meusobnih prava i obaveza, a ako to nije sluaj, ugovor je nitav.
14. Osnov ugovora
D. Osnov ili causa ugovora je ono to predstavlja cilj odnosno svrhu ugovora
(causa finalis).
Osnov je ono zbog ega se dunik obavezuje.
Dakle, zakljuenjem ugovora ugovarai ele postii odreeni cilj.
Na primjer, kod ugovora o prodaji, kupac eli zakljuenjem toga
ugovora postati vlasnikom neke stvari, a prodavac eli za prodatu
stvar dobiti odreeni iznos novca, dok kod ugovora o prevozu, putnik
u prevoznom sredstvu plaa kartu zbog toga to mu je cilj da se
preveze od jednog mjesta do drugog, a prevozilac vri prevoz radi
ostvarenja zarade.
Cilj zbog kojeg se zakljuuje ugovor (causa finalis) mora biti
doputen sa aspekta javnog poretka da bi ugovor bio punovaan.
Ako je cilj zakljuenja ugovora nedoputen ugovor je nitav.
Pored toga, osnov mora biti i istinit, a ne prividan.
15. Forma i tumaenje ugovora
Obligacioni ugovori su po pravilu neformalni, a ugovorne strane svoju volju
za zakljuenjem ugovora mogu izaziti na razne naine : pismeno, usmeno ,
konkludentnom radnjom.
Za razliku od neformalnih konsensualnih ugovora kod kojih se ugovor
smatra zakljuenim postizanjem saglasnosti o bitnim sastojcima ugovora,
formalni ugovori se mogu zakljuiti samo u odreenoj (propisanoj ili
ugovorenoj) formi.

29; 47

29

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Pod formom ugovora se podrazumjeva nain odnosno oblik postizanja


saglasnosti volja ugovornih strana, to znai da kod formalnih ugovora
konsenzus mora biti postignut uz potovanje odreene zakonske ili
ugovorene forme.
Tako, na primjer, zakonodavac propisuje posebnu (pismenu) formu kod
ugovora o prodaji nepokretnosti, kod ugovora o graenju, kod ugovora o
licenci, ugovora o zakupu poslovnih prostorija.
Konvalidacija ugovora (latinski-ozdraviti, osnaiti) znai mogunost da se
ugovor koji nije zakljuen u propisanoj formi moe, pod odreenim
uslovima, uiniti valjanim pravnom poslom. Tako na primjer kod ugovora
kojem nedostaje pismena forma, konvalidacija se moe izvriti, ako su
ugovorne strane u cjelini ili u pretenom djelu izvrile svoje obaveze.
Konvalidacija ruljivih ugovora se moe izvriti protekom vremena ili
odobrenjem.
Konverzija ugovora znai pretvaranje nitavog ugovora u drugi punovaan
ugovor. Na primjer, pravilo iz l.106 ZOO : ako nitav ugovor ispunjava
uslove za valjanost nekog drugog ugovora, tada e meu ugovaraima vaiti
taj ugovor.
Tumaenje ugovora znai prvenstveno istraivanje prave volje ugovornih
strana. Jasne i nesporne odredbe ugovora se ne tumae, ve se primjenjuju
onako kako glase, a sporne tako da se ne treba drati doslovnog znaenja
upotrebljenih izraza, ve treba istraiti zajedniku namjeru ugovaraa i
odredbu tako razumjeti kako to odgovara naelima obligacionog prava.
15. Vrste obligacionih ugovora
z 15.1. Jednostrano i dvostrano obavezni ugovori
z Jednostrano obavezni ugovori su oni ugovori kod kojih obaveza nastaje
samo na jednoj strani koja u tom sluaju ima poloaj dunika, dok
druga ugovorna strana na osnovu takvog ugovora stie pravo da
zahtjeva ispunjenje obaveze i ima poloaj povjerioca.
Na primjer: ugovor o poklonu, ugovor o posudbi (posluzi), ugovor o
punomostvu.
z Dvostrano obavezni ugovori su takvi ugovori ijim zakljuenjem
nastaju obaveze za obje ugovorne strane , dakle i za povjerioca i za
dunika. Obje ugovorne strane, nalaze se se u dvostrukoj ulozi, tako da
se povjerilac pojavljuje i u ulozi dunika, a dunik se pojavljuje i u ulozi
povjerioca.

29; 47

30

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Na primjer: ugovor o prodaji kod kojega se prodavac obavezuje predati


kupcu stvar koju prodaje, a kupac se obavezuje da e za stvar koju
kupuje od prodavca platiti ugovorenu cijenu. I prodavac i kupac su
istovremeno u poloaju povjerioca i poloaju dunika.
z 15.1. Jednostrano i dvostrano obavezni ugovori i pravni poslovi
z Jednostrano i dvostrano obavezne ugovore treba razlikovati od
jednostranih i dvostranih pravnih poslova, jer jednostrani pravni
poslovi nastaju jednostranom izjavom volje, a ugovori bili oni
jednostrano ili dvostrano obavezni, uvjek nastaju saglasnou volja
ugovornih strana.
z Tipini jednostrani pravni poslovi su, na primjer: testament, javno
obeanje nagrade, ponuda kada stigne ponuenom i slino. Najei
dvostrani pravni poslovi su ugovori, kao to je na primjer ugovor o
prodaji, ugovor o zakupu, ugovor o poklonu itd.
z Kod dvostrano obaveznih ugovora vai princip uzajmnosti na temelju
kojeg jedna ugovorna strana moe ispunjenje svoje obaveze usloviti
ispunjenejm obaveze druge ugovorne strane.
z Pravo na utvrenje nitavosti zelenakog ugovora, te pravo ponitenja
ugovora zbog oteenja preko polovine mogue je samo kod dvostrano
obaveznih ugovora.
z 15.2. Teretni i dobroini ugovori
z Teretni (naplatni) ugovori su oni kod kojih jedna ugovorna strana daje ili
neto ini kao naknadu za inidbu koju dobija od druge ugovorne strane. Na
primjer: ugovor o prodaji, ugovor o zakupu, ugovor o zajmu uz naplatu
kamate, ugovor o djelu, ugovor o radu i sl.
z Dobroini (besplatni) ugovori su oni kod kojih jedna ugovora strana za
primljenu inidbu ne daje nikakvu naknadu (protivinidbu). Na primjer,
ugovor o poklonu, ugovor o zajmu bez kamate, ugovor o posluzi, ugovor o
besplatnoj ostavi.
z 15.3. Formalni i neformalni ugovori
z Formalni ugovori su oni za ije se zakljuenje trai odreena forma
propisana zakonom ili odreena ugovorom. Kod navedenih ugovora forma
je bitan element ugovora.
Na primjer, ugovor o prodaji ili poklonu nepokretnosti

29; 47

31

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Neformalni ugovori su oni za ije zakljuenje se ne trai nikakva forma, ve


koji nastaju kada stranke postignu saglasnost o bitnim sastojcima konkretnog
ugovora.
Na primjer, ugovor o prodaji pokretnih stvari, ugovor o nalogu i sl.
15.4. Konsensualni i realni ugovori
z Konsensulni ugovori su oni ogovori kod kojih je za nastanak i punovanost
ugovora dovoljno da ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim
elementima toga ugovora, a ne trai se forma ili pak predaja stvari drugoj
ugovornoj strani. Ovi ugovori su prefektni kad ponueni prihvati ponudu.
Na primjer ugovor o prodaji, o nalogu i drugi.
z Realni ugovori su oni koji nastaju kada ugovorne strane postignu saglasnost
volja o bitnim elementima i kada jedna strana u ugovoru preda drugoj stvar
koja je predmet ugovora. Primjer : ugovor o poklonu. Slijedei dosljedno
princip konsensualizma, na ZOO uopte ne regulie ugovor o poklonu.

z 15.5. Kauzalni i apstraktni ugovori


z Kauzalan je onaj ugovor u kojem je osnov obavezivanja (causa obligandi)
jasno istaknut i predstavlja bitan element ugovora. Kod navedenih ugovora,
ugovorne strane imaju tano odreeni cilj zbog ega ele zakljuiti ba
konkretni, a ne neki drugi ugovor.
z Na primjer, kada jedno lice posudi drugom automobil da otputuje u drugo
mjesto po nekom poslu, tada se iz samog ugovora vidi da je kauza, osnov
obavezivanja, posudba, a ne prodaja. Kauzalni ugovori su : ugovor o prodaji,
ugovor o zajmu, ugovor o djelu itd.
z Apstraktan ugovor je takav kod kojeg osnov obavezivanja (causa obligandi)
nije vidljiv iz samog ugovora. Kod navedenih ugovora se iz njihovog
sadraja ne moe razabrati cilj zbog kojeg se ugovorne strane obavezuju. Na
primjer, neko se obavee da e nekom predati odreenu sumu novca ili
stvari u odreenom roku, ali se ne vidi iz kojeg razloga preuzima tu obavezu.
Apstraktni ugovori su : ugovor o mjenici, ugovor o eku i sl.
z 15.6. Ekvivalentni i aleatorni ugovori
z Ekvivalentni ugovori su takvi ugovori kod kojih ugovorne strane ve u
momentu zakljuenja ugovora znaju u cjelini svoja prava i obaveze, odnosno

29; 47

32

Iurisprudentia Pale 2012/2013

ta jedna treba dati kao ekvivalent za ono to prima od druge ugovorne


strane. Na primjer: ugovor o prodaji, ugovor o zakupu , ugovor o djelu itd.
z Aleatorni ugovori su takvi ugovori kod kojih ugovorne strane u trenutku
zakljuenja ugovora ne znaju u potpunosti svoja prava i obaveze, a nekada ni
koja e strana biti povjerilac, a koja dunik. Obim prava i obaveza
ugovornih strana, po pravilu, zavisi od nekog budueg neizvjesnog
dogaaja. Obaveze ugovornih strana ne zavise od njihovih volja, nego od
sluaja, a obaveza jedne strane, ne predstavlja ekvivalent obavezi druge
ugovorne strane. Primjeri aleatornih ugovora su : ugovor o osiguranju,
ugovor o opkladi i ugovori o kupovini nade (emptio spei), kao na primjer
ugovor o prodaji cjelokupnog roda jabuke u jednom vonjaku, u iduoj
godini. Ovi ugovori se ne mogu pobijati zbog oteenja preko polovine.

z
z
z
z
z
z
z

z 15.7. Predugovori, glavni ugovori i sporedni ugovori


Predugovor je saglasna izjava volje o preuzimanju obaveze da se zakljui
glavni ugovor. Predugovor moe biti dvostrano i jednostrano obavezan.
Predugovor obavezuje, a pregovori za zakljuenje ugovora ne obavezuju.
Predugovor obavezuje samo ako su njime odreeni elementi glavnog
ugovora.
Glavni ugovor je drugi ugovor koji su se ugovorne strane predugovorom
obavezale zakljuiti i proizvodi pravno djestvo od zakljuenja.
Glavnim ugovorom se potpuno samostalno zasnivaju prava i obaveze.
ZOO u l.45 st.5 propisuju da se zakljuenje glavnog ugovora moe
zahtjevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo
zakljuenje.
Sporedni (akcesorni, zavisni) ugovor je onaj koji se dodaje glavnom ugovoru
i djeli njegovu pravnu sudbinu, tako da nastanak, prenos ili pak prestanak
prava i obaveza zavisi od glavnog ugovora uz koji se zakljuuje. Ovi
ugovori slue kao sredstvo za pojaanje ili obezbjeenje glavnog ugovora.
Akcesorni ugovori su, na primjer, ugovor o zalozi, ugovor o kapari, ugovor
o jemstvu i slino.

15.8. Trenutni i trajni ugovori


z Trenutni ugovori su oni kod kojih se obaveze izvravaju odjednom i jednim
aktom davanja, injenja ili neinjenja i po pravilu istovremeno, a trajni
ugovori su oni kod kojih se izvrenje obaveze traje odreeno due vrijeme.
Trajanje moe biti kontinuirano ili periodino. Na primjer: ugovor o zakupu,
ugovor o doivotnom izdraavanju, ugovor o osiguranju itd.

29; 47

33

Iurisprudentia Pale 2012/2013

15.9.Lini i nelini ugovori


z Lini ugovori su takvi ugovori koji su zakljueni s obzirom na svojstvo
tano odreenog lica. esto se nazivaju ugovori intuitu personae. Kod
ovih ugovora, motiv obavezivanja je linost ugovaraa i to obzirom na
njihova svojstva, sposobnosti ili pak strunost u odreenoj oblasti. To su
ugovori koji se zasnivaju na meusobnom povjerenju ugovornih strana, kao
na primjer kod: ugovora o punomostvu, ugovora o ortakluku, ugovora o
poklonu itd.
z Nelini ugovori su oni kod kojih ugovaraima nije stalo do linih svojstava
druge strane, nego prvenstveno do izvrenja obaveze. Ovakvu obavezu, za
razliku od ugovora intuitu personae moe ispuniti svako drugo lice, a ne
samo dunik.
15.10.Generalni i posebni ugovori
z Generalni ugovori su takvi kod kojih se utvruju samo opti elementi
ugovora i uslovi izvrenja i koji se zakljuuju na dui vremenski period.
z Posebni ugovori se zakljuuju na krai vremenski period i to u okviru opteg
(generalnog) ugovora i kojim se konkretno ureuju pitanja znaajna za
izvrenje generalnog ugovora.
15.11. Imenovani i neimenovani ugovori
z Imenovani ugovori su takvi koji su zbog svoje vanosti i masovnosti dobili
svoj naziv i kao takvi su regulisani zakonom. Na primjer, ugovor o prodaji,
ugovor o poklonu i sl.
z Neimenovani ugovori su takvi ugovori koji u zakonu nisu oznaeni imenom
(nazivom), niti su zakonom posebno regulisani. Na primjer, ugovor o
faktoringu, ugovor o franizingu i slino.
16. Zastupanje
z 16.1. Pojam
z Zastupanje je pravni odnos na osnovu kojeg zastupnik, odnosno punomonik
moe u ime i za raun zastupanog davati izjave kojima se zasnivaju,
modifikuju ili ukidaju pravni poslovi (na primjer da u ime i za raun
zastupanog zakljui neki ugovor) ili preduzimati u ime i za raun zastupanog
druge pravne radnje (na primjer, da kao punomonik preduzima procesne
radnje u nekom postupku (graanskom, upravnom, krivinom).
z Pravne radnje zastupanja se vre na osnovu ovlatenja koje svoj osnov ima u
zakonu, optem aktu pravnog lica, aktu nadlenog organa ili u izjavi volje

29; 47

34

Iurisprudentia Pale 2012/2013

zastupanog. Ovlatenje koje ima svoj osnov u izjavi volje zastupanog zove
se punomoje.
z Zastupanje moe biti voljno i zakonsko, neposredno i posredno.
z 16.2. Voljno i zakonsko zastupanje
z Voljno zastupanje ima osnov u slobodno izraenoj volji zastupanog
(ovlatenju, punomoi) i nastaje na osnovu ugovora (ugovor o punomostvu)
izmeu zastupnika (punomonika) i zastupanog (vlastodavca).
z Zakonsko zastupanje, zastupanje na osnovu statuta ili drugog opteg akta
nadlenog organa je nezavisno od volje zastupnika i zastupanog, jer nema
osnov u njihovoj volji , ve izvire neposredno iz zakona, statuta ili drugog
opteg akta nadlenog organa.
z I kod voljnog (ugovornog) i zakonskog zastupanja nastaje obligacioni odnos
izmeu zastupnika i zastupanog sa utvrenim pravima i obavezama strana u
tom odnosu.
z 16.3. Neposredno i posredno zastupanje
z Neposredno, direktno ili pravo zastupanje je takvo zastupanje gdje
zastupnik zakljuuje pravni posao u tue ime i za tu raun, dakle kod
kojeg se uinak pravnog posla nesposredno odnosi na sferu zastupanog, a
bez ikakvog uticaja na prava i obaveze zastupnika. Smatra se da je pravni
posao zakljuio sam zastupani obzirom da iz tog pravnog posla on stie
prava i obaveze.
z Na primjer, kupac kao zastupani ovlasti neko lice (zastupnika) da za njega
kupi neku stvar od odreenog prodavca. Na osnovu ovakvog pravnog posla
kupac e postati vlasnik kupljene stvari i obveznik plaanja kupovne cijene
prema prodavcu.
z Posredno ili indirektno zastupanje je takvo zastupanje kod kojega zastupnik
zakljuuje pravni posao u svoje ime, ali za raun zastupanog. Prava i
obaveze iz zakljuenog posla nastaju za zastupnika i tree lice, jer izmeu
zastupanog i treeg lica ne nastaje nikakkav pravni odnos. Tree lice uopte
ne mora ni da zna za zastupano lice, niti da je posao zakljuen za njegov
raun.
z Kod posrednog zastupanja, prava i obaveze koje izvorno nastaju za
zastupnika i tree lice, prelaze na zastupanog tek na osnovu drugog pravnog
posla zakljuenog izmeu zastupnika i zastupanog. Kao primjer navodimo
ugovor o komisionu prema kojem se komisionar kao posredni zastupnik

29; 47

35

Iurisprudentia Pale 2012/2013

obavezuje da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime, a za raun komitenta


(posredno zastupanog) jedan ili vie poslova koje mu povjerava komitent.
Posredno zastupanje imamo u gotovo svim poslovima u kojima zastupani
eli ostati nepoznat, kao na primjer u berzanskim poslovima
z Uinci zastupanja
z Uinak zastupanja se ogleda u tome to pravne posljedice pravnog posla ili
radnje koje je preduzeo zastupnik terete zastupanog, to znai, na primjer, da
za njega nastaju prava i obaveze iz ugovora koji je u njegovo ime i za njegov
raun zakljuio zastupnik.
z Zastupnika treba razlikovati od posrednika i glasnika.
z Posrednik (makler ili meetar) je lice koje se obavezuje da e dovesti u vezu
dva lica radi zakljuenja odreenog pravnog posla (posrednik kod ugovora o
prodaji, posrednik u osiguranju i sl.).
z Glasnik je lice koje samo prenosi ve gotovu (formulisanu) volju jedne
ugovorne strane drugoj ugovornoj strani. Zastupnik po pravilu mora imati
poslovnu sposobnost, ali najmanje ogranienu poslovnu sposobnost, dok
glasnik moe biti i lice koje nije poslovno sposobno.
z Ovlatenje za zastupanje
z Da bi zastupanje bilo punovano zastupnik mora imati ovlatenje za
zastupanje koje mu daje zastupani i on je duan postupati u granicama volje
zastupanog.
z Zastupnik mora staviti do znanja drugoj strani s kojom ulazi u pravni odnos
da nastupa u ime zastupanog (vlastodavca).
z Kod zakonskog zastupanje ovlatenje proistie iz samog zakona, a zastupani
ne mora imati poslovnu sposobnost.
z U sluaju da zastupnik prekorai dato ovlatenje, takav pravni posao
obavezuje zastupanog samo ako ga on odobri. U tom sluaju e se smatrati
da je posao bio valjan od momenta njegovog zakljuenja.
z U sluaju da jedno lice zakljui ugovor lano se predstavljajui da ima
ovlatenje nekog lica (da je njegov zastupnik), a u stvari nema to ovlatenje
(lani zastupnik ili falsus procurator) , takav ugovor obavezuje zastupanog
samo ako ga on naknadno odobri. U protivnom, takav ugovor ga ne
obavezuje.

