Вы находитесь на странице: 1из 12

1.Specificnosti menadzmenta u agraru?

Specifinosti proizvodnje i potronje poljoprivrednoprehrambenih proizvoda i faktora proizvodnje uslovljavaju i


specifinosti menadmenta u agraru.

poljoprivredna proizvodnja je organska proizvodnja,


proizvodnja biljaka i ivotinja;
poljoprivredna proizvodnja je zavisna od prirodnih uslova, tj.
ona je pod direktnim uticajem prirodnih fenomena (sua,
poplava, grad, vetar i dr.);
osnovni uslov za poljoprivrednu proizvodnju je zemljite, tj.
postoji svojina na zemljite i manja efikasnost investicija u
nizu poljoprivrednih projekata;
u poljoprivredi due traje vreme proizvodnje i znatno se
razlikuje od vremena neposrednog procesa rada;
u poljoprivredi je mogu naturalni karakter proizvodnje, u
irim razmerama;
po svojoj strukturi (svojinskoj i posedovnoj) i zbog velikog
broja proizvoaa, poljoprivreda se tee organizuje nego
industrija;
oko 70-80% ukupne ratarske proizvodnje odlazi u stoarsku
proizvodnju, koja je neka vrsta organske prerade biljne
proizvodnje;
oko 80% ukupne biljne i stoarske proizvodnje odlazi, pre
finalne potronje, u preradu i troi se u preraenom obliku;
poljoprivredni proizvodi se ne mogu neogranieno uvati i
imaju svoj vek trajanja i u sveem i u preraenom stanju;
imajui u vidu zavisnost poljoprivredne proizvodnje od
prirodnih uslova, u poljoprivredi i planiranju njenog razvoja
veliki je znaaj reonizacije poljoprivredne proizvodnje;
odnos dohotka, cena i tranje za poljoprivrednim
proizvodima, tj. elasticitet tranje je nizak i razliit za
razliite proizvode, tako da ona nije u mogunosti da u
kratkom roku reaguje na zahteve trita;
radnici zaposleni u poljoprivredi treba da imaju znatno ire
kvalifikacije od radnika u industriji i dr.

2. Sta cini agrobiznis sistem?

3.Sema agro-prehrambenog sistema?

4.Osnovni principi menadzmenta u poljoprivredi?


1.
2.
3.
4.
5.
6.

Princip umanjenog prinosa


Trokovni ili princip marginalnosti
Princip supstitucije
Princip ogranienog kapitala i oportunitetnih trokova
Princip kombinovanja proizvodne strukture
Konkurentnost izmeu proizvoda koji se gaje u isto doba
godine
7. Suplementarni odnos dva poljoprivredna proizvoda
8. Komplementarni odnos izmeu poljoprivrednih proizvoda
9.Princip vremenskog uporeenja
10.Pravovremeno donoenje odluka, potovanje principa
permanentnosti, odnosno, neprekidne aktivnosti menadera

5.Uloga agrobiznis menadzmenta na makro nivou?

Najznaajnije take koje ine sadrinu planiranja na makro


nivou:
(1)
znaaj, mesto i uloga poljoprivrede u privrednom
razvoju zemlje
(2)
utemeljenje institucionalnog okvira za makro
menadment u agrosistemu
(3)
utemeljenje jasnih pravaca razvoja i ciljeva, koji se
postavljaju pred agrosistem
(4)
definisanje raspoloivih resursa i modela njihove
alokacije
anticipiranje problema i izbor alternative

5a. PLANIRANJE:
Planiranje u poljoprivredi na makro nivou - projekcija
najznaajnih parametara:
bilans hrane, usklaen sa demografskom politikom i
mogunostima izvoza i potrebama uvoza poljoprivrednih
proizvoda
projekcija mesta agrarnog sektora, u okviru monetarne i
fiskalne politike zemlje
globalna alokacija resursa, na koju se utie preko
investicione i kreditne politike

