UDK 624.192:625.745.1+622.

44

Primljeno 5. 7. 2010.

Analiza energijskih potreba ventilacije

cestovnih tunela
Miodrag Drakuli, Damir Brodar
Kljune rijei

M. Drakuli, D. Brodar

cestovni tunel,
uzduna ventilacija,
energijske potrebe,
vieparametarska analiza,
frekvencijski pretvarai,
vrijeme isplativosti

Analiza energijskih potreba ventilacije cestovnih tunela

Prethodno priopenje

Razmatraju se energijske potrebe sustava uzdune ventilacije cestovnog tunela s obzirom na nain
upravljanja ventilatorima. Analizira se isplativost ugradnje frekvencijskih pretvaraa za pogon
ventilatora s obzirom na: duljinu tunela, udaljenost meu ventilatorskim baterijama i oekivani broj
aktivnih ventilatora. Rezultat analize su skupovi optimalnih parametara za koje je vrijeme isplativosti
poetne investicije ugradnje frekvencijskih pretvaraa manje od zahtjevanog vremena.

Key words

M. Drakuli, D. Brodar

road tunnel,
longitudinal ventilation,
power requirements,
multiparametric analysis,
frequency converters,
cost-effectiveness time

Analysis of power required for ventilation of road tunnels

Mots cls

M. Drakuli, D. Brodar

tunnel routier,
ventilation longitudinale,
demande en nergie,
analyse
multiparamtrique,
changeurs de frquence,
temps de rentabilit

Analyse de l'nergie requise pour la ventilation des tunnels routiers

M. , .

,
,

,
,

A

.
, .
, , , , .

Schlsselworte

M. Drakuli, D. Brodar

Strassentunnel,
Lngsventilation,
Energiebedrfnisse,
Multiparameteranalyse,
Frequenzumformer,
Zeit fr den Auftritt
der Auszahlbarkeit

Analyse des Energiebedrfnisses der Vetilation von Strassentunnelen

Autori:

Preliminary note

The power required by the longitudinal ventilation system of a road tunnel is analyzed according to the
way in which fans are operated. The cost-effectiveness of the use of frequency converters for fan
operation is analyzed taking into account: the tunnel length, spacing between fan batteries, and
expected number of active fans. The analysis has resulted in a group of optimum parameters for which
the time of cost-effectiveness of initial investment in frequency converter installation is shorter than the
required time.
Note prliminarie

La demande en nergie du systme longitudinal de ventilation d'un tunnel routier est analyse selon la
manire d'opration des ventilateurs. La rentabilit d'installation des changeurs de frquence pour
l'opration des ventilateurs est analyse compte tenu de: longueur de tunnel, distance entre batteries
des ventilateurs, et nombre anticip des ventilateurs actifs. L'analyse a rsult en des groupes de
paramtres optimaux pour lesquels le temps de rentabilit d'investissement initial dans l'installation des
changeurs de frquence est moins grand que le temps requis.

Vorherige Mitteilung

Man erwgt die Energiebedrfnisse des Systems der Lngsventilation des Strassentunnels hinsichtlich
der Art der Ventilatorensteuerung. Man analysiert die Auszahlbarkeit des Einbaus von Frequenzumformern fr den Betrieb der Ventilatoren mit Hinsicht auf die Lnge des Tunnels, den Abstand zwischen
den Ventilatorbatterien und die erwartete Anzahl der aktiven Ventilatoren. Das Ergebnis der Analyse sind
Gruppen von optimalen Parametern fr welche die Zeit fr den Auftritt der Auszahlbarkeit der Kapitalanlage
fr den Einbau der Frequenzumformer krzer ist als die geforderte Zeit.

Dr. sc. Miodrag Drakuli, dipl. ing. str.; Damir Brodar, dipl. ing. el., CTP Projekt d.o.o.,
IGH Grupa, Zagreb

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 55-62

55

Ventilacija cestovnih tunela

M. Drakuli, D. Brodar
torima u inicijalnoj fazi poara bre i kvalitetnije u odnosu na sustav s izravnim pokretanjem ventilatora. U
radovima, [3], [4] i [5] opisani su mogui napredni algoritmi za upravljanje sustavom ventilacije u normalnom
reimu rada. Napredna strategija za upravljanje sustavom
uzdune ventilacije u sluaju poara [1] primijenjena je
u Hrvatskoj u tunelima Mala Kapela, Sveti Rok i Brinje,
a trenutano se ugrauje i u tunelu Uka. Osnovni koncepti upravljanja preko frekvencijskih pretvaraa opisani su u [6] i [7].

