Brzi uvod u racunalnu ucionicu i linux

Numericke metode

Ivo Batistic
Fizicki odsjek, PMF
Sveucilite u Zagrebu

predavanja 2007/2008

Pregled predavanja
Uvod
Racunalna ucionica
Linux korisnicki racun
Sucelje za rad
Prijava za pocetak rada
SSH i sigurnost
Poslovi na racunalu
Osnovni pojmovi
Linux ljuska
Datotecni sustav
Putanja
Naredba ls
Radna putanja
Poslovi s datotekama
Vlasnitvo i dozvole
Kucni imenik
Kako napraviti imenik

Racunalna ucionica

Racunala u racunalnoj ucionici su dual-boot: mogu raditi kao

Windows (XP,2000,98,..) i kao Linux racunala.

Selekcija Windows/Linux se radi prilikom pokretanja (boot)

racunala.

Da bi se koristili racunalom s Windows operacijskim sustavom

treba rabiti korisnicko ime: student i ifru: student.
Svi imaju isto korisnicko ime i ifru.

Da bi se koristili racunalom s Linux operacijskim sustavom treba

zatraiti korisnicko ime i ifru od sistemskog inenjera (soba 101 1 kat). Svi studenti fizike imaju na to pravo.
Korisnici imaju razlicita korisnicka imena i ifre.

Linux korisnicki racun

Svi trebaju zatraiti linux korisnicki racun da bi mogli rjeavati

probleme iz Numerickih metoda koji c e dobivati.

Uz korisnicki racun dobiva se i:

prostor na disku racunala dominis.phy.hr na koji c e se moci

spremati programi iz Numerickih metoda.

email-adresa (xxxx@dominis.phy.hr)

Sucelje za rad
Graficko sucelje (za racunala u ucionici)

Windows XP,2000,98,Vista ....

Linux (KDE, GNOME,...)

Rad u ljusci (konzola,terminal,..)

Poslovi se obavljaju koristeci tekstualno napisane
naredbe.
Mana: Treba poznavati sintaksu tekstualnih
naredbi.
Prednost: Omogu
cuje rad na udaljenim
racunalima.

Udaljeno racunalo koje je nama zanimljivo je dominis.phy.hr na

kojem su instalirane neke numericke biblioteke (software) potrebne da
bi se mogli rjeavati neki sloeniji numericki problemi.

Prijava za pocetak rada

Zapocinje prijavnom na lokalnom racunalu.

(Prijava upis korisnickog imena i pripadne ifre).

Za prijavu se tipicno koristi graficko sucelje, medutim

moguce je

koristiti i linux konzolu bez grafike.

Nakon prijave na raspolaganju su nam programi i disk prostor na

lokalnom racunalu.

Dio problema iz Numerickih metoda moe se napraviti na

lokalnom racunalu.

Za prijavu i rad na udaljenom racunalu treba pokrenuti program

za linux: ssh u ljusci ili ekvivalentni graficki program

za windows: ssh/putty/...

ssh na windowzima

putty na windowzima

SSH i sigurnost

Za prijenos podataka s lokalnog racunala na udaljeno (ili obrnuto)

treba koristiti:

sftp
scp

Zato ssh/putty/scp/sftp/.... ?
Veza i prijenos podataka izmedu
lokalnog i udaljenog racunala je
ifrirana, pa tako i prijenos korisnickog imena/ifre prilikom
prijave.
Neki zlocesti hacker/cracker ne moe tako ukrasti ifru i koristiti je
naknadno za svoje potrebe. Dakle radi se o sigurnosnim
razlozima.

Korisnicko ime i ifra za dominis racunalo je privatna. Ne smije

se posudivati
drugima. Treba je c uvati od tudih

ociju.
Nemaran odnos prema ifri i korisnickom imenu ugroava i vae
podatke kao i podatke ostalih korisnika na racunalu.

Poslovi na racunalu

Uredivanje
fortranskog (ili nekog drugog) programa

Trebamo urediva
c teksta ili editor.

