You are on page 1of 4

I (2014) 1, 151153.

aNaFORa

Poznaskie Studia Slawistyczne nr 3/2012. Zaklcie, zamwienie,


zaegnanie. Magiczna moc sw w folklorze sowiaskim (ur. Micha
Buchowski i Joanna Rkas), Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu,
Wydawnictwo Naukowe UAM, Pozna, 2012., 316 str.

Poznanjske slavistike studije (Poznaskie Studia Slawistyczne) ugledni je


znanstveni asopis Instituta slavenske filologije na Sveuilitu Adam Mickiewicz u Poznanju. Znanstvenu razinu asopisa potvruje i sastav njegova
Urednikoga vijea, kojemu je na elu glavna i odgovorna urednica uvaena
poljska kroatistica Krystyna Pieniek-Markovi. Trei tematski broj asopisa 2012., koji uredniki supotpisuju Micha Buchowski i Joanna Rkas,
donosi niz zanimljivih priloga slavistikih, ali i drugih autora s temom moi
rijei u slavenskome folkloru (zaklinjanje, kletve, basme) s etnolokog, antropolokog, lingvistikog te usmenoknjievnog aspekta. asopis objavljuje
radove na poljskome i engleskome jeziku te na slavenskim jezicima izvornika uz saetke na engleskome jeziku. Tako se u ovome broju mogu proitati
radovi na engleskome, hrvatskome, srpskome, makedonskome, bugarskome,
ukrajinskome, ruskom te poljskom jeziku. Sukladno tomu, radovi su tiskani
ne samo latinicom nego i irilicom.
asopis je ustrojen u tri cjeline. Poslije predgovora glavne urednice
asopisa K. Pieniek-Markovi, slijede radovi koji obrauju temu najavljenu u podnaslovu zbornika, zatim radovi koji nisu neposredno vezani uz
naslovnu temu, ali obrauju druge teme iz slavenskog folklora, te poseban
blok posveen prikazima knjievno-znanstvenih asopisa. Na kraju se donose kratke biljeke o autorima.
Sredinji dio asopisa ine radovi posveeni temi magijskoga simbolizma i magijske performativnosti rijei u slavenskome fokloru u raznolikim
oblicima koji se obino svrstavaju u tzv. govornike i sitne oblike verbalnoga folklora (aranje, zaklinjanje, kletve, blagoslovi, molitve etc.). Nakon uvodnoga lanka Joanne Rkas, suurednice ovoga temata, u kojemu se
potanko pojanjava i kontekstualizira tema asopisa, metodologijske odrednice i znanstveni pristupi temi, slijedi etrnaest radova. Autori temi prilaze
s razliitih aspekata. Tako se pojedini autori bave temom s usmenoknjievnog stajalita, obraujui modelativni potencijal kletvi u epskim pjesmama (M. I. Deteli, L. D. Deli, Modelativni potencijal kletve u usmenoj
epici), aranje putem rijei u uspavankama (B. Stefianak-Malanka, ari
kod kolijevke: Magija rijei u narodnim i lirskim uspavankama) te mo rijei, ali i tiine, u usmenim proznim vrstama (V. Wrblewska, Magija rijei i
utnje u poljskim narodnim bajkama). Pojedini autori istrauju jezine tvore151

