Home Page

Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 1 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Sadr
zaj
1

Uvod

Skupovi i operacije nad njima

Permutacije bez ponavljanja

15

Varijacije bez ponavljanja

21

Kombinacije bez ponavljanja

24

Permutacije sa ponavljanjem

33

Binomna formula

34

Vje
zbe

45

Literatura

53

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 2 od 54

Indeks

53

Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

1.

Uvod

Kombinatorika1 je dio matematike koji se bavi

rje
savanjem zadataka u vezi sa izborom i rasporedom elemenata nekog skupa (kona
cnog
ili beskona
cnog) sastavljenog od medusobno
razli
citih (ili dijelom istih) elemenata po nekim
unaprijed zadanim pravilima.

Slika 1: 5-
clani skup
Home Page

Na
cin izgradnje neke konstrukcije od elemenata polaznog skupa, koja se zove kombinatorna konfiguracija ili kompleksija odreduje se pravilima.
Varijacije, permutacije i kombinacije su jednostavni primjeri
kombinatornih konfiguracija.
Podskupovi n
clanog skupa
i kombinatorne konfiguracije
elemenata tih potskupova imaju glavnu ulogu u izgradnji kombinatorike, pa
je prirodno pitanje: koliko n
clani skup Sn ima razli
citih podskupova i koliko je
razli
citih kombinatornih konfiguracija koje se mogu formirati od njihovih elemenata.

Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Slika 2: 3-
clana kombinatorna konfiguracija

Po prvi puta se pojam kombinatorika pojavio u Lajbnicovoj knjizi Rasudivanje o kombinatornom umje
cu (Dissertatio de arte combinatoria, Lipshae, 1666), koji je udario temelje toj
matemati
ckoj oblasti kao samostalnoj nauci, a sadr
zi niz teorema o varijacijama i cikli
ckim
permutacijama uglavnom.

Strana 3 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Cilj kombinatorike je prou

cavanje kombinatornih konfiguracija. Pored izgradnje kombinatornih konfiguracija to prou
cavanje obuhvata i pitanja izgradnje algoritama za njihovu konstrukciju, optimizaciju takvih algoritama, kao i rje
savanje
ra
cunskih zadataka, a posebno onih koji su u vezi sa konkretnim kombinatornim
konfiguracijama nekog datog skupa.
Kombinatorni zadatak je svaki zadatak u kome se posmatra neka kombinatorna konfiguracija objekata i u kome se tra
zi koli
cina takvih kombinatornih
konfiguracija. Zadaci te vrste zovu se kombinatorni, jer su u vezi sa pravljenjem
razli
citih kombinacija elemenata polaznih skupova.
citih kombinacija
Prvi kombinatorni zadaci bili su u vezi sa odredivanjem razli
u karta
skim igrama, igrama sa kockicama i drugim igrama na sre
cu, koje su posebno bile popularne u srednjem vijeku. Medutim osnovna pitanja kombinatorike
i njihovo sistematsko prou
cavanje povezano je sa razvojem algebre polinoma i
teorije vjerovatno
ce izmedu 16. i 18. vijeka. Kombinatorni zadaci se susre
cu
bukvalno u svim matemati
ckim disciplinama kao i izvan matematike.
U kombinatornim zadacima centralno mjesto imaju dva pitanja:
1. Postoje li kombinatrorne konfiguracije koje zadovoljavaju neki ili neke uslove?
2. Ako postoje, koliko ima takvih kombinatrornih konfiguracija?

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 4 od 54
Na predhodnu

U daljem se pretpostavlja da su svi skupovi kona

cni i da su sastavljeni od
medusobno razli
citih (ili dijelom istih) elemenata.

Full Screen
Zatvori
Kraj

2.

Skupovi i operacije nad njima

Budu
ci da dana
sna nauka obilato koristi matematiku, njezine metode i modele, poznavanje osnovnih pojmova moderne matematike op
sta je potreba. Savremenom
covjeku
potrebna su osnovna matemati
cka znanja, istina, razli
cita od onih koja su mu trebala
prije 50, pa
cak i prije 20 godina. Potrebna matemati
cka znanja prvenstveno su ona
koja se odnose na teoriju skupova.
Ovdje
ce biti rije
ci o osnovama kombinatorike, a unutar nje i o pojmovima teorije
skupova koji su neophodni za njeno razumjevanje.

Home Page
Glavna

1. Pojam skupa. U matematici su skup i egzistencija odredenog odnosa izmedu

nekog skupa i njegovih elemenata osnovni pojmovi i kao takvi se ne defini
su. Za
svaki skup bitno je samo znati od
cega je sastavljen, tj. bitno je znati njegove
elemente, ali ne i prirodu njegovih elemenata.
2. Oznake. Skupovi se naj
ce
s
ce obilje
zavaju velikim masno
stampanim slovima
A, B, C, . . ., a elementi skupova malim masno
stampanim slovima a, b, c, . . ..

Sadr
zaj

JJ

II

injenicu da element a pripada skupu A, simboli

C
cki ozna
cavamo sa:
a A,
a
cinjenicu da element b ne pripada skupu A simboli
cki ozna
cavamo sa:

Strana 5 od 54
Na predhodnu

b
/ A.
Skupovi mogu biti kona
cni i beskona
cni.

Full Screen
Zatvori
Kraj

Skupovi od posebnog zna

caja za matematiku ozna
cavaju se specijalnim oznakama:
N
za skup prirodnih brojeva,
Z
za skup cijelih brojeva,
Q
za skup racionalnih brojeva,
I
za skup iracionalnih brojeva,
R
za skup realnih brojeva,
C
za skup kompleksnih brojeva.
3. Zadavanje skupa Smatra se da je skup zadan ako je nedvosmisleno re
ceno,
obja
snjeno ili navedeno
sta su njegovi elementi [v.sl. 3], ali kako priroda elemenata nije bitna uobi
cajeno je da se grafi
cki prikazuju kao na sl.
Za grafi
cko prikazivanje skuA
pova koriste se Vennovi dijagrami.
a
1
Da bi nastavak pri
ce o skupovi
ma imalo smisla potrebna je

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

-3

A={ , 1,

, -3, , a, ,

Slika 3: Vennov dijagram

ozna
cava se sa .
Prazan skup je podskup svakog skupa, tj.

Aksioma 1 (Egzistencije).
Postoji bar jedan skup.
Strana 6 od 54

4. Prazan skup. Skup bez elemenata zove se prazan skup i

Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

5. Podskup skupa. Jednakost skupova. Ka

ze se da je skup B podskup skupa
A i pi
se
B A,
ako i samo ako je svaki element skupa B ujedno i element skupa A , tj.
B A {x | x B x A} .
Aksioma 2 (Jednakosti). Ako su A i B takvi skupovi da je svaki element od
A ujedno element od B i svaki element od B ujedno element od A, onda su A i
B jednaki (identi
cni) skupovi.
6. Univerzalni skup. Zbog poznatih i nepoznatih paradoksa teorije skupova, u
matemati
ckoj praksi se po pravilu posmatraju podskupovi nekog skupa U . Skup
U zbog toga ima univerzalno zna
cenje i zove se univerzalni skup. Istina, skup U
je relativan i varira od problema do problema. Praksa je da se skup U u ravni
papira prikazuje pravougaonikom, a njegovi podskupovi krugovima kako je to
prikazano na sl. 3.
Aksioma 3 (Specifikacije). Neka je U neki skup, a S neka osobina. Tada
postoji podskup A U
ciji su elementi oni i samo oni elementi iz U koji imaju
osobinu S.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 7 od 54
Na predhodnu

7. Partitivni skup. Neka je U proizvoljan neprazan skup i neka nam P(U )

ozna
cava skup svih podskupola skupa U . Skup P(U ) zove se partitivni skup
skupa U ; elementi skupa P(U ) su podskupovi skupa U . Uzmimo da je U = {a},
tj. da U ima samo jedan element. Za takav skup se ka
ze da je jedno
clan ili
singleton. Nadimo P(U ). Budu
ci da su jedino U i prazan skup podskupovi od
U , to je P(U ) = {, U }; dakle P(U ) ima dva elementa, on je dvo
clan.

Full Screen
Zatvori
Kraj

Uzmimo primjer dvo

clanog skupa U = {a, b}, pri
cemu a i b nisu jednaki
elementi. Tada je P(U ) = {, {a}, {b}, U }. Napomenimo da a nije element skupa
P(U ), ali je skup {a}, kome je a jedini element, podskup od U i kao takav je
element od P(U ). Posmatranje skupa P(U ) u odnosu na U je zgodno upravo
radi toga
sto su podskupovi od U postali elementi od P(U ). Uop
cte elementi
nekog skupa ju jedinke i njih je dobro zami
sljati kao ta
cke, iako oni sami za sebe
mogu biti skupovi i sastavljeni od mnogo elemenata, ali to za datu situaciju nije
bitno.
Prema aksiomu specifikacije postoji skup koji sadr
zi samo A i B. Taj skup se
ozna
cava sa {A, B} i zove par. Ako je A = B onda je {A, A} = {A} singleton.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

Aksioma 4 (Partitivnog skupa). Za svaki skup A postoji skup P(A), tzv.

partitivni skup skupa A,
ciji su elementi podskupovi od A.
Aksioma 5 (Unije). Neka je F familija skupova. Tada postoji skup B takav da
x A bar za jedan A F x B.