Prevodenje
programa u izvrbi program

Trebamo fortranski prevodilac (kompiler)

Izvodenje
programa

Ovi se poslovi mogu raditi i na lokalnom i na udaljenom racunalu, pod

uvjetom da su programski alati (urediva
c teksta i fortranski prevodilac)
instalirani.

Linux ljuska

Kada se uspjeno prijavite na udaljeno racunalo, pokrene se

program koji se zove ljuska. Ljuska se moe pokrenuti i na
lokalnom racunalu.

Ljuska je program koji ocekuje od vas da upiete ime naredbe a

koje se zatim izvrava.

Kada se zavri izvodenje

naredbe (programa), ljuska ponovo

ocekuje od vas da upiete slijedecu naredbu.

Iz ljuske (i s udaljenog racunala) se moe izaci s naredbama:

logout
exit
CTRL-D

To je nacin kako treba zavriti rad na udaljenom racunalu.

Linux ljuska

U ljusci se moe izvravati i niz medusobno

povezanih naredbi

koje zajedno prestavljaju mali program, (tz. shell-program).

Postoji mnogo vrsta ljuski. One se mogu grupirati vie skupina:

Bourne-ov tip ljuski: sh, bash, ....

C-ljuske: csh, tcsh, ....
Ljuske raznih programskih jezika: perl, python, ruby, php, ..

Ljuska se moe promijeniti. Tipicno novi korisnici po pretpostavci

koriste bash ljusku.
Vrsta ljuske u kojoj se radi moe se ustanoviti pomocu naredbe:

prompt> echo $SHELL

/bin/bash

Razlike izmedu
Bourne-ove i C-ljuske pojavljuju se tek u malim
programima napisanim za te ljuske.

Datotecni sustav

Disk je dio racunala na kojem su zapisani podaci, programi pa i

sami operacijski sustav.

Podaci na disku mogu biti zapisani na vie nacina. Nacin

zapisivanja nazivamo datotecni sustav.

Operacijski sustav Linux i Windows imaju nekoliko razlicitih

datotecnih sustava. Moe se dogoditi da Windows ne moe
procitati dio diska koji je zapisan od strane linux-a (i obrnuto).

Neki datotecni sustavi podjednako su podrani od oba

operacijska sustava.

Sam disk moguce je podjeliti u vie dijelova (particija) i svaka

particija moe imati svoj posebni datotecni sustav.

Datotecni sustav

Na linuxu datotecni sustav (datoteke, imenici, ...) organiziran je

kao drvo.

Datoteka (file): dio diska u kojem se c uvaju ili podaci ili je

komanda ili ....

Imenik (mapa,direktorij,folder): sadri vie datoteka

(a moe biti i bez datoteka)

Zato postoje imenici ?

Kako datotecni sustav sadri veliki broj datoteka, radi preglednosti
pogodno ih je organizirati u vise imenika po sistmu drva.
Na linuxu ne postoje A:,B:,C: ....

Datotecni sustav

Izgled datotecnog drva pod linuxom.

Datotecni sustav

Korjenski imenik ili "root" drva ima oznaku "/" (kosa crta)

Imenici koji se granaju iz korjena imaju imena (oznake):

"/usr/", "/dev/", "/proc/", "/bin/", "/lib/", "/boot/", . . .

Iz njih dalje izviru grane s imemina:

"/usr/bin/", "/usr/lib/", "/var/log/", "/var/spool/",. . .

I te grane se opet mogu dalje granati.

Kako saznati grane i datoteke u drvu?

prompt> ls /
ackup cdrom
bin
cdrom0
boot dev

dos
home
lib
mnt razno
etc
initrd
lost+found opt root
floppy initrd.img media
proc sbin

sys
tmp
usr

var
vmlinuz

Putanja (path)

Putanja do datoteke (imenika) je kompletno, apsolutno ime

datoteke (imenika) koje ukljucuje i imena svih grana na kojima
se nalazi sama datoteka (imenik).
npr. /usr/lib/perl5/Gimp.pm
/ usr/ lib/ perl5/ Gimp.pm
ili /usr/share/doc/texmf/
/ usr/ share/ doc/ texmf/

Koristeci naredbu ls moemo ustanoviti to se na svakoj od tih grana

nalazi, koje datoteke i koji imenici:

prompt> ls /
...
prompt> ls /usr/
...
prompt> ls /usr/share/
...