29; 47

36

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Punomo je ovlatenje koje zastupani (vlastodavac) pravnim poslom daje


zastupniku (punomoniku). Ovo ovlatenje (punomo) se moe dati
jednostranim pravnim poslom ili ugovorom.
z Kada se ovlatenje daje jednostranim pravnim poslom rije je o jednostranoj
izjavi volje koja je upuena punomoniku ili drugoj strani. Ako je izjava
upuena punomoniku rije je o internoj punomoi tj. o odnosu izmeu
vlastodavca i punomonika, a ako je ista upuena drugoj strani rije je o
eksternoj ili vanjskoj punomoi kojom davalac punomoi obavjetava drugu
stranu da je ovlastio odreeno lice da u njegovo ime i za njegov raun
prduzme odredene radnje.
z Kada se punomo daje ugovorom, rije je o ugovoru o punomostvu koji se
zakljuuje izmeu vlastodavca i punomonika.
z Ugovor o punomostvu je neformalan pravni posao, osim ako se forma trai
zakonom, u kom sluaju za zakljuenje ugovora za koji se trai forma i
punomo mora biti data u toj formi. (Na primjer, kod ugovora o licenci,
ugovora o graenju i sl).
z Opta ili generalna punomo je ona na osnovu koje punomonik moe
preduzimati samo poslove koji ulaze u redovno poslovanje.
z Generina punomo je punomo na osnovu koje punomonik moe
preduzimati poslove odreene vrste koje izlaze iz okvira redovnog
poslovanja.
z Posebna ili specijalna punomo se daje za tano odreeni posao od o
posebnog znaaja je za vlastodavca. Tako bez posebnog ovlatenja
punomonik ne moe zakljuiti ugovor o jemstvu, preuzeti mjeninu
obavezu, zakljuiti ugovor o poravnanju, ugovor o izabranom sudu, niti se
moe odrei nekog prava bez naknade.
z Punomo prestaje opozivom zastupanog (vlastodavca) ili otkazom
zastupnika (punomonika), smru punomonika, gubitkom potpune
poslovne sposobnosti vlastodavca ili punomonika. Punomo prestaje i
zavretkom posla zbog kojeg je data. Ona prestaje i nastupanjem naknadne
nemogunosti ispunjenja posla.
17. Posebna dejstva dvostranih ugovora
z Posebna dejstva ugovora se ogledaju u sluaju promjenjenih okolnosti,
prekomjernog oteenja i zakljuenja zelenakog ugovora.
z Promjenjene okolnosti (clausula rebus sic stantibus)

29; 47

37

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z da bi se moglo govoriti u promjenjenim okolnostima potrebno je da se


prema oderdbama l.133-136 ZOO ispune slijedei uslovi:
z da se radi o okolnostima koj su nastupile poslije zakljuenja ugovora;
z da se radi o okolnostima koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne
ugovorne strane
z da se zbog tih okolnosti ne moe ostvariti svrha ugovora,
z da je nakon nastupanja novih okolnosti oigledno da ugovor vie ne
odgovara oekivanjima ugovornih strana i da bi ga stoga po optem
miljenju bilo nepravino odrati na snazi.
z Promjenjene okolnosti
z Na promjenjene okolnosti se ne moe pozivati ona strana u ugovoru koja je
te okolnosti morala uzeti u obzir prilikom zakljuenja ugovora. To znai da
okolnosti koje dovode do raskida ili izmjene ugovora moraju biti u vrijeme
zakljuenja ugovora nepredvidive i neotklonjive za ugovornu stranu koja se
na njih poziva.
z Ugovora strana koja se poziva na promjenjene okolnosti mora sudskim
putem traiti raskid ugovora. Ona ne moe traiti izmjenu ugovora. Pravo
na zahtjev za izmjenu ugovora ima tuena strana u sporu po zahtjevu za
raskih ugovora u sluaju clausula rebus sic stantibus. Ako sud donese
odluku o raskidu ugovora, na zahtjev strane koja nije traila raskid sud e
obavezati drugu stranu da nadoknadi pravian dio tete.
z Inae, u naem obligacionom pravu, ugovorne strane se mogu unaprijed
punovano odrei od prava pozivanja na odreene promjenjene okolnosti,
osim ako to nije u suprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja.
z 17.2. Prekomjerno oteenje (laesio enormis)
Prekomjerno oteenje (oteenje preko polovine) postoji onda kada je izmeu
obaveza ugovornih strana koje proistiu iz dvostrano obaveznih i teretnih ugovora,
u vrijeme zakljuenja ugovora postojala oigledna nesrazmjera.
z Uslovi za postojanje prekomjernog oteenja su slijedei:
z da se radi o dvostrano obaveznom i teretnom ugovoru
z da izmeu preuzetih obaveza postoji oigledna nesrazmjera
z da oteena strana u vrijeme zakljuenja ugovora nije znala, niti je morala
znati za postojanje nesrazmjere
z Posljedice postojanja prekomjernog oteenja se sastoje u tome to oteena
strana ima pravo zahtjevati ponitenje takvog ugovora u roku od 1 godine
dana od dana zakljuenja ugovora, ako za pravu vrijednost nije znala ili nije

29; 47

38

Iurisprudentia Pale 2012/2013

mogla znati. Zahtjev se ostvaruje podizanjem tube ili isticanjem prigovora


na zahtjev povjerioca za ispunejnje obaveze.
z Otena strana ne moe traiti izmjenu ugovora. Odricanje od prava da se
zahtjeva ponitenje ugovora ne proizvodi pravno dejstvo.
z 17.3 Zelenaki ugovor je takav ugovor kojim jedno lice koristei se stanjem
nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim
iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili za nekog
treeg korist koja je u oiglednoj nesrazmjeri sa onim to je on dao ili uinio
ili se obavezao da e dati ili uiniti.
z Oteeni mora dokazati postojanje oigledne nesrazmjere izmeu inidbe i
protivinidbe, te da je druga strana iskoristila stanje nude druge ugovorne
strane.
z Oteena strana moe traiti da se njena obaveza smanji na pravian iznos, u
kom sluaju tako izmjenjen ostaje na snazi, au protivnom se ponitava.
z Rok za podnoenje zahtjeva iznosti 5 godina od dana zakljuenja ugovora.
18. Sredstva obezbjeenja ugovora
z Sredstva za obezbjeenje izvrenja ugovora se tradicionalno dijele na
stvarna i lina stredstva obezbjeenja ugovora.
z 18.1. Stvarna sredstva obezbjeenja ugovora su ona na temelju kojih
povjerilac stie stvarno pravo na stvari dunika ili nekog treeg lica. To su :
kapara, kaucija i zaloga.
z Kapara (arrha) je odreeni iznos novca ili drugih zamjenljivih stvari koje
jedna ugovorna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljuen i u cilju
obezbjeenja izvrenja ugovora. Po svojoj pravnoj prirodi kapara je
akcesorni (sporedni) ugovor kojim se oibezbjeuje realizacija glavnog
ugovora. On je realan ugovor jer za njegovo postojanje nije dovoljna samo
saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora, nego i predmet
ugovora (obino novac ili zamjenljiva stvar) mora biti predat drugoj
ugovornoj strani.
z Ako je ugovor ispunjen u cjelini kapara se vraa ili se uraunava u
ispunjenje obaveze onoj strani koja ju je dala.

29; 47

39

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Ako je ugovor djelimino ispunjen, savjesna strana ne moe zadrati kaparu,


ali ima pravo traiti ispunjenje ugovora i naknadu tete ili pak naknadu tete
zbog neurednog ispunejnja obaveze.
z Ako ugovor uopte nije ispunjen, a za neispunjnj je kriva strana koja je dala
kaparu, nevina strana moe zahtjevati ispunjenje ugovora ako je to mogue i
naknadu tete zbog neispunjenja ili se zadovoljiti datom kaparom. (facultas
alternativa).
z Ako ugovor nije ispunjen, a za neispunjenje je kriva strana koja je primila
kaparu, druga , nevina strana moe: traiti ispunejnje ugovora i nakandu
tete zbog zakaenjenja, odustati od ugovora i traiti naknadu ette zbog
neispunjenja ugovora ili odustati od ugovora i traiti od krive strane kaparu
u dvostrukom iznosu.
z Ako se ugovor ne moe izvriti, a za neizvrenje nije kriva niti jedna strana
( naknadna nemogunopst ispunejnja), kapara se mora vratiti.
z Kapara se mora vratiti i u sluaju ako se ugovor ne moe izvriti ,a za
izvrenje su odgovorne obje strane.
z Kaucija (jamevina, vadium) je odreeni iznos novca koji dunik daje
prilikom zakjljuenja ugovora u svrhu zakljuenja i obazbjeenja izvrenja
ugovora.
z Kaucija je stvarno-pravno sredstvo obezbjeenja ugovora jer dunik mora
prilikom zakljuenja ugovora predati odreeni iznos novca da bi ugovor bio
zakljuen. Neizvrenjem ugovora, pa makar to bilo i bez njegove krivice,
dunik gubi datu kauciju.
z Kaucija obezbjeuje samo primaoca kaucije, za razliku od kapare koja
obezbjeuje obje ugovorne strane.
z Zaloga
z Postoji zaloga na pokretnim stvarima ili runa zaloga (l.966-988 ZOO),
zaloga na potraivanjima i drugim pravima (l.989-996 ZOO) i zaloga
nepokretnim stvarima (hipoteka) koja je regulisana pravnim pravilima i
zakonima iz oblasti stvarnog prava.
z Zalono pravo je stvarno sredstvo obezbjeenja i slui obezbjeenju
potraivanja povjerioca.
z Ugovor o zalozi je takav ugovor kojim se obavezuje dunik ili neko tree
lice da e povjeriocu predati neku pokretnu stvar iz koje se on moe namiriti
ukoliko mu potraivanje ne bude isplaeno o dospjelosti. Dakle, prema
ZOO, ugovor o zalozi nije realan, ve konsensulan ugovor. Zalono pravo
se na pokretnoj stvari se zasniva ugovorom o zalozi , a stie izvrenjem

29; 47

40

Iurisprudentia Pale 2012/2013

ugovora tj. predajom zaloene stvari povjeriocu. Ugovor je prema tome


pravni osnov sticanja zalonog prava, a predaja stvari je modus aquirendi
(nain sticanja) zalonog prava.
z Ugovor o zalozi je akcesoran ugovor i kao takav zavisan od glavnog
ugovora ijem obezbjeenju slui. Zalono pravo moe postojati samo ako
postoji glavno potraivanje koje se tim zalonim pravom obezbjeuje.
Ukoliko povjerioevo potraivanje iz glavnog ugovora ne bude izmireno o
dospjelostio, on moe traiti od suda da se stvar koja je predmet zalonog
prava proda na javnoj prodaji ili po tekuoj cijeni. Zabranjena je klauzula na
osnovu koje e zaloena automatski prei u vlasnitvo zalonog povjerioca,
ako njegovo potraivanje ne bude namireno o dospjelosti (lex commisoria).
z 18.2. Lina sredstva obezbjeenja ugovora su :ugovorna kazna, jemstvo,
odustanica i pravo zadravanja (ius retentionis).
z Ugovorna kazna je takvo lino obezbjeenje kojim se obavezuje ugovara
(dunik) da e od drugom ugovarau (povjeriocu) isplatiti odreeni novani
iznos ili mu pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni ili zakasni
sa ispunjenjem svoje ugovorne obaveze.
z Ugovorna kazna je akcesorne prirode to znai da zavisi od postojanja
glavne obaveze i dijeli njenu sudbinu.
z Ako je ugovorna kazna stipiulirana za sluaj neispunjenja obaveze, tada
povjerilac moe traiti alternativno ili ispunjenje obaveze ili isplatu
ugovorne kazne.(tzv. alternativna ugovorna kazna).
z Meutim, ako je ugovorna kazna ugovorena za sluaj zakanjenja u
ispunjenju obaveze tada povjerilac moe kumulativno zahtjevati ispunjenje
obaveze i isplatu ugovorne kazne. (tzv.kumulativna ugovorna kazna)
z Jemstvo (obino, subisidijarno) je ugovor zakljuen izmeu povjerioca i
jemca, kojim se jemac obavezuje da e povjeriocu ispuniti punovanu i
dospjelu obavezu dunika, ukoliko to dunik ne uini.
z Jemac preuzima odgovornost za obavezu glavnog dunika i odgovara
povjeriocu cjelokupnom svojom imovinom.
z U sluaju jemstva prema povjeriocu se pojavljuju dva dunika i to jedan koji
se naziva glavni dunik, koji ima obavezu da ispuni obavezu prema
povjeriocu koja ima izvor u osnovnom ugovoru izmeu povjerioca i glavnog
dunika.
z Meutim, za navedenu obavezu, garantuje jo jedno lice - jemac, tako da
povjerilac moe da ispunjenje obaveze zahtjeva od dva lica i to: neposredno

29; 47

41

Iurisprudentia Pale 2012/2013

- od glavnog dunika, a supsidijarno, ako glavni dunik obavezu ne ispuni,


-i od jemca.
z Radi naplate, povjerilac se mora prethodno obratiti glavnom duniku i
ostaviti mu odreeni rok za ispunjenje obaveze, pa tek nakon toga, sudskim
putem od jemca zahtjevati isplatu potraivanja.
z Solidarno jemstvo postoji kada se jemac obavezao zajedno sa glavnim
dunikom i to kao jemac platac. Povjerilac moe traiti ispunjenje obaveze
bilo od glavnog dunika, bilo od solidarnog jemca ili pak od obojice
zajedno.
z Podjemstvo je takva vrsta jemstva kada se tree lice obavezuje povjeriocu da
e mu ono izmiriti obavezu ukoliko to ne uini jemac. Ovo lice se naziva
podjemac ili jemev jemac. Odnos izmeu jemca i podjemca je isti kao i
odnos izmeu glavnog dunika i jemca.
z Sajemstvo postoji kada se vie jemaca obaveu da e odgovarati za
ispunjenje glavne obaveze. Sajemci odgovaraju solidarno za obavezu
glavnog dunika, tako da povjerilac moe traiti ispunejnje cijele obaveze od
svakog od njih ili od svih zajedno, ali tek ako svoje potraivanje nije uspio
naplatiti od glavnog dunika
z Jemstvo za naknadu tete jemcu postoji kad se jedno lice obavee jemcu da
e mu nadoknaditi tetu koju bi on pretrpio zbog toga to je kao jemac platio
glavni dug. Ovdje se tree lice u stvari obavezuje da e nadoknadiit jemcu
onaj dio koji on nebi mogao naplatiti u regresnom postupku.
z Odustanica je sporazum ugovornih strana na osnovu kojeg jedna ili obje
ugovorne strane mogu odustati od ve zakljuenog ugovora davanjem
odreene sume novca.
z Odustanica je u stvari pravo jedne ili obje ugovorne strane da odustanu od
ugovora plaanjem odreenog iznosa novca.
z Strana u iju korist je odustanica ugovorena ima pravo izbora (facultas
alternativa) da odustane od ugovora i drugoj strani isplati ugovoreni iznos
odustanice ili pak da ostane u ugovoru i trai ispunejnje svoga potraivanja
iz ugovora.
z Pravo zadravanja (retencija, ius retentionis) je pravo povjerioca da nakon
dospjelosti potraivanja zadri dunikovu pokretnu ili nepokretnu stvar (koja
moe, ali i ne mora biti predmet obligacionog odnosa povjerioca i dunika),
koja se nalazi u posjedu povjerioca, sve dok mu ne bude isplaeno
potraivanje. Ako dunik ne ispuni svoju obavezu iz ugovora, povjerilac
moe naplatiti svoje potraivanje iz zadrane stvari na isti nain kao i
zaloni povjerilac .

