Вы находитесь на странице: 1из 5

1.7.

DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZlA


1.7.1. Modul elastinosti, E
U nedostatku eksperimentalnih ispitivanja, sekantni modul
elastinosti pod optereenjem (do 1/3 slomnog optereenja,
vidjeti radni dijagram zia na slici 1.12) za sve vrste zia
moe se uzeti sa E = 1000fk, gdje je fk karakteristina tlana
vrstoa zia. Kada se modul elastinosti primjenjuje za
granina stanja uporabljivosti, preporuuje se uzeti: E = 600
fk.

Slika 1.12. Dijagram naprezanje-deformacija


1.7.2. Modul posmika, G
Modul posmika treba uzeti sa G = 0.4 E.

Pri proraunu na djelovanje potresa prema za preporuiti je


uzimati vrijednost modula posmika sa G=0.167 E, ili
manje.
1.7.3. Odnos naprezanja I relativne deformaclJe (-)
Ovaj odnos prikazan je na slici 1.12. U proraunu se -
dijagram moe uzeti kao plotina ispod parabole
+pravokutnik, kao to je prikazano na slici 1.13, ili kao
pravokutnik za verifikaciju presjeka kod graninog stanja
nosivosti.

Slika 1.13. Proraunski dijagram naprezanje-deformacija

1.7.4. Puzanje, skupljanje i toplinsko irenje


Deformacijska svojstva trebalo bi odrediti eksperimentom.
U nedostatku takvih ispitivanja, vrijednosti iz tablice 3.13.
mogu se uzeti kao proraunske vrijednosti za. puzanje,
skupljanje i toplinsko irenje, a odnose se na deformacijska
svojstva zia. Te vrijednosti su izvedene za odreene vrste
zidnih elemenata.
Deformacijska svojstva zia mogu varirati znaajno i zato
se mora oekivati da e neke vrijednosti biti iznad, a neke
ispod onih koje su dane u tablici 3.13.
Tablica 1.10.Deformacijska svojstva nearmiranog zia

1.7.5. Mehanizmi sloma zida pri tlanom naprezanju


Ovdje e se prikazati opeprihvaeno objanjenje
mehanizma sloma kada je jednoosna tlana vrstoa zidnog
elementa vea od vrstoe morta. Obrnuti sluaj, kada je
jednoosna tlana vrstoa zidnog elementa manja od
vrstoe morta, moe dovesti do potpuno razliitog
ponaanja. ali je taj sluaj u praksi vrlo rijedak.
1.7.5.1. Prizme sastavljene od punih zidnih elemenata sa
sljubnicama potpuno ispunjenim mortom
Kao to se iz slike 1.14 moe zakljuiti pod istim tlanim
naprezanjem zidni elementi imaju najmanje deformacije.
Mort ima puno vee deformacije od zidnih elemenata, jer
ima manju krutost (meki je). Zie, sastavljeno od zidnih
elemenata i morta, ima neku srednju deformaciju.

Slika 1.14. Dijagrami naprezanje-deformacija

Pod tlakom se slabiji materijal, mort, nastoji vie bono


iriti negoli zidni element. Na slici 1.15 prikazano je da
zidni element sprjeava bono irenje morta, stvarajui u
mortu stanje troosnog tlaka koje omoguuje mortu
preuzimanje mnogo veih tlanih naprezanja od njegove
jednoosne tlane vrstoe.

Slika 1.15. Stanje naprezanja zidnih elemenata i morta pri


jednoosnom tlanom naprezanju