Naredba ls

Naredba ls izlistava sadraj imenika.

Ime dolazi od engleske rijeci list.
Na windows racunalima ekvivalentna naredba je dir.

Linux naredbama mogu se dati dodatne opcije. Opcije se sastoje od

niza znakova koji pocinju s crticom (-) ili dvije crtice(--).
Npr. ls --help ne izlistava imenik nego ispisuje pomoc kako koristiti
naredbu ls.

prompt> ls -F/
backup/ cdrom0/
bin/
dev/
boot/
dos/
cdrom/ etc/

floppy/
home/
initrd/
initrd.img@

lib/
lost+found/
media/
mnt/

opt@
proc/
razno/
root/

sbin/ var/
sys/ vmlinuz@
tmp/
usr/

Opcija -F kae da se kod izlistavanja na kraju imena stavi znak / ako je to

ime grane, zvjezdica * ako je to ime naredbe, @ ako je to
kratica(poveznica) na neku drugu datoteku ili imenik, itd.

Radna putanja
Da bi se moglo raditi s nekom datotekom ili imenikom, potrebno je
navesti

ili kompletno ime (putanju) do datoteke (imenika)

ili relativnu putanju u odnosu na tz. radnu putanju

Relativna putanja pocinje bez kose crte, a moe poceti s

tockicom, dvije tockice ili nekim drugim znakom.

Kako saznati radnu putanju ?

prompt> pwd
/home/ivo
prompt> ls
...
prompt> ls ../
edo/ ivo/ davor/

katarina/

Radna putanja

Naredba pwd nam ispisuje radnu putanju.

Naredba ls bez navodenja

argumenta ispisuje listu datoteka i

imenika u radnoj putanji.

../ je relativna putanja za roditeljsku granu radne putanje.

../../ je relativna putanja za roditeljsku granu roditeljske grane

radne putanje.

./ je relativna putanja za samu radnu putanju.

prompt> pwd
/home/ivo
prompt> ls ../
edo/ ivo/ davor/
prompt> ls /home/
edo/ ivo/ davor/

katarina/
katarina/

Radna putanja

Pomocu naredbe cd moemo promijeniti radnu putanju. Kao

argument se navodi ime (apsolutno ili relativno) ime nove radne
putanje.

Naredbe cd bez argumenta vraca nas u tz. kucni-imenik.

prompt> pwd
/home/ivo
prompt> cd ..
prompt> pwd
/home
prompt> cd /tmp
prompt> pwd
/tmp
prompt> cd
prompt> pwd
/home/ivo

Poslovi s datotekama

S datotekama koje su podaci moemo ih

c itati
mijenjati
brisati
stvarati nove datoteke

Pod uvjetom da imate te doputenje te radnje.

S datotekama koje su naredbe moemo

izvravati
stvarati nove naredbe
brisati
modificirati

Ako imamo doputenje te radnje.

Na linuxu postoji sustav vlasnitva nad datotekama i imenicima, te
sustav dozvola (doputenja) to je moguce c initi s datotekama.

Vlasnitvo i prava

Sve datoteke i imenici imaju svog vlasnika.

Osim individualnog (korisnickog) vlasnitva, postoji i vlasnitvo

grupe - grupe korisnika.

Svaki korisnik je ujedno i c lan jedne ili vie grupa te moe ostvariti
neka prava pripadajuci odredenoj
grupi (koja ta prava ima).

Postoje tri vrste prava:

c itanja/kopiranja - oznaka r.
pisanja/mijenjanja/brisanja - oznaka w.
izvravanja - oznaka x
ovo oznaka stoji samo ako je datoteka naredba.

