Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
MENTOR:
STUDENT:
Miroljub Hadi
Duko Grbi
Contents
UVOD..............................................................................................................................................3
E-BANKING....................................................................................................................................4
1.
2.
3.
4.
POSLOVI E-BANKING-a....................................................................................................10
4.1.
4.2.
5.
6.
E-BANKING U SRBIJI................................................................................................................16
1.
2.
2.1.1.
3.1.
1.2.
1.3.
1.4.
2.1.
2.1.1.
2.1.2.
2.2.
2.
BANKA INTESA..................................................................................................................44
2.1.
INTESA BANCI........................................................................................................................49
ZAKLJUAK................................................................................................................................52
LITERATURA...............................................................................................................................53
INTERNET ADRESE I IZVORI...................................................................................................54
UVOD
Sa obzirom da je poslednjih decenija tehnologija dostigla visok nivo razvoja, taj razvoj je sam po
sebi uticao na mnoge grane poslovnog sveta i od njih zahtevao da njegov razvoj uzajamno
isprate te je sa porastom tehnolokog razvoja dolo i do preoblikovanja bankarske strukture. Brz
3
razvoj interneta evolutivno je uticao na polje bankarstva te je posao pruanja usluga dobio novi,
praktiniji i bri oblik. Radno vreme finansijske interakcije izmeu potreba korisnika i usluga
koje im prua bankarski sistem postalo je neogranieno.
Zamenom za vid elektronskog plaanja uticalo se na razvoj potencijala banaka. Sama pojava
elektronskog novca predstavljala je efikasnu zamenu ne samo za ekove nego i gotov novac.
Razvoj tehnologije je efektivno ispraen razvojem novca te je forma elektronskog novca postala
deo svakodnevnice. Banka je uvoenjem novih servisa na internet redukovala svoje trokove
poslovanja jer danas sa poveavanjem broja komitenata nije vie primorana da otvara novi
poslovni prostor, da ga oprema i zapoljava nove slubenike. Internet danas pokriva znatno vei
geografski prostor. Dobro organizovan informacioni sistem postao je osnova savremenog
bankarstva te postaje glavni preduslov za realizaciju poslovne politike banke kao i njenim samim
upravljanjem. Posmatrano na teritoriji Srbije, moe se zakljuiti da su trenutni infrastrukturni i
tehnoloki zahtevi trita u potrebnoj meri ispunjeni, ali iako uvek postoji dovoljno prostora za
njegovo unapreenje i korienje, nestanak samog papirnog novca u potpunosti se ne moe jo
oekivati. Prema tome, e-banking je koristan podjednako, i za banku i za korisnika.
Korisniku su bankarski servisi dostupni 24/7 a banka bez poveanja broja zaposlenih radi 24 asa
dnevno. Za irenje e-bankinga neophodna je dobra saradnja banke sa svojim klijentima, ali i
angaovanje same drave. Iskustva naprednih zemalja pokazuju da banka bez razvijenog sistema
elektronskog bankarstva vie nee biti u stanju da opstane. Razlog je prvenstveno konkurentna
ponuda i potreba za kvalitetnijim finansijskih servisom koji iziskuje stalno unapreenje.
E-BANKING
1. ISTORIJSKI RAZVOJ E-BANKING-a
Kako je rasla sve vea primena kompjuterske i internet tehnologije u procesu obrade i prenosa
podataka i informacija razvoj bankarstva je sve vie postajao vezan za ovu pojavu. Nove
tehnologije su sa sobom donele evolutivne promene u funkcionisanju banakrskog sistema i
4
drugih finansijskih institucija. Ovi procesi su doveli do potrebe za uvoenjem novih sistema i
tehnologija koje sa sobom nose nove izazove i mogunosti kako za bankarski svet tako i za svet
njegovih korisnika.1
Elektronsko bankarstvo se samo po sebi moe posmatrati kao skup raznovrsniih naina izvoenja
finansijskih transakcija upotrebom informacionih i telekomunikacionih tehnologija.2
Promena koja je zadesila dananje bankarstvo je globalnih razmera i nije zapameno u istoriji
bankarskog poslovanja takav niz velikih i korenitih promena za poslednjih trideset godina.
Kako je vreme prolazilo, broj transakcija u bankarstvu narastao do nesluenih razmera, to je
dovelo da tradicionalna metoda obrade transakcija izae iz upotrebe i poznati su sluajevi iz par
bankarskih sistema u svetu.
Na primer, u SAD i Velikoj Britaniji ovaj problem je bio naroito izraen, a ogledao se u
ogromnoj koliini ekova i druge dokumentacije. Problem je pretio da ugrozi stabilnost itavog
finansijskog sistema. Zbog toga su sredinom esdesetih godina XX veka, preduzete mere za
automatizaciju transakcija, pogotovo onih koje se obavljaju esto i u pravilnim vremenskim
intervalima. Kao rezultat toga nastale su automatske klirinke banke i veliki nacionalni
elektronski platni sistemi poput Fedvajera.
Ovi meubankarski obraunski i platni sistemi razvijeni su za velika plaanja unutar nacionalnih
granica. Potreba automatizovanja transakcija izvan nacionalnih granica dovela je do stvaranja
meunarodnog meubankarskog platnog sistema na veliko. Naime, poetkom sedamdesetih
godina je osnovan SWIFT. Sa istorijske take gledano, prvi sistem koji je mogao da se
okarakterie kao elektronski transfer novca je stvaranje sistema telegrafskog plaanja godine
1918. kada je Federal Reserve Banks u SAD-u zapoela slanje novca putem telegrafa.3
Automatizacija bankarskih poslova zapoeta je ezdesetih godina prolog veka. Razloga za
uvoenje raunara u bankarske poslove bilo je mnogo, a osnovni je taj, to su banke po svojoj
prirodi centralizovane institucije i vano je da u svakom trenutku imaju informacije sa koliko
novca raspolau, koji je deo novca slobodan za reinvestiranje i koji se prilivi sredstava oekuju.
Klasinim metodama rada teko je ostvariv brz odziv bankarskog sistema, pa je uvoenje
raunara u poslove predstavljalo nunost. irenje bankarskih sistema na velike geografske
udaljenosti nametnulo je potrebu da se izgrauju jedinstveni informacioni sistemi i uspostavljaju
iroko rasprostranjene raunarske mree.