JJ

II

(v. Kurepa, [4])

Strana 8 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

8. Par i uredeni par.

Potreba da se posmatraju skupovi
ciji su elementi skupovi dovodi do prihva
canja aksioma
Aksioma 6 (Para). Ako su A i B skupovi, onda postoji skup F takav da je
A F i B F.
9. Dekartov proizvod skupova.2 Neka
su dati skupovi A = {1, 2, 3} i B = {a, b}.
1
2
3
B
Ako se pomo
cu elemenata ta dva skupa
a
(1,a )
(2,a )
(3,a )
= AB formiraju uredeni parovi tako da su njihove prve komponente elementi skupa A,
b
(1,b )
(2,b )
(3,b )
a druge iz skupa B, dobi
ce se uredeni paSlika 4: Formiranje skupa uredenih pa- rovi:
A

rova tablicom

(1, a), (1, b), (2, a), (2, b), (3, a) i (3, b),
koji se mogu prikazati tablicom (4)
Tako je dobiven novi skup od 6 elemenata (6 uredenih parova). U tom slu
caju
se ka
ze da je od skupova A i B formiran Dekartov ili direktni proizvod A B
skupova A i B.
Dekartov proizvod se mo
ze grafi
cki prikazati strelastim dijagramom koji se
ina
ce koristi za prikazivanje relacija i preslikavanja. Treba naglasiti da orjentacija
lukova [v. sliku (5)] uvijek ide od elemenata prvog (mno
zenik) ka elementima
drugog (mno
zilac) skupa.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 9 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

kolska knjiga, Zagreb,

v. Hardy Zsigmond, Dr. S
olyom Mih
aly, Pristup modernoj algebri. S
1976.
2

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

Skupovi A i B
se mogu premno
ziti i na drugi na
cin. Ako
se za prve komponente uredenih parova
uzmu elementi skupa B, onda bi bilo:

B
1

a
2

JJ

II

b
3

BA = {(a, 1), (a, 2), (a, 3), (b, 1), (b, 2), (b, 3)}
Mno
zenje skupova nije komutativna ope- Slika 5: Formiranje skupa uredenih parova strelastim dijagramom
racija, jer je o
cigledno A B 6= B A
Lema 1. Uredenih parova (ai , bj ) formiranih od elemenata n
clanog skupa An i
m
clanog skupa Bm ima n m.

Strana 10 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Dokaz. U tabeli
(a1 , b1 ),
(a2 , b1 ),

(an , b1 ),

(a1 , b2 ),
(a2 , b2 ),

(an , b2 ),

(a1 , bm ),
(a2 , bm ),

(an , bm ),

svih mogu
cih parova, svaki od njih se pojavljuje samo jedan puta. Zaista, par je odreden
sa dva indeksa - brojem elemenata skupa An (brojem redaka u tabeli) i brojem elemenata
skupa Bm (brojem stupaca u tabeli). Zbog toga se, s jedne strane, jer se u tabeli nalaze
svi brojevi redaka i stupaca, u njoj nalaze i svi mogu
ci parovi. S druge strane, po
sto
se u tabeli dva razli
cita para razlikuju bilo retkom bilo stupcem, to su svi oni razli
citi.
Dakle, broj elemenata u tablici, tj. broj parova jednak je n m.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

Tvrdnja 1. Broj svih mogu

cih podskupova n
clanog skupa jednak je 2n .
Neka su dati n
clani skup An = {a1 , a2 , . . ., an } i m
clani skup Bm = {b1 , b2 , . . .
, bm }. Konfiguracije oblika (ai , bj ) zovu se parovi. Na sli
can na
cin se defini
su: trojke,

cetvorke, petorke . . . itd. elemenata tri,

cetiri, pet . . . itd. skupova. Poredak elemenata
u parovima, trojkama, . . . je bitan, tj. ako su A = (a1 , a2 ) i B = (b1 , b2 ) onda su (a1 , b2 ),
(b2 , a1 ) elementi razli
citih skupova. Parovi, trojke, . . . itd. su zapravo kombinatorne
konfiguracije, i bez obzira na njihovu jednostavnost, oni igraju va
znu ulogu u svim
pitanjima kombinatorike.

Posljedica 1. Neka je dato kona

cno mnogo kona
cnih skupova Ani i = 1, 2, ..., k.
Ako su ni = Card(Ani ) kardinalni brojevi skupova Ani , onda je broj ktorki
(ai1 , ai2 , ..., aik ) formiranih od elemenata aii Ani , jednak proizvodu kardinalnih
brojeva ni skupova Ani tj.
Card[(ai1 , ai2 , ..., aik )] = n1 n2 . . . nk .

JJ

II

Strana 11 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Dokaz. Provodi se matemati

ckom indukcijom.
Korak 1. Za k = 2 tvrdnja je dokazana u predhodnoj lemi.
Korak 2. Neka tvrdnja vrijedi za k = n.
Korak 3. Doka
zimo da tvrdnja vrijedi za k = n + 1. Posmatrajmo skupove A1 , A2 ,
... , An , An+1 .

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 12 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

 etiri u
Primjer 2.1
C
cenika a,b,c i d u
cestvuju na takmi
cenju iz matematike.
Koje mogu
cnosti postoje u pogledu njihovog plasmana na: prvo, prvo i drugo i
prvo, drugo i tre
ce mjesto?

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 13 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

 etiri u
Primjer 2.1
C
cenika a,b,c i d u
cestvuju na takmi
cenju iz matematike.
Koje mogu
cnosti postoje u pogledu njihovog plasmana na: prvo, prvo i drugo i
prvo, drugo i tre
ce mjesto?
Rje
senje. Ako se prvo, drugo i tre
ce mjesto ozna
ce brojevima 1, 2, i 3 a skup
u
cenika sa S4 = {a, b, c, d},
ab
abc
abd
abcd
abdc

a
ac
acb
acd
acbd
acdb

b
ad
ba
bc
adb
bac
bca
adc bad
bcd
adbc bacd bcad
adcb badc bcda

bd
bda
bdc
bdca
bdac

c
cb
cba
cbd
cbad
cbda

ca
cab
cad
cabd
cadb

cd
cda
cdb
cdab
cdba

d
da

db dc

1
b

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

2
c
3

d
Strana 13 od 54

Slika 1. Kompleksija

onda je jasno da je u svim slu

cajevima rije
c o injektivnoj funkciji : N3 S4 ,
koja u prvom slu
caju...

Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Definicija 1. Funkcija f : N N zadana rekurentnom formulom

f (0) = 1,

f (n + 1) = f (n)(n + 1)

(n N)

zove se faktorijela.
esto se umjesto oznake f (n) koristi oznaka n!. Matemati
C
ckom indukcijom
se dokazuje da je
n! = 1 2 3 n
(n N).

Home Page
Glavna

Tako je na primjer:

Sadr
zaj

1! = 1
2! = 1 2 = 2
3! = 1 2 3 = 6
4! = 1 2 3 4 = 24
itd, itd, . . .

5! = 1 2 3 4 5 = 120
6! = 1 2 3 4 5 6 = 720
7! = 1 2 3 4 5 6 7 = 5040
8! = 1 2 3 4 5 6 7 8 = 40320,

JJ

II

Strana 14 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

3.

Permutacije bez ponavljanja

Ako u pozori
stu u istom redu sjede jedan do drugoga tri u
cenika: Aco, Edo i
Ivo, u poretku od lijeva na desno, na koliko ih je na
cina mogu
ce rasporediti u
tom poretku?

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 15 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

3.

Permutacije bez ponavljanja

Ako u pozori
stu u istom redu sjede jedan do drugoga tri u
cenika: Aco, Edo i
Ivo, u poretku od lijeva na desno, na koliko ih je na
cina mogu
ce rasporediti u
tom poretku?
Na
sest razli
citih na
cina i to:
1. Aco, Edo, Ivo
2. Aco, Ivo, Edo

3. Edo, Aco, Ivo

4. Edo, Ivo, Aco

5. Ivo, Aco, Edo

6. Ivo, Edo, Aco

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

Zamjena bilo kog poretka u kojem oni sjede bilo kojim drugim zove se permutacija. Svaka se zamjena mo
ze zapisati
semom oblika


Aco Edo Ivo
Edo Ivo Aco

JJ

II

koja ozna
cava da je Aco sjeo na Edino, Edo na Ivino, a Ivo na Acino mjesto.

Strana 15 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

3.