Kako znati to moe netko c initi s datotekom ili imenikom ?

Vlasnitvo i prava
Naredba ls -l daje odgovor:

prompt> ls -l /bin/ls
-rwxr-xr-x 1 root root 77352 2007-01-30 19:51 /bin/ls
Iz ispisa ls naredbe saznajemo da je:

Vlasnik naredbe /bin/ls je korisnik koji ima ime root.

root je takoder
ime grupe koja ima grupna prava nad datotekom
/bin/ls - to je onaj drugi root u liniji ispisa.
Velicina datoteke je 77352 bytova.
Datoteka je stvorena dana 2007-01-30 u 19:51 sati.
Prvi dio linije: -rwx...... znaci: vlasnik ima prava c itanja,pisanja i
izvravanja
Prvi dio linije: -...r-x... znaci: grupa root ima prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.
Prvi dio linije: -......r-x znaci: svi ostali imaju prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.

Vlasnitvo i prava
Naredba ls -l daje odgovor:

prompt> ls -l /bin/ls
-rwxr-xr-x 1 root root 77352 2007-01-30 19:51 /bin/ls
Iz ispisa ls naredbe saznajemo da je:

Vlasnik naredbe /bin/ls je korisnik koji ima ime root.

root je takoder
ime grupe koja ima grupna prava nad datotekom
/bin/ls - to je onaj drugi root u liniji ispisa.
Velicina datoteke je 77352 bytova.
Datoteka je stvorena dana 2007-01-30 u 19:51 sati.
Prvi dio linije: -rwx...... znaci: vlasnik ima prava c itanja,pisanja i
izvravanja
Prvi dio linije: -...r-x... znaci: grupa root ima prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.
Prvi dio linije: -......r-x znaci: svi ostali imaju prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.

Vlasnitvo i prava
Naredba ls -l daje odgovor:

prompt> ls -l /bin/ls
-rwxr-xr-x 1 root root 77352 2007-01-30 19:51 /bin/ls
Iz ispisa ls naredbe saznajemo da je:

Vlasnik naredbe /bin/ls je korisnik koji ima ime root.

root je takoder
ime grupe koja ima grupna prava nad datotekom
/bin/ls - to je onaj drugi root u liniji ispisa.
Velicina datoteke je 77352 bytova.
Datoteka je stvorena dana 2007-01-30 u 19:51 sati.
Prvi dio linije: -rwx...... znaci: vlasnik ima prava c itanja,pisanja i
izvravanja
Prvi dio linije: -...r-x... znaci: grupa root ima prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.
Prvi dio linije: -......r-x znaci: svi ostali imaju prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.

Vlasnitvo i prava
Naredba ls -l daje odgovor:

prompt> ls -l /bin/ls
-rwxr-xr-x 1 root root 77352 2007-01-30 19:51 /bin/ls
Iz ispisa ls naredbe saznajemo da je:

Vlasnik naredbe /bin/ls je korisnik koji ima ime root.

root je takoder
ime grupe koja ima grupna prava nad datotekom
/bin/ls - to je onaj drugi root u liniji ispisa.
Velicina datoteke je 77352 bytova.
Datoteka je stvorena dana 2007-01-30 u 19:51 sati.
Prvi dio linije: -rwx...... znaci: vlasnik ima prava c itanja,pisanja i
izvravanja
Prvi dio linije: -...r-x... znaci: grupa root ima prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.
Prvi dio linije: -......r-x znaci: svi ostali imaju prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.

Vlasnitvo i prava
Naredba ls -l daje odgovor:

prompt> ls -l /bin/ls
-rwxr-xr-x 1 root root 77352 2007-01-30 19:51 /bin/ls
Iz ispisa ls naredbe saznajemo da je:

Vlasnik naredbe /bin/ls je korisnik koji ima ime root.

root je takoder
ime grupe koja ima grupna prava nad datotekom
/bin/ls - to je onaj drugi root u liniji ispisa.
Velicina datoteke je 77352 bytova.
Datoteka je stvorena dana 2007-01-30 u 19:51 sati.
Prvi dio linije: -rwx...... znaci: vlasnik ima prava c itanja,pisanja i
izvravanja
Prvi dio linije: -...r-x... znaci: grupa root ima prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.
Prvi dio linije: -......r-x znaci: svi ostali imaju prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.