Kada su 70-tih godina banke poele da postavljaju svoje mree bankomata shvatili su da je
neracionalno da svaka banka za sebe razvija raunarsku mreu. U tom trenutku dolazi do
standardizacije i povezivanja raznorodnih bankarskih mrea na jednom projektu, a to je mrea
bankomata. To je omoguilo da bez obzira na koji bankomat korisnik doe moe biti usluen, a
banke naknadno u pozadini rasiavaju raune. Ovaj nivo automatizacije pokazao se kao veoma
uspean, ali su investicije u infrastrukturu bankomata i dalje bile velike.
Poetkom osamdesetih godina prolog veka pojavljuju se prvi telefonski servisi. Masovno se
primenjuju,
ali
im
je
osnovni
nedostatak
sigurnost.
Javne
mree
kojima
se
radnik i nije potrebna ekspozitura. Sve to je potrebno je dobro osmiljen softver i pouzdani
sistemi zatite. Ipak ovakav nain rada imao je svojih ogranienja. Korisnik je imao softver na
svom raunaru, na poslu ili kod kue i uvek je bio lokacijski zavistan odakle e posao da obavi.
Internet se tu pokazao kao neprevazien medijum. Korisnik moe da obavi bilo kakvu bankarsku
transakciju od kue, sa posla ili iz bilo kog internet kafea.4
Pojava mobilnih telefona otvorila je nove perspektive. Finansijske institucije sada imaju
mogunost da ponude bankarske, brokerske i usluge osiguranja preko mobilnih telefona,
personalnih digitalnih asistenata (PDA) ili pejdera.
Proirenje bankarskih i brokerskih institucija na kanale mobilnih finansijskih servisa izvreno je
agresivno. Veina Evropskih finansijskih institucija ponudila je komplentno mobilno poslovanje
svojim korisnicima. Godine 1999. oko 90% banaka u Evropi ve je u svojoj ponudi imalo neku
od formi mobilnog bankarstva.
Sa uvoenjem svakog novog komunikacionog kanala rastao je i nivo oekivanja koji se odnosi
na bankarske usluge. Dolazi do ponude pristupa statusnim informacijama svake pojedinane
transakcije i to u vreme kada su i na mestu kada su korisniku potrebni, a ogranienje na klasino
radno vreme postaje neprihvatljivo. Danas se od banaka zahteva prilagoavanje potrebama
svakog pojedinanog klijenta-korisnika.
Kao poetni cilj za uvoenje e-banking-a i unapreivanja trenutnog bankarskog sistema bio je
reavanje problema sistema plaanja zasnovanih na papiru, korienjem potencijalnih prednosti
informacione tehnologije. Stoga je pojava elektronskog naina plaanja nametnula je potpuno
novu filozofiju u bankarstvu koja se zasniva na elektronskoj razmeni podataka i sredstava, koja
je pojmovno odreena kao elektronsko bankarstvo.
Prelazak sa klasinog oblika bankarstva na elektronsko bankarstvo kao rezultat donosi rast
efikasnosti i konkurentnosti, bolji trini nastup kroz bolju segmentaciju kupaca, ali i osvajanje
novih trita. Sve to na kraju rezultira veim prihodom. Ukoliko se primena principa
elektronskog bankarstva nekada mogla tretirati kao pitanje prestia i izbora, danas ona
predstavlja preduslov za opstanak na tritu.6
Kako je broj korisnika rasta, ta pojava je morala biti ispraena rastom kvaliteta usluga. Pozitivna
strana reformisanja bankarskog poslovanja je to to je omogueno korienje usluga 24 sata
dnevno. Oekivani kvalitet usluge ukljuuje i razliite dimenzije usluga. Omoguena je
efikasnija komunikacija sa klijentima bez prostornog ogranienja. Danas ljudi mogu imati banku
unutar svog doma gde god da ive. Internet bankarstvo je mogue obavljati sa bilo kog mesta na
svetu. Potrebno je da korisnik ima otvoren raun u nekoj banci koja prua usluge internet
bankarstva, da na mestu iz kog obavlja poslovanje postoji raunar sa pristupom internetu, i da
korisnik zna sve ifre koje su mu potrebne za ulazak u internet banku i njegov raun.
Ranije je bilo potrebno utroiti vreme za dolazak i odlazak u filijalu banke, zatim vreme za
ekanje u filijalama, vreme za popunjavanje obrazaca, ekova i ostalih dokumenata, kao i vreme
za obavljanje samih transakcija. Internet bankarstvo je daleko bri nain za obavljanje
bankarskog poslovanja, a elektronsko bankarstvo najeftiniji oblik obavljanja bankarskih
transakcija.7 Provizije koje se plaaju za obavljanje bankarskih usluga u e-bankarstvu su nie od
onih u tradicionalnom bankarstvu.
6 Preuzeto sa www.kredit.rs
7 U SAD je izraunato da jedna transakcija u elektronskom bankarstvu staje samo jedan cent, a ne jedan dolar
koliko je iznosila u klasinom bankarskom poslovanju.
4. POSLOVI E-BANKING-a
Poslovi e-bankinga mogu se svrstati u sledei niz radnji ili kategorija:
1. Pristup i pregled stanja na raunima korisnika,
2. Evidencija svih transakcija,
3. Plaanja,
4. Transfer novca sa rauna na raun,
5. Izmena informacija,
6. Naruivanje ekova,
7. Kontakti,
8. Plaanje predefinisanih rauna (PTT, EDB, Info stan..).
4.1.
10
Dakle obaveza je banaka da za pravna lica obezbede novi finansijski servis. To je znaajno
poveanje obima poslovanja i moe se reiti na jedan od dva naina:
1. Poveanjem broja svojih altera i alterskih radnih mesta ili
2. Obezbeenjem elektronskog bankarstva / elektronskog platnog prometa.
4.2.
1. Unos i kontrola podataka platnih naloga preputa se komitentu. Radi se o hiljadama naloga koje
bi inae morali da unose i kontroliu zaposleni radnici u banci.
2. Cena pojedinane transakcije je 10 do 15 puta nia od cene obrade transakcije na klasian nain
preko altera.
3. Pruanje kvalitetnije usluge komitentima istovremeno sa preuzimanjem na voenje njegovog
rauna / iz ZOP-a/ u banku.
4. Brzo irenje baze komitenata na irem geografskom podruju, jer komitent moe da bira kojoj
banci e poveriti voenje svog rauna znai i tamo gde banka nema nikakav alter na podruju
gde ivi i radi komitent.