Permutacije bez ponavljanja

Ako u pozori
stu u istom redu sjede jedan do drugoga tri u
cenika: Aco, Edo i
Ivo, u poretku od lijeva na desno, na koliko ih je na
cina mogu
ce rasporediti u
tom poretku?
Na
sest razli
citih na
cina i to:
1. Aco, Edo, Ivo
2. Aco, Ivo, Edo

3. Edo, Aco, Ivo

4. Edo, Ivo, Aco

5. Ivo, Aco, Edo

6. Ivo, Edo, Aco

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

Zamjena bilo kog poretka u kojem oni sjede bilo kojim drugim zove se permutacija. Svaka se zamjena mo
ze zapisati
semom oblika


Aco Edo Ivo
Edo Ivo Aco
koja ozna
cava da je Aco sjeo na Edino, Edo na Ivino, a Ivo na Acino mjesto.
U tom smislu se mo
ze govoriti o permutacijama bilo kakvih objekata. Po
sto
s tim u vezi priroda datih objekata ne igra nikakvu ulogu ti se objekti obi
cno
ozna
cavaju brojevima ili slovima alfabeta, tada se govori o permutaciji brojeva
ili permutaciji slova alfabeta. Dakle, ima smisla definicija:

JJ

II

Strana 15 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Definicija 2. Bijektivno preslikavanje n

clanog skupa na sebe zove se permu3
tacija .
Uobi
cajeno je permutaciju od n elemenata 1, 2, . . . , n, zapisivati
semom


1 2 ... n
n =
i1 i2 . . . in
u kojoj su i1 , i2 , . . . , in ponovo brojevi 1, 2, . . . , n ali rasporedeni u nekom drugom
poretku. Od zna
caja za svaku permutaciju je
cinjenica da ona svakom broju (ili
slovu) koji stoji u gornjem retku pridru
zuje broj (ili slovo) ispod njega u donjem
retku. Tako je na primjer u permutaciji


1 2 3 4 5
5 =
3 1 4 5 2
n = 5, i1 = 5 (1) = 3, i2 = 5 (2) = 1, i3 = 5 (3) = 4, i4 = 5 (4) = 5 i i5 = 5 (5) = 2.
Permutacija u kojoj nije do
slo do promjene rasporeda elemenata, tj. permutacija koja ostavlja na mjestu sve svoje elemente zove se identi
cna permutacija.
Takva je na primjer permutacija


1 2 3
I3 =
1 2 3

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 16 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Pojam permutacija (permutatio) pojavio se po prvi puta u J. Bernulijevoj Teoriji i praksi

aritmetike (Arithmeticae theoria et praxis, Lovanii, 1656). Permutacija n
clanog skupa mo
ze
se definisati i kao n
clana varijacije n
clanog skupa.

Tvrdnja 2. Broj permutacija n

clanog skupa Sn ozna
cava se sa Pn i jednak je

Pn = n(n 1)(n 2) 1 = n!

(n N).

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 17 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Tvrdnja 2. Broj permutacija n

clanog skupa Sn ozna
cava se sa Pn i jednak je

Pn = n(n 1)(n 2) 1 = n!

(n N).

Dokaz. Svaka permutacija brojeva 1, 2, . . . , n mo

ze se prikazati u obliku


1 2 ... n
n =
i1 i2 . . . in
u kojoj su svi i1 , i2 , . . ., in medusobno razli
citi i svaki od njih je jednak samo jednom od
brojeva 1, 2, . . . , n. Zna
ci, i1 mo
ze poprimiti ukupno n razli
citih vrijednosti. Poslije toga,
kad je jedan od njih izabran za vrijednost elementa i1 , za izbor vrijednosti elementa
i2 ostaje na raspolaganju n 1 brojeva, pa kada je jedan od njih izabran za vrijednost
elementa i2 , za izbor vrijednosti elementa i3 na raspolaganju je ostalo n 2 brojeva. I
tako redom, sve do elementa in kome je na raspolaganju ostala samo jedna vrijednost.
Prema tome, ukupno je permutacija n (n 1) (n 2) 1.

Mno
zenje permutacija. Pomno
ziti dvije permutacije zna
ci postupno izvesti
prvu, a zatim drugu. Kao rezultat ponovo se dobije permutacija, koja se zove
proizvod dvije date permutacije. Tako je na primjer, proizvod permutacija




1 2 3
1 2 3
3 =
i
3 =
2 1 3
3 2 1
permutacija

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 17 od 54
Na predhodnu


3 3 =

1 2 3
2 3 1


Full Screen
Zatvori

jer je
3 3 (1) = 3 [3 (1)] = 3 (2) = 2,
3 3 (2) = 3 [3 (2)] = 3 (1) = 3,
3 3 (3) = 3 [3 (3)] = 3 (3) = 1.

Kraj

Primjer 3.1 Na koliko na

cina se mo
ze na
sahovskoj tabli dimenzija 3 3 polja
rasporediti tri topa na tri razli
cita polja, tako da ni jedan ne tu
ce preostala dva.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 18 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 3.1 Na koliko na

cina se mo
ze na
sahovskoj tabli dimenzija 3 3 polja
rasporediti tri topa na tri razli
cita polja, tako da ni jedan ne tu
ce preostala dva.
Rje
senje.
Prvi top se
mo
ze postaviti na bilo
koje polje prvog reda

sahovske table, drugi

top u tom slu
caju mo
ze
zauzeti dva polja drugog reda koja ne tu
ce
prvi top, a tre
cem topu
je tada u tre
cem redu
mjesto jednozna
cno odredeno.
Dakle, na
sahovskoj
tabli dimenzija 33 polja
tri topa se mogu postaviti na 3! = 6 na
cina.
Generalizacija.
Na
Slika 6: Razmje
staj topova na
sahovskoj tabli 3x3
obi
cnoj
sahovskoj tabli
dimenzija 8 8 polja 8 topova je mogu
ce postaviti na 8! na
cina, tako da jedan drugog ne tu
ce, a pri tome je svako polje tu
ceno od bar jednog topa.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 18 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 3.2

Na
ci sve permutacije skupa S3 = {1, 2, 3}.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 19 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Na
ci sve permutacije skupa S3 = {1, 2, 3}.

Primjer 3.2

Rje
senje. Mo
ze se skup svih permutacija
odrediti iz dijagrama4 (7). Grafi
cki predstavnici pojedinih permutacija skupa S3 su:


(2,3)
(1,3)
(3,3)
1 2 3
= (1, 2, 3)
(1, 1)(2, 2)(3, 3) =
1 2 3


1 2 3
(2,2)
= (1, 3, 2)
(1, 1)(2, 3)(3, 2) =
(1,2)
(3,2)
1 3 2


1 2 3
(1, 2)(2, 1)(3, 3) =
= (2, 1, 3)
2 1 3


1 2 3
(1,1)
(2,1)
(3,1)
(1, 3)(2, 2)(3, 1) =
= (3, 2, 1)
3 2 1


1 2 3
(1, 2)(2, 3)(3, 1) =
= (2, 3, 1)
2 3 1


Slika 7: Dijagran za odredivanje svih 31 2 3
(1,
3)(2,
1)(3,
2)
=
= (3, 1, 2).

clanih permutacija
3 1 2

Home Page

Glavna
Sadr
zaj

Skup svih (3
clanih) permutacija skupa S3 je skup

JJ

II

Strana 19 od 54
Na predhodnu

{(1, 2, 3), (1, 3, 2), (2, 1, 3), (3, 2, 1), (2, 3, 1), (3, 1, 2)}.
Prema tvrdnji (2) permutacija 3
clanog skupa S3 ima P3 = 3! = 1 2 3 = 6.
4

Svaka 3
clana permutacija odredena je trima od 9 pravilno rasporedenih ta
caka koje su
vrhovi, sredine strana i sjeci
sta dijagonala nekog kvadrata. Mnoge osobine grupa permutacija
mogu se interpretirati i ispitivati grafi
cki, jer sve permutacije kona
cnog skupa
cine grupu u
odnosu na mno
zenje permutacija.

Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 3.3

Na
ci sve permutacije skupa S4 = {1, 2, 3, 4}.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 20 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Na
ci sve permutacije skupa S4 = {1, 2, 3, 4}.

Primjer 3.3

Skup svih permutacija skupa S4 se mo

ze odrediti iz
seme5

Rje
senje.

1
2

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

Slika 8: Odredivanje permutacija datog skupa

semom
Sve permutacije skupa S4 su:
1234
2134
3124
4123

1243
2143
3142
4132

1324
2314
3214
4213

1342
2341
3241
4231

1423
2413
3412
4312

1432
2431
3421
4321

JJ

II

Permutacija skupa S4 ukupno ima

P4 = 4! = 4(4 1)(4 2)(4 3) = 4 3 2 1 = 24.

Strana 20 od 54
Na predhodnu

Cesto se umjetnost matemati

ckog dokazivanja satoji u tome da se nade odgovaraju
ca
sema,
u okvirima koje postaje gotovo o
cigledno ono
sto treba dokazati. Matemati
cka se kreativnost
i ogleda u sposobnosti da se nade takva
sema. Ponekada se pronalaze u bogatom svijetu
materijalnih objekata, a ponekada ih se mora (to je najvi
si oblik kreativnosti) izmisliti. Medutim,
nisu rjetki slu
cajevi kada se ono
sto se izu
cava mo
ze smjestiti u ve
c postoje
ce
seme, a uvedene
su za sasvim druge svrhe. (Kada se neka
sema ponavlja vi
se puta u razli
citim kontekstima, ona
postaje teorija i izu
cava se radi nje same.)

Full Screen
Zatvori
Kraj

4.

Varijacije bez ponavljanja

Definicija 3. Uredena k-torka k 6 n razli

citih elemenata n
clanog skupa Sn =
6
{1, 2, . . . , n} zove se k
clana varijacija . Skup svih k
clanih varijacija n
clanog
k
skupa ozna
cava se Vn .
Primjer 4.1

Na
ci sve 3
clane varijacije 5
clanog skupa S5 = {1, 2, 3, 4, 5}.
Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 21 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

svaka kombinatorna konfiguracija koja je uredena k-torka

4.