5b. ORGANIZOVANJE:
Organizovanje - javljaju se brojni podsistemi institucionalnog
okvira za sprovoenje agrarne politike u vie pravaca:
1) nove tehnologije i njihovo irenje;
2) izmena utemeljenih modela strukture proizvodnje;
3) optimalno korienje prirodnih resursa;
4) organizovanje trita poljoprivrednih proizvoda;
5) podsticaj razvoju organizacionih formi i informacionog
sistema u agraru

6. Sta obuhvata upravljanje ljudskih resursa I


najznacajnija podrucja delovanja?
Upravljanje ljudskim resursima:
(a)
upravljanje ukupno raspoloivom radnom snagom u
poljoprivredi
(b)
odreivanje znaaja i mesta profesije menadera

Najznaajnija podruja delovanja menadera:


upravljanje inovacijama
upravljanje rizikom
dizajniranje organizacije i informacionih sistema
upravljanje ljudskim resursima

7.Vrste Menadzmenta u agraru?

8.Informacije I informacioni sistem za agrobiznis?


Organizovanje adekvatnog informacionog sistema bez sumnje
predstavlja osnovu za donosenje svih menadzment odluka na
makro I mikro nivou. Prave informacije obezbedjene u pravo
vremem, mogu da znace uspeh ili neuspeh za ukupni
menadzment u poljoprivredi. Donosenje ispravnih odluka znaci
dobar menadzment a one su uvek bazirane na relavantnim
informacijama. Informacije od opsteg znacaja mogu biti
obezbedjivane iz javnih ili privatnih izvora. Sve informacije treba
da budu ugradjene u jedan funkcionalan sistem, a odnose se pre
svega na: - optimalno koriscenje raspolozivih resursa I nove
tehnologije;

-komparativne prednosti pojedinih tipova poljoprivrednih


gazdinstava;
-finansijske, poreske I druge zakonske obaveze;
-kupoprodajne odnose u prometu zemljista I zakupne odnose..

9.Sta obuhvata analiza trzista u biznis planu?


Analiza trita obuhvata saznanja o tome:
ko ini vae trite,
gde se ono nalazi,
da li je trite datog proizvoda u razvoju ili stagnaciji,
kakvi su trendovi prodaje proizvoda poslednjih 5 godina,
da li ima nekih sezonskih aspekata vezano za njega,
koji procenat trita moe da pokrije proizvod (obim
prometa),
kako ete svoj proizvod plasirati na trite (diirektno ili
preko zastupnika: zadruge, veletrgovaca, berze i sl.),
ko su vai konkurenti (prednosti nad konkurentima, itd.).

10.Koje su poslovne aktivnosti preduzeca?Opis poslovnih aktivnosti


preduzea (farme)
-

informacije o proizvodnom programu


ciljevi u planskom periodu
ciljevi koji se odnose na tekue poslovanje
ciljevi u vezi sa razvojem poslovnog sistema
u osvrtu na privrednu granu kojoj preduzee pripada, ukratko se objanjava
opte stanje u zemlji, kao i prilike u regionu gde preduzee obavlja svoju
delatnost
- odeljak o cenama
- pozicioniranje naspram konkurenata I -finansijsko poslovanje
(ekonominost, rentabilnost, likvidnost, solventnost i sl.)

11. Analiza finansijskih efekata?


u nepoljoprivrednim delatnostima obavezna analiza i projekcija bilansa stanja,
uspeha i novanih tokova. S obzirom na sezonski karakter poljoprivredne
proivodnje, moe da stvori pogrenu sliku, zbog optereenosti nedovrenim
proizvodnjama u proteklom periodu. Svrsishodnija je analiza proizvodne
strukture i udeo zemljita u osnovnim sredstvima (preveliko uee zemljita
govori o ekstenzivnom privrednom subjektu)

-zanimljive bilansne stavke o sredstvima, govore o stepenu samofinansiranja


tekue proizvodnje
-svrsishodno je analizirati prelomnu taku (break even analysis) / kolika treba da
bude vrednost prodaje ili fizikog obima proizvodnje da bi odredjena linija
proizvodnje bila isplativa
-za ocenu investicija - dinamike metode: metod povraaja sredstava, neto
sadanje vrednosti i interne stope rentabilnosti

12.Sta obuhvata menadzment ljudskih resursa?