1 Uvod
Sustav ventilacije najvei je potroa elektrine energije
pri eksploataciji cestovnog tunela te se stoga namee
potreba za traenjem efikasnih struktura i algoritama
upravljanja koji e minimizirati potronju elektrine
energije u normalnom reimu rada, uz ouvanje propisane kvalitete zraka. Takoer je spomenutim strukturama i
algoritmima upravljanja u sluaju poara potrebno ostvariti idealne aerodinamike uvjete za sve potencijalne
sudionike poarnog incidenta. U sluaju uzdune ventilacije to podrazumijeva operativnu strategiju kojom se
osigurava stratifikacija dima u inicijalnoj fazi poara
(omoguena samoevakuacija putnika u ogranienom
razdoblju), te kontrolirano odimljavanje u fazi vatrogasne intervencije (omoguen siguran pristup mjestu poara, bez opasnosti od povratnog strujanja dima) [1].

3 Sustav uzdune ventilacije cestovnih tunela

3.1 Openito
Sustav uzdune ventilacije cestovnih tunela sastoji se u
opem sluaju od impulsnih aksijalnih ventilatora grupiranih u baterije, ovjeenih o svod tunela i ekvidistantno
smjetenih uzdu tunelske cijevi (slika 1.). Ventilatorske
baterije obino se sastoje od 2-3 ventilatora, a meusobno moraju biti na takvoj udaljenosti LV da rad jedne baterije ne utjee na rad susjedne, odnosno da ne smanjuje
njezinu porivnu silu i sposobnost prijenosa impulsa na
okolni zrak. Velike izlazne brzine zraka na izlazu impulsnih ventilatora (vie od 30 m/s) induciraju okolnu zranu masu i potiu je na gibanje. Upravo zbog spomenutoga impulsnog karaktera ovog tipa ventilacije upravljanje je vrlo sloeno, s imanentno ugraenom tromosti
zrane mase na promjenu porivne sile sustava ventilacije.

U ovom radu razmatrat e se energijske potrebe uzdune

ventilacije cestovnih tunela, ostvarene pomou impulsnih
ventilatora1. U tu svrhu usporedit emo energijske potrebe sustava uzdune ventilacije s izravnim pokretanjem
ventilatora i konstantnom brzinom vrtnje, kao najzastupljenijim u tehnikoj praksi, sa sustavom koji upravlja
ventilatorima preko frekvencijskih pretvaraa koji omoguuju promjenu brzine vrtnje ventilatora u irokom rasponu. Takoer emo procijeniti vremena isplativosti
ugradnje sustava s frekvencijskim pretvaraima s obzirom na sljedee kriterije: duljinu tunela, udaljenost meu ventilatorskim baterijama i oekivani broj aktivnih
ventilatora.
L

LV

Slika 1. Skica sustava uzdune ventilacije cestovnih tunela

2 Prethodna istraivanja
U radu [2] prikazana su naela za usporedbu snaga sustava uzdune ventilacije s izravnim pokretanjem ventilatora i sustava s frekvencijskim pretvaraima te su eksperimentalno ispitane statike i dinamike karakteristike
odabranih frekvencijskih pretvaraa. Simulacijom na
virtualnom tunelu [3] pokazano je kako je umirivanje
zrane struje u tunelu s frekventno reguliranim ventila1

Sustavi uzdune ventilacije sa Saccardo mlaznicama nisu predmet

ovog rada, jer su znatno rjei u tehnikoj praksi.

56

3.2 Modeliranje procesa sustava uzdune

ventilacije
Za analizu energijskih potreba sustava uzdune ventilacije nee se uzeti u obzir utjecaj atmosferskih prilika i
utjecaj prometovanja vozila koje rezultira oneienjem
zraka unutar tunela, ali i tlanim doprinosom, odnosno
poremeajem u gibanju zrane mase.
Modeliranje strujanja zrane mase unutar tunela, bez
gore navedenih utjecaja, bit e dovoljno za usporedbu
potronje elektrine energije sustava ventilacije s izravnim pokretanjem i sustava ventilacije s frekvencijskim
pretvaraima.
GRAEVINAR 63 (2011) 1, 55-62