Varijacije bez ponavljanja

Definicija 3. Uredena k-torka k 6 n razli

citih elemenata n
clanog skupa Sn =
6
{1, 2, . . . , n} zove se k
clana varijacija . Skup svih k
clanih varijacija n
clanog
k
skupa ozna
cava se Vn .
Primjer 4.1

Na
ci sve 3
clane varijacije 5
clanog skupa S5 = {1, 2, 3, 4, 5}.
Home Page

Rje
senje.

Glavna

123
213
231
321
312
132

124
214
241
421
412
142

125
215
251
521
512
152

134
314
314
431
413
143

135
315
351
531
513
153

145
415
451
541
514
154

234
324
342
432
423
243

235
325
352
532
523
253

245
425
452
542
524
254

345
435
453
543
534
354

Sadr
zaj

JJ

II

Strana 21 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

svaka kombinatorna konfiguracija koja je uredena k-torka

4.

Varijacije bez ponavljanja

Definicija 3. Uredena k-torka k 6 n razli

citih elemenata n
clanog skupa Sn =
6
{1, 2, . . . , n} zove se k
clana varijacija . Skup svih k
clanih varijacija n
clanog
k
skupa ozna
cava se Vn .
Primjer 4.1

Na
ci sve 3
clane varijacije 5
clanog skupa S5 = {1, 2, 3, 4, 5}.
Home Page

Rje
senje.

Glavna

123
213
231
321
312
132

124
214
241
421
412
142

125
215
251
521
512
152

134
314
314
431
413
143

135
315
351
531
513
153

145
415
451
541
514
154

234
324
342
432
423
243

235
325
352
532
523
253

245
425
452
542
524
254

345
435
453
543
534
354

ematski na
cnog
S
cin se koristi za odredivanje permutacija i varijacija bilo kojeg kona
skupa i specijalan je slu
caj postupka kojim se rje
sava sljede
ci problem:
Neka je k N za 1 k n i neka je Sn n-skup. Treba poredati n elemente na
sve mogu
ce na
cine jedan iza drugog tako da svaki raspored sadr
zi ta
cno k razli
citih
elemenata skupa Sn i odrediti broj svih takvih rasporeda.

Sadr
zaj

JJ

II

Strana 21 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

svaka kombinatorna konfiguracija koja je uredena k-torka

Tvrdnja 3. Broj k
clanih varijacija n
clanog skupa jednak je

Vnk =

n!
(nk)!

(n, k N).

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 22 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Tvrdnja 3. Broj k
clanih varijacija n
clanog skupa jednak je

Vnk =

n!
(nk)!

(n, k N).

Dokaz. Svaka k
clana varijacija (k < n) n
clanog skupa mo
ze se pro
siriti do n
clane,
dopisivanjem njoj svih (n k)-
clanih kombinatornih konfiguracija koje su formirane od
preostalih n k elemenata n
clanog skupa. Na osnovu tvrdnje (1.1) tim postupkom se
mo
ze svakoj k
clanoj varijaciji n
clanog skupa, dodati (n k)! razli
citih kombinatornih
konfiguracija n
clanog skupa. Ako je Vnk broj svih k
clanih varijacija n
clanog skupa,
k
onda je Vn (n k)! broj razli
citih kombinatornih konfiguracija od n elemenata. Pri tome
se svaka kombinatorma konfiguracija n
clanog skupa prirodno mo
ze dobiti provedenim
postupkom, ako se njenih prvih k
clanova posmatraju kao k
clane kombinatorne konfiguracije elemenata n
clanog skupa. Kako je broj razli
citih kombinatornih konfiguracija
n
clanog skupa jednak n! (v. tvrdnju 2) to je
Vnk

(n k)! = n!,

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

tj.
Vnk =

n!
.
(n k)!
Strana 22 od 54
Na predhodnu

Kako je
Vnk = n(n 1)(n 2) (n k + 1),
to je o
cigledno

Vn1

=n i

Vnn

= n! = Pn za svaki n N .

Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 4.2
Na
ci broj svih
cetvorocifrenih brojeva koji se mogu formirati od
cite.
cifara 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 tako da u svakom broju sve cifre budu medusobno razli

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 23 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 4.2
Na
ci broj svih
cetvorocifrenih brojeva koji se mogu formirati od
cite.
cifara 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 tako da u svakom broju sve cifre budu medusobno razli
Rje
senje. Tra
zeni broj jednak je broju varijacija 4tog reda od osam elemenata,
tj.
Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 23 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

5.

Kombinacije bez ponavljanja

Definicija 4. Svaki k
clani podskup razli
citih elemenata n
clanog skupa zove
k
se k
clana kombinacija tog skupa, ozna
cava se sa {n i
cita C k nad n.
def

def

Po definiciji je {0n = 1 za sve n N, i {kn = 1 za svako k < 0. Osim toga

je {nn = 1 (jer se svh n elemenata n
clanog skupa mogu permutirati tek na
jedan jedini na
cin), i {kn = 0 za k > n (jer je nemogu
ce uzeti vi
se od n razli
citih
elemenata iz skupa koji se sastoji upravo od n elemenata).

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

Tvrdnja 4. Broj k
clanih kombinacija n
clanog skupa jednak je

{kn =

n!
k!(nk)!

(n, k N).
JJ

II

Strana 24 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Pascalov trougao. Neka je dat bilo kakav niz brojeva d0 , d1 , . . . , dn , . . . n =

0, 1, 2, . . .. Za n = 0 taj niz sadr
zi samo jednog elementa broj d0 . Od elemenata
toga niza mo
ze se formirati novi, niz brojeva s0 , s1 , s2 , . . . , sn+1 na sljede
ci na
cin:
neka je
(1)
(2)
(3)

s0 = d0 ,
sk = dk1 + dk , (1 6 k 6 n)
sn+1 = dn .

Home Page

1
1
1
1
1
1
1
1

1
3

6
10

15

Sadr
zaj

1
4

10
20

1
5

15

1
6

35
35
21
7
1
56
70
56
28
8
1
1
9
36
84 126 126 84
36
9
1
1
10
45 120 210 252 210 120 45
10
1
1

Glavna

JJ

II

21

28

Strana 25 od 54
Na predhodnu

Slika 9: Paskalov trougao

Full Screen
Zatvori

Ka
ze se da su elementi posljednjeg niza dobiveni iz
clanova predhodnog na
osnovu Paskalovog zakona.
Na primjer, po Paskalovom zakonu iz niza 2, 0, 2 se dolazi do niza 2, 2, 2, 2.

Kraj

Primjedba 1. Ako je niz dobiven iz niza po Paskalovom zakonu, onda je

suma njegovih
clanova jednaka dvostrukoj sumi
clanova niza . Zaista, ako
vrijede jednakosti (1-3), onda je
s0 + s1 + + sn + sn+1 =
= d0 + (d0 + d1 ) + (d1 + d2) + (dn1 + dn ) + dn =
= 2(d0 + d1 + + dn )

(4)
Home Page

Primjedba 2. Ka
ze se da je niz d0 , d1 , , d0 simetri
can ako za svaki cio broj
k {0, 1, . . . , n} vrijedi jednakost
dk = dnk .

za

k = 0, 1, . . . , n + 1.

Sadr
zaj

(5)

Niz s0 , s1 , s2 , . . . , sn+1 formiran po Paskalovom zakonu od elemenata simetri

cnog niza d0 , d1 , . . . , dn i sam je simetri
can. Da bi se to dokazalo dovoljno
je provjeriti jednakost
sk = s(n+1)k

Glavna

JJ

II

(6)

Zaista,
Strana 26 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 5.1 Odrediti sve 4

clane kombinacije 7
clanogskupa S7 = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7}.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 27 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 5.1 Odrediti sve 4

clane kombinacije 7
clanogskupa S7 = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7}.
Rje
senje.

Budu
ci da razli
citih
cetvero
clanih podskupova skupa S7 ima 35, tj.
{4, 5, 6, 7}
{3, 5, 6, 7}
{3, 4, 6, 7}
{3, 4, 5, 7}
{3, 4, 5, 6}
{2, 5, 6, 7}
{2, 4, 6, 7}

{2, 4, 5, 7}
{2, 4, 5, 6}
{2, 3, 6, 7}
{2, 3, 5, 7}
{2, 3, 5, 6}
{2, 3, 4, 7}
{2, 3, 4, 6}

{2, 3, 4, 5}
{1, 5, 6, 7}
{1, 4, 6, 7}
{1, 3, 4, 7}
{1, 3, 4, 6}
{1, 3, 4, 5}
{1, 3, 5, 7}

{1, 3, 5, 6}
{1, 3, 4, 7}
{1, 3, 4, 6}
{1, 3, 4, 5}
{1, 2, 6, 7}
{1, 2, 5, 7}
{1, 2, 5, 6}

{1, 2, 4, 7}
{1, 2, 4, 6}
{1, 2, 4, 5}
{1, 2, 3, 7}
{1, 2, 3, 6}
{1, 2, 3, 5}
{1, 2, 3, 4}

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

broj 4
clanih kombinacija 7
clanog skupa S7 je prema tome 35, ili, zbog toga
sto je
n = 7, a k = 4, po formuli
n!
Cnk =
,
k!(n k)!