29; 47

42

Iurisprudentia Pale 2012/2013

19. Ugovor u korist treeg lica


z Ugovor u korist treeg lica je takav ugovor kod kojega se jedna ugovorna
strana (dunik, promitent, obeavalac) obavezuje drugoj ugovornoj strani
(povjeriocu, promisaru, stipulantu) da e izvriti odreenu radnju u korist
nekog treeg lica (korisnika, beneficijara).
z Ugovori u korist treeg su esti u osiguranju.
z Tako, naprimjer, ugovor u korist treeg postoji kada jedno lice zakljui sa
osiguravajuim drutvom ugovor o osiguranju za sluaj smrti u korist svoga
sina.
Kod takvog ugovora,osiguravajue drutvo se pojavljuje kao dunik (promitent)
koji se obavezuje ugovarau osiguranja (povjeriocu, promisaru),da e, za sluaj
smrti ugovaraa osiguranja (povjerioca), isplatiti odreenu sumu novca sinu
povjerioca, kao treem licu (beneficijaru).
z Ugovorom u korist treeg lica se uspostavljaju slijedei pravni odnosi:
z odnos promitenta (dunika) i promisara (povjerioca)
z (podrazumjeva pravo povjerioca-promisara da zahtjva ispunjenje obaveze od
dunika (promitenta) u korist treeg lica, , kao i obavezu dunika(promisara)
da ispuni obavezu treem loicu (beneficijaru);
z odnos promitenta (dunika) i treeg lica (korisnika, beneficijara)
z (podrazmjeva pravo treeg lica- korisnika da zahtjeva od promitenta
(dunika) ispunjenje obaveze. Korisnik ne moe uticati na sradaj ugovora,
jer korisnik nije ugovorna strana. Promitent moe isticati sve one prigovore
koje moe istai i prema promisaru kao povjeriocu koji proistiu iz
osnovnog posla, kao to je prigovor neispunjenja).
z odnos promisara (povjerioca) i treeg lica (korisnika) se zasniva na
motivima zbog kojih ugovara neko pravo u korist treeg lica (na primjer, taj
motiv moe biti poklon, isplata nekog duga, davanje zajma i sl.).
20. Pobijanje dunikovih pravnih dijela
z Pobijanje pravnih djela -radnji dunika je institut obligacionog prava putem
kojeg svaki povjerilac dospjelog potraivanja moe pobijati pravnu radnju
svog dunika koja je preduzeta na tetu povjerioca.

29; 47

43

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Pravo pobijanja povjerilac ima bez obzira da li je njegovo potraivanje


nastalo prije ili poslije pobijane radnje dunika.
z Opti uslovi pobijanja su:
z da povjerilac ima dospjelo potraivanje prema duniku,
z da je dunik preduzeo pravnu radnju na tetu povjerioca/povjerilaca koja se
moe sastojati u odreenom injenju ili pak proputanju,
z da usljed pravne radnje koja se sastoji u injenju, dunik u svojoj imovini
vie nema dovoljno sredstava za ispunjenje povjerioevog potraivanja,
odnosno da je usljed pravne radnje dunika koja se sastoji u proputanju,
dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili je pak za njega, usljed takve
radnje proputanja, nastala kakva materijalna teta.
z Posebni uslovi pobijanja
z Ako se dunikova pravna radnja sastoji u teretnom raspolaganju, takva
radnja se moe pobijati ako je dunik u vrijeme raspolaganja znao ili je
mogao znati da preduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim
povjeriocima, ili ako je treem licu sa kojim je, ili u iju korist je pravna
radnja preduzeta, to bilo poznato ili moglo biti poznato. (dolozna
paulijanska tuba ili actio Pauliana dolosa).
z Nausuprot doloznoj pauljanskoj tubi, postoji tzv.kulpozna paulijanska
tuba (actio Pauliana culposa) kod koje dunik ne zna da svojom pravnom
radnjom oteeuje povjerioce, ali je to mogao znati da je upotrijebio panju
dobrog domaina, odnosno dopbrog privrenika.
z Postoji pretpostavka da je treem licu bilo poznato da dunik preduzetim
raspolaganjem nanosi tetu povjeriocima, ako je tree lice dunikov suprug
ili srodnik po krvi u pravoj liniji ili u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili
po tazbini do istog stepena - porodina paulijanska tuba, actio Pauliana
familiaria.
z Ako se dunikova pravna radnja sastoji u besplatnom raspolaganju,
smatra se da je dunik znao da raspolaganjem nanosi tetu
povjeriocima. Ovakva raspolaganja se pobijaju tzv. kvazipaulijanskom
tubom.
21. Nevanost ugovora
z Nevani ugovori su oni koji ne proizvode pravna dejstva. Djelimo ih na
nitave ugovore i pobojne (ruljive) ugovore.

29; 47

44

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z 2.1.1 Nitavi ugovori su oni ugovori koji su protivni ustavnom ureenju,


prinudnim propisima ili moralu drutva, odnosno oni koji su protivni
prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim obiajima.
z Nitavi ugovori ne proizvode pravno djestvo. Najei razlog nitavosti
postoji u sluaju kada je ugovor protivan prinudnim propisima, odnosno
kogentnim normama. Tako, na primjer, nitav je ugovor o prometu
nepokretnosti iji je predmet stvar koja nije u prometu (res extra
commercium). Isto tako nitav je ugovor kojim
se skrauje ili produava rok zastarjelosti.
ZOO propisjue i neki drugi razloge nitavosti ugovora i to : poslovna nesposobnost
stranaka, nesporazum (disens) prilikom izjave volje, nemogunost, nedoputenost,
neodreenost odnosno neodredivost predmeta obaveze (inidnbe), nedoputenost i
nepostojanje osnova i nepostojanje forme
z Na nitavost se mogu pozivati sva zainteresovana lica, a tuba zbog
nitavosti ne zastarjeva. Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti.
z Osnovna pravna posljedica nitavosti sastoji se u tom da se smatra da ugovor
nije ni nastao i da njegova nitavost postoji od poetka (ex tunc).
z Svaka strana duna je vratiti drugoj sve ono to je po osnovu noitavog
ugovora primila. Restitucija se po pravilu vri u naturi, a ako to nije mogue,
strana koja vraa duna je dati novanu protivvrijednost za primljenu stvar.
z Pored restitucije (povrata) savjesna strana u nitavom ugovoru ima i pravo
na naknadu tete. Savjesna strana je ona koja nije znala niti je prema
okolnostima mogla znati za postojanje razloga nitavosti.
z 21.2. Ruljivi (pobojni) ugovori su oni koji priozvode pravne dejstva, ali se
na zahtjev zainteresovanih lica mogu ponititi. Oni , po pravilu sadre
odreeni nedostatak, koji zainteresovanim licima daje pravo da trae
ponitenje ugovora.
z Prema ZOO razlozi ruljivosti su slijedei :
z ograniena poslovna sposobnost ugovaraa,
z mane volje (zabluda, prijetnja i prevara)
z prekomjerno oteenje,
z pravne radnje dunika preduzete na tetu povjerioca
z Kada se u nekom ugovoru steknu razlozi ruljivosti (pobojnosti) tada je za
ponitenje toga ugovora ovlatena samo ona strana u iju korist je ta
pobojnost ustanovljena, tako da ukoliko taj ugovara ne eli podii tubu

29; 47

45

Iurisprudentia Pale 2012/2013

radi ponitaja ugovora, u tom sluaju se druga lica na postojanje tih


nedostataka ne mogu pozivati.
z Ruljiv ugovor proizvodi pravna dejstva sve dok ne bude poniten.
z Rok za podnoenje tube za ponitenje ruljivog ugovora iznosi jedna
godina dana od dana sazannja za ruljivot (pobojnost) ugovora, odnosno od
prestanka prinude.
z Pravo pobijanja ugovora zbog ruljivosti u svakom sluaju prestaje u
objektivnom roku od 3 godine od sklapanja ugovora.
z Rokovi su prekluzivni.
z Rokovi od 3 godine ne vae za sluaj pobijanja zbog ograniene poslovne
sposobnosti ili pak prekomjernog oteenja.
z Pravne posljedice pobojnosti ugovora su takve da pobijani ugovor nije
valjan od njegovog zakljuenja, tj. ex tunc. U sluaju pobojnosti ugovora
takoe se sprovodi restitucija tj.vraanje onoga to su ugovorne strane po
osnovu takvih ugovora primile.
z Na pobojnost ugovora sud ne pazi po slubenoj dunosti, to znai da
stranke moraju sudu ukazati na razloge pobojnosti ugovora.
22. Raskid ugovora
z Raskid je jedan od naina prestanka ugovora, tako da raskidom prestaje
postojati jedan valjano zakljuen ugovor.
z Raskid ugovora moe nastupiti saglasnom voljom ugovornih strana, ali i
jednostranom izjavom volje jedne od ugovornih strana, pod odreenim
uslovima. Raskinuti se moe samo valjan, a ne i nitav ili ruljiv ugovor.
z Sporazumni raskid ugovora je novi ugovor zakljuen izmeu istih ugovornih
strana kojim one sporazumno ugovaraju prestanak vaenja do tada
punovanog ugovora.
z Ako ugovorne strane nisu uopte ispunile svoje obaveze smatra se da ugovor
nije ni nastao tako da sporazumni raskid ugovora djeluje od zakljuenja (ex
tunc).
z Ako su ugovorne strane makar i djelimino ispunile svoje ugovorne
obaveze, tada one sporazumom odreuje od kada djeluje sporazumni raskid
tj.da li djeluje za ubudue (ex nunc) ili pak djeluje od samog zakljuenja
ugovora (ex tunc).
Jednostrani raskid ugovora zbog neispunjenja

29; 47

46

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Kada jedna strana u dvostranom ugovoru ne ispuni svoju ugovornu obavezu,


druga strana moe pod odreenim uslovima raskinuti ugovor.
z Uslovi za jednostrani raskid ugovora su slijedei :
z da jedna strana u ugovoru nije ispunila svoju obavezu u cjelini
z da je dunik odgovoran (kriv) za neispunjenje U sluaju da dunik kasni sa
ispunjenjem ugovorne obaveze njegova krivica za neispunjnje se
pretpostavlja. (Radi se o oborivoj pretpostavki krivice (praesumprio iuris
tantum).
z da je povjerilac ostavio duniku primjereni naknadni rok za ispunejnje
obaveze.
z Inae, povjerilac nije u obavezi ostaviti duniku naknadni rok za ispunjenje
obaveze kada ispunejnje obaveze u roku predstavlja bitan sastojak ugovora,
pa dunik ne ispuni svoju obavezu u tom roku. Takvi ugovori se smatraju
fiksnim ugovori ili fiksni pravni poslovi.
z Fiksni ugovori su takvi ugovori u kojem su se ugovorne strane sporazumjele
da se ugovor mora ispuniti u strogo odreeno (fiksno) vrijeme, a u
protivnom se ugovor raskida.
z Povjerilac moe raskinuti ugovor i bez ostavljanja duniku naknadnog
primjerenog roka za ispunejnje u sluaju ako iz dranja dunika proizilazi da
on svoju obavezu nee ispuniti ni u naknadnom roku.
z Raskidom ugovora ugovor prestaje postojati i ugovorne strane su osloboene
svojih obaveza. Pravilo je da raskid djeluje retroaktivno (ex tunc), uz
izuzetak raskida kod tzv.trajnih ugovora (na primjer ugovor o zakupu), kada
raskid djeluje ex nunc, tj. od momenta raskidanja, dakle za ubudue.
z Pored prava da raskine ugovor, povjerilac moe od dunika koji nije ispunio
obavezu traiti i naknadu tete zbog neispunjenja ugovora. Raskig ugovora
djeluje samo izmeu ugovornih strana (inter partes) , tako da savjesna trea
lica ne mogu trpiti tetne posljedice raskida ugovora.
23. Docnja (zakanjenje)
z Docnja je zakanjenje dunika u ispunjenju obaveze ili odbijanje povjerioca
da primi ispunjenje obaveze od dunika. Zakanjenje dunika se zove
dunika docnja (mora debitoris), a odbijanje povjerioca da primi
ispunjenje od dunika, povjerilaka docnja (mora creditoris).
23.1. Dunika docnja
z Dunika docnja postoji kada dunik ne ispuni svoju obavezu u roku
odreenom za ispunjenje.
z da dunik nije ispunio svoju ugovornu obavezu

29; 47

47

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z da je nastupila dospjelost obaveze


z da je povjerilac opomenuo dunika da je duan ispuniti obavezu
(Opomena moe biti data usmeno, pismeno ili zapoinjanjem nekog postupka ija
je svrha postizanje ispunjenja obaveze).
Dunik koji je u docnji duan je i dalje da ispuni ugovornu obavezu, tako da
povjerilac u tom sluaju ima pravo zahtjvati ispunjenje obaveze i naknadu tete
koju je pretrpio zbog dunikovog zakanjenja.
23. Docnja (zakanjenje)
z 23.2. Povjerilaka docnja postoji onda kada povjerilac bez opravdanog
razloga odbije da primi ponueno ispunjenje obaveze ili ako svojim
ponaanjem sprijei.
z Pretpostavke povjerilake docnje su:
z da je nastupila dospjelost dunikove obaveze ispunjenja
z da je dunik ponudio povjeriocu ispunjenje obaveze i pokuao ispunnjenje,
z da je povjerilac odbio da primi ispunjenje obaveze odnosno sprijeio
ispunejnje
z Posljedice povjerilake docnje su : prestanak dunike docnje, prestaju tei
kamate, na povjerioca prelazi rizik sluajne propasti stvari, a povjerilac je
duan nadoknaditi duniku tetu koju ovaj pretrpi zbog povjerilake docnje.
z Kad se povjerilac nalazi u docnji dunik se moe osloboditi svoje obaveze
tako to e dugovanu stvar deponovati kod suda.
24.

Zastarjelost
z Prema ZOO, zastarjelou prestaje pravo zahtjevati ispunjenje obaveze i
nastupa kada protekne zakonom odreeno vrijeme u kome je povjerilac
mogao zahtjvati ispunjenje obaveze.
z Nakon proteka toga roka povjerilac e svoje potraivanje prema duniku
moi ostvariti samo ako dunik ne prigovori da je nastupila zastarjelost,
dakle ako ne istakne prigovor zastarjelosti. Ovo stoga to sud ne pazi na
zastarjelost po slubenohj dunosti, ve samo ako takav prigovor bude
istaknut od strane dunika.
z Zastarjevanje poinje tei prvog dana poslije dana kada je povjerilac imao
pravo zahtjevati ispunjenje obaveze, ako zakonom za pojedine sluajeve nije
to drugo odreeno.
z Ako se obaveza sastoji u neinjenju, proputanju ili trpljenju, zastarjelost
poinje tei prvog dana poslije dana kada je dunik postupio protivno
obavezi (uzdravanja, neinjenja ili trpljenja).

29; 47

48

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Rokovi zastarjelosti propisani zakonom ne mogu se ugovorm strana


produavati niti skraivati.
z Dunik se ne moe unaprijed odrei od zastarjelosti, ali se moe odrei od
ve nastupjele zastarjelosti i to kada na pounovaan nain prizna dug koji j
zastario. Ako dunik ispuni zastarjelu obavezu, on ne moe zahtjevati da
mu povjerilavc vrati ono to je dao, jer je ispunio punovanu obavezu koja
ima karakter pririodne obligacije. Kada zastari glavno potraivanje,
zastarjela su i sporedna potraivanja kao to su na primjer: kamata,
plodovi,trokovi, ugovorna kazna.
z Rokovi zastrajelosti mogu biti opti i posebni. Opti zastarni rok se
primjenjuje ako zakon za odnosno potraivanje nije propisao neki poseban
rok zastarjelosti.
z Prekid zastarjelosti postoji kada iz odreenog razloga zapoeto zastarjevanje
potpuno prestane. Vrijeme do nastupanja prekida se ne uraunava, a
prestankom okolnosti koje su dovele do prekida, zastarjevanje poinje da
tee iznova. Prekid zastarjelosti nastupa kada dunik prizna dug.
Zastarjevanje prekida i povjerilac podizanjem tube protiv dunika ili
svakom drugom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim
nadlenim organom, s ciljem utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja
potraivanja.
z Zastoj zastarjevanja postoji kada zbog nekih zakonom predvienih pravnorelevantnih injeica ili postojanja odreenih okolnosti zastarjevanje ne moe
tei, a ako je poelo, tada ono prestaje tei dok postoje te okolnosti. Vrijeme
proteklo prije zastoja uraunava se u tok zastarjevanja. Vrijeme trajanja
zastoja ili mirovanja zastarjelosti ne rauna se u rok zastarjelosti.
z Zastarjevanje ne tee :
z izmeu branih drugova,
z izmeu roditelja i dece - dok traje roditeljsko pravo
z izmeu tienika i staraoca za vrijeme trajanja starateljstva i dok ne budu
poloeni rauni,
z izmeu lica koja ive u vanbranoj zajednici dok ta zajednica postoji,
z za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata u
pogledu potraivanja lica na vojnoj dunosti,
z u pogledu potraivanja koja imaju lica zaposlena u tuem domainstvu
prema poslodavcu ili lanovima njegove porodice koji zajedno sa njim ivesve dok taj radni odnos traje,
z za sve vrijeme za koje povjeriocu nije bilo mogue, zbog nesavladivih
prepreka, da sudskim putem zahtjeva ispunjenej obaveze.