M. Drakuli, D. Brodar

Ventilacija cestovnih tunela

Matematiki model procesa strujanja zraka u tunelu izgradit e se na temelju zakona ouvanja koliine gibanja,
koji uz odreene modifikacije daje jednadbu dinamike
ravnotee aksijalnih sila. Strujanje zraka u modelu promatra se kao jednodimenzijsko, a model strujanja zraka
temelji na pretpostavkama iznesenim i detaljno obrazloenim u [1].
3.2.1 Matematike zakonitosti rada ventilatora
Ako je poznat protok zraka Q2 , tlani doprinos pV 2 i
snaga ventilatora PV 2 pri brzini vrtnje n2 , mogu se
predvidjeti Q1 , pV 1 i PV 1 istog ventilatora pri brzini
vrtnje n1 na temelju jednostavnih jednadbi:
n
QV 1 = QV 2 1
n2
n
pV 1 = pV 2 1
n2
n
PV 1 = PV 2 1
n2

(2)

(3)

Brzina zraka kroz ventilator, uz pretpostavku konstantnoga poprenoga presjeka ventilatora AV , iznosi:
(4)

te stoga, uvrtavanjem u izraz (1), vrijedi izraz:

(5)

FA = FJF FL = 0

(6)

gdje je:
FA
L

FJF

- sila potrebna za ubrzanje cjelokupne zrane

mase pri gibanju uzdu tunela
- ukupna porivna sila svih impulsnih uzdunih

ventilatora
GRAEVINAR 63 (2011) 1, 55-62

3.2.2 Tlane komponente modela strujanja

Ako se modificira Newtonov izraz F = m a , dobiva se
izraz za silu inercije:
1
dv
FA = L
=0
AT
dt

(7)

AT - plotina poprenog presjeka tunela [ m 2 ]

- gustoa zraka u tunelu [ kg / m 3 ]

- duljina tunela [ m ]

- brzina zrane struje u tunelu [ m / s ]

S obzirom na izabrani stacionarni model strujanja zraka,

inercijska sila FA jednaka je nuli.

Porivna sila

FJF

ventilatora predstavlja jedinu

Uz zanemarivanje utjecaja atmosferskih prilika i utjecaja prometovanja vozila, moe se izvesti osnovni matematiki model strujanja zraka u tunelu na temelju ope
jednadbe ravnotee uzdunih sila koje djeluju na cijeli
volumen zraka u tunelu duljine L :
L

Za naa e razmatranja biti dovoljan model stacionarnog

strujanja zraka te je stoga izraz (6) izjednaen s nulom.
S obzirom da se moe tvrditi da je popreni presjek tunelske cijevi konstantan po cijeloj duljini, radi praktinosti prorauna izraz (6) e se u daljnjem tekstu izraavati u domeni tlakova ( p = F / A ).

b) Porivna sila ventilatora

3.2.2 Osnovni matematiki model strujanja

otpora strujanja (u daljnjem tekstu ''ukupna

sila otpora strujanja'')

gdje je:

n
vV 1 = vV 2 1
n2

- ukupna sila potrebna za svladavanje svih

a) Inercijska sila FA
(1)

Q
vV =
AV

FL

upravljaku veliinu kojom se upravlja gibanjem zrane

struje, ali i kvalitetom zraka u tunelu. Ukupna porivna
sila ventilatora jednaka je:
L

FJF
0

= pV AT

(8)

gdje je:

pV - ukupni tlani doprinos sustava uzdune ventilacije

Nadalje, ukupni tlani doprinos pV sustava uzdune
ventilacije moe se odrediti izrazom:
pV = NV

AV vV (vV v )
AT

(9)

gdje je:
NV - broj aktivnih ventilatora u tunelu

57

Ventilacija cestovnih tunela

M. Drakuli, D. Brodar

- instalacijski faktor, ovisan o poloaju ventilatora

u odnosu na svod tunela i susjedne baterije

AV - plotina poprenog presjeka ventilatora [ m 2 ]

Ukupna snaga sustava ventilacije s izravno pokretnim

ventilatorima jednaka je:
PVD = NV PVN
(12)

vV - brzina zraka na izlazu iz ventilatora [ m / s ]

gdje je:
PVN - nazivna snaga jednog ventilatora [ kW ]

c) Ukupna sila otpora strujanja

S obzirom da je broj aktivnih ventilatora N V cijeli broj,

Ukupna sila otpora strujanja

FL ukljuuje

silu za

svladavanje otpora trenja, svih lokalnih otpora strujanja

du tunelske cijevi, te pripadajue ulazno/izlazne gubitke. Ukupna sila otpora strujanja izraena u domeni tlakova moe se izraziti izrazom:

1 L
FL =
AT 0
2

L

+ UL + IZL v 2
DH

(10)

gdje je:

ukupni tlani doprinos pVD i ukupna snaga PVD tijekom

rada sustava ventilacije mijenjaju se skokovito. Uvrtavanjem izraza (11) i (10) u jednadbu (6), jednostavnim
modifikacijama te rjeavanjem pripadne kvadratne jednadbe moe se dobiti izraz za statiku karakteristiku
ventilacije tunela, odnosno izraz za ovisnost brzine strujanja zraka u ustaljenom stanju o broju aktivnih ventilatora v0 D = f (NV ) . Uobiajena statika karakteristika
sustava uzdune ventilacije za NV max = 8 prikazana je
na slici 2.

- koeficijent ukupnog otpora strujanja

DH - hidrauliki promjer tunela [ m ]

UL - koeficijent ulaznih gubitaka

2
v 0D [m/s]

IZL - koeficijent izlaznih gubitaka

4 Strukture upravljanja ventilacijom

-2

4.1 Upravljanje nepromjenjivom brzinom vrtnje

Najei nain upravljanja ventilacijom jest da se ventilatori pokreu izravnim spajanjem na elektrinu mreu.
Pri tome svaki od aksijalnih ventilatora moe poprimiti
2 razliita stanja: aktivan (ON) ili iskljuen (OFF). Algoritmom upravljanja odreuje se broj ventilatora NV
koji e se vrtjeti nazivnom brzinom vrtnje n N kako bi
se ostvarila eljena brzina zrane struje v u tunelu. Moe se odrediti zakon upravljanja izravno pokretanih ventilatora:
NV = promjenjivo
n = n N = konst.

Ukupni tlani doprinos ventilacije s

aktiviranih ventilatora jednak je:

NV

izravno

-4

-6
-8

-6

-4

-2
0
2
NV - broj aktivnih ventilatora

Slika 2. Statika karakteristika sustava uzdune ventilacije tunela

uz izravno pokretanje ventilatora

4.2 Upravljanje promjenjivom brzinom vrtnje

Drugi promatrani nain upravljanja sustavom ventilacije
predstavlja upravljanje asinkronim motorima, koji su
sastavni dio aksijalnih ventilatora, preko frekvencijskih
pretvaraa. Algoritmom upravljanja potrebno je odrediti
brzinu vrtnje n FP kojom e se vrtjeti svi raspoloivi ventilatori u tunelu NV = NV max kako bi se ostvario eljeni

gdje je:

tlani doprinos pVFP , te time i zahtijevana brzina zrane struje v u tunelu. Stoga se moe odrediti zakon upravljanja sustava ventilacije s frekvencijskim pretvaraima:

vVN - nazivna brzina zraka na izlazu ventilatora pri

NV = NV max = konst.

pVD = NV

AV vVN (vVN v )
AT

nazivnoj brzini vrtnje n N , [ m / s ]

58

(11)

vV = vVFP = promjenjivo

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 55-62

M. Drakuli, D. Brodar

Ventilacija cestovnih tunela

Promjenom frekvencije statorske struje asinkronog motora mijenja se brzina vrtnje n [ o / min ] prema izrazu:
60 f S
n=
(1 s )
p

gdje je:
- brzina strujanja zraka u stacionarnom stanju
(poglavlje 4.1.)

v0 D

(13)

Na temelju poznate brzine vrtnje n FP i izraza (16) mo-

gdje je:

e se odrediti ukupna snaga PVFP sustava ventilacije s

f S - frekvencija struje statora asinkronog motora [ Hz ]

frekvencijskim pretvaraima uz uvjet pVFP = pVD .

p - broj pari polova

Na slici 3. usporeena je snaga obiju promatranih struktura upravljanja ventilacije uz NV max = 8 , a dobivena
uteda snage jednaka je sivoj plotini na slici odreenoj izrazom:

Ako se modificiraju izrazi matematikog opisa ventilatora (3) i (5) uvrtavanjem nazivne vrijednosti vV 2 = vVN ,
PV 2 = PVN pri n2 = n N , modifikacijom izraza (9), te
uzimajui u obzir pretpostavku da se istodobno vrte svi
ventilatori brzinom vrtnje n FP , dobivaju se izrazi za
opis sustava uzdune ventilacije upravljanog preko frekvencijskih pretvaraa:
n
vVFP = vVN FP
nN

pVFP = NV max

(14)

AV vVFP (vVFP v )

(15)

AT

dP = PVD PVFP

(18)

100
90
80

Snaga PV / PVmax [%]

s - faktor klizanja

70
60
50
40
30
20

n
PVFP = NV max PVN FP
nN

(16)

Kako bi se ostvarila eljena brzina zrane struje v , potrebno je djelovati odgovarajuim tlanim doprinosom
sustava uzdune ventilacije pV . U tu emo svrhu usporediti snage prethodno opisanih dviju struktura upravljanja uz isti tlani doprinos.
Osnovna ideja jest pronai brzinu vrtnje n FP , kojom se
vrte svi ventilatori u tunelu (upravljani preko frekvencijskih pretvaraa), za koju e tlani doprinos pVFP biti
jednak tlanom doprinosu pVD kao da je aktivno NV
(izravno upravljanih), uz nazivnu brzinu vrtnje n N . Usporedbom izraza (11) i (15), te upotrebom izraza (14),
dobiva se izraz za odreivanje traene brzine vrtnje:

nFP =

nN

vVN

NV
NV max

PVFP
0

10

20

30
40
50
60
70
80
Tlani doprinos ventilatora pV / pVmax [%]

90

100

Slika 3. Usporedba angairanih snaga ventilacije tunela za razliite strukture upravljanja

5.1 Osnovne postavke

v0 D v02D + 4

10
0

5 Vieparametarska analiza

dP
PVD

2
vVN
vVN v0 D

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 55-62

(17)

(PVD - izravno pokretanje; PVFP - pokretanje preko frekvencijskog pretvaraa)

5.2 Kriteriji analize

Isti upravljaki utjecaj postie se upravljanjem preko
frekvencijskih pretvaraa, ali uz manju snagu, to dovodi do utede elektrine energije i manje trokove eksploatacije tunela.
U radu se analizira vrijeme isplativosti ugradnje frekvencijskih pretvaraa s obzirom na sljedee parametre (kriterije) sustava uzdune ventilacije tunela:
duljina tunela L ,
udaljenost meu ventilatorskim baterijama LV ,
postotak aktivnih ventilatora pri izravnom spajanju
na energetsku mreu m [%].
59

Ventilacija cestovnih tunela

M. Drakuli, D. Brodar

5.3 Metodologija analize

Svrha analize jest pronai skup parametara {Li , LVi , mi }
za koje e vrijeme isplativosti investicije ugradnje i implementacije frekvencijskih pretvaraa t INVESTi biti manje

t INVESTi t LIMIT

(23)

t INVESTi - proraunsko vrijeme isplativosti investicije

Najprije se za odabrane vrijednosti parametara

Li [Lmin , Lmax ] i LVi [LV min , LV max ]
odreuje ukupan broj ventilatora u tunelu:

[ god ]
t LIMIT - unaprijed zadano vrijeme isplativosti

investicije [ god ].
(19)
6 Rezultati analize

Na temelju metodologije iznesene u poglavlju 5.3 napravljene su simulacije, a rezultati su prikazani na slici 4.
Pri tome su upotrijebljene vrijednosti parametra sustava
ventilacije i geometrijskog oblika tunela prema tablici 1.

gdje je:

- operator zaokruivanja na manju cjelobrojnu

vrijednost
NVB - broj ventilatora u ventilatorskoj bateriji

Na temelju odabranog postotka aktivnih ventilatora s

izravnim pokretanjem mi [0,100] i ukupnog broja ventilatora NV max i odreuje se broj aktivnih ventilatora:

m
NVi = i NV max i + 0,5

100

dovoljavaju uvjet:

gdje je:

ili jednako od zahtijevanog vremena t LIMIT .