Vlasnitvo i prava
Naredba ls -l daje odgovor:

prompt> ls -l /bin/ls
-rwxr-xr-x 1 root root 77352 2007-01-30 19:51 /bin/ls
Iz ispisa ls naredbe saznajemo da je:

Vlasnik naredbe /bin/ls je korisnik koji ima ime root.

root je takoder
ime grupe koja ima grupna prava nad datotekom
/bin/ls - to je onaj drugi root u liniji ispisa.
Velicina datoteke je 77352 bytova.
Datoteka je stvorena dana 2007-01-30 u 19:51 sati.
Prvi dio linije: -rwx...... znaci: vlasnik ima prava c itanja,pisanja i
izvravanja
Prvi dio linije: -...r-x... znaci: grupa root ima prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.
Prvi dio linije: -......r-x znaci: svi ostali imaju prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.

Vlasnitvo i prava
Naredba ls -l daje odgovor:

prompt> ls -l /bin/ls
-rwxr-xr-x 1 root root 77352 2007-01-30 19:51 /bin/ls
Iz ispisa ls naredbe saznajemo da je:

Vlasnik naredbe /bin/ls je korisnik koji ima ime root.

root je takoder
ime grupe koja ima grupna prava nad datotekom
/bin/ls - to je onaj drugi root u liniji ispisa.
Velicina datoteke je 77352 bytova.
Datoteka je stvorena dana 2007-01-30 u 19:51 sati.
Prvi dio linije: -rwx...... znaci: vlasnik ima prava c itanja,pisanja i
izvravanja
Prvi dio linije: -...r-x... znaci: grupa root ima prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.
Prvi dio linije: -......r-x znaci: svi ostali imaju prava c itanja i
izvravanja ali NE i pisanja/brisanja/mijenjanja.

Vlasnitvo i prava
prompt> ls -l /usr
ukupno 340
drwxr-xr-x
2
drwxr-xr-x
2
drwxr-xr-x
3
drwxr-xr-x 148
...

root
root
root
root

root
root
root
root

106496
4096
4096
16384

2007-09-26
2007-03-15
2007-05-02
2007-08-31

09:47
13:32
13:55
13:23

bin/
doc/
etc/
include/

Vlasnik imenika u imeniku /usr/ je root.

Ti imenici takoder
pripadaju grupi root.

Vidimo datume kada su imenici modificirani

Grupa i ostali korisnici imaju pravo c itanja i izvravanja naredbi u

tim imenicima.

Jedino vlasnik (root) ima pravo pisanja.

Oznaka d na pocetku linije: drwxr-xr-x ... znaci da su to imenici.

Datoteke nemaju oznaku d.

x oznaku imaju samo izvrne datoteke (naredbe) i imenici.

Kucni imenik (mapa)

Svaki (obicni) korisnik dobiva na koritenje dio diska na racunalu gdje
moe spremati svoje datoteke i imenike.
imenik.
Taj dio diska zovemo kucni
U linux datotecnom drvu, kucni imenici se obicno nalaze u imeniku
/home/.
Za korisnika ana to je /home/ana/.
Za korisnika pero to je /home/pero/.
Kucni imenik je mjesto na disku na kojem korisnik ima prava pisanja i
stvaranja datoteka, odnosno imenika.

prompt> ls -l /home/
drwxr-xr-x 30 davor
drwxr-xr-x 14 edo
drwxr-xr-x 208 ivo
drwxr-sr-x 26 katarina
...

davor
4096 2007-09-19
edo
8192 2007-04-23
ivo
16384 2007-09-26
katarina 4096 2007-08-02

16:48
09:32
15:42
11:50

davor/
edo/
ivo/
katarina/

Kako napraviti imenik

Imenike pravimo koristeci naredbu mkdir.