5. Smanjenje trokova kroz nepotrebno otvaranje altera i zapoljavanje alterskih radnika.
6. Smanjenje trokova papira kao i potanskih trokova u svakodnevnom poslovanju jer se oni
formiraju kod komitenta (nalozi, izvodi, PTT marke).
7. Preuzimanje komitenata od banaka koje ne nude elektronsko bankarstvo, znai poveanje broja
komitenata i dobiti po osnovu ovog posla.
8. Veoma lako preuzimanje velikog broja komitenata u veoma kratkom vremenu, jer broj
bankarskih slubenika nije ograniavajui faktor.
9. Smanjivanje redova u bankama, jer banka koja radi na klasian nain i ima veliki broj
11
12
1) operativni rizik,
2) reputacioni rizik,
3) pravni rizik,
4) rizik internacionalnog poslovanja,
5) ostali rizici (kreditni, trini, kamatni, valutni, politiki, zakonski, rizik likvidnosti,
rizik solventnosti i rizik kapitala banke).9
Operativni rizik nastaje kao rezultat neadekvatnih i neuspenih unutranjih procesa, ljudi i
sistema ili spoljanjih sluajeva. Iz ovog zakljuujemo da se operativni rizik moe pojaviti na
sledeim nivoima: a) rizik kadrova, b) rizik procesa, c) rizik tehnike, d) rizik informacione
tehnologije. Operativni rizik se moe pojaviti i zbog neadekvatno implementiranog elektronskog
bankarstva.
Reputacioni rizik se odnosi na negativni imid poslovanja banke koji je stvoren od strane javnog
mnjenja. Zbog ovog rizika je u elektronskom bankarstvu prisutan znaajan odliv sredstava ili
odliv klijenata iz banke, kao posledica loih komunikacionih mrea, kada klijentima nisu
dostupne informacije o stanju njihovih sredstava na raunima.
Pravni rizik nastaje usled nepotovanje zakona, pravila ili propisane prakse. Posebno je znaajno
pravno regulisati spreavanje pranja novca, jer mogunosti elektronskog bankarstva mogu biti
veoma atraktivne za ovaj vid zloupotreba.
Rizik internacionalnog poslovanja nastaje sa sve veom primenom elektronskog bankarstva u
meunarodnin plaanjima. Ovaj rizik poiva na tehnologiji koja ne poznaje geografske barijere
jedne regije ili drave.
Ostali rizici elektronskog bankarstva odnose se na odobravanje kredita, plaanje kamata,
promenu deviznog kursa, trinu promenu cena, odravanje likvidnosti i solventnosti, kao i na
pojavu politikog rizika, odnosno rizika drave.
9 Prof. dr Nenad Vunjak: Finansijski menadment (knjiga 5 Poslovne finansije), Subotica, 2005.
13
EFT sistema. Upotrebom bankomata (Automated Teller Machines ATM) poslovne banke vre
utedu vremena klijentima sa: efikasnijim podizanjem gotovine, polaganjem depozita, prenosom
sredstava na druge raune u uvidom u stanje rauna klijenata.
- Kuno bankarstvo (Homebanking system) predstavlja komunikaciju poslovne banke i klijenta
koji se nalazi u kui. Sa razvojem telekomunikacionog servisa u obliku digitalne govorne
tehnologije, stvorila se mogunost neposrednog transfera informacija i naloga putem telefonske
mree. Da bi se mogla primeniti govorna tehnologija, neophodno je da se telefonski aparat preko
telefonske mree povee sa hardverskim dodatkom, koji pod uticajem softvera alfa numerike
podatke iz datoteke pretvara u govorni signal (raunar govori). Govorna tehnologija se moe
primeniti i na drugi nain, tako da se raspoznaju govorne komande ili da se deblokira jedan broj
izolovanih rei ili izraza. Govorna tehnologija se najvie primenjuje u engleskom govornom
podruju.
- Internet (on-line) bankarstvo predstavlja oblik interaktivnog elektronskog bankarstva, koji se
temelji na korienju raunarske mree interneta. Klijentima poslovne banke prua se
mogunost da korienjem personalnog raunara, bez odlaska u banku komuniciraju sa svojim
raunom. U praksi se ovaj vid bankarstva naziva virtual banking. Dosadanja skromna iskustva
u internet bankarstvu pokazuju, da korisnici putem interneta mogu:
1. da plate raune,
2. da investiraju u hartije od vrednosti
3. da kreiraju svoj valutni portfolio,
4. da od svoje poslovne banke dobiju savet i objanjenje.
Pristalice internet bankarstva istiu niz prednosti ovog oblika virtuelnog bankarstva nad
klasinim tradicionalnim oblikom bankarstva.
E-BANKING U SRBIJI
1. ISTORIJA RAZVOJA DOMAEG E-BANKING-a
15
16
relativno malo kao i broj kartica sa kojima je plaano. Ipak ne treba smetnuti sa uma da je pod
izuzetno tekim uslovima razvijen sistem plaanja kakvih je u to vreme bilo malo u svetu.
Zakon o elektronskoj trgovini u lanu 11 istie svoju vezu sa elektronskim potpisom. U ovom
lanu se navodi:24 Kada se kao pretpostavka punovanostii nastanka ugovora zahteva potpis
lica, smatra se da taj uslov zadovoljava eletronska poruka potpisana kvalifikovanim elektronskim
potpisom, u skladu sa zakonom kojim se ureuje elektronski potpis.
U pogledu verifikacije identiteta uesnika u prometu preko interneta istie se vanost Zakona o
elektronskom potpisu, koji moe biti i uslov punovanosti ugovora u elektronskom obliku.
Upisom prvih sertifikacionih tela za izdavanje kvalifikovanih elektronskih sertifikata, stvoreni su
uslovi za primenu elektronskog potpisa u praksi.
Zakon o platnom prometu u lanu 9 pored pisane i usmene forme, navodi i elektronski oblik
naloga za plaanje.
17
U skladu sa zakonom, banke organizuju izdavanje platnih kartica i plaanje platnim karticama i
drugim instrumentima plaanja. Zakon o elektronskom dokumentu u lanu 4 navodi: 11 Ako je
propisom utvren pismeni oblik kao uslov punovanosti pravnog akta, odgovarajui elektronski
dokument potpisuje se kvalifikovanim elektronskim potpisom, u skladu sa zakonom koji ureuje
elektronski potpis. Zakon predvia dostavljanje elektronskih dokumenata izmeu organa vlasti i
stranaka putem elektronske pote.
2.1.