JJ

II

je

C74 =

7!
1234567
=
= 35.
4!(7 4)!
(1 2 3 4)(1 2 3)
Strana 27 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Definicija 5. Za svaka dva prirodna broja n i k broj k

clanih
kombinacija


n
7
cita: n nad k.
cava se sa k i
n
clanog skupa zove se binomni koeficjent , ozna
Lema 2. Za binomne koeficjente vrijedi jednakost
n 1 n 1 n
+
=
.
k
k1
k
Home Page

Posljednja jednakost se zove rekurentna formula za binomne koeficjente, a

ta
cna je za k = 0 i zbog ranije istaknutih definicija.

Glavna
Sadr
zaj

Tvrdnja 5. Za binomne koeficjente vrijedi jednakost

n
k

n!
,
k!(n k)!

(7)

za svaki n N .

JJ

II

Strana 28 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj
7

n

Tartalija je definisao kombinaciju (bez ponavljanja). Oznaku k za k

clanu kpmbinaciju
n
clanog skupa uveo je (1778) Ojlera, (objavo 1806), a oznaku Ckn Paskal koja poti
ce od rije
ci
(kombinasion).

Definicija 5. Za svaka dva prirodna broja n i k broj k

clanih
kombinacija


cava se sa nk i
cita: n nad k.
n
clanog skupa zove se binomni koeficjent7 , ozna
Lema 2. Za binomne koeficjente vrijedi jednakost
n 1 n 1 n
+
=
.
k
k1
k
Posljednja jednakost se zove rekurentna formula za binomne koeficjente, a
ta
cna je za k = 0 i zbog ranije istaknutih definicija.
Tvrdnja 5. Za binomne koeficjente vrijedi jednakost
n
n!
=
,
k!(n k)!
k
za svaki n N .

Glavna
Sadr
zaj

(7)

Dokaz. Ta
cnost jednakosti (7) se provjerava potpunom ili matemati
ckom indukcijom.
Jednostavnosti radi neka (0 k n N) P (n) ozna
cava induktivnu pretpostavku, tj.
neka je
n
n!
P (n)
=
,
k
k!(n k)!
Korak 1. Za n = 1 induktivna pretpostavka prelazi u
1
1!
=
P (1)
k
k!(1 k)!
odakle je za k = 0 i k = 1 respektivno
1 
1!
P (1)
=
1
0
0!(1 0)!
7

Home Page

n
k

Tartalija je definisao kombinaciju (bez ponavljanja). Oznaku

za k
clanu kpmbinaciju
n
clanog skupa uveo je (1778) Ojlera, (objavo 1806), a oznaku Ckn Paskal koja poti
ce od rije
ci
(kombinasion).

JJ

II

Strana 28 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

P (1)

1
1

1!
1
1!(1 1)!

tj.
 1

1 

=1
0
1
Korak 2. Neka je induktivna pretpostavka P (n) ta
cna za n 1,kada je 1 k n tj.
neka vrijedi jednaskost
n
n!
P (n)
=
,
k
k!(n k)!

Home Page
Glavna

Korak 3. Induktivna pretpostavka P (n) je ta

cna za n + 1. Zaista, vrijedi
n
n!
=
,
k
k!(n k)!

Sadr
zaj

a tim prije vrijedi i

 n 
n!
=
,
(k 1)! [n (k 1)]!
k1
Iz rekurentne formule za binomne koeficjente je
n + 1 n  n 
n!
n!
+
,
=
+
=
k!(n k)!
(k 1)! [n (k 1)]!
k
k
k1

JJ

II

Strana 29 od 54

kako je osim toga

1
n+1k
=
,
(n k)!
(n + 1 k)!
i

Na predhodnu
Full Screen

1
k
k
=
= ,
(k 1)!
(k 1)!
k!

Zatvori
Kraj

to je
n + 1
k

n!
(n + 1)!
[(n + 1 k) + k] =
.
k!(n + 1 k)!
k!(n + 1 k)!

(8)

Korak 4. Zaklju
cak. Tvrdnja (7) je ta
cna za n N.
Jednakost (8) vrijedi za k = 0 i za k = n + 1, jer je o
cigledno da su tada obije strane
u njoj jednake 1 u svim slu
cajevima. Ako je induktivna pretpostavka P (n) ta
cna za bilo
koji prirodan broj n onda je i induktivna pretpostavka P (n + 1) takoder ta
cna. Prema
tome, mo
ze se zaklju
citi na osnovu principa matemati
cke indukcije da je induktivna
pretpostavka P (n) ta
cna za sve prirodne brojeve n.
Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 30 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Na Matemati
ckoj olimpijadi8 postavljen je sljede
ci zadatak:
A
Zadatak 5.1 Mre
za puteva ucrtana je u
autokarti koja je prikazana na slici (10).
Iz mjesta A tom putnom mre
zom uputilo
se 21000 putnika. Polovina se uputila pravl
m
cem l, a polovina pravcen m. Svaka od tih
grupa se po dolasku na
cetvrtu raskrsnicu
nanovo podjelila: polovina je nastavila putovanje pravcem l, a polovina pravcem m.
U nastavku putovanja grupe su se dijelile
na svakoj sljede
coj raskrsnici.
Slika 10: Mapa puteva

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

Koliko
ce ukupno putnika doputovati u sve raskrsnicu u hiljaditoj etapi putovanja9 ?

JJ

II

Strana 31 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj
8

VII Moskovska matemati

cka olimpijada, u
cenika IX i X razreda, odr
zana 1945.
Etape su numerisane po
cev sa 0. Nultu etapu
cini jedna raskrsnica raskrsnica A, prvu
dvije raskrsnice, drugu tri raskrsnice, i tako redom.
9

Na Matemati
ckoj olimpijadi8 postavljen je sljede
ci zadatak:
A
Zadatak 5.1 Mre
za puteva ucrtana je u
autokarti koja je prikazana na slici (10).
Iz mjesta A tom putnom mre
zom uputilo
se 21000 putnika. Polovina se uputila pravl
m
cem l, a polovina pravcen m. Svaka od tih
grupa se po dolasku na
cetvrtu raskrsnicu
nanovo podjelila: polovina je nastavila putovanje pravcem l, a polovina pravcem m.
U nastavku putovanja grupe su se dijelile
na svakoj sljede
coj raskrsnici.
Slika 10: Mapa puteva

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

Koliko
ce ukupno putnika doputovati u sve raskrsnicu u hiljaditoj etapi putovanja9 ?
Na prvi pogled nije jasno da li zadatak ima rje
senje, tj. mo
ze li se putovanje obaviti u
skladu sa datim pretpostavkama. Naime, do prekida putovanje bi do
slo ako bi na neku
raskrsnicu, na kojoj bi se trebala obaviti podjela putnika na pola, doputovao neparan
broj putnika. Dakle, da bi zadatak imao rje
senje potrebno je i dovoljno da u svaku
raskrsniciu na svakoj od prvih hiljadu etapa, od nulte (polazne) do devesto devedeset
devete (posljednje) doputuje paran broj putnika. Kada zadatak bude rije
sen vidje
ce se
da je to tako.
Potrebne su oznake za broj putnika koji prolaze kroz svaku raskrsnicu date putne
mre
ze. Svaku od raskrsnica na svakoj od etapa
cemo numerisati s lijeva na desno po
cev
sa nultom (polaznom) etapom. Raskrsnice na ntoj etapi
ce biti numerisane redom
kao 0ta, 1va do nte. Neka je Hnk broj putnika koji je pro
sao ktom raskrsnicom u
ntoj etapi.

JJ

II

Strana 31 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

VII Moskovska matemati

cka olimpijada, u
cenika IX i X razreda, odr
zana 1945.
Etape su numerisane po
cev sa 0. Nultu etapu
cini jedna raskrsnica raskrsnica A, prvu
dvije raskrsnice, drugu tri raskrsnice, i tako redom.
9

Zbog toga
sto nismo sigurni da zadatak ima rje
senje, nismo sigurni da postoje svi
brojevi Hnk , tj. da postoji svaki od brojeva Hnk za svaki n od 0 do 1000 i svaki k od 0
do n. U svakom slu
caju neki od njih postoje. Prvi postoji, jer je u skladu s uvedenim
oznakama
H00 = 21000 .

(9)

k
Pogledajmo kakva veza postoji medu brojevi Hnk (k = 0, 1, 2, . . . , n) i Hn+1
(k =
0, 1, 2, . . . , n + 1), pod pretpostavkom da svi postoje. Kada se prou
ci ta veza, bit
ce
k
mogu
ce utvrditi da svi brojevi Hn za n 6 1000 zaista postoje. Posmatrajmo raskrsnice
na n toj i (n + 1)etapi putovanja.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 32 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

6.

Permutacije sa ponavljanjem

Primjer sa crvenim i zelenim kuglicama

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 33 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

7.

Binomna formula

Primjer 7.1 Pomno

ziti binome (5 + x), (1 + 2x) i (3 + x).

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 34 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

7.