Imenike briemo koristeci naredbu rmdir.

prompt> mkdir /proba

prompt> ls -F
bin/ proba/
prompt> rmdir /proba
prompt> ls -F
bin/
je skracena oznaka za kucni imenik:
/proba /home/ivo/ proba

{z

moj kucni imenik

Radni okoli
Unutar ljuske postoji niz varijabli c ije vrijednosti utjecu na izvravanje
naredbi.
prompt> printenv
SHELL=/bin/tcsh
GROUP=ivo
USER=ivo
PWD=/home/ivo
LANG=hr_HR
PATH=/usr/local/bin:/home/ivo/bin:/usr/bin:/bin:.....
LD_LIBRARY_PATH=.....
...
PWD radna putanja
LANG kontrola jezika
PATH lista imenika gdje se trae izvrne naredbe
SHELL putanja do ljuske

Ako se navede ime neke naredbe bez specificiranja potpune putanje

onda se ta naredba trai u imenicima nevedenim s varijablom $PATH.

Radni okoli
Neke varijable radnog okolia se mogu promijeniti.

Za Bourneov tip ljuske:

prompt> export PATH=/usr/bin/games:$PATH

prompt> export LD_LIBRARY_PATH=${LD_LIBRARY_PATH}:.

Za C-vrstu ljuske

prompt> setenv PATH /usr/bin/games:$PATH

prompt> setenv LD_LIBRARY_PATH ${LD_LIBRARY_PATH}:.
LD_LIBRARY_PATH Sadri listu imenika gdje se nalaze dinamicke
biblioteke.
Lista imenika u varijablama razdvojena je dvotockama. Tocka u listi
oznacava radni imenik. Ako postoji vie naredbi istog imena, koristi se
prva pronadena
verzija. Imenici se pretrauju po poretku kako se

navedeni na listi.

Radni okoli
Neke varijable radnog okolia se mogu promijeniti.

Za Bourneov tip ljuske:

prompt> export PATH=/usr/bin/games:$PATH

prompt> export LD_LIBRARY_PATH=${LD_LIBRARY_PATH}:.

Za C-vrstu ljuske

prompt> setenv PATH /usr/bin/games:$PATH

prompt> setenv LD_LIBRARY_PATH ${LD_LIBRARY_PATH}:.
LD_LIBRARY_PATH Sadri listu imenika gdje se nalaze dinamicke
biblioteke.
Lista imenika u varijablama razdvojena je dvotockama. Tocka u listi
oznacava radni imenik. Ako postoji vie naredbi istog imena, koristi se
prva pronadena
verzija. Imenici se pretrauju po poretku kako se

navedeni na listi.

Radni okoli
Neke varijable radnog okolia se mogu promijeniti.

Za Bourneov tip ljuske:

prompt> export PATH=/usr/bin/games:$PATH

prompt> export LD_LIBRARY_PATH=${LD_LIBRARY_PATH}:.

Za C-vrstu ljuske

prompt> setenv PATH /usr/bin/games:$PATH

prompt> setenv LD_LIBRARY_PATH ${LD_LIBRARY_PATH}:.
LD_LIBRARY_PATH Sadri listu imenika gdje se nalaze dinamicke
biblioteke.
Lista imenika u varijablama razdvojena je dvotockama. Tocka u listi
oznacava radni imenik. Ako postoji vie naredbi istog imena, koristi se
prva pronadena
verzija. Imenici se pretrauju po poretku kako se

navedeni na listi.

Manipulacije s datotekama

Kako izbrisati datoteku ?

prompt> touch dat.txt

prompt> rm dat.txt

Kako promjeniti ime imenika ili datoteke

prompt> touch dat.txt

prompt> mv dat.txt nesto.exe
prompt> mkdir proba
prompt> mv proba ProBA
U velika i mala slova tretiraju se kao razlicita. U istom imeniku
moemo imati sve razlicite datoteke imena: proba, Proba, pRoba,
prOba, PRoBA, . . .