Zakon o elektronskom potpisu u Srbiji, izglasan je u Narodnoj skuptini Republike Srbije dana
14. decembra 2004., i publikovan u Slubenom glasniku Republike Srbije br. 135 od 21.
decembra 2004. godine.
Zakon je u potpunosti usklaen sa EU Direktivom 1999/93/EC, koja predstavlja utemeljenje
elektronskog potpisa i na osnovu nje su doneti Zakoni o elektronskom potpisu u svim zemljama
EU, kao i u veini ostalih zemalja Evrope.
Osnovne odredbe zakona navode se u lanu 1:26 Ovim zakonom ureuje se upotreba
elektronskog potpisa u pravnim poslovima i drugim pravnim radnjama, poslovanju, kao i prava,
obaveze i odgovornosti u vezi sa elektronskim sertifikatima, ako posebnim zakonom nije
odreeno.
Osnovna uloga zakona o elektronskom potpisu svodi se na dve najvanije stvari:
-
potpisu,
da propie uslove koje moraju da ispune sertifikaciona tela koja izdaju kvalifikovane
sertifikate za verifikaciju kvalifikovanih elektronskih potpisa.
Elektronski potpis - skup podataka u elektronskom obliku koji su pridrueni ili su logiki
povezani sa elektronskim dokumentom i koji slue za identifikaciju potpisnika,
Kvalifikovani elektronski potpis - elektronski potpis kojim se pouzdano garantuje identitet
potpisnika, integritet elektronskih dokumenata, i onemoguava naknadno poricanje odgovornosti
za njihov sadraj, i koji ispunjava uslove utvrene ovim zakonom,
Potpisnik - lice koje poseduje sredstva za elektronsko potpisivanje i vri elektronsko potpisivanje
u svoje ime ili u ime pravnog ili fizikog lica,
Podaci za formiranje elektronskog potpisa - jedinstveni podaci, kao to su kodovi ili privatni
kriptografski kljuevi, koje potpisnik koristi za izradu elektronskog potpisa,
Sredstva za formiranje elektronskog potpisa - odgovarajua tehnika sredstva (softver i hardver)
koja se koriste za formiranje elektronskog potpisa, uz korienje podataka za formiranje
elektronskog potpisa,
Sredstva za formiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa - sredstva za formiranje
elektronskog potpisa koja ispunjavaju uslove utvrene ovim zakonom,
Podaci za proveru elektronskog potpisa - podaci, kao to su kodovi ili javni kriptografski
kljuevi, koji se koriste za proveru i overu elektronskog potpisa,
Sredstva za proveru elektronskog potpisa - odgovarajua tehnika sredstva (softver i hardver)
koja slue za proveru elektronskog potpisa, uz korienje podataka za proveru elektronskog
potpisa,
19
Kvalifikovani elektronski sertifikat, u smislu ovog zakona, je elektronski sertifikat koji izdaje
sertifikaciono telo za izdavanje kvalifikovanih elektronskih sertifikata i koji mora da sadri:
12 Simi R., Markovi M. Poslovno bankarstvo i elektronsko poslovanje, BP, Beograd, 2004.
20
elektronski sertifikat,
ogranienja vezana za upotrebu sertifikata, ako ih ima.
13 www.poslovnimagazin.com
22
14 www.personalmag.rs
23
kreditnim karticama, plaaju raune, da vre konverziju valute i to sve, a da ne moraju da idu do
banke.
Nova jedinstvena usluga na naem tritu je zasnovana na platformi Logosa (lanica Asseco
SEE grupe) i korienjem Peximovog Servisnog centra za elektronsko bankarstvo 247.
Usluga je nezavisna od izbora mobilnog operatera i sve tri mree su podrane.
Jedini preduslov je da klijent poseduje raun u OTP banci, kao i mobilni telefon koji podrava
Java aplikacije. OTP banka Srbija, lanica OTP grupe, i Pexim su ve uspeno saraivali, a ovaj
ugovor je poseban zbog plasiranja nove i ekskluzivne usluge na naem tritu.
Dosadanji rezultati Internet bankarstva u Srbiji obeavaju. Bankari su zadovoljni efikasnou
platnog prometa, a po njihovim reima korisnici su se jako brzo privikli. Oekivanja vodeih
banaka su da e se u narednih tri godine doi do nivoa kada e se vie od polovina prometa
odvijati na Internetu. Srbiji tek 12,7 odsto graana koristi internet servise za svoje potrebe: za
line kontakte, posete javnih ustanova ili organa administracije, naruivanje dokumenata ili
plaanje rauna15.
Prema podacima Republikog zavoda za statistiku, ak vie od 50 odsto graana zna za tu
mogunost ali je trenutno ne koristi. Zahtevi za jefinijim uslugama, jednostavnim dolaskom do
istih i sve vee znanje o informacionoj tehnologiji i mogunostima koje ona prua u
pojednostavljanju obavljanja redovnih aktivnosti i utede vremena, postaju imperativ
savremenog ivota.
Za razliku od graana pojedinano, vie od 50 odsto novanog toka preko banaka obavlja se
elektronski, a vie od 70 odsto privrednih subjekata koristi tu uslugu. Graani Srbije dobili su
jednostavan i efikasan servis za narucivanje bankarskih usluga i proizvoda preko Interneta.
Internet banka, proizvod portala krediti.rs, sastoji se od Internet altera na kome moete da se
informiete o uslovima kreditiranja koje nude banke u Srbiji i da istovremeno aplicirate za
najpovoljniji kredit. Jedino to vam je potrebno je internet konekcija i klik na adresu internet
portala www.krediti.rs. .
15 www.krediti.rs
24
Elektronski novac zamenjuje gotovinu i ekove, njime se vri kupovina roba i usluga pomou
raunara u okviru komercijalnih raunarskih mrea, kao to je internet ili poslovnih bankarskih
mrea kao to je SWIFT. Prednost elektronskog bankarstva nad obinim novcem je u tome to je
16 Zeevi, dr Miodrag: Bankarstvo, Evropski Univerzitet, Beograd, 2009, str. 563
25
ono informacija u raunaru koja moe da se programira. Elektronski novac postaje pametan
novac u obliku takozvanih pametnih kartica.
Najvee tehnoloko dostignue u razvoju bankarstva je pojava elektronskog novca, a samim tim i
elektronskog bankarstva. Novac je, u savremenoj interpretaciji, informacija. Kroz njega se
markira pravo nekog subjekta u odnosu na robu i usluge koje egzistiraju u jednom drutvu.