29; 47

49

Iurisprudentia Pale 2012/2013

25. Promjena subjekata obligacije


z Promjena subjekta u obligaciji znai mogunost promjene povjerioca ili
dunika, odnosno da na mjesto prvobitnog povjerioca odnosno dunika doe
novi povjerilac odnosno novi dunik.
z Pravni osnovi promjene subjekata obligacije mogu biti razliiti , a
najznaajniji su :
z ugovor (cesija, ugovorna personalna subrogacija, preuzimanje duga, ugovor
o asignaciji, ustupanje ugovora);
z zakon (univerzalna sukcesija, nacionalizacija, konfiskacija) ;
z odluka suda (postupak prinudnog izvrenja, dioba zajednike imovine)
z jednostrana izjava volje (testament, legat)
z smrt povjerioca ili dunika (na mjesto umrlih povjerilac i dunika dolaze
njihovi nasljednici)
z 24.1.1. Cesija je ugovor izmeu starog i novog povjerioca, kojim dotadanji
povjerilac prenosi potraivanje koje ima prema duniku, na novog
povjerioca.
z Prvobitni povjerilac koji svoje potraivanje ustupa novom povjeriocu naziva
se cedent ili ustupilac, a novi povjerilac kome se potraivanje ustupa zove
se cesinonar ili prijemnik.
z Dunik koji na osnovu cesije duguje ustupljeno potraivanje cesionaru ili
prijemniku , zove se cesus.
z Kada cedent, ustupilac (prvobitni povjerilac) svoje potraivanje prenosi
ugovorom, tada se radi o tzv. dobrovoljnoj ili ugovornoj cesiji.
z Kada se potraivanje prenosi na novog povjerioca na osnovu zakona, prelaz
potraivanja nastaje kada nastupe odreene pravno-relevantne injenice, kao
na primjer, kod jemstva, kada na jemca koji je namirio potraivanje
povjerioca, prelazi namireno potraivanje sa svim pravima i garancijama.
z Izvor nastanka cesije moe biti i sudska odluka. Takav sluaj se javlja u
izvrnom postupku, kada izvrni sud zaplijeni potraivanje koje dunik ima
prema treim licima i to potraivanje prenese na traioca izvrenja, odnosno
dunikovog povjerioca.
z 24.1.2. Pretpostavke ugovorne cesije
z potrebno je da se zakljui ugovor o ustupanju potraivanja izmeu cedenta
(ustupioca) i cesionara (prijemnika), odnosno da se o ustupanju potraivanja
postigne saglasnost volja ugovornih strana (cedenta i cesionara) ;

29; 47

50

Iurisprudentia Pale 2012/2013

Pod ustupanjem potraivanja se najee podrazumjeva tzv. prodaja


potraivanja novom povjeriocu (cesionaru), ime cedent izmiruje svoj dug prema
cesionaru koji potie iz nekog njihovog prethodnog (drugog) pravnog odnosa.
Takva cesija se zove - Cesija solventi causa.
z Cesija donandi causa je rijetka u praksi i postoji u sluaju kada cedent
poklanja cesionaru svoje potraivanje koje ima prema duniku.
z poloaj dunika (cesusa) se ne smije pogorati usljed cesije, tako da on svoju
obavezu ispunjava u onom obimu u kojem je ona postojala prije cesije ,
z potraivanje koje predmet cesije ne smije biti obuhvaeno zakonskom
zabranom ustupanja ,
z da potraivanje koje se prenosi ne spada u red potraivanja koja su vezana za
linost povjerioca ili se po svojoj prirodi protive prenoenju na drugog.
z Ne mogu biti predmet cesije :
- potraivanja iji je prenos zabranjen zakonom, (Na primjer, prenos prava na
naknadu tete u vidu novane rente, prava na naknadu tete zbog smrti bliskog lica,
zbog povrede tijela ili naruenja zdravlja i sl.) Ipak, dospjeli obroci se mogu
cedirati.
- potraivanja koja su vezana za linost povjerioca (cedenta) (Na primjer
potraivanje penzije, alimentacije i sl).
- potraivanja koja se po svojoj prirodi protive prenoenju na drugog (Radi
se o potraivanja koja u svojoj osnovi imaju odnos povjerenja, kao na primjer u
sluaju ugovora o nalogu, ugovora o punomostvu, ili pak o potraivanjima kod
kojih zahtjevi ine neraskidivo jedinstvo sa pravnim osnovom (na, primjer zahtjev
vlasnika za predaju stvari).
- potraivanja ije je prenos iskljuen ugvorom
(Ne moe biti predmetom cesije potraivanje za koje su stranke ugovorile da se
ne moe cedirati.)
z Dunik (cesus) mora biti obavjeten o cesiji. To je obaveza cedenta.
z Cesus se moe osloboditi svoje obaveze, ako istu ispuni cedentu i to prije
obavijesti o cesiji.
z Ako bi on svoju obavezu ispunio poslije obavjetenja o cesiji, to bi znailo
da je obavezu ispunio licu koje vie nije povjerilac u predmetnom
obligacionom odsnosu, tako da njegova obaveza punovano ostaje da postoji
prema novom povjeriocu (cesionaru). Cesus se od ovakve situacije moe
odbraniti samo ako dokae da nije obavjeten o cesiji. Savjestan dunik se
tada poziva na odredbu l.438 st.2 ZOO.

29; 47

51

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Zakljuenjem ugovora o cesiji cesionar stupa na mjesto cedenta i postaje


povjerilac u obligaciono- pravnom odnosu iz kojeg izvire preneseno
potraivanje.
z Pored prigovora da nije obavjeten o cesiji, dunik moe istai cesionaru i
sve one prigovore koje je mogao istai cedentu do momenta saznanja za
ustupanje (cesiju).
z Ustupanje umjesto ispunjenja postoji kada dunik, na osnovu
sporazuma sa povjeriocem, umjesto ispunjenja svoje obaveze
ustupi povjeriocu svoje potraivanje ili jedan njegov dio koje
ima prema treem licu. Svrha ustupanja je tome da se cedent
(dunik) oslobodi svoje obaveze prema cesionaru.
z Ustupanje radi naplaivanja je poseban sluaj cesije gdje
cedent ustupa svom povjeriocu (cesionaru) neko svoje
potraivanje radi toga da on tj. cesionar, naplati to potraivanje
od dunika. Obaveze cedenta prema cesionaru se ne gasi niti
smanjuje za iznos ustupljenog potraivanja, nego tek onda kada
cesionar naplati ustupljeno potraivanje..
z Ustupanje radi obezbjeenja postoji u situaciji kada cedent da
bi obezbjedio cesionarovo potraivanje, prenosi na cesionara
svoje potraivanje prema treem licu. Ako cedent ne namiri
svoj dug koji ima prema cesionaru, tek tada cesionar ima pravo
da se namiri iz ustupljenog potraivanja, jer mu je ono zbog
toga i preneseno. Ako cedent ispuni svoju obavezu, cesionar
mu je duan vratiti ustupljeno potraivanje ( tzv. Povratna
cesija).
z Ugovorna promjena dunika u obligaciji se vri: preuzimanjem duga,
pristupanjem dugu i preuzimanjem ispunjenja.
z Preuzimanje duga je ugovor izmeu dunika i treeg lica (preuzimaoca),
kojim tree lice na sebe preuzima obavezu dunika.
z Da bi sporazum dunika i treeg lica o preuzimanju duga proizvodio pravno
dejstvo potreban je pristanaksaglasnost povjerioca. Saglasnost na sporazum
o preuzimanju duga, povjerilac moe dati prije, poslije i istovremeno sa
zakljuenjem ugovora. Da bi povjerilac ovu saglasnost uopte mogao dati,
potrebno je da bude obavjeten o preuzimanju duga. Obavjetenje o
preuzimanju duga povjeriocu, moe dati dunik ili sam preuzimalac duga, a
povjerilac moe saoptiti svoju saglasnost na sporazujm o preuzimanju duga
svakome od njih.

29; 47

52

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Pristupanje dugu je ugovor kojim se tree lice obavezuje povjeriocu da e


ispuniti dunikovu obavezu bilo u cjelini ili samo dio. Za zakljuenje ovoga
ugovora nije potreban pristanak dunika.
z Osnovna pravna posljedica zakljuenja ugovora o pristupanju dugu je u
tome da su i dunik i tree lice, nezavisno jedan od drugog, duni ispuniti
obavezu povjeriocu.
z Pristupanje dugu postoji, na primjer, kada na jedno lice pree neka
imovinska cjelina na osnovu ugovora, zakona ili nasljeivanja. U tom
sluaju pored postojeeg dunika, za dugove odgovara i sticalac i to
solidarno sa njim.
z Preuzimanje ispunjenja je ugovor izmeu dunika i treeg lica kojim tree
lice preuzima obavezu da umjesto dunika ispuni obavezu povjeriocu. Tree
lice, nije ugovorom preuzelo sve obaveze dunika, ve je samo preuzelo
obavezu da e ispuniti obavezu koju ima dunik prema povjeriocu. U ovom
sluaju, a suprotno, ugovoru o preuzimanju duga, ne radi se o promjeni
dunika o obligaciji.
26. Ustupanje ugovora
z Ustupanje ugovora je takav pravni posao kojim jedna ugovorna strana u
dvostranom ugovoru ustupa treem licu svoju cjelokupnu pravnu poziciju,
pod uslovom da na to pristane druga ugovorna strana.
z Jedna ugovorna strana (ustupilac) prenosi na tree lice (primaoca) sva svoja
potraivanja i dugovanja iz jednog obligacionog odnosa. Ustupanje
ugovora je mogue samo na osnovu ugovora zakljuenog izmeu
zaiteresovanih strana (ustupioca i primaoca).
z
Pretpostavke ustupanja ugovora su :
1. postojanje sporazuma izmeu ustupioca i treeg,
2. predmet ugovora su prava i obaveze jedne ugovorne strane koja proistiu iz
ugovora koji se ustupa,
3. ustupanje je mogue samo kod dvostrano obaveznih ugovora,
4. za ustupanje je potreban pristanak druge ugovorne strane

26. Asignacija

29; 47

53

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Asignacija ili uput je izjava volje jednog lica kojom ono upuuje i
ovlauje drugo lice da za njegov raun izvri odreenu inidbu treem licu.
inidba koaj treba da se izvri se najee sastoji u plaanju odreene sume
novac.
z Lice koje izjavljuje volju kojom upuuje i ovlauje drugo lica da plati
odreenu sumu novca treem licu zove se asignant ili uputilac, lice koje se
upuuje da izvri inidbu zove se asignat ili upuenik, a tree lice koje
inidbu prima u svoje ime zove se asignatar ili primalac uputa.
z Iz izloenoga je vidljivo da je asignacija obligacioni odnos izmeu tri lica :
asignanta (uputioca) , asignata (upuenika) i asignatara (primaoca uputa)
koja imaju odreena prava i obaveze u navedenom pravnom odnosu.
z Uput ili asignacija sadri dva ovlatenja i to:
z - ovlatenje asignatu da izvri inidbu asignataru,
z - ovlatenje asignataru da primi inidbu

z Asignacija ima iroku primjenu u savremenom pravnom prometu i najee


se pojavljuje kao: sredstvo indirektnog plaanja ili sredstvo indirektnog
kreditiranja.
z Asignacija kao sredstvo indirektnog plaanja postoji u sluaju kada je
asignant povjerilac asignata (asignat neto duguje asignantu) i dunik
asignatara (asignant neto duguje asignataru). U tom sluaju asignant kao
povjerilac asignata ovome naloi da obavezu (iznos koji mu duguje) izvri
(isplati) asignataru kao njegovom povjeriocu.
z Asignacija kao sredstvo kreditiranja postoji kada asignant nalae asignatu da
isplati novac asignataru bez navoenja razloga zato ini. Odnos izmeu
asignanta u asignatara je prethodno regulisan posebnim ugovorom i to
najee ugovorom o kreditu ili zajmu.
z Dejstvo asignacije se ispoljava kroz odnos: asignanta i asignata, asignanta i
asignatara i asignata i asignatara.
z Odnos izmeu asignanta i asignata ili odnos pokria naee se javlja
kod odreenih bankarskih poslova kog kojih se banka pojavljuje kao asignat
(upuenik), a fiziko ili pravno lice ima ulogu asignanta (uputioca). U
praksi se radi o situaciji kada fiziko ili pravno lice - asignant ima otvoren
raun kod banke-asignata sa odreenom sumom novca (novano pokrie). U
takvoj situaciji, fiziko ili pravno lice kao asignant daje nalog i ovlatenje
banci (asignatu) kod koje ima novano pokrie na raunu da isplati sa
navedenog rauna odreeni iznos novca asignataru.

29; 47

54

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Odnos izmeu asignanta i asignatara (valutni odnos)


z Ako je asignatar asignantov povjerilac, tada on moe, ali ne mora prihvatiti
uput asignanta. Ako je prihvatio asignaciju moe zahtjevati ispunjenje
obaveze prvenstveno od asignata,a ako se nebi od njega mogao namiriti, tek
onda bi mogao traiti namirenje od asignanta.
z Ako asignatar nije asignantov povjerilac tada on nije obavezan prihvatiti
asignaciju.
z Odnos izmeu asignata i asignatara
z Kada asignat primi uput od asignanta, tada asignatar moe zahtjevati
ispunjenje obaveze od asignata.
27. Prestanak obligacije
z Obligacije mogu prestati voljom subjekata obligacionog odnosa (povjerioca
i dunika) , ali i protiv njihove volje, nastupanjem odreenih injenica.
ZOO predvia slijedee naine prestanka obligacija:
z
z
z
z
z
z
z
z
z

ispunjenje
docnja, te pollaganje i prodaja dugovane stvari,
kompenzacija
otpust duga,
novacija ,
sjedinjenje,
nemogunost ispunnjenja,
protek vremena i otkaz,smrt i
zastarjelost

z Ispunjenje (solutio) predstavlja takav nain prestanka obligacije kada


obligacija prestaje valjanim izvrenjem inidbe koja predstavlja predmet
dunikove obaveze. Ispunjenje obaveze moe biti neposredno ili posredno.
z Neposredno ispunjenje predstavlja realan, stvaran i postojei akt dunika
(davanje, injenje ili neinjenje). Taj akt najee se ispoljava u isplati
odreene sume novca.
z Posredno ispunjene predstavlja meusobno obraunavanje i uraunavanje
uzjamnih inidbi i zove se prebijanje ili kompenzacija.
z 1. Obavezu, po pravilu izvrava dunik ili lice koje on ovlasti, ali i bilo
koje tree lice koje ima pravni interes da obaveza bude ispunjena. Sva lica
koja neispunjenjem dunikove obaveze mogu pretrpjeti tetu smatraju se

29; 47

55

Iurisprudentia Pale 2012/2013

zainteresovanim licima, odnosno licima koja imaju pravni interes da


obaveza dunika ispunjena.
z Od ovih zainteresovanih lica povjerilac mora primiti ispunjenje obaveze, jer
u protivnom zapada u povjerilaku docnju i snosi tetne posljedice
povjerilake docnje.
z Umjesto dunika, obavezu moe ispuniti i tree lice. Ako se to dogodi, lice
koje je ispunilo povjeriocu dunikovu obavezu, stupa u prava povjerioca
prema duniku. Na primjer, obavezu kupca da plati kupoprodajnu cijenu
moe, umjesto njega, izvriti prodavcu neko tree poslovno sposobno lice. U
tom sluaju na tree lice kao isplatioca prelaze sva prava prodavca prema
kupcu. Tree lice se zove ispunilac ili solvens, a prelaz prava sa prvobitnog
povjerioca na tree lice kao novog povjerioca su zove personalna
subrogacija.
z Personalna subrogacija moe biti ugovorna i zakonska.
z Ugovorna personalna subrogacija nastaje na osnovu sporazuma povjerioca
ili dunika s jedne starne i treeg lica, s druge strane, kojim se tree lice
obavezuje da e umjesto dunika, ispuniti povjeriocu dunikovu obavezu.
Ugovor o subrogaciji mora biti zakljuen prije ili u trenutku ispunjenja
obaveze iz osnovnog ugovora. Na novog povjerioca (ispunioca) prelazi
samo glavno potraivanje, a od sporednih samo ona koja su ugovorena.
z Zakonska personalna subrogacija nastaje kada dunikovu obavezu ispuni
lice koje ima neki pravni interes za to. Tako, na primjer, kada jemac ili
zalogodavac ispune povjeriocu dunikovu obavezu, tada oni po sili zakona
stupaju na mjesto povjerioca u obligaciji. Dakle, zakonska personalna
subrogacija nastaje kada ispunjenjem dunikove obaveze, na mjesto ranijeg
povjerioca, u trenutku ispunjenja stupa tree lice u svojstvu novog
povjerioca. Na njega , po samom zakonu prelaze sva prava ranijeg
povjerioca, dakle kako ona glavna , tako i sporedna.
z Predmet, vrijeme i mjesto ispunjenja
z Saglasno naelu pacta sunt servanda dunik je u obavezu da ispuni
predmet obaveze (izvri radnju ili se od nje uzdri) u svemu kako je
ugovoreno i to u vrijeme i u mjestu kako je to ugovoreno. U pogledu
vremena i mjesta ispunejnja obaveze kada isti nisu odreeni u ugovoru,
primjenjuju se posebna pravila propisana u odredbama l.314-318 ZOO.