Vrsta datoteka

Podaci

Naredbe

binarne staticki povezana datoteka

binarne dinamicki povezana datoteka
tekstualni skript (program s naredbama za neku ljusku)

Biblioteke

binarne datoteke (npr. komprimirana tekstualna datoteka)

c itljive tekstualne datoteke (npr. racunalni program)

staticke
dinamicke

Ostalo
Kako znati to je to?

Vrsta datoteka

prompt> file /bin/ls

/bin/ls: ELF 32-bit LSB executable, Intel 80386, ...
prompt> file /usr/lib/liby.a
/usr/lib/liby.a: current ar archive
prompt> file /lib/libc-2.6.1.so
/lib/libc-2.6.1.so: ELF 32-bit LSB shared object, Intel 80386, ...
prompt> file /usr/bin/vmware-config.pl
/usr/bin/vmware-config.pl: perl script text executable
prompt> file /etc/init.d/xprint
/etc/init.d/xprint: Bourne-Again shell script text executable
prompt> file /boot/sid.bmp
/boot/sid.bmp: PC bitmap data, Windows 3.x format, 640 x 480 ...
prompt> file /usr/share/doc/feynmf/examples/template.tex
/usr/share/doc/feynmf/examples/template.tex: ASCII English text
prompt> file /usr/share/doc/feynmf/manual.ps.gz
/usr/share/doc/feynmf/manual.ps.gz: gzip compressed data, was ...
prompt> file slike/linuxfs.eps
slike/linuxfs.eps: PostScript document text conforming at...

Vrste datoteka

Na linuxu postoji poseban sustav prepoznavanja datoteka, a on se ne

bazira na imenu datoteke, vec na sadraju (zaglavlju) datoteke.
Npr. prva linija datoteke koja je program napisan za neku ljusku sadri
putanju do ljuske:

#!/usr/bin/python (Python skript)

#!/usr/bin/bash (Bash skript)

#!/usr/bin/tcsh (tcsh skript)

%!PS-Adobe-2.0 (Postscript - datoteka namjenjena za ispis) . . .

Kako napraviti datoteku ili program

Praznu datoteku moemo napraviti koristeci naredbu touch.

prompt> touch prazna_datoteka

Kao rezultat ispisa neke naredbe

prompt> ls > ispis_ls_naredbe

Kopiranjem neke vec postojece datoteke

prompt> cp /etc/passwd ~

Uz pomoc urediva
ca teksta.

Izvrnu datoteka se moe napraviti pomocu prevodioca

(komplajlera).

Pomocu raznih drugih alata.

Urediva
ci teksta ili editori

Graficki (za razvijanje programa):

Ekranski (screen) (za razvijanje programa):

nano, pico,
vi (vim, nvi,..)
emacs

Za uredske dokumente (NE KORISTITI za programiranje)

kate
nedit
xemacs, gvim,
gedit, kedit, xedit,

oowriter
kwrite
abiword
texmacs

Ostali (za web stranica, . . . )

Pregledavanje teksta datoteke

cat: ispis cijele datoteke po ekranu

prompt> cat /usr/bin/png2mng.pl

less,more: ispis datoteke stranicu po stranicu

prompt> less /usr/bin/png2mng.pl

prompt> cat /usr/bin/png2mng.pl | less
prompt> ls /usr/bin/ | less

head,tail: ispis prednjeg i zadnjeg dijela datoteke

prompt> head /etc/group

prompt> tail /etc/fstab

grep: pretraivanje sadraja neke datoteke

prompt> grep ivo /etc/passwd

Ostali alati

Brojenje linija i znakova (slova)

prompt> wc -l /etc/passwd
48 /etc/passwd
prompt> wc -c /etc/passwd
2314 /etc/passwd
prompt> ls -l /etc/passwd
-rw-r-r- 1 root root 2314 2007-03-25 19:28 /etc/passwd

Usporedba dvaju tekstualnih datoteka (razlika)

prompt> diff aa bb
...