Elektronski novac odnosno elektronsko plaanje je razmena materijalnih sredstava putem
telekomunikacionih infrastruktura, kakve su intranet sistemi banaka ili pak Internet. Ovakav
novac u osnovi je virtuelan i predstavljen je brojanim sistemom koji postoji u memoriji
raunara, te kao takav ne poznaje geografske granice i moe se praktino u trenutku prebaciti na
velike udaljenosti. Premda je ee u upotrebi elektronski novac, terminoloki je precizniji
naziv digitalni novac, jer se prvi moe koristiti i u analognim transakcijama.
Digitalni novac predstavlja vrhunac apstrakcije jer se gubi bilo kakav fiziki ekvivalent i novac
se pretvara u informaciju. U irem smislu digitalni novac se moe definisati kao: novac koji se
kree kroz elektronske medije, tj. van uobiajenih kanala plaanja koje tradicionalno podravaju
banke.17
Ova definicija vremenom sve vie gubi na tanosti jer ve danas veina transfera
novanih sredstava ide putem elektronskih medija. Jedini transfer novca je snadbevanje
ekspozitura banaka gotovim novcem i prijem novca iz trgovina.
Elektronski novac moe se efikasno koristiti za elektronsku trgovinu samo ako postoji
infrastruktura visokog tehnikog nivoa. Velika brzina prenosa podataka je osnovni preduslov za
istovremeni prenos informacija o proizvodima potencijalnim klijentima. Pristup mora biti
jednostavan i ekonomian. Domainstva moraju biti opremljena personalnim raunarima sa
17 Vaskovi, dr Vojkan: Sistemi plaanja u elektronskom poslovanju, Fakultet organizacionih nauka, Beograd,
2007, str. 48.
27
odgovarajuim softverom. Kada su ispunjeni ovi tehniki uslovi, na red dolazi reavanje
problema bezbednosti.
28
3. korisnici,
4. trgovci,
5. kue za kriling transakcija sa elektronskim novcem.
Najznaajniji su emitenti elektronskog novca. Mreni operateri i dobavljai obezbeuju
tehniku podrku, dok su institucije za kriling obino banke ili specijalizovane institucije u
vlasnitvu banaka. Moe biti jedan ili vie emitenata u
organizovan.
18 Gledovi, dr Branko: Elektronsko poslovanje, Visoka poslovna kola strukovnih studija, Valjevo, 2008, str.
30
centralne banke
31
Najpoznatiji on-line sistemi su E-Cash firme DigiCash; i NetCash, sistem koji je razvijen na
Univerzitetu june Kalifornije. Najpoznatiji of-lajn sistemi su Mondex i VisaCash.19
E-Cash.
E-Cash je anonimni digitalni novac ija se ispravnost proverava on-line, od strane odgovarajue
finansijske institucije. E-Cash sistem razvila je firma DigiCash, a od 1995. godine nudi ga Mark
Twain Bank iz Sent Luisa. Pored toga, od 1997, u okviru pilot-projekta, E-Cash je ponudila i
Deutshe Bank AG iz Frankfurta. Potroai povlae digitalni novac sa svog E-Cash rauna
upotrebom tzv. slepe metode i skladite ga na fiksnom disku svog raunara.
Slepa metoda funkcionie na sledei nain. Klijent alje digitalnu novanicu, sa ifriranim
serijskim brojem, finansijskoj instituciji. Finansijska institucija "overava" novanicu i alje je
nazad klijentu. Klijent zatim deifruje serijski broj. Prema tome, serijski broj nije poznat
finansijskoj instituciji, to garantuje anonimnost. Da bi se spreila dvostruka potronja,
finansijska institucija mora da evidentira serijske brojeve svih prispelih digitalnih novanica.
Pri svakoj kupovini preko Interneta, potroa daje digitalne novanice trgovcu. Trgovac odmah
prebacuje ove novanice u svoju banku, kako bi proverio da li su ispravne. Trgoveva banka
registruje brojeve emitovanih digitalnih novanica, bez mogunosti identifikacije potroaa koji
ih je utroio. Konano, ako je sve u redu, saldo na raunu trgovca poveava se za dati iznos, a
trgovac isporuuje proizvode/usluge.
Digitalne novanice mogu se koristiti samo jednom. E-Cash se moe smatrati valutom za sebe.
Finansijske institucije morae da koriste specijalne raune. One e, takoe, garantovati
konverziju u realni novac. Zbog toga e centralne banke imati potekoe pri kontrolisanju
novane mase, jer finansijske institucije mogu kreirati dodatni novac i time poveati novanu
masu.
Bezbednost E-Cash-a postie se upotrebom asimetrinog kriptografskog algoritma. Pristup
raunu moe dodatno biti zatien upotrebom linih lozinki. Registrovanjem serijskih brojeva
digitalnih novanica spreava se dvostruko troenje. Trokovi provere autentinosti digitalnih
novanica su relativno veliki, jer provera treba da se obavi on-line..
NetCash
NetCash metoda je razvijena na Univerzitetu june Kalifornije (University of Southern
California).
Znaajna
karakteristika
ovog
projekta
jeste
upotreba
ve
postojeih
33
34
Od svog platnog servera on dobija nove novanice, ili se odgovarajui iznos prebacuje na
njegov raun. Konani kliring obavlja novani server.
Serijski brojevi svih novanica koje nisu vraene nazad i koje nisu istekle skladite se u
novanom serveru, kako bi se spreilo dvostruko troenje. To znai smanjenu anonimnost.
Anonimnost se moe poveati razmenom ovih novanica na drugom serveru.
Mondex
Mondex sistem digitalnog novca razvija firma Mondex U. K., koja je, nakon kupovine
kontrolnog paketa akcija od strane MasterCard-a, postala deo kompanije MasterCard. Za razliku
od prethodna dva sistema, Mondex je prvobitno razvijan kao off-line sistem, koji se sada
prilagoava Internetu. Mondex je, u celini, zasnovan na karticama sa mikroipom, a jedinstven je
po tome to omoguava transfer s kartice na karticu. Kao to je to sluaj kod
E-Cash sistema, i Mondex koristi sertifikate koji glase na donosioca - novac se smeta na
korisnikovu karticu.
Meutim, za razliku od E-Cash-a, Mondex novac se moe prenositi sa jedne kartice na
drugu beskonaan broj puta, bez potrebe nekog centralizovanog kliringa ili verifikacije od
35
strane neke banke. Prema tome, Mondex je od svih sistema digitalnog novca najpribliniji
realnom novcu.