29; 47

56

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Ako je predmet obaveze tano odreena stvar ili radnja, dunik obavezu
ispunjava, po pravilu predajom povjeriocu navedene stvari odnosno
izvrenjem navedene radnje.
z Ako predmet nije tano odreen, ve je odreen po rodu, dunik je obavezan
predati stvar srednje kvaliutete.
z Ugovorom moe biti utanaeno da e se dunik osloboditi obaveze, ako
umjesto dugovane inidbe (davanja ili injenja) ispuni neto drugo. Tada je
rije o zamjeni ispunjenja ili davanju umjesto ispunjenja (datio in
solutum).
z Predmet zamjene ispunjenja moe biti svaka stvar ili radnja koja moe biti
predmet obligacije.
z Na primjer, moe se izmeu povjerioca i dunika ugovoriti da e se obaveza
dunika koja se inae sastoji u predaji automobila ispuniti tako to e dunik
isdplatiti povjeriocu 4.000,00 KM.
z Davanje radi ispunjenja (datio pro solvendo) postoji kada dunik svom
povjeriocu preda neku stvar ili neko drugo pravo da ih povjerilac proda i iz
dobijenog iznosa naplati svoje potraivanje.
z Ako izmeu povjerioca i dunika ima vie istorodnih obaveza, a ono to
dunik plaa nije dovoljno da se podmire sve obaveze, uraunavanje se vri
redom koji je propisan u odredbi l.312 ZOO.
z Uraunavanje se vri onim redom koji odredi dunik prije ispunjenja ili
najkasnije prilikom ispunjenja, a ako dunik ne odredi red uraunavanja,
obaveze se uraunavju redom kojim su dospjele za ispunejenje.
z Ako je vie obaveza istovremeno dospjelo, prvo se namiruju namanje
obezbjeene obaveze, a ako su sve podjednako obezbjeene, namiruju se
prvo one koje su duniku najvei teret.
z Ako su obaveze u svemu jednake , namiruju se redom kojim su nastale, a
ako su nastale istovremeno, ono to je dunik dao na iem ispunjenja
rasporeeuje se na sve obaveze srazmjerno njihovim iznosima.
z Ako dunik pored glavnice duguje kamate i trokove, uraunavanje se vri
tako da se prvo otplauju trokovi, pa kamate i najzad glavnica. (l.313
ZOO).
z Prebijanje ili kompenzacija je takav nain prestanka obligacije to se vri
meusobno obraunavanje potraivanja jedne strane (povjerioca) sa
uzjamnim potraivanjem druge strane (dunika). Do prebijanja moe doi
na osnovu ugovora i zakona.

29; 47

57

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Ugovorna kompenzacija postoji kada subjekti u dvostrano-obaveznim i


uzjamnim obligacijama , u obistranom interesu, ugovore da pebiju
meusobna potraivanja. Uslov prebijanaj jeste uzjamnost potraivanja
strana u obligacionom odnosu.
z Najei nain prebijanja se vri na osnu jednostrane izjave volje uz
ispunjenje zakonskih uslova (tzv.jednostrana kompenzacija).
Uslovi za jednostranu kompenzaciju su slijedei:
z potraivanja koja se stavljaju u prijeboj moraju biti uzajamna, to znai da su
lica na koje se prebijanje odnosi, jedan prema drugome, istovremeno i
povjerilac i dunik.
z potraivanja moraju biti istovrsna ili jednorodna (stvari istog roda i
kvaliteta) (Kompenziraju se, po pravilu, novana potraivanja ili druge
zanjeljive stvari)
z potraivanja moraju biti dospjela,
z potraivanja koja se kompenziraju moraju biti utuiva, to znai da se ne
mogu stavljati u prijeboj prirodne obligacije (osim u sluaju kad jedna od
strana ne prigovori da se rai o prirodnoj obligaciji).
z Zakonska kompenzacija je ona koja nastaje po samom zakonu i bez uticaja
subjekata oblogacije. Na ZOO ne poznaje zakonsku kompenzaciju.
Kompenzacija je iskljuena :
z ako se radi potraivanjima koja se ne mogu sudski zaplijeniti (na primjer,
primanja po osnovu socijalne pomoi),
z potraivanja stvari ili vriejdnosti koje su duniku date na uvanje ili
posudbu, ili koje je on bespravno uzeo ili zadrao ,
z potraivanja nastala namjernim prouzrokovanjem tete,
z potraivanja nakande priinejne oteenjem zdravlja ili prouzrokovanjem
smrti i
z potraivanja koja potiu iz zakonske obaveze izdraavanja
z Oprost duga je sporazum izmeu povjerioca i dunika naosnovu kojeg
prestaje postojati dunikova obaveza prema povjeriocu. Oprostom duga
prestaje obligacija. Uslov za oprot duga je saglasnost dunika i povjerioca o
prestanku oabveze dunika prema povjeriocu. U sluaju djeliminog oprosta
duga obaveza prestaje samo u dijelu u kojem je dug optoten. Oprost duga
moe dati samo livce koje potpuno poslovno sposobno. Sporazum o
otputanju duga je neformalan pravni posao.

29; 47

58

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Prenov ili novacija je takav nain prestanka obaligacija kada se poverilac i


dunik sporazume da postojeu obavezu zamjene novom. Novacija, dakle
znai izmjenu povjerioevog potraivanja tako da povjerilac gubi staro i
dobija novo potraivanje, a istovremeno s tim, dunik se oslobaa stare
obaeze i preuzima novu obavezu.
z Tako na primjer, jedno lice prvobitno duguje odreeni iznos novca na ime
kupoprodajne cijene, pa nakon toga, na osnovu sporazuma sa prodavcem,
umjesto isplate cijene duguje isti iznos, ali ne na osnovu ugovora o prodaji,
ve na osnovu ugovora o zajmu.

z Dejstvo novacije je u tome to na osnovu novacije prestaje stara obaveza, a


na nejno mjesto dolazi nova obligacija .
z Novacijom se prekida postojei rok zastarjelosti i poinju tei.
Uslovi za novaciju su slijedei:
z novacijom mora nastati novo potraivanje odnosno nova obaveza,
z novacijom mora prestati staro potraivanje i stara obaveza
z Dakle, nova obaveza ustanovljena novacijom mora se po osnovu razlikovati
od stare, jer novacijom ugovorne strane mijenjaju osnov ili predmet
obligacije.
Tako na primjer, umjesto novca na ime prodajne cijene, dunik duguje novac po
osnovu ugovora o zajmu, umjesto da preda bicikl, dunik se obavezuje predati TV
prijemnik.
Sjedinjenje ili konfuzija postoji kada isto lice u jednoj obligaciji postane i
povjerilac i dunik, odnosno kada se navedena svojstva steknu u jednom licu. Tada
obligacija prestaje. Tako na primjer, sjedinjenje najee nastaje na osnovu
nasljeivanja (univerzalne sukcesije) kada povjerilac naslijedi dunika ili obrnutio
kada dunik naslijedi povjerioca.
z Od ovoga postoji izuzetak kada povjerilac na primjer naslijedi jednog od
solidarnih dunika obligacije, obligacija ne prestaje ve se samo srazmjerno
smanjuje.
Nemogunost ispunjenja kao nain prestanka obligacije postoji u sluaju kada je
ispunjenje obaveze postalo naknadno nemogue usljed okolnosti za koje dunik
nije odgovoran jer ih nije mogao sprijeiti, izbjei ili otkloniti. Nemogunost
ispunjenja je u ovom sluaju uzrokovana viom silom. U ovom sluaju obligacija

29; 47

59

Iurisprudentia Pale 2012/2013

prestaje samo ako je predmet obaveze bio odreen ( na primjer, tano odreeni
stan, tano odreeni muziki instrumenta, a ne i u sluaju ako je predmet obaveze
stvar odreena po rodu, kao na primjer 100 kg jabuka, 100 kg soli i sl.).
Protek vremena, otkaz i smrt
z Obligacije prestaju protekom odreenog perioda vremena. Tako ugovor
o zakupu na odreeno vrijeme prestaje protekom ugovorenog odreenog
vremena .
z Ako vrijeme trajanja obligacije nije ugovorom unaprijed odreeno, svaka
ugovorna strana moe taj obligacioni odnos (na primjer,ugovor o zakupu)
otkazati pod uslovima odreenim zakonaom.
z Otkaz je nain prestanka obligacije na osnovu jednostrane izjave volje
jednog od subjekata obligacije.
z Smrt jednog od subjekata obligacije, pod odreenim uslovima moe dovesti
do prestanka obligacije, Na taj nain e prestati obligacije vezane za linost
povjerioca ili dunika. Na primejr, obavaza poznatog imenovanog umjetnika
kao dunika da izradi umjetniku sliku prestaje njegovom smru. Inae
obligacije, po pravilu, ne prestaju smru, ve se prav i obabeze prenose na
nasljednike.
28. Prouzrokovanje tete
z 28.1. Pojam i terminologija
z U svakodnevnom govoru pod tetom se podrazumjeva svaki gubitak koji
neko pretrpi iz razloga subjektivne ili objektivne prirode.
Na primjer, nije rijedak sluaj kada se kae: teta to nisi pogledao neki film ili
pozorinu predstavu!
teta to nisi bio prisutan na jueranjoj utakmici, teta to nije poloio ispit ili
teta je to on ili ona nisu primljeni na odreeno radno mjesto.
z U smislu koji je upotrijebio zakonodavac, teta je umanjenje neije imovine
ili spreavanje njenog poveanja, te nanoenje drugome fizikog i psihikog
bola ili straha.
z Rije prouzrokovanje koju je zakonodavac upotrijebio u naslovu
prouzrokovanje tete ukazuje da teta u stvari predstavlja negativan
rezultat ili posljedicu neke pozitivne ili negativne radnje odnosno djelatnosti
ovjeka ili pak nekog dogaaja.
z Prouzrokovanje ete je est izvor obligacija iz kojeg nastaje korelativan
obligaciono-pravni odnos odgovornosti za tetu izmeu dvije strane i to :

29; 47

60

Iurisprudentia Pale 2012/2013

oteenog lica, kome je teta priinjena i koji u tom obligacionom odnosu


ima poloaj povjerioca s pravom potraivanja naknade tete i tetnika, kao
lica koje je odgovorno za tetu koje u tom obligacionom odnosu ima poloaj
dunika i obavezu da priinjenu tetu nadoknadi.
z teta se moe prouzrokovati i povodom ugovora kao izvora obligacija, kao
na primjer, u sluaju kada jedna strana u obligacionom odnosu svoju
ugovornu obavezu uopte ne ispuni ili je ispuni neuredno, pa usljed toga
druga strana u tom odnosu pretpi tetu.
z Upravo je to posluilo kao osnova za podjelu odgovornosti za tetu na tzv.
ugovornu i vanugovornu odgovornost za tetu. Vanugovorna odgovornost
za tetu je regulisana u ZOO u odredbama l.154-209, a ugovorna
odgovornost u odredbama l.262-269 ZOO.
z Na ugovornu odgovornost za tetu primjenjuju pravila za vanugovornu
odgovornost za tetu, osim za sluaj da je ta drugo regulisano. Iz naavedene
zakonske formulacije proistie da pravila o vanugovornoj odgovornosti za
tetu ZOO smatra kao opta pravila.
z Inae , ZOO ve u osnovnim naelima izrie zabranu prouzrokovanja tete
drugome propisujui da se svako mora uzdravati da drugom ne priini
tetu. Navedena odredba sadrana u l.16 ZOO predstavlja reinkarnaciju
poznate maksime rimskog prava Neminem laedere. Ona ima karakterr tzv.
leges imperfectae, dakle norme koja ima samo dispoziciju, ali ne i sankciju,
to joj nimalo ne umanjuje znaaj koji ima u naem obligacionom pravu, jer
mnoge druge odredbe ZOO upravo propisuju sankciju za sluaj
prouzrokovanja tete.
28.2. Razlike izmeu ugovorne i vanugovorne odgovornosti za tetu
z ugovorne obaveze, po pravilu, nastaju voljom ugovornih strana, a
vanugovorne obaveze nastaju na osnovu ve postojeih pravnih injenica ili
stanja, a obje se mogu mijenjati voljom strana u obligacionom odnosu,
z vanugovorna odgovornost je ira od ugovorne odgovornosti i javlja se kao
lex generalis u odnosu na ugovornu odgovornost,
z kod vanugovorne odgovornosti odgovorna lica mogu biti i poslovno
nesposobna lica, to nije sluaj kod ugovorne odgovornosti
z kod vanugovorne odgovornosti povjerilac moe biti svako lice kome je teta
nanesena, a kod ugovorne odgovornosti, povjerilac moe biti samo druga
ugovorna strana,
z kod vanugovorne odgovornosti tetnik odgovara samo za prouzrokovanu
tetu, a kod ugovorne odgovornosti dunik moe , pored naknade tete,
odgovarati i za ispunjenje obaveze preuzete ugovorom.

29; 47

61

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z 28.3. Pojam i terminologija odgovornosti za tetu


z U svakodnevnom govoru, rije odgovornost znai da se za postupke koji
nisu u skladu sa opteprihvaenim normama ponaanja mora dati
objanjenje, dakle drugome poloiti raun i snositi odreene posljedice
drutvene osude.
z Za pojam odgovornost u graanskom pravu se koriste i termini
graanska odgovornost graansko-pravna odgovornost, odgovornost za
tetu, odtetna odgovornost, podrazumjevajui pod odgovornou, jednu
od njenih najeih sankcija - obavezu naknade tete.
z Odgovornost za tetu je graansko-pravni odnos zasnovan na principu
korelacije potraivanja oteenog lica sa jedne strane i obaveze tetnika s
druge strane, to znai da potraivanja nema bez obaveze, niti ima obaveze
bez potraivanja.
z Karakteristika odgovornosti za tetu je i postojanje tri naina popravljanja
tete i to: naturalna restitucija, naknada i satisfakcija. Sva tri oblika
restitucije mogu se zahtjevati kumulativno.
28.4. Razlikovanje naknade tete od drugih instituta
z Za razliku od jemstva kod koga se naknada moe zahtjevati samo kod
povrede teretnih ugovora, s pozivom na odgovornost za tetu moe se traiti
naknada za krivine, prekrajne i graanske delikte, povrede zakonom
utvrene obaveze, povrede ugovorne obaveze i sluaja.
z Odgovornost za tetu se razlikuje od poslovodstva bez naloga po tome to
kod odgovornosti za tetu tetnik radi protiv interesa oteenog, a kod
poslovodstva bez naloga se polazi od toga da je poslovoa bez naloga htio
da radi u interesu oteenog.
z Odgovornost za tetu se razlikuje od sticanja bez osnova po tome to se kod
odgovornosti za tetu moe traiti naturalna restitucija, naknada tete i
satisfakcija, dok se kod neosnovanog obogaenja moe taiti samo
restitucija.
z Konano, u sluaju odgovornosti za tetu se dobija puna naknada, a u
sluaju sticanja bez osnova , samo ono to je neosnovano steeno.
z 28.5. Uslovi odgovornosti za tetu
z Odgovornost za tetu je posljedica djelovanja uzronog kompleksa pravnog i
injeninog osnova.

29; 47

62

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z U taj kompleks ulaze pravne norme kojima se regulie odgovornost za tetu


kao pravni odnos i injenino stanje koje je predvieno tom pravnom
normom.
z injenino stanje o kojem je rije, sadri odreen broj pravno-relevantnih
injenica za ije postojanje i meusobno uzrono djelovanje, pravna norma
vezuje uspostavljanje pravnog odnosa odgovornosti za tetu.
z Takve injenice, relevantne za nastanak pravnog odnosa odgovornosti za
tetu su: subjekti odgovornosti, tetna injenica, protivpravnost, teta,
opasnost, uzronost i krivica, koje se u pravnoj teoriji i praksi esto
nazivaju pretpostavkama ili uslovima odgovornosti.
z Neke od njih su opte za sve vidove tete, kao na primjer, subjekti
odgovornosti, tetna injenica, protivpravnost, uzronost i teta, dok su neke
posebne kao to su opasnost i krivica.
z 28.6. Subjekti odgovornosti
z Odgovorno i oteeno lice se u teoriji nazivaju i subjektima odgovornosti.
z Za priinjenu tetu mogu odgovarati kako fizika tako i pravna lica koja
posjeduju pravnu i poslovnu sposobnost i koja su sposobna za rasuivanje.
z Pravni subjektivitet imaju fizika i pravna lica.
z Pravnu sposobnost fizika lica stiu roenjem , a gube smru.
z Da bi bili subjekti odgovornosti za tetu, fizika lica moraju biti uraunljiva
tj. da su prema svojoj psiho-fizikoj konstituciji sposobna da pravilno shvate
zbivanja oko sebe, te da na osnovu takvog shvatanja donose odluke koje su
pravilne po shvatanju drutvene sredine.
z 28.6. Subjekti odgovornosti
U naem odtetnom pravu, za tetu ne odgovaraju fizika lica koja nisu
sposobna za rasuivanje zbog duevne bolesti, zaostalog umnog razvoja ili kojih
drugih razloga.
z Postoje i ogranienja koja se odnose na ivotnu dob fizikog lica.
z Naime, maloljetnik do sedme godine ivota ne odgovora za tetu.
z Lice od navrene sedme do etrnaesete godine ivota ne odgovara za tetu,
osim ako se dokae da je pri prouzrokovanju tete bio sposoban za
rasuivanje.
z Sa navrenih etrnaest godina maloljetnik odgovara za tetu prema optim
pravilima o odgovornosti za tetu.
z Zaeto dijete (nasciturus) ne moe biti odgovorno lice odnosno, tetnik, jer
tetu ne moe ni poiniti, ali moe biti oteeni.

