Kako hranom svladati stres, a ne ga

pojaati
STRES je neizbjean dio dananjeg ubrzanog naina ivota. Mediji ga obino prikazuju
kao neto to je iskljuivo loe, ali to nije tono. Istraivanja pokazuju da postoji i dobar,
poticajan stres, koji donosi uzbuenje i potie adrenalin.
Ravnotea je izmeu uzbuenja i oputanja, i to vam pomae da se koncentrirate, usmjerite i
postignete ono to elite. Takav vas stres odrava motiviranim, donosi vam radost i podie
vam duh (primjerice, pri roenju djeteta, zavretku nekog projekta, vjenanja).
Ne morate sagorjeti

Lo stres znai neprestani stres i neprekidno uzbuenje, nervoza, strah ili napetost (izazivaju
ga, primjerice, konfliktan brak i dugorona nezaposlenost). Kad loe njime upravljate i
ignorirate ga, moe biti ubojica. Toka u kojoj prelazi u neto loe, ovisi od osobe do osobe.
Stres je tihi ubojica dananjeg ovjeka, jer ako ga ljudi ne otputaju i ne upravljaju njime
dobro, gube sposobnost funkcioniranja, naprosto sagore i obolijevaju. U Americi postoje
brojne klinike za stres. Kod nas samo lanci u novinama.
Stabilnost i snaga

Konstatacija da neka hrana potie stres, a druga pomae tijelu da se nosi s njim moe izazvati
uenje kod mnogo ljudi: kakve veze ima hrana sa stresom? Ima itekakve. Dananja prehrana
sadri namirnice s malo vlakana, malo sloenih ugljikohidrata, voa i povra, a bogata je
mastima, eerom, solju i proizvodima ivotinjskog porijekla, to poveava opasnost od
degenerativnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka. Prehrana bogata vlaknima
(cjelovite itarice, mahunarke, voe i povre) postupno prolazi proces probave i daje stabilnu
razinu eera u krvi, ime osigurava stabilnost i snagu. Uravnoteena prehrana prijeko je
potrebna za odravanje dobrog zdravlja, ali jednako tako utjee na sposobnost noenja sa
stresom.
Pogonsko gorivo

Rafinirani proizvodi koji su esti u prehrani (na primjer, od bijelog brana ili bijelog eera), s
malo vlakana, dovode do toga da razina eera u krvi padne prebrzo i mozak kao odgovor
pokree otputanje hormona stresa kako bi se oslobodile energetske rezerve u tijelu a da bi se
poveala razina eera u krvi. Istraivanja su pokazala da hrana poput sloenih ugljikohidrata
(cjelovite itarice, mahunarke, integralni kruh, orasi, sjemenke, voe i povre) pomae
smanjiti stres, dok kava, alkohol i rafinirani ugljikohidrati (bijeli kruh, bijela ria, tjestenina
od bijelog brana i krumpir) poveavaju razinu hormona stresa.
Ugljikohidrati su ti koji opskrbljuju tijelo energijom, oni su pogonsko gorivo za nae tijelo.
Trebali bi initi osnovu naih obroka, ali bilo bi bolje da su sloeni. WHO, Svjetska
zdravstvena organizacija, preporuuje da dnevni unos sloenih ugljikohidrata bude izmeu 50
do 80 posto.

Dobri su sloeni

Sloeni ugljikohidrati postupno prolaze proces probave, dulje se zadravaju u organizmu i

stvaraju lunatu reakciju u krvi (to je dobro za zdravlje). Rafinirani ugljikohidrati brzo ulaze
u krv i stvaraju kiselu reakciju.
Sloeni ugljikohidrati stimuliraju u mozgu sintezu hormona neurotransmitera. Tako
neravnotea serotonina moe osobu uiniti osjetljivijom na stres. Serotonin ima vanu ulogu u
naem mozgu u upravljanju stresom i pomae nam da se osjeamo dobro, zapisao je slavni
nutricionist Anthony Haynes.
Pobjeda umora

Kada su pod stresom, ljudi obino poseu za hranom koja brzo daje energiju - keksi, kolai,
krafne, bijeli kruh ili tjestenina (svi oni sadre rafinirane eere i brano).
Daju nagli uzlet energije i nagli pad, to rezultira da se osjeate loije. Ako jedete neposredno
prije spavanja ili nou, to moe poveati razinu kortizola (hormona stresa). Preskakanje
obroka takoer poveava razinu tog hormona. Ako ste pod stresom ili tjeskobni, trebali biste
jesti hranu koja sniava razine kortizola.
No, ako patite od adrenalnog umora (to mogu uzrokovati dulji periodi kroninog stresa),
pripazite - smanjite ili paljivo dozirajte koliinu voa na jelovniku. Voe sadri velike
koliine fruktoze i kalija to je loa kombinacija za ljude s adrenalnim umorom. I ne
zaboravite - najbolje je organski proizvedeno voe i povre.
Nikad nemojte biti gladni

Jedna od najbitnijih stvari je da si ne dopustite preveliku glad, jer to izaziva pad eera u krvi,
to pogodije stresu.
Niske razine eera u krvi same po sebi stvaraju stres na vae tijelo i doprinose umoru.
Dulji period bez hrane dovodi da adrenalne lijezde rade jae i otputaju vie kortizola kako
bi tijelo normalno funkcioniralo. Zato je, izmeu ostalog, preporuljivo je jesti redovite
uravnoteene obroke.
Jedui tri obroka dnevno i dva do tri mala (snack) zalogaja koji su dobro rasporeeni
tijekom dana odravate ravnoteu eera u krvi i smanjujete teret na adrenalne lijezde. Time
e se izbjei usponi i padovi eera u krvi.
Doruak bi trebalo pojesti do 10 sati, ruak najbolje izmeu 11.30 i 12 sati, mali zdravi obrok
izmeu 14 i 15 sati da odrite energiju, a veeru izmeu 17 i 18 sati najkasnije.
Jedite doruak u roku sat vremena nakon buenja kako biste obnovili razinu eera u krvi,
nakon to ste preko noi potroili zalihe glikogena.
Najlaki obrok u danu neka bude veera.

U svim obrocima jedite svjeu, cjelovitu, po mogunosti to prirodniju i organski uzgojenu

hranu bez umjetnih boja, kemikalija, konzervansa ili hormona.