Prikazi/Reviews

ine koje pripadaju usmenoknjievnoj retorici, kao to su zazivanja, basme i


zaklinjanja (A. Enkeling, Prva poljska sistematizacija zaklinjanja protiv bolesti. O zaboravljenom prijedlogu Jzefa Obrbskog; A. Vukmanovi, Svadbeni kod u basmama; U. Movna, Zazivanja pelara u ukrajinskom tradicionalnom svjetonazoru: Magina mo rijei). Uz ve spomenuti rad Deteli i
Deli, ovoj skupini pripada i rad koji se bavi kletvom u tradicijskoj kulturi
openito (V. Petreska, Kletve u makedonskoj tradicijskoj kulturi) te rad koji
se bavi odreenom skupinom kletvi prema kriteriju vlastitih imena (Lj.
Radenkovi, Vlastita imena mitolokih bia u odreenim slavenskim kletvama i izrazima). Nekoliko radova bavi se moi rijei u odreenim ritualima,
primjerice u starim bugarskim ritualima (M. Kitanova, Stari bugarski ritual i
magina mo rijei), srednjovjekovnim ritualima iscjeljivanja od zmijskog
ugriza (A. J. Kier, Instrumenti starog vjerovanja: Magine rijei u trima
srednjovjekovnim junoslavenskim ritualima za ozdravljenje od zmijskog
ugriza) te moi rijei i tiine u ritualu openito (Kolarska, I.: Magija rijei i
tiine u ritualu formule i funkcije). Maginom moi rijei bave se autori i s
aspekta konkretnih kulturnih situacija (L. Stevanovi, Magina mo opscenih rijei u enskoj reveni; M. Wjtowicz, Verbalna magija u usmenoj povijesti regije Lubelszczyzna pozitivni aspekt). Od hrvatskih autora rad je
objavio Marko Dragi (Vuk u folkloru Hrvata) obraujui posebice vukarske
pjesme i basme kojima su se vuari sluili pri svojim ophodima.
Hrvatski autori pojavljuju se i u dijelu zbornika koji se bavi ostalim
temama iz slavenskog folklora. Lidija Bajuk pie o enskim kultovima i
slavenskim pretkranskim vjerovanjima na podruju Meimurja vezanim uz
vjetice i enska mitoloka bia (Nad ,,Peklom med vodami do ,,Mohokosa, ,,elezne gore i ,,Pern(j)aka), Marijana Tomeli urlin i Dijana urkovi bave se usmenim priama s otoka Peljeca te njihovim jezinim i
dijalektalnim osobitostima (Prie iz folklorne tradicije poluotoka Peljeca).
Tu su jo i dva rada koji obrauju teme iz istonoslavenskog folklora (N.
Drannikova, Mitoloki likovi na kulturolokom prostoru u folkloru ruskog
sjevera i Norveke (Tipoloki aspekti); D. Naugolnyk, Nia mitologija u
naelima svjetonazora karpatskih Ukrajinaca).
Prije biljeki o autorima, asopis donosi i tri prikaza slavistikih asopisa (P. Dziadul, Knjievna istorija, nr 145, Institut za knjievnost i
umetnost, Beograd 2011, ss. 962; P. Kudzin, ,,Poljska knjievna avangarda
19171939. Programi i manifesti, wybr, tumaczenie, wstp i komentarcze B. Raji, Slubeni glasnik, Beograd 2011, ss. 510; K. Wrocawski,
Bakaski folklor jako kod interkulturowy, t. I, red. J. Rkas, Wydawnictvo Naukowe UAM, Seria Laographica Slavica et Balcanensia nr 2,
Pozna 2011, ss. 595).
Ovaj temat donosi multidisciplinarni odabir izrazito zanimljivih i
korisnih znanstvenih i strunih priloga s razliitih stajalita etnologije, antropologije, usmene knjievnosti i lingvistike, koji se esto po predmetu istraivanja i metodologiji preklapaju, a ujedinjeni su temom (magijske) djelo152

I (2014) 1, 151153.

aNaFORa

tvornosti rijei u slavenskom folkloru. Odnos jezika/govora i ovjeka u slavenskom folkloru kompleksno je i bogato podruje vrijedno istraivanja, to
potvruje raznovrsnost i vrsnoa priloga u ovom broju asopisa. Stavljajui
odreene jezine te usmenoknjievne tvorevine u kontekst vremena i prostora te istraujui znaenje i ulogu rijei u konkretnim situacijama, autori
nas upoznaju s do sada slabije istraenim podrujem bogatoga folklora slavenskih naroda. Uzimajui u obzir sve obraene teme, moemo uoiti slinosti meu slavenskim narodima, zajednike poglede na snagu rijei. Ta se
slinost, prije svega, odraava u vjerovanjima ili sujevjerju, koje nije nestalo do dananjih dana, da rijei imaju mo i da pomou njih moemo utjecati na djelovanja natprirodnih sila, kao i na na budue dogaaje.
Jezik kao in i njegova magijska djelotvornost, kako u verbaliziranu
izriaju, tako i u kontekstualno-obrednoj situaciji, tema je koja zaokuplja
razliite humanistike discipline i po intenzitetu istraivanja zacijelo pripada
samom fokusu suvremenih teorijskih paradigma. Stoga je uredniki odabir
ove teme hvalevrijedan projekt. Zanimljivou i raznovrsnou priloga,
znanstvenou pristupa, pomnom redakcijskom opremom rukopisa i promiljenom urednikom koncepcijom, ovaj broj asopisa Poznanjskih studija zasigurno e nai svoje stalno mjesto na policama fokloristike, slavistike i
kroatistike, naravno.
Jelena LACHNER

153

Prikazi/Reviews

154