29; 47

63

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Pravnu sposobnost ili pravni subjektivitet, pravna lica stiu upisom u sudski
registar, a gube brisanjem iz registra, odnosno prestankom rada ili zabranom
rada .
z 28.7. tetna injenica
z tetna injenica se manifestuje kao tetni dogaaj ili kao tetna radnja.
Kada govorimo tetnoj injenici kao dogaaju onda mislimo na one
dogaaje koje nisu prouzrokovali subjekti odgovornosti, dakle ni fizika niti
pravna lica.
z Ako su pak dogaaj prouzrokovala fizika ili pravna lica, onda govorimo o
tetnoj radnji ili tetnom postupku.
z Za dogaaje se, po pravilu, ne odgovara, pogotovu ne za one prirodne koji se
ne mogu ni predvidjeti niti otkloniti.
z Meutim, mnogo ee se tetna injenica manifestuje kao postupak ili
radnja odgovornog lica.
z Postupak koji ima za posljedicu tetu moe biti aktivan, u obliku injenja
(commissio) ili pasivan, u obliku neinjenja (ommissio).
z Aktivnim postupkom se neto ini, a pasivnim postupkom se neto proputa
uiniti.
z 28.8. Protivpravnost
z Kada govorimo o graansko-pravnoj odgovornosti, onda mislimo na one
postupke kojima se povreuju norme graanskog prava.
z Ovakvo postupanje u sebi sadri karakteristiku protivpravnosti, jer nije
dozvoljeno sa aspekta neke vaee norme graanskog prava.
z U takvom sluaju govorimo o graansko-pravnom deliktu koji povlai
odgovornost za takvo ponaanje tj. graansko-pravnu odgovornost.
z Graansko-pravne delikte karakterie da ih mogu poiniti samo lica koja
posjeduju pravni subjektivitet (fizika i pravna lica) i koja su uraunljiva,
odnosno sposobna da shvate znaaj svojih postupaka, kao i posljedice koje
iz njih proistiu.
z Delikte odlikuje i to da to moraju biti vidljive ljudske aktivnosti.
z Misli, namjere i osjeaji nisu delikti, jer nemaju svoju manifestaciju u
ljudskoj radnji. Zbog toga se za namjere ili emocije ne moe odgovarati,
odnosno vezivati bilo kava sankcija ili drutvena osuda.
z 28.8. Protivpravnost
z Najvanije obiljeje delikta je protivpravnost ili protivpravno ponaanje.

29; 47

64

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z tetna radnja je protivpravna ako je tom radnjom povrijeeno neko pravilo


objektivnog prava. Sa aspekta odgovornosti za tetu protivpravnost je
relevantna samo ako je usljed protivpravne radnje drugome nanesena teta.
z Dakle, ako nije nastala teta, protivpravno ponaanje o kojem govorimo e
biti sankcionisano na neki drugi nain (na primjer krivino-pravno) , ali ne i
odgovornou za tetu.
z 28.8. Protivpravnost - iskljuenje
Nanoenje tete po dunosti
z Postoje lica koja su po pravnim propisima ovlatena i duna da u odreenim
situacijama drugome nanesu tetu.
z Oni ne odgovaraju za tetu koju uzrokuju pravilnim vrenjem svoje dunosti,
jer se njihovo djelanje ne smatra protivpravnim.
z To e biti na primjer, situacije kada nadleni organ optine srui bespravno
sagraeni objekat, kada policajac prilikom protivljenja hapenju, tjelesno
povrijedi neko lice i sl.
Nanoenje tete vrenjem prava
z Nije protivpravno ponaanje, ako se nekome nanosi teta savjesnim
vrenjem svoga prava.
z Ipak, nanoenje tete drugome vrenjem svoga prava je ipak zakonom
ogranieno.
z Naime kada vrenje prava pree u zloupotrebu prava, nanoenje tete
drugome vrenjm prava postaje protivpravno i dovodi o odgovornosti za
tetu.
28.8. Protivpravnost-iskljuenje
Nanoenje tete u nunoj odbrani
z teta nanesena u nunoj odbrani nije prouzrokovana protivpravnom
radnjom, naravno, samo ako tetnik nije preao dozvoljene okvire nune
odbrane, tj.ako je nanoenje tete drugome bilo neophodno potrebno za
odbijanje istovremnog protivpravnog napada. Prema tome za tetu nanesenu
u nunoj odbrani nee se odgovarati zbog izostanka protivpravnosti.
Nanoenje tete u stanju nude
z Protivpravnost, pa samim tim i odgovornost za tetu iskljuuje i postojanje
stanja nude, tj. situacija kad tetnik ini tetnu radnju da bi od sebe ili
drugog otklonio istovremnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain
nije mogla otkloniti, a pri tome priinjena teta nije vea od tete koja je
prijetila.

29; 47

65

Iurisprudentia Pale 2012/2013

28.8. Protivpravnost-iskljuenje
z Dozvoljena samopomo
z Izuzetno, ponekad je po zakonu dozvoljeno samostalno tititi svoja prava.
Dakle, djelovanje u okvirima dozvoljene samopomoi nee se smatrati
protivpravnim
z Radi se, naime, o tzv. samopomoi koja je dozvoljena pozitivnim pravom.
z Dozvoljena samopomo je pravo svakog lica da otkloni povredu prava kada
neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i kao nain
otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost.
z Pristanak otenog
z Tko na svoju tetu dozvoli drugome preduzimati neke radnje ne moe od
njega zahtjevati naknadu tete prouzrokovane tom radnjom. Primjer za to je
pristanak nekog lica da ga vozi voza koji je pod uticajem alkohola.
z 28. 9.teta
z teta je jedna od najvanijih pretpostavki u injeninom osnovu graanske
odgovornosti za naknadu tete.
z Prema Zakonu o obligacionim odnosima, teta je umanjenje neije imovine i
spreavanje nenog poveanja, kao i nanonje drugome fizikog ili psihikog
bola ili straha.
z Osnovna dioba tete je na imovinsku i neimovinsku.
z Imovinska teta podrazumjeva kako umanjenje postojee imovine, tako i
spreavanje njenog poveanja.
z Ako se radi samo o umanjenjenju postojee imovine, tada govorimo o
stvarnoj ili obinoj teti (damnum emergens), a ako je rije o teti koja se
manifestuje kroz spreavanja njenog uveanja, govorimo o izmakloj koristi
ili izmakloj dobiti (lucrum cessans).
z Neimovinska teta jeste takoe gubitak, ali onaj koji se ne odraava na
supstanci imovine i koji se ne moe otkloniti novanim davanjem.
z Imovinska teta se tie onoga to neko ima, a neimovinska teta se tie
njegovog linog integriteta, tj.onoga to on jeste .
z 28.10. Opasnost (stvari ili djelatnosti)
z Opasnost je osnovna pravno relevantna injenica koja ulazi u injenini
osnov vanugovorne odgovornosti za tetu od opasnih stvari opasnih

29; 47

66

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z
z
z
z
z

djelatnosti i jedna od pretpostavki navedene vrste objektivne odgovornosti


za tetu.
Kada se govori o opasnosti onda se misli na neku tetu koja prijeti, koja je
stavljena u izgled da bi se u budunosti mogla dogoditi.
Opasnost se najee definie prema izvoru od kojeg potie.
Pod opasnom stvari podrazumjevaju stvari iji poloaj, osobine, a nekad i
samo postojanje stvaraju odreenu opasnost po okolinu, te se stoga moraju
stalno nadgledati i koristiti sa poveanom panjom.
28.11. Uzronost (uzrona veza izmeu radnje i posljedice)
Da bi nastala odgovornost za tetu potrebna je, da tetna radnja i sama teta
budu u izvjesnoj vezi. O postojanju uzrone veze izmeu dviju pojava ili
dviju takvih pravno relevantnih injenica kao to su stetna radnja i teta,
govorimo ako se jedna od njih javlja kao posljedica druge.

z 28.12. Krivica
z Posebno mjesto u injeninoj skupu pretpostavki za nastanak odtetne
odgovornosti pripada krivici.
z Po ovoj injenici, koja je relevantna za nastanak odgovornosti dobila je ime
posebna vrsta odgovornosti za tetu poznata pod nazivima odgovornost po
osnovu krivice ; subjektivna odgovornost.
z Krivica je psihiki odnos tetnika prema tetnoj radnji kao postupku i teti
kao posljedici takvog postupka, koji pravni poredak smatra neprihvatljivim.
z Poinilac je kriv jer se u konkretnoj situaciji ponaao suprotno onome kako
to zahtjevaju pravne norme odrenog pravnog poretka.
z Psihiki odnos tetnika prema tetnoj radnji i njenoj posljedici podrazumjeva
svijest poinioca o drutvenoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti odreenih
postupaka i volju poinioca da odreene radnje ini ili ne ini.
z 28.12. Krivica (oblici)
z Namjera, kao najtei oblik krivice postoji kada tetnik zna ta ini i kada
hoe odnosno eli da proizvede nedozvoljenu posljedicu.
z Namjera se, slino krivinom pravu, stepenuje kao direktna namjera (kada
tetnik eli nastupanje posljedice) i eventualna namjera (kada tetnik ne
eli nastupanje posljedice, ali ipak pristaje da ista nastupi).
z Nepanja postoji kada tetnik ne eli nastupanje zabranjene posljedice niti
pristaje da ista nastupi, ali svjestan mogunosti nastupanja tete, on olako
dri da do tete kao posljedice nee doi ili da e je moi otkloniti - svjesna

29; 47

67

Iurisprudentia Pale 2012/2013

nepanja, odnosno kada tetnik nije ni svjestan da usljed njegovog postupka


moe nastupiti teta, ali je prema izvjesnim optim standardima koji vae za
njega trebao biti svjestan te mogunosti - nesvjesna nepanja.
z 28.12. Krivica (nepanja)
z Stepenovanje nepanje se vri prema odreenim pravnim standardima, tako
da razlikujemo: krajnju i obinu nepanju.
z Krajnja nepanja (culpa lata) postoji ako tetnik nije potupao ni s takvom
panjom koju bi upotrijebio svaki prosjean ovjek, prosjean strunjak ili
prosjean privrednik. Ovaj vid nepanje se po pravnim posljedicama gotovo
izjednaava sa namjerom. (culpa lata dolo proxima).
z Sluajeve krajnje nepanje je ve iskristalisala sudska praksa, kao na
primjer: voza koji se upusti u obilaenje karamboliranog vozila na cesti
iako je u isto vrijeme iz suprotnog smjera nailazilo drugo vozilo.
z Obina nepanja postoji postoji kada tetnik nije postupao kao naroito
paljiv ovjek tj.kao dobar domain, dobar privrednik, dobar strunjak).
z Ovdje se panja tetnika uporeuje sa panjom neke apstraktne osobe, pa se
ovaj oblik obine nepanje naziva kao culpa levis in abstracto.
z Kada se pak panja tetnika ne uporeuje sa nekim apstraktnim ovjekom,
ve sa uobiajenom panjom samog tetnika koju on inae pokazuje u
svojim stvarima (diligentia quam in suis rebus), govorimo o culpa levis in
concreto.
z 28.12. Naela dokazivanja krivice u obligacionom pravu
z U zavisnosti od toga da li smatra, pretpostavlja, (dok se suprotno ne dokae),
da krivica postoji ili se krivica tetnika mora dokazivati, razlikujemo
pretpostavljenu ili dokazanu krivicu.
z Kod pretpostavljene krivice se dakle smatra da ona postoji, pa je oteeno
lice ne treba dokazivati, ali zato tetnik moe obarati ovu pretpostavku,
dokazivanjem da do nejga nema krivice.
z Kod dokazane krivice teret dokazivanja postojanja krivice je na oteenom
koji treba da dokae da je tetnik kriv za tetu.
z Nae odtetno pravo usvaja naelo pretpostavljene krivice, a pretpostavlja se
se samo najblai oblik krivice, tj.tzv. obina nepanja
29. Vrste odgovornosti za tetu

29; 47

68

Iurisprudentia Pale 2012/2013

29.1. Ugovorna odgovornost za tetu je odgovornost za povredu ugovorne


obaveze.
z Ugovorna odgovornost za tetu nastaje zbog toga to jedna ili obje strane u
obligacionom odnosu ne ispune ili neuredno ispune svoje ugovorne obaveze
ili pak u sluaju ako zakasne sa ispunejnjem svoje ugovorne obaveze. Dakle,
rije je o odgovornosti za tetu zbog neispunnjenja, neurednog ispunjenja ili
pak zakanjenja u ispunjenju ugovorne obaveze.
z Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao ispuniti
svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunejnjem obaveze zbog
okolnosti koje su nastale nakon zakljuenja ugovora koje on nije mogao
sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Iz navedenog slijedi da je ugovorna
odgovornost za tetu po svojoj pravnoj prirodi objektivna odgovornost.
Dunik se nee moi osloboditi od odgovornosti i za neskrivljenu
nemogunost, ako je nemogunost nastupila nakon njegovog padanja u
docnju sa ispunjenjem obaveze.
z 29.2. Odgovornost za krivicu ili subjektivna odgovornost zasnovana je na
krivici kao najvanijoj injeninoj pretpostavki koja se u hipotezi pravne
norme vezuje za nastanak graansko-pravnog odnosa te vrste odgovornosti
za tetu.
z Prema tome, za takvu vrstu odgovornosti pretpostavka je da se odgovornost
za tetu vezuje za postojanje krivice kao psihikog, subjektivnog odnosa
tetnika prema tetnoj radnji i posljedici.
z Centralno mjesto u navedenoj vrsti odgovornosti je krivica poinioca tete,
bilo da se ona manifestuje u namjernom ili nenamjernom injenju ili
proputanju.
z Prema tome, ako se se tetna radnja odnosno proputanje moe pripisati u
krivicu tetnika, te ako je takvo skrivljeno postupanje predvieno pravnom
normom kao pretpostavka za nastupanje odgovornosti, to e uz postojanje
ostalih optih injeninih pretpostavki (tetnika i oteenog kao subjekata
odgovornosti, tetne radnje, protivpravnosti tetne radnje, tete i uzrone
veze izmeu protivpravne tetne radnje i nastale posljedice) , nastupiti
subjektivna odgovornost za tetu.
z 29.3. Kada za nastanak graansko-pravnog odnosa odgovornosti za tetu
krivica nije relevantna, ve su pravnom normom ili ugovorom, kao pravnorelevantne injenice za nastanak odgovornosti, predvieni odreeni
objektivni elementi kao to su, na primjer, postojanje opasne stvari ili opasne

29; 47

69

Iurisprudentia Pale 2012/2013

djelatnosti kao i pretpostavka uzrone veze izmeu djelovanja opasnih


svojstava stvari odnosno vrenja opasnih djelatnosti djelatnosti i dr., s jedne
strane i nastupanja tete kao posljedice, s druge strane, tada govorimo o
odgovornosti bez krivice ili pak o objektivnoj odgovornosti.
z 29.4 Materijalno stanje tetnika i oeenika, prouzrokovanje tete od lica
koje za nju nije odgovorno, te injenica nemogunosti naplate tete od lica
koje je bilo duno da vodi nadzor nad licem koje je tetu prouzrokovalo, su
pravno-relevantne injenice za primjenu naela odgovornosti za tetu po
pravinosti, u kom sluaju, sud ipak moe osuditi tetnika da potpuno ili
djelimino nadoknadi tetu, unato injenici to za istu nije odgovoran po
pravilima o subjektivnoj ili pak objektivnoj odgovornosti.

z 29.5. Odgovornost za mjeoviti sluaj, kao vrsta odgovornosti za tetu se


prepoznaje po istovremenom postojanju i svojevrsnoj konkurenciji pravnorelevantnih injenica za nastanak kako subjektivne, tako i objektivne
odgovornosti za tetu, ali i po odsustvu tzv.prirodne uzronosti izmeu
tetne radnje i posljedice.
z Kod ove vrste odgovornosti, krivicom jednog subjekta, na primjer, pravnog
lica koje upravlja putevima, ne preduzmu se mjere za odravanje puta, zbog
ega na putu postoji udarna rupa, negativan nagib puta, poledica i slino to
stvara potecijalnu opasnost za nastanak tete.
30. Objektivna odgovornost
z Pojam
z U pravnoj nauci i sudskoj praksi, najee se upotrebljava tremin
objektivna odgovornost, a koriste se i termini kauzalna odgovornost,
odgovornost bez krivice, odgovornost bez obzira na krivicu,
odgovornost za rizik, odgovornost za uspjeh , odgovornost po osnovu
uzronosti itd.
z Objektivna odgovornost je vrsta graanske odgovornosti za tetu kod koje
za nastanak graansko-pravnog odnosa odgovornosti za tetu nije relevantna
krivica, ve pravnom normom ili pravnim poslom predviene odreene
injenice objektivnog karaktera, kao i uzrona veze izmeu djelovanja tih
injenica, s jedne strane i nastupanja tete kao posljedice, s druge strane.