Kljuna razlika izmeu Mondex-a i realnog novca je mogunost praenja transakcija
koju prua Mondex. Mondex kartice evidentiraju svaku transakciju putem jedinstvenog
identifikatora, koji se moe koristiti za praenje transakcija, ako je to potrebno.
Kljuni momenat kod Mondex-a je i bezbednost, koja postoji u dva primarna aspekta
sistema: hardveru na kartici i procesu prenosa vrednosti. Mondex garantuje bezbednost sistema
zasnovanog na karticama sa mikroipom. Sutina Mondex-ove hardverske bezbednosti je da
digitalni novac ne moe da egzistira nigde osim na Mondex kartici. Nijedna druga kartica sa
ipom ili hardverski ureaj koji se predstavlja kao Mondex kartica ne moe da komunicira sa
pravom Mondex karticom. Mondex kartica otkriva lane kartice i odbija da izvri transfer novca
na njih. Sistem se zasniva na injenici da je svaka kartica overena Mondex-ovim digitalnim
potpisom. Sam proces transfera je, takoe, krajnje bezbedan.
Kada se obavlja transfer izmeu potroaa i trgovca, na primer, dve kartice ne samo da
meusobno proveravaju autentinost, ve se transfer obavlja u sekvencama, tako da novac ne
moe istovremeno da egzistira na dva mesta. Novac se oduzima sa potroaeve kartice pre nego
to se upisuje na trgovevu karticu. Transfer ne moe da funkcionie ni na koji drugi nain. Zbog
injenice da je Mondex sistem zasnovan na karticama, jedan od najveih problema je taj to je
potrebno da potroai poseduju itae kartica. Ovo nije jednostavan zahtev, pa mnogi tvrde da je
firma DigiCash bila u pravu kada je formirala E-Cash sistem, kao sistem koji je baziran
iskljuivo na softveru.
Visa Cash
VisaCash je projekat kompanije Visa. Ovim sistemom Visa pokuava da razrei ekonomske
probleme sa kojima se susree MasterCard-ov Mondex sistem, na taj nain to finansijska
institucija, koja vri emisiju, moe da profitira na VisaCash-u. I ovaj sistem funkcionie na bazi
sertifikata koji glasi na donosioca, a zasnovan je na karticama sa mikroipom. Ma koja Visa
banka moe da emituje VisaCash i da profitira od takve emisije, a u sluaju izbacivanja kartica iz
36
upotrebe banka moe da zaradi i onu vrednost koju su potroai zaboravili na kartici, ili su je
odbacili.
Ovaj sistem je uveliko reklamiran na olimpijskim igrama u Atlanti. Mada je VisaCash,
posmatrano iz finansijske perspektive povoljniji za bankarski sektor, nedostaje mu
multifunkcionalnost i prilagodljivost21 koju poseduje Mondex sistem. U Mondex sistemu
korisnici mogu neogranieni broj puta da prebacuju novac s kartice na karticu. Banke su
potrebne jedino u sluaju polaganja depozita ili podizanja novca sa rauna. U VisaCash sistemu
potroaima nije na raspolaganju ovakva mogunost.
Token je runi ureaj koji generie vremenski password za autentifikaciju korisnika. Sistem
autentikacije pomou tokena zasnovan je na dve alternativne eme: upit odgovor (challengeresponse), vremenski sihronizovana autentikacija (timesynchro-nous authentication).Biometrijski
sistem zatite se oslanja na tehnike merenja i statistike analize ljudskih karakteristika.
21 www.pks.com
37
ProCredit Banka ima veoma skladno realizovan sajt sa kategorijama koje njene komitente
najvie interesuju a to su :
O nama
Biznis
Poljoprivreda
Stanovnitvo
Ljudski resursi
Kontakt
38
Web
Fx klijent aplikacija (offline reim)
SMS
WA
Faks
E-mail
22 http://www.procreditbank.rs/
39
Takodje mogu e je dobijati izvode preko e-mail, faksom pri svakoj promeni na raunu ili u
odrejenim definisanim vremenskim intervalima, takodje SMS servis postoji koji nam javlja
stanje rauna prilikom promena ili u definisanom terminu.
ProCredit banka nudi standardne mogunosti za e-banking a to su :
1.
2.
3.
4.
E-Probanking za fizika lica nudi pregled stanja dinarskih i deviznih rauna, pregled uplata
isplata sa rauna prenos sa rauna na raun, medjutim plaanja nisu omoguena. Fizika lica
takodje mogu da koriste SMS servis, e-mail i faks. Wap kao to je ve re eno se takodje koristi
za pregled stanja na raunima i izmena, ali nije mogue vriti plaanja preko njega.
ProCredit Banka nudi posebnu usluga koja se zove ProPay. ProCredit Banka pripada mrei
od devet banaka koje posluju irom Jugoistone Evrope tj u: Bosni i Hercegovini, Bugarskoj,
Makedoniji, Kosovu, Rumuniji, Gruziji, Albaniji i Ukrajini.
Par rei o ovom servisu ProCredit banke: ProPay je meunarodni sistem plaanja koji
omoguava brzo i ekonomino izvrenje naloga meunarodnog platnog prometa izmeu 9
banaka lanica ProCredit mree u Jugoistonoj Evropi, kao i izmeu banaka i finansijskih
institucija iz Rusije koja je takodje ukljuena u ProPay sistem.
40
Ovu uslugu mogu da koriste svi komitenti ProCredit banke i fizika i pravna lica, na sajtu
ProCredit Banke navode se mogunosti ovog sistema a to su:
Zato ProPay?
Plaanja u okviru ProPay sistema se realizuju u roku od 3 sata tj. primalac dobija novac na svoj
raun u nekoj od ProCredit Banaka u toku istog dana. Transfer se obavlja po niim provizijama
u odnosu na druge meunarodne transfere. Provizije za ProPay odlive novca kreu se u rasponu
od 720 dinara do maksimalnih 7.200 dinara. Prilivi novca u okviru ProPay sistema, obavljaju se
bez provizije i za preduzea i za fizika lica
Osim mogunosti priliva novca iz inostranstva bez provizije putem ProPay usluge, tediama
ProCredit Banke u Srbiji je omogueno da utede i na provizijama za druge transfere novca.
tedie mogu primiti novac bez naplate provizije iz bilo koje zemlje sveta ukoliko svoje prilive
oroe na period od najmanje 3 meseca.