L

NV max i = i + 0.5 1 NVB

L

Vi

odreuju se skupovi parametara {Li , LVi ,mi } koji za-

(20)

Na temelju izraza (17) odreuje se brzina vrtnje n FPi

Tablica 1. Parametri sustava ventilacije i geometrije

tunela
Parametar

Vrijednost

AT
AV

56,17 m

DV

1,25 m

1,23 m

0,85

uz koju e se ostvariti uvjet pVFPi = pVDi . Izrazima

vVN

28,9 m / s

(12) i (16) odreuju se snage PVDi i PVFPi , te se pomo-

nN

1460 o / min

u izraza (18) odredi uteda snage dPi . Vrijeme isplativosti investicije ugradnje frekvencijskih pretvaraa dano
je izrazom:

PvN

33 kW

N VB

K INVESTi
t INVESTi =
dPi K EE 365 24

(21)

gdje je:
K INVESTi - ukupna cijena ugradnje frekvencijskih
pretvaraa []
K EE

- cijena elektrine energije [/kWh]

(22)

gdje je:

K FP - cijena jednog frekvencijskoga pretvaraa i njegove primjene []

Mijenjanjem parametra sustava uzdune ventilacije
Li [Lmin , Lmax ] , LVi [LV min , LV max ] i mi [0,100] ,
60

1,2 kg / m

DH

7,83 m

UL
IZL

0,5

0,02

1,0

Tablica 2. Financijski parametri

Nadalje, ukupna cijena investicije ugradnje frekvencijskih

pretvaraa:
K INVESTi = NV max i K FP

Parametar

Vrijednost

K EE
K FP

0,041 /kWh
5000

Na slici 4. isprekidanom je linijom oznaena minimalna udaljenost meu ventilatorskim baterijama sa LV = 100 DV ,
ispod koje bi dolo do meusobnog naruavanja rada
meu baterijama. Stoga je podruje lijevo od isprekidane linije izvan razmatranja!
GRAEVINAR 63 (2011) 1, 55-62

M. Drakuli, D. Brodar

Ventilacija cestovnih tunela

tLIMIT =4 god

100
90

L=1000m
L=3000m
L=5000m
L=7000m

70

60

60

50

40

30

30

20

20
10

10

100

200

300
LV [m]

400

500

600

tLIMIT =6 god

100

80

70

70

m [%]

m [%]

200

300
LV [m]

400

500

600

tLIMIT =7 god
100xDV

60

60
L=1000m
L=3000m
L=5000m
L=7000m

50
40

40
30

20

20

10

10
0

100

200

300
LV [m]

400

500

600

tLIMIT =8 god

100

200

80

70

70

400

500

600

100xDV

90

80

300
LV [m]

tLIMIT =9 god

100

100xDV

90

L=1000m
L=3000m
L=5000m
L=7000m

50

30

100

60
m [%]

60
m [%]

100

90

80

L=1000m
L=3000m
L=5000m
L=7000m

50
40

40
30

20

20

10

10
0

100

200

300
LV [m]

400

500

600

t LIMIT =10 god

100

100

200

80

70

70

500

600

60
m [%]

60

400

100xDV

90

80

300
LV [m]

t LIMIT =11 god

100

100xDV

90

L=1000m
L=3000m
L=5000m
L=7000m

50

30

L=1000m
L=3000m
L=5000m
L=7000m

50
40

40
30

20

20

10

10
0

100

200

300
LV [m]

Slika 4. Grafiki prikaz parametara

400

L , LV

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 55-62

500

L=1000m
L=3000m
L=5000m
L=7000m

50

30

100

100xDV

90

m [%]

50

40

L=1000m
L=3000m
L=5000m
L=7000m

80

70

100xDV

90

m [%]

m [%]

80

tLIMIT =5 god

100

100xDV

600

100

za razliita zahtijevana vremena isplativosti

200

300
LV [m]

400

500

600

t LIMIT
61

Ventilacija cestovnih tunela

Za svaku od duljina tunela Li pripadnom je zatvorenom kri-

vuljom (u boji) definirano podruje parametara {LVi , mi }

kojima je zadovoljen uvjet (23), odnosno uvjet da je vrijeme isplativosti investicije manje ili jednako zahtijevanom vremenu.
Na kraa zahtijevana vremena isplativosti investicije
t LIMIT uvelike utjee odabir parametara LV i m , osobito za krae tunele. Bez obzira na duljinu tunela, poetna investicija ugradnje frekvencijskih pretvaraa najbre
e se isplatiti ako se oekuje da najvei dio vremena bude aktivno izmeu 20 % i 60 % izravno pokretanih ventilatora s konstantnom brzinom vrtnje!