MENADMENT LJUDSKIH RESURSA - OBEZBEIVANJE, ODRAVANJE,
RAZVOJ, PRILAGOAVANJE, USMERAVANJE I KORIENJE LJUDSKIH
POTENCIJALA
U SKLADU SA CILJEVIMA PREDUZEA,
RESPEKTOVANJE INDIVIDUALNIH POTREBA I CILJEVA ZAPOSLENIH
LJUDSKI RESURSI - UKUPNA ZNANJA, VETINE, SPOSOBNOSTI, KREATIVNE
MOGUNOSTI, MOTIVACIJA I ODANOST KOJOM RASPOLAE NEKO
PREDUZEE (ILI DRUTVO). TO JE UKUPNA INTELEKTUALNA I PSIHIKA
ENERGIJA KOJU PREDUZEE MOE ANGAOVATI NA OSTVARIVANJU
CILJEVA I RAZVOJA POSLOVANJA
MENADMENT LJUDSKIH RESURSA :
PLANIRANJE LJUDSKIH RESURSA,
REGRUTOVANJE, SELEKCIJU I SOCIJALIZACIJU OSOBLJA,
RAZVOJ ZAPOSLENIH,
OCENJIVANJE USPENOSTI ZAPOSLENIH,
NAGRAIVANJE I MOTIVACIJU ZAPOSLENIH,
KREIRANJE ADEKVATNE ORGANIZACIONE KULTURE,
VOENJE BRIGE O ZATITI NA RADU, ZDRAVSTVENOJ I
SOCIJALNOJ ZATITI
USPOSTAVLJANJE I RAZVOJ DOBRIH MEULJUDSKIH ODNOS

13. Ciljevi menadzmenta ljudskih resursa?

OBEZBEIVANJE PRAVOG-KVALITETNOG BROJA RADNIKA, U PRAVO VREME, NA


PRAVOM MESTU I NA PRAVI NAIN KORISTITI NJIHOVE POTENCIJALE ZA
POVEANJE ORGANIZACIJSKE KONKURENTSKE SNAGE I USPENOSTI,
ZADOVOLJAVANJE POTREBA, OEKIVANJA I INTERESA ZAPOSLENIH,
UPOTREBA I RAZVOJ INDIVIDUALNIH MOGUNOSTI,
PODIZANJE KVALITETA RADNOG IVOTA,
STVARANJE I ODRAVANJE FLEKSIBILNOG I ADAPTIBILNOG POTENCIJALA SVIH
ZAPOSLENIH,
SMANJENJE OTPORA NA PROMENE I NJIHOVO PRIHVATANJE KAO NAINA IVOTA I
DELOVANJA,
POVEANJE OSETLJIVOSTI UKUPNIH LJUDSKIH POTENCIJALA ORGANIZACIJE NA
KVANTITATIVNE, KVALITATIVNE I STRUKTURNE PROMENE.

14.Motivacija zaposlenih u agrobiznisu?


nagraivanje i stimulisanje
bitan unutranji faktor razvoja preduzea u agrobiznisu
Kvalitet komuniciranja izmeu menadera i njegovih saradnika
Zdrava konkurencija meu kadrovima doprinosi motivisanosti
Na koji e se nain motivisanost stimulisati zavisi od konkretnih uslova
poslovanja u samom preduzeu, ali i od privrednog okruenja.
Svaki zaposleni radnik ne reaguje na isti nain na odreenu motivaciju,
zbog karakteristika linosti svakog pojedinca.
Kako e radnik reagovati na motivacioni sistem koji se primenjuje zavisi od
njegovih sposobnosti, ali i od njegovog kulturnog nivoa i potreba koje
iskazuje.

15.Struktura kadrova u agraru?


Obim i struktura kadrova u agroindustrijskom preduzeu zavise od obima i
strukture poslova, kao i od toga kakve se i koliko snane interakcijske veze
uspostavljaju meu zaposlenima.
U agroindustrijskim preduzeima Srbije je neophodno da kadrovi budu
sposobni da realizuju proizvodno, organizaciono, svojinsko, kadrovsko,
upravljako i tehnoloko prestrukturiranje i da prihvataju novine.
Poseban je znaaj strunjaka za transfer savremene tehnologije

16.Obrazovanje kadrova u agrobiznisu?


permanentno obrazovanje.