ProCredit Banka ima standardne servise u e-banking sistemu kojem nudi, takodje podraava
skoro sve servise (Web, Offline aplikacije, Wap, Sms, Faks) i za pravna i za fizi ka lica a u
pripremi su dodatne mogunosti npr uplate putem Wap servisa samo za pravna lica.
41
Ono to bi trebalo dodati da bi ova banka stvarno bila prava elektronska banka je:
1.
2.
3.
4.
2. BANKA INTESA
42
Banka Intesa je jedna od prvih privatnih banaka u Srbiji. Od 1991. godine do danas ova
banka broji ukupno 1,4 miliona klijenata. Od 2005. godine posluje kao deo grupacije Banca
Intesa, koja danas nosi naziv Intesa Sanpaolo, najsnanije italijanske bankarske grupacije, sedme
banke u evrozoni po visini trine kapitalizacije i jedne od petnaest najveih banaka u svetu.
Nastala spajanjem vodeih italijanskih banaka, Intesa Sanpaolo je danas prisutna u preko 40
zemalja sveta.
Godine 2006. Intesa banka je osnovala lizing kompaniju, Intesa Leasing, sa eljom da zaokrui
ponudu finansijskih usluga. Ve naredne godine postaje vodea banka u Srbiji po svim
najznaajnijim parametrima uspenosti poslovanja.
Godine 2008. banci je pripojena Panonska banka, ime je postala jo snaniji tim od 3.000 ljudi.
Sveobuhvatna ponuda savremenih bankarskih proizvoda, razvijena poslovna mrea - 210
ekspozitura u 120 gradova irom zemlje, ine ovu banku pravim izborom za brojne klijente, bilo
da se radi o fizikim licima, preduzetnicima, malim i srednjim preduzeima ili velikim
kompanijama i lokalnim samoupravama. Klijenti koji se opredele za elektronsko bankarstvo
pruaju sebi niz pogodnosti kao to su: banka koja radi bez vremenskog ogranienja, obavljanje
platnih transakcija izvan objekta poslovnice, provizije za naloge u platnom prometu nie i dr.
bankom. Tada se potpisuje ugovor kojim su regulisana prava i obaveze ugovornih strana, dok je
kroz formu pristupnice definisan tip i opseg usluge koji e se koristiti, zatim ovlaena lica,
ovlaenja nad raunima i dr. Za korienje usluge dovoljno je da klijent ima otvoren raun u
banci i da u bilo kojoj poslovnici aplicira za ovu uslugu. Takoe, potrebno je da klijent poseduje
raunar standardne
konfiguracije i pristup internetu, dok ostalu neophodnu infrastrukturu, kao to je smart kartica i
ita kartice, softver i obuku, obezbeuje banka.
E-banking sistem Banke Intesa korisnicima nudi sledee servise kao usluge elektronskog
bankarstva a to su:
1. Intesa On-line usluge:
a) Poslovanje putem WEB aplikacije.
b) Telefonske usluge:
govorni automat provera stanja,
telefonsko bankarstvo plaanje putem telefona.
c) Dobijanje izvoda putem e-maila,
2. SMS usluge:
a) SMS obavetenja
b) SMS trajni nalog
3. Intesa mobi.
Prijavljivanje (logovanje) na sistem Intesa On-line putem Web kanala se moe vriti na dva
razliita naina: unosom broja rauna i linog identifikacionog broja (LIB), ili korisnikog
imena i lozinke.
U zavisnosti od naina logovanja Banka Intesa On-line putem Web kanala omoguava: uvid u
promet i raspoloivo stanje tekuih rauna, platnih kartica i kredita, prenos sredstava i plaanje
obaveza po kreditnim karticama, kupovinu i prodaju deviza, plaanje mesenih rauna koji su
unapred prijavljeni na alteru banke, tampanje izvoda, kao i bezgotovinska plaanja (uz
logovanje korisnikim imenom i lozinkom ili uz mini CD sa digitalnim sertifikatom i PIN
kodom, koji se moe besplatno preuzeti u bilo kojoj ekspozituri banke).
Da bi se aktivirala usluga SMS trajni nalog dovoljno je da se odredi koji rauni e se plaati
putem trajnog naloga (broj rauna nije ogranien) i primerci rauna se donesu u najbliu
ekspozituru Banca Intesa.
Banka preuzima obavezu da svakog meseca, bez provizije, sa tekueg rauna klijenta plaa
mesene raune i da besplatno, putem SMSa obavetava o ishodu realizacije trajnog naloga.
45
Servisni centar je projektno reenje koje se nudi kao usluga korisnicima koji ve koriste FX
Client aplikaciju kod neke druge banke. Za sve korisnike koji imaju otvoren raun u Intesa
banci, a pri tom koriste usluge Servisnog centra 24x7.co.yu omogueno je da isti kanal, karticu i
aplikaciju koriste i za poslovanje elektronskim putem sa raunom Banca Intesa Beograd. Ova
usluga omoguava poslovanje putem: FX aplikacije (of-line aplikacija) i putem WEB aplikacije
(on-line aplikacija). HAL E-bank je korisnika aplikacija podesna za poslovanje kako malih
preduzea tako i velikih poslovnih sistema. Korisnik je u mogunosti da na bazi instaliranog
softvera, ne naputajui preduzee, platni promet obavlja brzo, jednostavno i efikasno. Namenjen
je korisnicima koji ele da koriste Halcom aplikaciju samostalno ili zajedno sa nekim drugim
projektnim reenjem, kao i korisnicima koji koriste Halcom aplikaciju kod neke druge banke.
Zasniva se na poslovanju putem HAL E-bank aplikacije (off-line aplikacija).
Sva tri projektna reenja, pored navedenog, pruaju mogunost i za:
1. dobijanje izvoda putem e-maila - to omoguava korisnicima da u
zakazano vreme ili automatski po generisanju izvoda u banci dobiju
izvode, za svaki raun na eljenu e-mail adresu.
2. uvid u stanje na raunu putem govornog automata (VOICE):
korisnicima omoguava da putem telefona, u eljenom trenutku
saznaju stanje na svom raunu.
U elji da napravi korak dalje i otvori mogunost kompanijama iz Srbije da se
uklope u svetske tokove prodaje i plasmana proizvoda i usluga, kao i da nastupe na novim
tritima, Intesa je 2007. godine ponudila e-commerce uslugu. To omoguava domaim
kompanijama da proizvode ili usluge prodaju na sajtovima, a u Srbiji danas ovu mogunost
koristi oko 50 kompanija.