Binomna formula

Primjer 7.1 Pomno

ziti binome (5 + x), (1 + 2x) i (3 + x).
Rje
senje. Slobodan
clan, tj. proizvod slobodnih
clanova datih binoma je 5 1 3 = 15.
Linearni
clan proizvoda tj. izraz oblika k1 x se pojavljuje tri puta. Kada se x iz prve zagrade pomno
zi
(5+x)(1+2x)(3+x) 513=15
sa slobodnim
clanovima iz dvije preostale zagrada
dobi
ce se x 1 3 = 3x. Ako se zatim 2x iz druge
zagrade pomno
zi sa slobodnim
clanovima iz dvije
(5+x)(1+2x)(3+x) x13=3x
preostale dobi
ce se 5 2x 3 = 30x, i kona
cno, ako se
x iz tre
ce zagrade pomno
zi sa slobodnim
clanovima
iz preostalih zagrada dobi
ce se 5 1 x = 5x.
Kvadratni
clan proizvoda tj. izraz oblika k2 x2 pojav(5+x)(1+2x)(3+x) 52x3=30x
ljuje se takoder tri puta. Kada se x iz prve zagrade
pomno
zi sa 2x iz druge i slobodnim
clanom iz tre
ce
(5+x)(1+2x)(3+x) 51x=5x
2
dobi
ce se x 2x 3 = 6x . Ako se zatim pomno
ze

clanovi x iz prve i tre

ce sa slobodnim
clanom iz
druge zagrade dobi
ce se x 1 x = x2 , i kona
cno ako
(5+x)(1+2x)(3+x) x2x3=6x2
se pomno
ze
clanovi x iz druge i tre
ce sa slobodnim

clanom iz prve zagrade dobi

ce se 5 2x x = 10x2 .
(5+x)(1+2x)(3+x) x1x=x2
I na kraju je ostalo jo
s da se pomno
ze iz svih
zagrada
clanovi sa eksponentom jedan po x, tj.
x 2x x = 2x3 .
2
(5+x)(1+2x)(3+x) 52xx=10x
Zbir svih tako dobivenih proizvoda jednak je proizvod datih binoma, tj.

(5+x)(1+2x)(3+x) x2xx=2x3
Slika 11: Mno
zenje polinoma

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 34 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

(5 + x) (1 + 2x) (3 + x) =
= 15 + (3x + 30x + 5x) + (6x2 + x2 + 10x2 ) + 2x3 =
= 15 + 38x + 17x2 + 2x3 .

Postupak mno
zenja polinoma u tehni
ckom smislu je komplikovan i spor [v.
ze ubrzati i
primjer (7.1)]. Istina, postoje tehnike kojima se ovaj postupak mo
skratiti. Jedna od njih data je na sl. (12).
Sli
cno bi bilo

5+x
1 + 2x

(1 + x)2 = (1 + x)(1 + x) =
= 11+x1+1x+xx=
= 1 + 2x + x2 ,
(1 + x)3 =
=
=
=

(1 + x)2 (1 + x) =
(1 + 2x + x2 )(1 + x) = 1 1 + 2x 1+
+x2 1 + 1 x + 2x x + x2 x =
1 + 3x + 3x2 + x3 ,

5 + 11x + 2x2
5 + 11x + 2x2
3+x

15 + 38x + 17x2+ 2x3

(1 + x)4 =
=
=
=

5 1
1 2
5
5
5
5
15 33
15 38

10
1
11
11
3
11
6
17

Home Page
Glavna

2
2
1
2
2

Slika 12: Mno

zenje polinoma
(1 + x)3 (1 + x) =
(1 + 3x + 3x2 + x3 )(1 + x) = 1 1 + 3x 1+
+3x2 1 + x3 1 + 1 x + 3x x + 3x2 x + x3 x =
1 + 4x + 6x2 + 4x3 + x4 ,

Sadr
zaj

JJ

II

Strana 35 od 54

(1 + x)5 = (1 + x)4 (1 + x) =
= (1 + 4x + 6x2 + 4x3 + x4 )(1 + x) =

Na predhodnu

Povr
sna analiza provedenog postupka mno
zenja prvih nekoliko stepena binoma 1+x dovoljna je da se uo
ce neke zakonomjernosti u dobivenim rezultatima.

Zatvori

Full Screen

Kraj

Stepeni (1 + x)2 , (1 + x)3 , (1 + x)4 , (1 + x)5 po bazi (1 + x) sa eksponentima 2,

3, 4 i 5 polinomi su 2., 3., 4. i 5. stepena redom u varijabli x. Njihovi slobodni

clanovi (brojevi koji se nalaze uz x0 ), kao i koeficjenti uz najve

ci stepen po x
ceg, uz sebe
jednaki su jedinici. Svi ostali stepeni po x, izmedu nultog i najve
imaju pozitivne koeficjente. Ako se, osim toga, dobiveni polinomi urede po
rastu
cim eksponentima stepena po x, primje
cuje se da svaki bez izuzetka sadr
zi
0
sve stepeni po x, od 1 = x do stepena sa eksponentom koji je jednak stepenu
polinoma.
S obzirom na re
ceno o
cekivati je da imaju smisla jednakosti

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

(1 + x)6 = 1 + a1 x + a2 x2 + a3 x3 + a4 x4 + a5 x5 + x6
(1 + x)7 = 1 + b1 x + b2 x2 + b3 x3 + b4 x4 + b5 x5 + b6 x6 + x7
u kojima su trenutno vrijednosti koeficjenata a1 , a2 , a3 , a4 i a5 , te b1 , b2 , b3 , b4 ,
b5 i b6 nepoznate. Cilj je na
ci vrijednosti tih koeficjenata. Bilo bi dobro ako bi
se one mogle opisati formulom preko stepena tih polinoma i indeksa njihovih
koeficjenata.
Binomna formula je jedna od rijetkih matemati
ckih formula koja se
cesto
upotrebljava u mnogim njenim oblastima.
Da bi se odredile vrijednosti koeficjenata u posljednje dvije jednakosti prije
svega nas interesuju ...
Neka treba izmno
ziti binom 1 + x sam sa sobom n puta, tj. neka treba
stepenovati bionom 1 + x eksponentom n. Jasno je da
ce proizvod biti polinom
n tog stepena oblika
(1 + x)n = 1 + a1 x + a2 x2 + + ak xk + ak+1 xk+1 + + an1 xn1 + xn
Slobodan
clan posljednjeg polinoma jednak je jedinici, jer je jednak proizvodu

JJ

II

Strana 36 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

slobodnih
clanova svih binoma koji se mno
ze, tj.
(1 + x)(1 + x) (1 + x)
|
{z
}
n zagrada

Prvi
clan posljednjeg polinoma jednak je zbiru svih proizvoda x iz prve, dreuge,
... n te zagrade, sa n 1 slobodnih
clanova iz preostali n 1 zagrada, tj nx
x |1 1 1{z
1 1}

Home Page

1 x 1 1 1

1
1 1} x
| 1 1{z

Sadr
zaj

Glavna

n1

n1

pa je koeficjent a1 = n. Istim postupkom bi se mogao dobiti drugi, tre

ci, ... i
n-ti
clan, odnosno vrijednosti koeficjenata a2 , a3 , a4 , ... , an1 .
Bilo bi medutim to sve jednostavnije ako bi se mogla na
ci veza izmedu nekog
koeficjenta ak i njegovog sljedbenika koeficjenta ak+1 . Ako bi se ta veza znala
mogla bi se iz a1 odrediti vrijednost koeficjenta a2 , iz a2 vrijednost koeficjenta a3
itd. i kona
cno op
sta formula za odredivanje vrijednosti bilo kog koeficjenta.
Ako bi trebalo na
ci k ti
clan tra
zenog polinoma, ta
cnije koeficjent ak uz xk ,
na opisani na
cin bi se formirao zbir svih proizvoda prvog
clana x binoma 1 + x

JJ

II

Strana 37 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

iz k zagrada za slobodnim
clanom 1 iz preostalih n k zagrada tog binoma, tj
x
x x} 1
| x {z
| 1 {z 1}
k

nk

1x
x x} 1 1 1
| x {z
k

1
x x}
| 1 {z 1} |x x {z
nk

Glavna

Sada je lako na
ci vezu izmedu koeficjenta ak i njegovog sljedbenika koeficjenta
ak+1 . Treba samo uo
citi ...
Tih je kombinacija onoliko koliko je zagrada sa x, tj, n k. Dakle, svakom
od proizvoda, koji kao rezultat daju xk treba pridru
ziti n k proizvoda koji daju
xk+1 . Po
sto je, osim toga, broj kombinacija koje daju xk jednak ak to je broj
kombinacija koje daju xk+1 jednak ak (n k). Po
sto medu njima ima istih treba
ih odstraniti. Zapravo ... pa je kona
cno
ak+1 = ak

Home Page

nk
.
k+1

Posljednja jednakost omogu

cava da se odredi vrijednost koeficjenta ak+1 ako
se zna njegov predhodnik, koeficjent ak . Tako je na primjer koeficjent a1 uz x
jednak n, tj a1 = n, pa je koeficjent a2 uz x2 a2 = a1+1 = a1 n1
= a1 n1
= n(n1)
.
1+1
2
2
Na sli
can na
cin se odreduje vrijednost koeficjent a3 uz x3 , pomo
cu vrijednosti
njegovog predhodnika koeficjenta a2 . Proizvod svi tako dobivenih koeficjenata
jednak je
ak ak1 ak2 ak3 a3 a2 =

Sadr
zaj

JJ

II

Strana 38 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

n (k 1)
n (k 2)
n (k 3)
ak2
ak3

k
k1
k2
n (k 4)
n2
n1
ak4
a2
a1
k3
3
2
U obijema stranama posljednje jednakosti nalaze se isti mno
zitelji ak1 , ak2 ,
ak3 , . . . , a3 , a2 , koji se mogu pokratiti paje
= ak1

Home Page

ak =

n (k 1) n (k 2) n (k 3) n (k 4)
n2 n1

k
k1
k2
k3
3
2

Glavna
Sadr
zaj

tj.
ak =

n(n 1)(n 2) [n (k 3)] [n (k 2)] [n (k 1)]

2 3 4 (k 2) (k 1) k

kako je osim toga 1 2 3 n = n! to je kona

cnio
ak =

JJ

II

n(n 1)(n 2) [n (k 3)] [n (k 2)] [n (k 1)]

.
k!