29; 47

70

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Pravno-relevantne injenice za nastanak objektivne odgovornosti su:


opasnost stvari ili djelatnosti, radnje odreenih lica ili organa pravnih
lica (radnje duevno bolesnih, radnje zaostalih u umnom razvoju, radnje
nesposobnih za rasuivanje uopte, radnje malojetnika do 7 godine starosti,
radnje radnika u preduzeu ili kod poslodavca kada je teta nanesena treem
licu, radnje organa pravnog lica i sl.), proputanje preduzimanja
odreenih radnji, (na primijer uskraivanje pomoi licu ije su ivot ili
zdravlje ugroeni, proputanje po zahtjevu da se zakljui ugovor, ako je za
odgovorno lice obavezno zakljuivanje takvog ugovora; obustava ili
neredovno vrenje komunalnih ili slinih usluga bez opravdanog razloga od
strane pravnih lica koje vre komunalne ili sline djelatnosti od opteg
interesa, kao i druge injenice, (na primjer, injenica nastupanja tete na
licima na posebno organizovanim priredbama kada se u zatvorenim ili
otvorenim prostorima nalazi vei broj ljudi, injenica nastupanja imovinske i
neimovinske tete zbog teroristikog akta, javnih demonstracija ili
manifestacija itd.)
z Pored navedenih pravno-relevantnih injenica, za nastanak ove odgovornosti
potrebno i postojanje lica odgovornih za tetu, s jedne strane, te oteenih
lica s druge strane, postojanje tete, te uzrone veze izmeu tetne radnje i
posljedice.
z Razvrstavanje i vrste objektivne odgovornosti
z Objektivna odgovornost se prije svega moe razvrstati kao ugovorna i
vanugovorna objektivna odgovornost u zavisnosti od toga da li se radi o
odgovornosti za povredu ugovornih obaveza ili se pak radi o odgovornosti iz
delikta.
z Vanugovorna objektivna odgovornost za tetu se nadalje dijeli na objektivnu
odgovornost za tetu od opasnih stvari i opasnih djelatnosti i na ostale
sluajeve vanugovorne objektivne odgovornosti.
z Svaka stvar i djelatnost, bez obzira na tetan potencijal koji je sadran u
njima, smatra se opasnom samo pod odreenim uslovima i okolnostima koji
se imaju procjeniti u svakom konkretnom sluaju.
z Rije je o jednoj gipkoj direktivi zakonodavca uzdignutoj na nivo pravnog
standarda koja se ne primjenjuje a priori, ve je njena primjena uslovljena
prethodnim istraivanjem odreenih okolnosti koje ste tiu svojstava same
stvari i naina njene upotrebe, odnosno karaktera odreene aktivnosti i rizika
stvorenog takvom aktivnou.

29; 47

71

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z U vanugovornu objektivnu odgovornost za tetu od opasnih stvari i


djelatnosti spada i :
z - objektivna odgovornost za tetu od graevina,
z - objektivna odgovornost za tetu od ivotinja,
z - objektivna odgovornost imalaca motornih vozila prema treim
licima u sluaju udesa motornih vozila u pokretu,
z - objektivna odgovornost proizvoaa stvari sa nedostakom
z - objektivna odgovornost naruioca i izvoaa radova na
nepokretnosti za tetu priinjenu treem licu,
z - objektivna odgovornost preduzetnika nuklearnog broda i korisnika
nuklearnog postrojenja,
z - objektivne odgovornosti vlasnika vazduhoplova za tetu priinjenu
treim licima,
z Ostali sluajevi vanugovorne objektivne odgovornosti za tetu su :
z - objektivna odgovornost roditelja za tetu koju priini njihovo
dijete do navrene sedme godine ivota,
z - objektivna odgovornost za tetu koju je prouzrokovalo
neodgovorno lice-tetnik,
z - objektivna odgovornost roditelja za tetu koji priini maloljetnik
sposoban za rasuivanje koji nije u stanju da je nadoknadi,
z - objektivna odgovornost pravnog lica za tetu koju priini njegov
organ,
z - objektivna odgovornost u sluaju teroristikih akata, javnih
demonstracija ili manifestacija,
z - objektivna odgovornost organizatora priredbi,
z - objektivna odgovornost zbog uskraivanja neophodne pomoi,
z - objektivna odgovornost u vezi sa obavezom zakljuenja ugovora i
z - objektivna odgovornost u vezi sa vrenjem poslova od opteg interesa.
30.1. Odgovornost za tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti
z Opasne stvari su takve stvari, u kojima je sadran odreeni tetan
potencijal koji moe doi do izraaja kako zbog prirode same stvari, naina
upotrebe ili samog postojanja..
z Za tetu koja potie od opasne stvari ili opasne djelatnosti odgovora se bez
obzira na krivicu. Zakonom je propisana relativna pretpostavka uzronosti
(praesumptio iuris tantum) prema kojoj se smatra da teta koja je nastala u
vezi sa opasnom stvari odnosno opasnom djelatnosti potie od te stvari
odnosno od te djelatnosti, izuzev ako se dokae da one nisu bile uzrok tete.

29; 47

72

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Meutim, iako oteeni, zbog zakonske pretpostavke uzronosti, nema


obavezu da dokazuje uzronu vezu izmeu nastale tete i samog dejstva
opasne stvari(teta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom
djelatnou, smatra se da potie od te stvari, odnosno djelatnosti...,), to jo
ne znai da je potpuno osloboen tereta dokazivanja, jer on mora dokazati
postojanje tete, postojanje opasnih svojstava stvari, odnosno postojanje
konkretne opasne djelatnosti, kao i da je nastala teta u vezi sa opasnom
stvari odnosno opasnom djelatnou, to znai da mora dokazati da su
opasna stvar odnosno opasna djelatnost materijalno uestvovale u nastanku
tete.
z Odgovorna lica
z Za tetu od opasne stvari odgovara imalac te stvari, a za tetu od opasne
djelatnosti lice koje se tom djelatnou bavi.
z Pod imaocem se smatra najee vlasnik stvari, ali i lice koje se koristi
opasnom stvari. Suvlasnici opasne stvari odnosno sunosioci opasne
djelatnosti odgovaraju solidarno za tetu.
z Ukoliko je neko lice oduzelo imaocu opasnu stvar na protivpravan nain,
onda za tetu od tako oduzete opasne stvari nee odgovarati zakoniti imalac
te stvari, ve lice koje je oduzelo stvar od imaoca na protivpravan nain.
Meutim, ako je imalac stvari svojom krivicom opasnu stvar uinio
dostupnom i tako omoguio da je neko protivprano otui, odgovarae za
tetu zajedno sa licem koje ju je protivpravno oduzelo.
z Imalac opasne stvari nee odgovarati za tetu od te stvari ako je stvar
povjerio drugom licu da se njom slui, a to lice nije kod njega na radu. Ipak,
imalac opasne stvari e objektivno odgovarati ako je opasnu stvar povjerio
drugom licu koje nije osposobljeno ili nije ovlaeno da rukuje tom opasnom
stvari.
z Uslovi za osloboenje od odgovornosti
- da uzrona veza izmeu djelovanja konkretne opasne stvari i nastale tete
ne postoji, jer se uzrok nastanka tete nalazi van sfere djelovanja opasne
stvari i potie od nekog vanjskog ili nepredvidljivog uzroka ije se dejstvo
nije moglo izbjei ili otkloniti;
- da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenog ili treeg lica koju on
(imalac opasne stvari) nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao
izbjei ili otkloniti.

29; 47

73

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Lice koje se bavi djelatnou koja stvara poveanu opasnost po okolinu nee
moi, u cilju ekskulpacije, dokazivati da se uzrok tete nalazi van stvari, ve
samo da je uzrok tete radnja oteenog ili treeg lica i to pod uslovom da su
te radnje bile podesne da dovedu do tete i u sluaju da je opasna djelatnost
potpuno izostala.
30.2. Odgovornost za drugoga
z Odgovornost za drugoga postoji kada za tetiu ne odgovara lice koje ju je
prouzrokovalo, ve neko drugo lice koje sa tetnikom, po pravilu stoji u
nekom pravnom odnosu, na primjer u odnosu roditelja i djeteta, poslodavca i
zaposlenog i sl.
z 30.2.1.Odgovornost za maloljetnike
z U sluaju kada tetu prouzrokuje dijete staro do 7 godina ivota, za tetu
odgovaraju njegovi roditelji bez obzira na njihovu krivicu, dakle po
pravilima o objektivnoj odgovornosti, a mogu se osloboditi od odgovornosti
samo po pravilima koja vae za osloboenje od objektivne odgovornosti.
z Ako tetu prouzrokuje maloljetnik stariji od sedam godina, za teu
odgovaraju njegodi roditelji po pravilima o subjektivnoj odgovornosti i to po
principu pretpostavljene krivice.
z Po pravilima o subjektivnoj odgovornosti i na principu pretpostavljene
krivice odgovaraju i ustanove za nadzor za maloljetnike (kole, domovi,
nastavnici, staratelji).
z 30.2.2. Odgovornost za duevno bolesne i zaostale u razvoju je subjektivna
odgovornost zasnovana na pretpostavljenoj krivici. Za tetu koju
prouzrokuju navedena lica, odgovaraju lica koja na osnovu zakona ili odluke
nadlenog organa vre nadzor nad njima. Ta lica su ustanove, roditelji u
sluaju kada je produeno roditeljsko pravo, staraoci. Oni se mogu
osloboditi odgovornosti ako obore pretpostavku krivice tj. da su obavljali
nadzor i da bi teta nastala i briljivom obavljanju nadzora.
z 30.2.3. Odgovornost poslodavca za zaposlene je najei sluaj
odgovornosti za drugog. tetna radnja mora biti uinjena od radnika i to na
radu ili u vezi sa radom, dakle u okviru funkcije i poslova koje radnik
obavlja kod poslodavca.
z Za tetu koju priini radnik treem licu odgovara poslodavac, osim ukoliko
dokae da je radnik u datim okolnostima postupao kako je trebalo.

29; 47

74

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z 30.2.4. Odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje njegov organ


z Ova odgovornost postoji u sluaju kada pravno lice odgovara za tetu koju
njegov individualni ili kolektivni organ prouzrokuje treem licu u vrenju ili
u vezi sa vrenjem svojih funkcija.
z Odgovornost pravnog lica je objektivna odnosno zasnovana je na apsolutnoj
pretpostavci krivice to je izjednaeno sa objektivnom odgovornou.
Osloboenje je jedino mogue po pravilima za osloboenje od objektivne
odgovornosti iz l.177 ZOO.
z Pod organima pravnog lica ovdje treba razumjeti organe svih pravnih
subjekata (preduzea, ustanova, udruenja i sl, kao to su na primjer
direktori, upravni i nadzorni odbori, upravnici, rektori i sl.) izuzev organa
drave ili organa jedinica samouprave (vlade, ministarstava, izvrnih odbora
itd.
30.3. Ostali sluajevi odgovornosti
Odgovornost vie lica za istu tetu postoji kada vie lica radei zajedno kao
sauesnici ili nezavisno jedan od drugog, treem prouzrokuju tetu, pri emu se
njihovi udjeli ne mogu utvrditi.
U tom sluaju oni odgovaraju treem solidarno, tako da oteeni moe zahtjevati
isplatu tete od svakog saprouzrokovaa ponaosob ili od svih zajedno.
z Kada jedan od solidarnih dunika isplati oteenom cjelokupnu tetu, on
stie pravo regresa prema ostalim solidarnim dunicima u visini iznosa koji
je platio za svakog od njih, a srazmjerno krivici svakog dunika-tetnika i
teini posljedice njegovog djelovanja.
z Ako se udjeli tetnika ne mogu utvrditi, tada se smatra da su im udjeli
jednaki, osim ukoliko pravinost ne ukazuje na to drugo.
z Odgovornost usljed teroristikih akata, javnih demonstracija ili manifestacija
Za tetu zbog smrti, tjelesne povrede ili oteenja odnosno unitenja imovine
fizikog lica usljed akata nasilja i terora, javnih demonstracija ili manifestacija
odgovara drava odnosno entitet po pravilima o objektivnoj odgovornosti.
z Odgovornost organzatora priredbi je takoe vrsta objektivne odgovornosti
kada lica koja organizuju okupljanje veeg broja ljudi u zatvorenom ili
otvorenom prostoru (organizator sportskih ili drugih takmienja) odgovaraju
za sluaj smrti ili tjelesne povrede koju neko pretrpi usljed izvanrednih

29; 47

75

Iurisprudentia Pale 2012/2013

okolnosti (gibanje masa ljudi, opti nered i slino) koje u takvim prilikama
mogu nastati. Organizator ne odgovara za tete koje u takvim okolnostima
mogu nastati na imovini.
Odgovornost zbog uskraivanja neophodne pomoi je. Uslovi za odgovornost
su slijedei:
- da neko lice uskrati pomo drugom licu iji su ivot ili zdravlje ugroeni;
- da je lice koje je uskratilo pomo moglo predvidjeti nastupanje tete,
- da je nastala teta u vidu gubitka ivota i oteenja zdravlja ugroenog lica i
- da nije postojala opasnost za ivot i zdravlje lica koje je duno da prui
pomo.
Odgovornost u vezi sa obavezom zakljuenja ugovora
Lica koja su obavezna da zakljue neki ugovor (kao na primjer, to je
prevoznik obavezan da zakljui ugovor o prevozu tako to e primiti na prevoz
svako lice ili stvar koji ispunjavaju uslove), odgovaraju za tetu ako takav ugovor
ne zakljue.
z Odgovornost u vezi sa vrenjem poslova od opteg interesa
z Ovdje je rije o odgovornosti odreenih pravnih lica koje su po zakonu ili
podzakonskom aktu dune da vre komunalnu ili drugu djelatnost koja je od
opteg interesa.
z Ako bez opravdanog razloga navedena pravna lica obustave ili neuredno
vre navedene usluge, bie odgovorne za tetu kou zbog toga pretrpe trea
lica.
z Najee se radi o odgovornosti komunalnih preduzea za odvoz smea, za
usluge sahranjivanja, odgovornost preduzea za isporuku vode, elektrine
energije i drugih energenata, odravanje puteva i sl.
31. Naknada tete
z 31.1. Naknada imovinske tete
z Pod naknadom tete podrazumjeva se obaveza odgovornog lica da
oteenom nadomjesti (kompenzira) nastalo umanjenje imovine. Naknada
imovinske tete (materijalne) se vri naturalnom restitucijom ili
novanom naknadom.

29; 47

76

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Kada se naknada tete vri naturalnom restitucijom tada je odgovorno lice


duno uspostaviti onakvo stanje u imovini oteenoga kakvo je ono bilo
prije nastanka tete. Radi se u stvari o uspostavljanju prijanjeg stanja.
z Novana naknada sastoji se u obavezi odgovornog lica da isplati oteenom
odreenu sumu novca. Istoj se pribjegava samo u onim sluajevima kada
naturalna restitucija nije mogua ili kada sud smatra da uspostava prijanjeg
stanja nije nuna.
z Naturalna restitucija (naknada u naturi) najee se vri popravkom oteene
stvari ili davanjem druge stvari iste vrste i kvaliteta.
z Novana naknada je takav oblik naknade tete gdje se odgovorno lice
obavezuje oteenom isplatiti odreeni iznos novca na ime naknade tete.
Odreivanje visine naknade tete (kriterij, vrijeme, smanjenje naknade)
z Visina naknade tete se odreuje prema objektivnom kriteriju odnosno
prema cijenama oteene stvari u vrijeme presuenja. Izuzetno, zakonodavca
predvia odstupanje od objektivnog kriterija u sluaju kada je stvar unitena
ili oteena krivinim djelom, te u tom sluaju sud moe odrediti visinu
naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oteenoga.(pretium
afectionis).
z ZOO prihvata princip integralne naknade tete, to znai da oteeni ima
pravo zahtjevati naknadu kako obine tete, tako i naknadu izmakle koristi.
z Pravilo je da naknada tete bude ekvivalentna visini prouzrokovane tete.
z Prilikom odreivanje visine naknade tete sud uzima u obzir sve okolnosti
koje su uticale da teta bude vea ili manja. Stoga e sud , ako je oteeni
sam doprineo da teta bude vea nego to bi inae bila, istome priznati
srazmjerno umanjenu naknadu, a ne punu naknadu tete. Naknada se
umanjuje i kada je oteeni imao odreene koristi od oteene stvari. Tako,
na primjer, naknada materijalne tete za uniteni automobil se umanjuje za
spaeni dio koji je oteeni zadrao za sebe i koji je kasnije eventulano
prodao.
z Sud je ovlaten da dosudi oteenom umanjenu naknadu ako je odgovorno
lice slabog imovnog stanja, te bi ga isplata potpune naknade dovela u
oskudicu. Uslov za ovo smanjenje naknade je da teta nije prouzrokovana
namjerno ili krajnojm nepanjom.
z Po pravilu, naknada tete se odreuje u jednom iznosu i isplauje za tetu
koja se ve dogodila.