47
Grafikon 16. pokazuje ostvaren broj korisnika fizikih lica u periodu od 2007. do 2009. godine,
gde se jasno vidi kako se taj broj poveavao iz godine u godinu i svoj maksimum dostigao u
2009. godini sa ostvarenih 320.892 korisnika aktivni i registrovani korisnici).
48
Grafikon 2. pokazuje kako se broj klijenata (fizika lica) elektronskog bankarstva poveavao
svake naredne godine i svoj maksimum dostigao u 2009. godini sa 252.876 korisnika.
Grafikon 3. pokazuje kako se broj klijenata (pravnih lica) svake naredne godine poveavao i
imao tendenciju porasta.
49
50
ZAKLJUAK
Cilj ovog rada je bio objanjenje pojma E-bankinga u kojoj meri ono utie na poboljanja u
poslovanju. Objanjeni su svi segmenti i pojmovi koji se koriste u ovoj irokoj oblasti. Koje se
tehnologije koriste za zatitu i prilikom transakcije i koja sredstva plaanja uestvuju u
elektronskom bankarstvu sa svojim prednostima i manama.
Danas ivimo u drutvu iji je razvoj i uspeno funkcionisanje ponajvie determinisano stalnim
promenama i inovacijama u razliitim oblastima nauke, tehnike i komunikacija. Razvoj novih
tehnologija, nesumljivo ima veliki uticaj, kako na ivot ljudi, tako i na razvoj poslovanja. Banke
su poznate kao veliki korisnici informacionih tehnologija. Najnoviji trendovi na finansijskom
tritu sugeriu da se u svetu odvija proces udruivanja banaka na globalnom nivou, koji
efikasno podravaju najsavremenije informaciono komunikacione tehnologije i u kojima banke
prepoznaju jednu od kljunih mogunosti za smanjivanje trokova poslovanja i rast
konkurentnosti.
Implementacijom nove komunikacione i informatike tehnologije, odnosno bankarstvo danas
odlikujui se novom kombinacijom i interakcijom distributivnih kanala inovira, pri tom, ponudu
nove lepeze bankarskih proizvoda i usluga. Banke nude svojim klijentima putem raunara skoro
sve usluge koje klijent moe dobiti na alteru banke: otvaranje rauna, plaanje rauna, plaanje
obaveza po kreditnim karticama, podnoenje zahteva za kredit, bezgotovinska plaanja i dr.
Sutina nuenja servisa elektronskog bankarstva, posebno kada su graani u pitanju, jeste pre
svega vei komfor, u smislu dostupnosti usluga tokom celog dana, bez vremenskog ogranienja.
Graani mogu da obave sve poslove kao na alteru, bez odlaska u banku, iz svoje kue ili
kancelarije. Takoe bitan razlog jeste i smanjenje trokova poslovanja. Smatra se da je cena
poslovne transakcije i do 20 puta nia za fizika lica, a ak do 40% za pravna lica, ukoliko se
izvri preko interneta a ne na alteru banke. Brzina transakcije i digitalni zapis svake, umnogome
olakavaju poslovanje i ine ga brim. S druge strane, postoji dosta razloga koji jasno pokazuju
koliko e-banking znai bankama. Vei ugled i imid na tritu, vei prodor, lake prilagoavanje
promenama, poveanje efektivnosti u smislu irenja trinog potencijala i boljeg zadovoljavanja
potreba potroaa. Omoguava se kvalitetan marketng bankarskih usluga i iste se mogufokusirati
na pojedinane klijente. Na taj nain se ostvaruje bolja saradnja i stie vee poverenje.
Dostupnost informacijama je bolja a pritisak na alteru banke ne postoji. Otra konkurencija u
51
Srbiji podstie pojedinane banke da ponude to vee pogodnosti za svoje klijente, pri emu
svaka potencira svoje najbolje reenje za elektronsko bankarstvo. U poplavi banka danas, jedan
od faktora koji odluuje kojoj e se banci klijent prikloniti, jeste kvalitet e-bankinga koji neka
banka prua.Bez upotrebe moderne informacione tehnologije, u sadanjem svetu se ne moe
uspeno poslovati. Razvoj globalne ekonomije i komercijalizacija interneta omoguile su
nesluene razvojne mogunosti u poslovanju preduzea, finansijskih institucija, naunih
asocijacija i ostalih kako profitabilnih, tako i neprofitabilnih organizacija.
Zahvaljujui ovom razvoju, stvoreni su potpuno novi poslovni odnosi izmeu samih banaka, kao
i banaka i njihovog okruenja. U Srbiji je elektronsko bankarstvo zaivelo 6. januara 2003.
godine.
Nakon svega izloenog u istraivanju, jasno se vidi da se elektronsko bankarstvo od trenutka
svog nastanka pa do dananjih dana neprekidno razvijalo i uvoenjem novih tipova usluga.
Tehniko-tehnoloke opremljenosti banaka u Srbiji je na zadovoljavajuem nivou. Bankomati su
doprineli jednostavnijem nainu podizanja i uplate sredstava na tekuim raunima. U Srbiji se
broj bankomata znatno poveao u poslednjih nekoliko godina i taj broj iznosi 2500. Plaanje
roba i usluga putem POS terminala (60 hiljada prodajnih mesta u Srbiji) se stvaraju uslovi za sve
veu upotrebu elektronskog novca. injenica je da elektronski novac sve vie dobija na znaaju.
Internet kao veliki poslovni potencijal zahteva elektronski novac i u svetskoj praksi njegova
upotreba je sve vie prisutna. Meutim ovaj oblik elektronskog bankarstva kod nas jo uvek nije
potpuno razvijen. Samo 2% od ukupnog broja stanovnitva Srbije kupuje putem interneta. Kao
uzrok tome navodi se injenica da je u Srbiji mali broj kompjuterski obrazovanih ljudi i da mali
broj ljudi poseduje internet prikljuak (36,7% stanovnika Srbije koristi internet). Takoe
nedovoljno razvijena svest graana umanjuje korienje ove usluge. Razlog tome doprinosi i
injenica da su graani vrlo skeptini i novine posmatraju sa prevelikom dozom otpora. Poseban
problem predstavlja i nepoverenje u ovakav nain poslovanja. Zbog toga je neophodno
informisati i edukovati korisnike, pogotovo u pogledu bezbednosti ovakvih transakcija.
LITERATURA
52
www.emagazin.co.yu
www.krediti.rs
www.poslovnimgazin.biz
www.personalmag.rs
www.smedia.rs
http://www.procreditbank.rs/
54