Dakle Newtonova se binomna formula mo

ze prikazati u obliku

Strana 39 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

n
n(n 1) 2 n(n 1)(n 2) 3
x+
x +
x +
1
2!
3!
n(n 1)(n 2) . . . (n k + 1) k
+
x +
k!
n(n 1)(n 2) . . . (n k + 1)(n k) k+1
x
+
+
(k + 1)!
n(n 1)(n 2) . . . 3 2 n1
+
x +
(n 1)!
n(n 1)(n 2) . . . 3 2 1 n
+
x
n!

(1 + x)n = 1 +

Desna strana posljednje jednakosti zove se binomni razvoj polinoma, a njegovi

koeficjenti binomni koeficjenti.
Tvrdnja 6. Za n ti stepen binoma a + b vrijedi jednakost
n

(a + b) =

n  
X
n
k=0

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

ank bk
Strana 40 od 54

koja se zove binomna formula i u kojoj su a R i b R bilo koji, a n N.

Na predhodnu
Full Screen

Dokaz. Za n = 1 imamo
1

(a + b) =

1
0

a +

1
1

Zatvori

b =a+b

tj. binomna formula je ta

cna za. Pretpostavimo da je binomna formula ta
cna
za bilo koji prirodan broj tj. da vrijedi Na osnovu te pretpostavke dokazzimo

Kraj

da binomna formula vrijedi i za slije-dei prirodni broj. U tom cilju posljednju

jednakost pomnozzimio sa . Lijeva strana dobivene jedna-kosti jednaka je , a
desna strana je jednaka: Kako je to je Osim toga je pa je zato Svi koeficjenti
u zagradi su oblika i jednaki su. Dakle, s obzirom na tek re
ceno, posljednja
jednakost je ta
cna za.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 41 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 7.2

S ta
cno
s
cu do na dvije decimale izra
cunati

2883, 67.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 42 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 7.2

S ta
cno
s
cu do na dvije decimale izra
cunati

2883, 67.

Rje
senje. Potkorjeni broj 2883, 67 (cio ili deci28 83, 67 = 536,99... malan) kao prvo treba podjeliti u klase po dva
25
[v.sl. 13]. Ako je potkorjeni broj decimalan (kao
__
u
ovom primjeru) njegova podjela na klase vr
si
10 3
3 83
=
__
3
3 09
+
se po
cev od decimalnog zareza, s desna u lijevo
za
cijeli
dio, a s lijeva u desno za decimalni dio.
74
10 6 103 3
Zatim se odredi najve
ci cio broj
ciji kvadrat njie
ve
c
i
od
krajnje
lijeve
klase
datog
broja. To je
Slika 13: Postupak za odredivanje
2 = 25 < 28 i
broj
5
u
ovom
primjeru,
jer
je
5
druge i preostalih cifri
on je prva cifra vrijednosti kvadratnog korjena
datog broja.
28 83, 67 = 536,99...
Potom slijedi postupak [v.sl. 13] koji
25
se primjenjuje sve dok se ne odredi sa
10
3
3 83
tra
zenom ta
cno
s
cu vrijednost kvadratnog ko3 09
3
+
rjena [v.sl. 14].
)

2
u

Primjedbe.
) Cifra 7 nije izdr
zala provjeru, pa umjesto
nje treba uzeti prvu manju cifru 6.

+
+
+

10 67*
7
10 66
6
10 72 9
9
10 73 89
9

74 67
74 69
74 67
63 96
10 71 00**)
9 65 61
1 05 39 00
96 65 01

) Poslije decimalnog zareza razlici se dodaje klasa nula (onoliko puta koliko je po+
trebno) da bi se sa tra
zenom ta
cno
s
cu
postupak vadena kvadratnog korjena us- Slika 14: Vadenje kvadratnog korjena
pje
sno okon
cao.

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 42 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 7.3

Pomo
cu binomne formule razviti binom:


1 5
2
2x +
.
x

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 43 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 7.3

Pomo
cu binomne formule razviti binom:


1 5
2
2x +
.
x

Rje
senje.


1
2x +
x
2

5

Home Page

 5
 4
 3
1
5
54
1
1
2 1
2 2
= (2x )
+ (2x )
+
+
(2x )
x
1
x
12
x
2 0

Glavna
Sadr
zaj

543
(2x2 )3
+
123

=1x

 2
 1
 0
1
5432
1
54321
1
2 4
2 5
+
(2x )
+
(2x )
=
x
1234
x
12345
x

+52x x

+ 10 2 x x

+ 10 2 x x

+52 x x

= x5 + 10x2 + 40x + 80x4 + 80x7 + 32x10

5 10

+2 x

JJ

II

Strana 43 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 7.4

Na
ci onaj
clan binoma

17
1
x+
23x

koji sadr
zi stepen po x sa eksponentom

35
.
3

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 44 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Primjer 7.4

Na
ci onaj
clan binoma

17
1
x+
23x

koji sadr
zi stepen po x sa eksponentom

35
.
3

lan binoma s indeksom k, po

Rje
senje. C
cev od nultog, sadr
zi proizvod

k1
1
1
1
17k+1
x
= x+
= k1 x17k+1 3 (k1)
3
2 x
2

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

pa je zbog uslova iz zadatka

1
35
1
17 k + 1 k + =
3
3
3
odakle je k = 5. Zbog toga treba uzeti peti
clan binoma, pa je

4
1
17 16 15 14 13 15
x
=

12345
2 3x

JJ

II

Strana 44 od 54

17 16 15 14 13 1 11
3
=
x
x2 =
12345
16
7 13 17 11
3
=
x
x2
4
tra
zeni
clan binoma.

Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

8.

Vje
zbe

8.1 Na
ci sve 4
clane kombinacije (bez ponavljanja) 8
clanog skupa
S8 = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8}.
Rje
senje. Na osnovu formule za broj k
clanih kombinacija bez ponavljana n
clanog
skupa je
{48 =

12345678
5678
567
8!
=
=
=
= 5 2 7 = 70.
4! (8 4)!
1 2 3 4(1 2 3 4)
1234
13

Home Page
Glavna
Sadr
zaj

8.2 Koliko se razli

citih trouglova mo
ze dobiti spajanjem
sest vrhova
sestougla?
Rje
senje. Radi se o 3
clanim kombinacijama bez ponavljanja 6
clanog skupa pa je
{36 =

6!
123456
456
=
=
= 4 5 = 20.
3! (6 3)!
1 2 3 (1 2 3)
123

JJ

II

8.3 Odrediti broj n ako je {n2

= 10.
n
Rje
senje. Zbog {n2
=
n

n

n2

je

n

n2

= 10 pa je

Strana 45 od 54
Na predhodnu

 n 
n!
n!
(n 1) n
=
=
=
= 10.
n2
(n 2)! [n (n 2)]!
(n 2)! 2!
2

Full Screen
Zatvori

n2

Dakle je
n 20 = 0. Samo jedno (pozitivno!) rje
senje posljednje jedna
cine dolazi u
obzir, a to je n = 5.

Kraj

8.4 Koliko dijagonala ima osmougao?

8.5 Broj 3
clanih kombinacija bez ponavljanja nepoznatog broja elemenata odnosi se prema broju 5
clanih kombinacija bez ponavljanja istih elemenata kao
5 : 3. Koliko je tih elemenata?
Rje
senje.
Home Page
Glavna
Sadr
zaj

JJ

II

Strana 46 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

8.6 Odrediti n ako je 4{2n = {3n+2 .

Rje
senje. Zbog
{kn =

n!
k!(n k)!

je
{2n =

1 2 n
(n 1)n
n!
=
=
,
2!(n 2)!
(1 2)[1 2 (n 2)]
2

Home Page
Glavna

{3n+2 =

(n + 2)!
1 2 n (n + 1) (n + 2)
n(n + 1)(n + 2)
=
=
,
3![(n + 2) 3]!
(1 2 3)[1 2 (n 3) (n 2) (n 1)]
6

Sadr
zaj

pa je
4

(n 1)n
n(n + 1)(n + 2)
=
2
6

tj.