Agrarni menader treba da poseduje osnovna znanja iz informatike,


organizacije rada, ekonomike preduzea, marketinga, finansijskog

poslovanja, poljoprivredno-prehrambene tehnologije, stranih jezika, kao i


poslovnog ponaanja, iz psihologije, sociologije i etike, radi uspene
komunikacije sa zaposlenima i sa poslovnim partnerima...

Novi poslovni projekti zahtevaju poveanje kvalifikovanosti radnika.

Trokove permanentnog obrazovanja kadrova treba da, u to veem


obimu, snosi preduzee.
Izmene u organizaciji agroindustrijskog preduzea ponekad iziskuju
dodatno obrazovanje zaposlenih.

17. Sta poseduje dobar menadzer?


Dobar menader mora uspostaviti odnose poverenja, saradnje i razumevanja
sa svojim saradnicima.
Dobar menader razmenuje svoje iskustvo i znanje
adekvatan pristup svakom zaposlenom, jer se radi o heterogenim linostima
i raznovrsnim zahtevima
prilagodljivost i reenost da se eliminiu konflikti
u komunikaciji ubedljiv i da jasno izraze svoje ideje

18. Uloga menadzera u poslovnom odlucivanju?


Proces donoenja odluka otpoinje definisanjem problema
operie sa nekoliko alternativnih reenja / mogunosti izbora izmeu dva
ili vie ponuenih reenja.
odluka se moe odnositi na, strukturu proizvodnje, uvoenje nove
tehnologije, finansiranje i sl.
Odluivanje u skladu sa odabranim kriterijumima odluivanja.
Brzo odluivanje nosi rizik neodabiranja najpovoljnijeg reenja.
Presporo odluivanje moe znaiti proputanje povoljnih uslova

Za svaku varijantu reenja moraju da se utvrde sredstva kojima e se


varijanta realizovati.
Prednost treba da ima varijanta reenja koja obezbeuje najpovoljniji
trini efekat, vei nivo ekonomskih pokazatelja, potpuniju uposlenost
radnika, kvalitetniju proizvodnju itd.
Od poetka sprovoenja odluke treba da postoji praenje i kontrola njenog
izvrenja.

19.Uloga menadzera na makro nivou?


20. Operativni I strategijski menadzment u agraru?
STRATEGIJSKO UPRAVLJANJE - proces koji se sastoji od 5 faza:
1. analiza sredine (strategijska analiza),
2. usmeravanje organizacije,
3. formulisanje strategije,
4. implementacija strategije,
5. strategijska kontrola.
Za strategijsku analizu menaderima stoje na raspolaganju brojne metode.( Swot
analiza).
Usmeravanje organizacije - aktivnost koja se obavlja nakon analiziranja sredine i
podrazumeva formulisanje vizije, misije i strategijskih ciljeva
Vizija - stav o eljenoj budunosti preduzea
Misija - opisuje vrednost, aspiracije i razlog postojanja organizacije i sadri
sledee odrednice:
ciljna trita i potroae,
osnovne proizvode i usluge,
glavne tehnologije,

interes za opstanak, razvoj i profitabilnost,


sopstveni koncept kompanije,
eljeni imid.
Strategijski ciljevi organizacije - opti iskazi o rezultatima
koje organizacija eli da ostvari u dugom vremenskom
periodu
Formulisanje strategije - iznalaenje alternativnih reenja i izbor najpovoljnije
(optimalne) strategije najbolje u datim uslovima.
Implementacija strategije - proces realizacije izabrane strategijske opcije
Strategijska kontrola se odvija u vie faza:
utvrivanje standarda,
merenje,
uporeivanje i
preduzimanje korektivne akcije
OPERATIVNI MENADMENT orijentisan ka reavanju razliitih problema
u okviru redovne poslovne aktivnosti i to skoro u svim segmentima i podrujima
funkcionisanja organizacije

Вам также может понравиться