M. Drakuli, D. Brodar

Navedeni grafiki rezultati omoguavaju da se za

ve izgraene tunele, s poznatom dinamikom rada
ventilacije i razmjetajem ventilatora, provjeri opravdanost ugradnje frekvencijskih pretvaraa s obzirom
na postavljeno vrijeme povrata investicije.
Na temelju provedene analize, uz odabrane parametre sustava ventilacije i geometrijskog oblika tunela
(tablica 1) te financijske parametre (tablica 2.), moe
se s velikom pouzdanou potvrditi kako je minimalno
vrijeme vraanja poetne investicije ugradnje frekvencijskih pretvaraa oko 4 godine.

Upotrebom frekvencijskih pretvaraa mogu se postii zahtijevane upravljake razine tlanog doprinosa,
ali uz manji utroak snage ventilacijskog sustava. Rezultat toga je manja potronja elektrine energije, pa
stoga i manji trokovi eksploatacije tunela.

Ako se u fazi projektiranja u normalnom radu sustava

ventilacije oekuje angaman izmeu 20 % i 60 % aktivnih ventilatora s izravnim pokretanjem, preporua se
ugradnja frekvencijskih pretvaraa za pogon ventilatora
poradi vrlo prihvatljivog vremena povrata poetne investicije, to se vidi iz grafikog prikaza (slika 4.). Takvu dinamiku rada sustava ventilacije imaju tuneli s izrazito promjenjivim intenzitetom prometa (gradski tuneli) i tuneli smjeteni u specifinim klimatskim podrujima (npr. s izraenim djelovanjem vjetrova razliitih
smjerova i brzina), te stoga predstavljaju potencijalne
graevine za uspjenu i brzo isplativu ugradnju frekvencijskih pretvaraa za pogon sustava uzdune ventilacije.

Na temelju prezentiranih grafikih rezultata, moe se

ve u fazi projektiranja za prethodno definiranu duljinu tunela optimalno dimenzionirati, s obzirom na
udaljenost meu ventilatorskim baterijama i oekivani prosjean broj aktivnih ventilatora, sustav uzdune ventilacije s frekvencijskim pretvaraima da
bi vrijeme isplativosti poetne investicije bilo to
krae.

S obzirom na parametarski karakter provedene analize, opisanom metodologijom mogue je odrediti vremena isplativosti investicije ugradnje frekvencijskih
pretvaraa za ulazne parametre sustava ventilacije i
geometrijskog oblika tunela razliite od navedenih u
tablici 1., kao i za financijske parametre razliite od
navedenih u tablici 2. koji su podloni estim promjenama zbog stanja na tritu.

7 Zakljuak

U radu je usporeena potrebna snaga sustava uzdune

ventilacije cestovnog tunela s obzirom na nain upravljanja ventilatorima: izravnim spajanjem na energetsku
mreu i preko frekvencijskih pretvaraa.

LITERATURA
[1] Drakuli, M.: Djelovanje sustava uzdune ventilacije cestovnog
tunela u uvjetima poara, doktorski rad, Fakultet strojarstva i
brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2006.

[4] Ferkl, A.; Meinsma, G.: Finding optimal ventilation control for
highway tunnels, Tunnelling and Underground Space Technology
22 (2007) 2, 222229

[2] Nakahori, I.; Ato, T.; Murakami, K.; Araki, D.; Kanatani, T.;
Vardy, A.: The use of inverter-driven jet-fans to reduce tunnel
ventilation costs, 13th International Symposium on Aerodynamics
and Ventilation of Vehicle Tunnels, New Jersey, (2009), 69-79

[5] Bogdan, S., Birgmajer, B., Kovai, Z.: Model predictive and
fuzzy control of a road tunnel ventilation system, Transportation
Research Part C: Emerging Technologies 16 (2008) 5, 574-592

[3] Nakahori, I.; Mitani, A.; Vardy, A.: Automatic control of two-way
tunnels with simple longitudinal ventilation, 5th International
Conference 'Tunnel Safety and Ventilation', Graz, (2010), 74 - 84

62

[6] Danfoss: Najvanije o frekvencijskim pretvaraima, 3. izdanje,

Graphis d.o.o., Zagreb, 2009
[7] Leonard, W.: Control of Electrical Drives, 2nd edn, Springer,
Berlin, Heidelberg, New York, 1996.

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 55-62