JJ

II

n 9n + 14 = 0.
Op
sta kvadratna jedna
cina. Jedna
cina oblika
2
ax + bx + c = 0

Strana 47 od 54

zove se op
sta kvadratna jedna
cina. Rre
senja op
ste kvadratne jedna
cine se odreduju
preko njenih koeficjenata po Vetovoj formuli

b b2 4ac
x1,2 =
.
2a
Rezultat: [n = 7 i n = 2]

Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

8.7 Koliko je potrebno elemenata da bi se moglo formirati 136 3

clanih kombinacija bez ponavljanja?
Rje
senje.
4
8.8 Odrediti n ako je 10Vn2 = Vn+1
.

Rje
senje.
Home Page

8.9 Izra
cunati

Glavna

P5 V53
.
5

Sadr
zaj

Rje
senje.

8.10 Odrediti x ako je

Vx2

= 42.

JJ

II

Rje
senje.

8.11 Broj permutacija od n elemenata odnosi se prema broju permutacija od

n + 2 elementa, kao 0, 1 prema 3. Na
ci n.
Rje
senje.

Strana 48 od 54
Na predhodnu
Full Screen

8.12 Broj 3
clanih kombinacija od n elemenata za 5 puta je manji od broja 4
clanih
kombinacija od n + 2 elementa. Na
ci n.
Rje
senje.

Zatvori
Kraj

8.13 Na
ci srednji
clan razvoja binoma
ha

i16
x .

Rje
senje.
8.14 Dokazati da je zbir binomnih koeficjenata binomnog razvoja (a + b)n jednak 2n , tj.
dokazati da vrijedi jednakost
n
X

{n =

k=0

n  
X
n
k=0

Glavna
Sadr
zaj

= 2n .

Rje
senje.Za x = 1 iz Njutnove binomne formulu je
0

Home Page

(1 + x)n = {n x0 + {n x1 + {n x2 + . . . + {n xn = (1 + 1)n = 2n .

JJ

II

8.15 Dokazati da vrijedi jednakost

Strana 49 od 54

n
X

1
{
.
(1)k n =
k+1
n+1
k=0

Na predhodnu
Full Screen
Zatvori

Rje
senje.
n
X
k=0

(1)k

k
n
n+1
X

{n
1 X
1 
1
k+1
k
=
.
(1)k {n+1 =
(1)k+1 {n+1 =
1 (1 1)n+1 =
k+1
n + 1 k=0
n
+
1
n
+
1
k=1

Kraj

8.16 Dokazati da
je zbir kvadrata binomnih koeficjenata binomnog razvoja

(a + b)n jednak 2n
, tj. dokazati da vrijedi jednakost
n
n  
X
n 2
k=0

2n
n

Home Page

Rje
senje.

Glavna

8.17 Postupno formirati

sve (k 1)
clane kombinacije bez ponavljanja od n elemenata.
n

Ako je njihov broj k1
dokazati da vrijedi jednakost
n
k

n (k 1)  n 
.
k
k1

Uputstvo. Kada se svakoj (k 1)

clanoj kombinaciji dopi
se svaki od preostalih n(k 1)
elemenata skupa Sn = {1, 2, 3, ..., n} svaka k
clana kombinacija pojavi
ce se k puta.
8.18 Pomo
cu jednakosti iz predhodnog zadatka dokazati jednaskost
n
k

Vnk
k!

n(n 1)(n 2) (n k + 1)
.
k!

Sadr
zaj

JJ

II

Strana 50 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori

Rje
senje.

Kraj

8.19 Pomo
cu binomne formule razviti sljede
ce binome:

4
x+ y
a) (3 + 2a)5
d)

4

3
x1
b) (1 2a)6
e)
1
c) (3a + 1)5
f)
(1 + x) 2
Rje
senje.
Home Page
Glavna

8.20 Bazen se puni vodom iz dvije cijevi. Kroz jednu se napuni za 4 sata, a kroz drugu
za 12 sati. Za koje vrijeme
ce se bazen napuniti vodom ako se puni istovremeno kroz
obije cijevi?

Sadr
zaj

Rje
senje. Prva cijev
ce za jedan sat napuniti 1/4, a druga 1/12 bazena. Obije cijevi
ce
za jedan sat napuniti 1/4 + 1/12 = 1/3 bazena. Dakle, obije
ce bazen napuniti za 3 sata.
8.21 Dokazati da je broj

2 iracionalan, tj. da nije racionalan.

Rje
senje.Ta tvrdnja je tvrdnja
ciste aritmetike, ne zahtjeva poznavanje iracionalnih
brojeva i ne zavisi na bilo koji na
cin od teorije iracionalnih brojeva. Svaki racionalni broj
se mo
ce prikazati u obluku razlomka:
na
o
| aZ i bN .
b
Bez umanjenja op
stosti, mo
ze se pretpostaviti da su brojevi a i b relativno prosti, tj.
da nemaju zajedni
c
kih
djelilaca,
jerbi to oni u suprotnom mogli postati kra
cenjem.

Tvrdnja: broj 2 je
iracionalan,

/ Q, ekvivalentna je tvrdnji: broj 2 nije mogu
ce

2 tj. 2
2
prikazati u obliku ab , tj. ab 6= 2, a posljednja tvrdnji: jedna
cina
a2 = 2b2

(10)

JJ

II

Strana 51 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

nema rje
senja za relativno proste a, b Z.
cna i da su a
Dokaz se provodi od suprotnog. Pretpostavi se da je jedna
cina (10) ta
i b cijeli brojevi bez zajedni
ckih faktora, tj. da je NZD(a, b) = 1, tj. da su oni relativno
prosti. Iz (10) slijedi da je broj a2 paran (jer je broj 2b2 djeljiv sa 2), pa je zbog toga i
broj a paran (jer je kvadrat neparnog broja neparan). Ako je a paran, on se tada mo
ze
prikazati u obliku
a = 2c
(11)
za neki c Z i tada je

Home Page

2b2 = a2 = (2c)2 = 4c2

Glavna

ili

Sadr
zaj

b2 = 2 c2 .

(12)

Prema tome, broj b2 je paran, a to sa svoje strane zna

ci, u skladu sa pretpostavkom,
da je broj b paran, pa mora imati zajedni
cki faktor 2,
sto je u suprotnosti sa polaznom
pretpostavkom. Dakle, polazna tvrdnja nije ta
cna.
8.22 Ako je p prost broj, onda je

JJ

II

p iracionalan broj. Dokazati!

Rje
senje.
8.23
Rje
senje.

Strana 52 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Literatura
[1] M. R. Antonov, M. J. Vigodski, V. V. Nikitin, A. I. Sankin: Zbirka zadataka iz
elementarne matematike. Zavod za izdavanje ud
zbenika, Sarajevo. (1972).
[2] Marshall Hall, Jr.: Combinatorial Theory. Blaisdell Publishing Company, Waltham
(Massachusetts)-Toronto-London. (1967).
[3] Paul R. Halmos: Naive Set Theory. Springer-Verlag, New York-Heidelberg-Berlin.
(1974).

Home Page
Glavna

[4] Svetozar Kurepa: Uvod u matematiku. Skupovi, strukture, brojevi. Tehni

cka knjiga,
Zagreb. (1975).

Sadr
zaj

[5] Kuzmin O. V.: Pascal Triangle and Pascal Pyramid: Some properties and generalizations. SOZ v.5 (2000).
[6] Zlatko P. Mamuzi
c: Kombinatorika. Zavod za izdavanje ud
zbenika SR Srbije, Beograd. (1966).

JJ

II

[7] Harry I. Miller: Vjerovatno

ca i statistika. Svjetlost, Sarajevo. (1985).
[8] D. S. Mitrinovi
c: Matemati
cka indukcija. Binomna formula. Kombinatorika. Matemati
cka biblioteka 26. Gradevinska knjiga, Beograd. (1980).
ivkovi
[9] Radomir Z
c: Izborna nastava. Matematika sveska 1. Izborna nastava za 8.
razred osnovne
skole. Svjetlost , Sarajevo. (1985)

Strana 53 od 54
Na predhodnu
Full Screen
Zatvori
Kraj

Indeks
Aksioma
egzistencije, 6
jednakosti, 7
para, 9
partitivnog skupa, 8
specifikacije, 7
unije, 8
Algebra polinoma, 4
Binomna formula, 34
Cilj kombinatorike, 4
Dekartov proizvod skupova, 9
Faktorijel, 14
Indeks kooeficjenta polinoma, 36
Kombinacija, 3, 24
Kombinatorika, 3
Kombinatorna konfiguracija, 3
Kombinatorni zadatak, 4
Kompleksija, 3
Literatura, 53
Mno
zenje permutacija, 17

Paskalov trougao, 25
Paskalov zakon, 25
Permutacija, 3, 15
identi
cna, 16
sa ponavljanjem, 33

Home Page
Glavna

Skup
cijelih brojeva, 6
iracionalnih brojeva, 6
kompleksnih brojeva, 6
kona
can, 4
podskup, 7
prazan, 6
prirodnih brojeva, 6
racionalnih brojeva, 6
realnih brojeva, 6
univerzalni, 7
Stepen polinoma, 36

Sadr
zaj

JJ

II

Strana 54 od 54
Na predhodnu

Teorija vjerovatno
ce, 4
Uredeni par, 9

Full Screen
Zatvori
Kraj

Varijacija, 3, 21
Venov dijagram, 6