Pronaci neku datoteku u drvu

prompt> find /usr/ -name xterm

/usr/bin/xterm

Preusmjeravanje ispisa

Ispis neke naredbe moemo preusmjeriti bilo u neku datoteku ili

proslijediti na daljnu obradu nekoj drugoj naredbi.

Za preusmjeravanje ispisa u datoteku koristi se znak > (vie).

prompt> ls /usr/bin/ > ls_ispis_usr_bin

Za preusmjeravanje ispisa za daljnu obradu koristi se znak |

(vertikalna crta).

prompt> ls /usr/bin/ | wc -l
4609
prompt> ls /usr/bin/ | less

Skrivene datoteke
Datoteke i imenici kojima ime pocinje s tockom naizgled su skriveni.
Naredba ls ih ignorira i ne pojavljuju se na listi datoteka i imenika. Da
bi se izlistale skrivene datoteke i imenici potrebno je koristiti opciju -a
(a od all - sve):

prompt> ls -F -a ~
.alias
.bashrc
.bash_profile .cshrc

Desktop/
.firefox

.gnome/
.kde/

.kderc
.openoffice/

Datoteke s tockom obicno slue za spremanje pocetnih postavki

raznih programa koji se koriste. Ponekad je potrebno imati vie takvih
datoteka pa se sve one dre u imeniku koji pocinje s tockom.

Datoteke .bashrc i .profile inicijalno postavljaju neke varijable

radnog okolia za bash-ljusku.

Datoteke .cshrc i .login inicijalno postavljaju neke varijable

radnog okolia za C-tip ljuski.

Skrivene datoteke
Npr. sadraj .cshrc:

prompt> less .cshrc

set path =($HOME/bin $path)
if ($?prompt) then
alias ls ls -F
alias rm rm -i
...
setenv EXINIT "set redraw showmatch showmode"
endif
# Jezik
setenv LC_ALL hr_HR
# PGI
setenv PGI /usr/pgi
setenv LM_LICENSE_FILE $PGI/license.dat
...
Imenik .firefox web-preglednik firefox sprema postavke konfiguracije,
ali takoder
sadrdaj
nedavno otvaranih web-stranica (cache).

Rad s grupama datoteka

Kopirati imenik i sve datoteke u njemu

prompt> cp -r /tmp/ junk

Opcija -r znaci rekurzivno.

Izbrisati sve fortranske programe (one koje zavravaju s .f)

prompt> rm *.f
Zvjezdica (*) se moe koristiti kao zamjena za jedan ili vie bilo
kojih znakova.

Kako preseliti grupu datoteka koje zavravaju s .mp3

prompt> mkdir mp3

prompt> mv *.mp3 mp3

Kako izlistati korisnike kojima korisnicko ime pocinje sa slovom a

prompt> ls /home/a*
prompt> grep ^a /etc/passwd

Pomoc kako koristiti naredbe

naredba --help

Cesto
same naredbe imaju ugradenu
pomoc, a do nje se dolazi

pomocu neke opcije. Najcece to je opcija --help (dvije crtica pa

help) ili -h (jedna crtica pa slovo h).

man naredba
man je jedna od naredbi pomocu koja se mogu dobiti informacije
kako koristiti neku naredbu (man kao manual - prirucnik).

prompt> man ls
...

apropos fortran (ili man -k fortran)

Izlistaj svu dokumentaciju (pomoc) koja postoji na racunalu a koja
sadri rijec fortran u naslovu.

Jo neke korisne naredbe ili opcije

chmod - izmjena prava nad datotekom ili imenikom

du - zauzece diska

sort i uniq - sortiranje i jedinstvenost

mount i umount - spajanje i odspajanje dodatnog diska s linux

datotecnog drva.

ps i top - prikaz procesa koji se izvravaju na racunalu

ssh -X - spajanje na udaljeno racunalo s prikazom grafike

gzip,bzip2 - saimanje datoteka

tar - arhiviranje

passwd - promjena ifre za prijavu (login) na racunalo.