29; 47

77

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Meutim, u sluaju smrti, tjelesne povrede ili oteenja zdravlja novana


naknada se odreuje u obliku novane rente, doivotno ili za odreeno
vrijeme.
z 31.2. Naknada neimovinske tete
z Naknada neimovinske tete podrazumjeva naknadu tete nastale usljed
nanoenja fizikog ili psihikog bola ili straha.
z Kod neimovinske tete u pravilu nije mogua uspostava prijeanjeg stanja,
odnosno uspostava stanja neimovinskih dobara oteenog kakvo je ono bilo
prije nastanka tete. teta koja je nastupila ne moe se reparirati ni
restitucijom niti novanom naknadom, jer trajno oteenje fizikog ili
psihikog zdravlja nije mogue popraviti, ve je mogue za pretrpljene
fizike ili duevne bolove dosuditi odreenu novanu naknadu koja e
makar i djelimino omoguiti oteenom da pribavljanjem drugih
zadovoljstava makar unekoliko zaboravi na gubitak koji je pretrpio.
Naknada neimovinske tete se dosuuje zbog pretpljenih fizikih bolova,
pretpljenih duevnih bolova (zbog umanjenja ivotne aktivnosti, naruenosti,
zbog smrti i naroitog invaliditeta bliskog lica i sl.) i pretrpljenog straha.
32. Sticanje bez osnova (neosnovano obogaenje)
z Sticanje bez osnova postoji onda kada je dio imovine jednog lica preao u
imovinu drugog lica, a da za takav prelaz nema pravnog osnova.
z Pod pravnim osnovom najee se smatra ugovor ili zakon.
z Sticanje bez osnova postoji i u sluaju kada se neto primi s obzirom na
osnov koji se nije ostvario (nije postojao) ili je postojao, ali je kasnije otpao.
z 33.1. Pretpostavke postojanja sticanja bez osnova
z mora postojati poveanje imovine na strani obogaenog lica,
z mora postojati smanjenje imovine na strani osiromaenog licaz mora postojati uzrona veza izmeu obogaenja i osiromaenja,
z da za sticanje (obogaenje, prelaz imovine) nema punovanog pravnog
osnova,
z da je do obogaenja dolo na zakonit nain,
z Do sticanja bez osnova moe doi kako radnjom obogaenog, tako i radnjom
osiromaenog.
z 33.2 Vrste sticanja bez osnova su: plaanje nedugovanog, sticanje s obzirom
na osnov koji je kasnije otpao, sticanja s obzirom na osnov koji se kasnije
ostvario, upotreba stvari u tuu korist i upotreba tue stvari u svoju korist.

29; 47

78

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z 33.2.1. Plaanje nedugovanog (condictio indebiti) postoji kada jedno lice


u zabludi ili neznanju isplati odreeni iznos drugom licu, a pravni osnov
takvog davanja (plaanja) uopte ne postoji. Plaanje nedugovanog postoji
kada neko plaa tui dug u uvjerenju da plaa vlastiti dug ili kada isti dug
plati dva puta.Ovdje je rije o isplati nepostojeeg duga.
z Osiromaeni ima pravo traiti vraanje datog odnosno povrat neosnovano
plaenog odnosno plaanje onoga dijela koji je neosnovano vie plaen.
z Pravo na vraanje vie plaenog postoji kada je neko lice dva puta platilo
dug, pa makar jednom i na osnovu izvrne isprave.
z Uslovi:
z da je osiromaeni izvrio neku inidbu u namjeri da ispuni neku svoju
postojeu obavezu, a da je druga strana to primila kao isplatu duga,
z osiromaeni mora dokazati da je platio nepostojei dug, jer lice koje bi
ispunilo prirodnu obligaciju ne moe traiti natrag ono to je dalo,
z osiromaeni mora biti u zabludi tj da pogreno smatra da je duan da plati
dug, a u stvari on to nije.
z Sticanje s obzirom na osnov koji je kasnije otpao (condictio
ob causam finitam) postoji kada je neto dato u vrijeme dok je
za to postojao pravni osnov, ali je taj osnov kasnije otpao, a
strana koja je primila neto po osnovu takvog posla primljeno
nije vratila.
z Sticanje s obzirom na osnov koji se kasnije nije ostvario
(condictio causa data ob causam futuram postoji kada je
jedno lice (osiromaeni) dalo drugom licu (obogaenom)
odreenu stvar ili izvrilo odreenu radnju u nadi da e i drugo
lice sa svoje strane izvriti inidbu, a protivinidba izostane.
z Upotreba stvari u tuu korist postoji ako neko lice upotrijebi
svoju ili tuu stvar u tuu korist (treeg lica) , tada postoji
neosnovano obigaenje na strani toga treeg lica.
z Upotreba tue stvari u svoju korist postoji kada jedno lice
upotrijebi tuu stvar u svoju korist, u kom sluaju osiromaeno
lice ima pravo traiti naknadu koristi od obogaenog koju je
ovaj imao od upotrebe njegove stvari.
z Kod sticanja bez osnova obogaena strana vraa ono to je bez osnova
stekla, to znai da je obogaeni duan vraanjem uspostaviti ranije
imovinsko stanje osiromaenog.

29; 47

79

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Ako naturalna restitucija nije mogua , sticalac je duan nadokandi novanu


protivvrijednost postignutih koristi.
z Savjesni sticalac je duan vratiti plodove i kamate od dana podnoenja
zahtjeva za vraanje steenog bez osnova, a nesavjestan sticalac od dana
sticanja.
33. Poslovodstvo bez naloga (negotiorum gestio)
z Poslovodstvo bez naloga ili nezvano vrenje tuih poslova postoji kada
jedno lice svjesno i bez naloga (ovlatenja) obavlja neki posao ili obavlja
neku drugu radnju u korist drugog lica. Lice koje obavlja posao se zove
poslovoa bez naloga ili poslovoa (gestor), a drugo lice u iju korist se
posao obavlja se zove gospodar posla (dominus).
Pretpostavke
z posao koji je poslovoa preduzeo mora biti tui posao,
z poslovoa je izvrio jedan ili vie tuih poslova,
z poslovoa mora imati volju da preduzeti posao radi s namjerom da zatiti
interes gospodara posla, a ne svoj,
z posao mora biti preduzet bez ovlatenja odnosno naloga gospodara posla,
z posao mora biti koristan za gospodara posla, odnosno da se posao preduzima
da bi se otklonila nesposredna i iznenadno nastupajua teta,
z da je u vrijeme preduzimanja posla kod poslovoe postojala volja da od
gospodara posla trai naknadu za obavljeni posao,
z posao ne smije biti protivan zakonu ili moralu.
Vrste poslovodstva bez naloga
z Nuno poslovodstvo bez naloga (negotiorum gestio necessaria) postoji onda
kada je posao izvren u nudi da bi se od gospodara posla otklonila
neposredno prijetea teta.
z Obaveza poslovoe je da o poslu obavjesti gospodara posla, da za gospodara
nastavi zapoeti posao sve do dok gospodar ne preuzme brigu o njemu, da
obavlja posao sa panjom dobrog domaina odnosno dobrog privrednika,
z da poloi raun gospodaru posla. On ima pravo da trai naknadu nunih i
korisnih trokova za obavljeni posao, ima i pravo zadravanja na stvari
gospodara posla radi obezbjeenja naknade izdataka, kao i na naknadu
pretrpljene tete.

29; 47

80

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Korisno poslovodstvo bez naloga (negotiorum gestio utilis) postoji onda


kada je poslovoa preduzeo neki posao za gospodara posla da bi mu
pribavio neku materijalnu ili linu korist. Ako je ovakvo poslovodstvo zaista
donijelo korist gospodaru posla, poslovoa ima pravo na naknadu trokova.
z Poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla postoji kada neko
lice obavlja posao za gospodara posla unato zabrani od strane
gospodara posla. Ovo poslovodstvo je nedozvoljeno, pa
poslovoa nema pravo na naknadu, a odgovara za tetu koju
zbog toga gospodar posla pretrpi.
z Nepravo poslovodstvo postoji kada poslovoa obavlja tui
posao u namjeri da za sebe zadri postignutu korist , iako zna
da je posao tui.
z Naknadno odobrenje (ratihabitio)
Ako gospodar posla naknadno odobri posao poslovoe, smatra se da je
poslovoa od poetka radio po odobrenju gospodara posla. Odobrenje ima
retrokativno dejstvo.
34. Jednostrana izjava volje
z Obligacije mogu nastati i na osnovu jednostrane izjave volje, a pravni
poslovi koji nastaju jednostranom izjavom volje se zovu jednostrani pravni
poslovi.
z Jednostrani pravni poslovi su takvi pravni poslovi kod kojih se jedno lice
obavezuje drugom licu ili neodreenom broju drugih lica da e, u skladu sa
zakonom propisanim uslovima izvriti odreenu obligacionu radnju.
z Prema ZOO jednostranim pravnim poslovima se smatraju : javno obeanje
nagrade i izdavanje vrijednosnih papira.
z Javno obeanje nagrade postoji kada se jedno lice, putem javnog oglasa
upuenog neodreenom broju lica, obavee dati nagradu onom licu koje
izvri odreenu ranju ili postigne neki uspjeh pod uslovima predvienim
oglasom.
z Da bi postojalo javno obeanje nagrade i proizvodilo prave uinke potrebno
je da se kumulativno ispune slijedei uslovi:

29; 47

81

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z da jedno lice koje je poslovno sposobno obea nagradu (koja najee


predstavlja odreeni novani iznos, stvar ili nagrada u obliku diplome)
z da je obeanje nagrade uinjeno javnim oglasom (objava u sredstvima
javnog informisanja),
z obeanje nagrade mora biti upueno neodreenom broju lica,
z obeavalac mora odrediti radnju koja je predmet javnog obeanja nagrade i
koja se mora izvriti da bi se dobila obeana nagrada,
z obeavalac nagrade mora odrediti rok u kojem se mora izvriti traenja
radnja.
Javno obeanje nagrade obavezuje lice koje je dalo takvu izjavu
(obeavaoca).
z Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvri ranju koja se trai, a ako traenu
radnju izvri istovremeno vie lica, svakome od njih pripada jednak dio
nagrade ukoliko pravinost ne zahtjeva drugaiju podjelu.
z Javno obeanje nagrade se moe opozvati, ali to mora biti uinjeno na isti
nain na koji je i obeanje izvreno, to znai putem sredstava javnog
informisanja i to najee onoga istog u kojem je i objavljeno obeanje
nagrade.
z Javno obeanje nagrade se ne moe opozvati ako je oglasom odreen rok za
izvrenje radnje.
z Obaveza zasnovana javnim obeanjem nagrade prestaje isplatom nagrade
licu koje je izvrilo traenu radnju. Obaveza obeaoca prestaje i ako mu niko
u odreenom roku ne saopti da je izvrio traenu radnju. Ako nije ostavljen
rok za izvrenje radnje, obaveza prestaje kada protekne jedna godina dana
od objavljivanja oglasa.
z Vrijednosni papiri
z Vrijednosni papir ili hartija od vrijednosti je pismena isprava kojom se
izadavalac obavezuje zakonitom imaocu date isprave da e ispunti obavezu
upisanu na tom papiru. U stvari, vrijednosni papir je isprava na kojoj je
upisano neko imovinsko pravo, stim da se bez te isprave upisano imovinsko
pravo ne moe zasnovati, prenositi, niti realizovati.
z Na vrijednosnom papiru je upisano tj. inkorporisano pravo, tako da pravo na
papir daje ujedno i pravo koje proistie iz samog papira. Upisano imovinsko
pravo u najveem broju sluajeva znai obavezu isplate odreene sume
novca.
z Po pravnoj prirodi, vrijednosni papiri su formalni pravni poslovi, jer su to
pismene isprave, ali su ujedno i jednostrani pravni poslovi, jer obaveze koje
proistiu iz njih nastaju u trenutku izdavanja isprave, a i iz razloga to se

29; 47

82

Iurisprudentia Pale 2012/2013

izdavalac hartije od vrijednosti (vrijednosnog papira) obavezuje ispuniti


obavezu zakonitom imaocu vrijednosnog papira bez bili kakve
protivinidbe.
z Prema sadraju obaveze odnosno karakteru imovinskog prava koje je u njma
inkorporisano vrijednosti papiri se dijele na : linopravne vrijednosne papire
i stvarnopravne vrijendosne papire.
z Linopravni vrijednosni papiri su oni koji imaocu daju pravo upravljanja i
odluivanja u odreenom pravnom licu, kao to je to sluaj sa dionicama,
odnosno akcijama kod drutava kapitala (dionikih odnosno akcionarskih
drutava).
z Stvarnopravni vrijednosni papiri su takvi papiri ijom predajom se
zamjenjuje predaja stvari upisnaih na tom papiru. Na primjer, to su :
skladinica, tovarni list i drugi. Na vrijednosnom papiru moe biti upisano i
pravo vlasnitva, zalono pravo ili pravo uivanja. Predajom takvom papira
stie se pravo koje je na tom pairu upisano.
z U savremenom pravnom prometu vrijednosni papiri dobijaju sve vei znaaj
jer se brzo i lako prenose, pa se sve ee upotrebljavaju i kao sredstvo
plaanja (ek) ili sredstvo kreditiranja (mjenica) ili sredstvo prometa robe
(skladinica). Pored navedenih , vrijednosni papiri su polisa osiguranja,
certifikat, blagajniki zapis, obveznica i dr.
Obaveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kada izdavalac vrijednosnog
papira isti preda njegovom korisniku. (teorija emisije).
Bitni sastojci vrijednosnog papira su:
z
z
z
z
z
z

oznaka vrste papira, tj.da li se radi o eku, mjenici, skladinici i sl.


ime izdavaoca papira (trasanta)
Oznaka korisnika papira (remitenta)
sadraj obaveze izdavaoca vrijednosnog papira,
mjesto i datum izadavanja i serijski broj ako se izdaje u seriji,
potpis izdavaoca, odnosno faksimil potpisa izdavaoca, ako se papiri izdaju u
seriji

29; 47

83

Iurisprudentia Pale 2012/2013

z Podjela vrijednosnih papira prema linosti titulara prava iz


vrijednosnog papira
z Papiri na donosioca su takvi vrijednosni papiri kod kojih se dunik
(izdavalac papira) obavezuje ispuniti obavezu naznaenu na papiru svakom
donosiocu vrijednosnog papira. Papiri na donosioca prenose se prostom
predajom, iz ruke u ruku. Svaki nalaza vrijednosnog papira moe ostvariti
pravo upisano u papiru. Vlasnik koji izgubi vrijednosni papir moe u
posebnom vanparninom postupku pred sudom traiti ponitenje papira kao
isprave. Takvo ponitenje isprave se zove amortizavija isprava vrijednosnosnih papira.
z Papiri na ime su takvi vrijednosni papiri kod kojih je povjerioevo ime
upisano na papiru. Na primjer ovu mjenicu isplatite Marku Markoviu.
Tipini papiri na ime su polisa osiguranja, tedna knjiica i drugi. Pravo
upisano na vrijednosnom papiru na ime moe se prenositi samo cesijom.
Dosadanji povjerilac (cedent) mora novom povjeriocu (cesionaru) predati u
ruke vrijednosni papir.
z Papiri po naredbi su takvi vrijednosni papiri kod kojih je povjerilac kao i kod
papira na ime, odreen imenom, stim da povjerilac moe biti i svako drugo
lice kojeg odredi prethodni povjerilac svojom naredbom. Tipini vrijednosni
papiri po naredbi su mjenica i ek. U ovim hartijama od vrijednosti obino
se upisuje tekst: platiti Marku Markoviu ili po njegovoj naredbi..
z Prenos prava iz papira po naredbi prenosi se indosamentom. Indosament je
izjava dosadanjeg povjerioca iz hartije od vrijednosti (indosanta) koja je
upisana na vrijednosnom papiru i kojom on prenosi svoje pravo iz papira na
drugo lice (indosatara).
z Puni indosament je onaj koji sadri sve elemente indosamenta i to: izjavu o
prenosu prava, lice na koje se pravo prenosi i potpis (prenosioca) indosanta,
mjesto i datum prenosa, a blanko indosament onaj na koji se stavlja samo
potpis indosanta (prenosioca) na poleini papira, dok se drugi elementi
indosamenta izostavljaju. Indosament na donosioca postoji kada se u
vrijednosnom papiru na mjesto indosatar upie rije donosiocu. On vrijedi
kao blanko indosament.
z Legitimacioni papiri su isprave iz kojih za imaoca proistie pravo da
od izdavaoca trai izvrenje naznaene radnje. Postoje legitimacioni
papiri na ime ka to je na primjer mjesena karta za prevoz u

29; 47

84

Iurisprudentia Pale 2012/2013

gradskom saobraaju, mjesena karta za parkiranje, bioskopska karta,


jednokratna vozna karta, Vanost ovih papira je po pravilu vremenski
ograniena. U legitimacionom papiru, za razliku od vrijednosnih
papira, nije inkorporisano neko pravo.
z Legitimacioni znaci nisu isprave ve samo znaci na kojim je utisnut
neki broj ili druga oznaka. Tipian primjer je garderobni broj ili
potvrda o predaji prtljaga.

29; 47

85