Sillabus

Predmet: Tehnika mehanika TMP1206

Odsek: Tehnologije, menadment i projektovanje nametaja i proizvoda od drveta
k.godina: 2014/15
Godina: I
Semestar: II
Fond asova: 3+3
Broj ESPB: 7
Predmetni profesor: Dr Gradimir Danon
nedelja

II

III

br.asova

gradivo

Uvod. Podela mehanike. Osnovni pojmovi: Telo. Broj stepeni slobode kretanja,
Veze-oslonci. Sila. Statika. Aksiomi statike. Sistem sila u ravni sa
zajednikom napadnom takom: Rezultanta, Ravnotea. Razlaganje sile na
dva pravca koji se seku na njenoj napadnoj liniji. Spreg sila. Definicija, elementi
sprega. Transformacije spregova. Sabiranje spregova i ravnotea spregova.
Analitiko odreivanje momenta sprega. Redukcija sile na taku.

Vebe: Vektor. Vektorski i skalarni proizvod vektora. Sistem sila sa zajednikom napadnom
takom. Moment sprega. Redukcija sile.

Sistem sila u ravni bez zajednike napadne take: Analitiko ispitivanje sistema sila.
Rezultanta, Ravnotea, Spreg. Sistem paralelnih sila u ravni. Grafiko ispitivanje sistema
sila u ravni. Grafiki nain odreivanja rezultante dveju paralelnih sila. Grafiki uslovi ravnotee
tri sile u ravni. Ravnotea etiri sile u ravni. Kulmanova prava. Linijski nosai u ravni.
Optereenje linijskih nosaa. Reakcije veza.

Vebe: Sistem sila bez zajednike napadne take. Linijski nosai. Reakcije veze.

Presene sile ravnih linijskih nosaa. Diferencijalne relacije izmeu poprenog optereenja,
transverzalnih sila i momenata savijanja. Princip superpozicije. Opasan presek. Reetkasti nosai.
Metode odreivanja sila u tapovima reetke.

Vebe: Linijski nosai, reakcije i dijagrami. Reetkasti nosai.

I domai rad (Statika): Nosa.

IV

Otpornost materijala. Analiza napona. Unutranje sile u napregnutom telu i napon u taki.
Komponentalni naponi i matrica komponentalnih napona. Vrste stanja napona u taki. Ravno stanje
napona. Konvencije o znacima komponentalnih napona. Koijeve jednaine i stav o konjugovanosti
smiuih napona. Normalni i smiui napon za ravan s normalom n. Glavni naponi i njihovi pravci.
Ekstremni smiui naponi. Analiza deformacija. Pomeranje taaka tela. Pojmovi dilatacije i
klizanja u taki. Komponentalne deformacije i matrica komponentalnih deformacija u taki. Vrste
stanja deformacija u taki. Veze komponentalnih deformacija i komponentalnih pomeranja. Veze
napona i deformacija za idealno elastian materijal. Hukov zakon.

Vebe: Odreivanje vrste stanja napona i ukupnog napona po Koijevim jednainama.

Deformacije, veze napona i deformacija. Hukov zakon.
Pregled domaih radova iz Statike.

Geometrijske karakteristike preseka. Teite i statiki momenti povrine I reda. Momenti

inercije-statiki momenti povrine II reda. Promena momenata inercije pri translaciji koordinatatajnerov obrazac. Promena momenata inercije pri rotaciji koordinata. Ekstremne vrednosti
momenata inercije.

Vebe: Teite i momenti inercije.

II domai rad (Otpornost materijala): Momenti inercije

VI

Kolokvijum iz Statike 26.3.2014. (orijentaciono)

Naprezanje grednog nosaa. Linearno naprezanje: Neutralna linija i dijagram normalnih napona.
Aksijalno naprezanje. Pravo isto savijanje. Koso isto savijanje. Ekscentrian pritisak. Ravno i
prostorno naprezanje nosaa. Savijanje silama. Torzija osovine krunog ili prstenastog poprenog
preseka. Sloeno naprezanje.

VII

Vebe: Aksijalno naprezanje. Pravo isto savijanje Koso isto savijanje. Ekscentrian pritisak .
Savijanje silama. Torzija. Sloeno naprezanje.

Kinematika. Kinematika take. Vektor poloaja i konane jednaine kretanja. Trajektorija.

Brzina take. Hodograf brzine i ubrzanje take. Brzina i ubrzanje u Dekartovim i prirodnim
koordinatama. Zakon puta. Specijalne vrste kretanja take. Kinematiki dijagrami.

Vebe: Trajektorija. Brzina i ubrzanje take. Zakon puta. Kinematiki dijagrami.

Pregled domaih radova iz Otpornosti materijala.

VIII 1

IX

XI

XII

Kolokvijum iz Otpornosti 16.04.2014 (orijentaciono)

Kinematika krutog tela. Broj stepeni slobode. Vrste kretanja krutog tela. Vektor poloaja take
tela. Nepokretan i pokretan koordinatni sistem. Translacija. Rotacija oko nepokretne ose. Brzina i
ubrzanje take tela pri rotaciji oko nepokretne ose.

Vebe: Brzina i ubrzanje take tela pri translaciji i pri rotaciji oko nepokretne ose.

Ravansko kretanje. Vektor poloaja take ploe i konane jednaine ravnog kretanja. Brzina i
ubrzanje take tela pri ravanskom kretanju. Trenutni centar brzine. Pravilo o projekcijama brzina.
Trenutni centar ubrzanja.

Vebe: Jednaine ravnog kretanja. Brzina i ubrzanje take tela pri ravanskom kretanju. Trenutni
centar brzine.

Kolokvijum iz Kinematike. 30.4.2014. (orijentaciono)

Dinamika. Predmet dinamike. Koordinatni sistemi i pojam inercijalnog koordinatnog sistema.

Aksiomi dinamike. Dinamika take. Osnovne dinamike veliine. Kinetika energija. Koliina
kretanja. Moment koliine kretanja. Rad sile na pomeranju. Snaga. Konzervativna sila i njen
potencijal. Impuls sile. Impulsni moment. Opti zakoni dinamike. Zakon o promeni kinetike
energije. Zakon o odranju mehanike energije. Zakon o promeni koliine kretanja. Zakon o
promeni momenta koliine kretanja. D'Alamberov princip.

Vebe: Dinamika materijalne take. Izraunavanje osnovnih dinamikih veliina. Opti zakoni
dinamike.

Dinamika krutog tela. Osnovne geometrijske i fizike veliine. Osnovne dinamike veliine.
Sredite mase tela. Aksijalni momenti inercije. Promena momenata inercije. Kinetika energija
ravnog kretanja ploe, koliina ravnog kretanja ploe, moment koliine ravnog kretanja ploe
(kinetiki moment), rad na pomeranju krute ploe u ravni.

Vebe. Dinamika krutog tela. Osnovne geometrijske, fizike i dinamike veliine.

Dinamika krutog tela. Diferencijalne jednaine kretanja tela (za ravansko kretanje, rotaciju tela
oko nepokretne ose i za translaciju).

Vebe. Dinamika krutog tela. Diferencijalne jednaine kretanja tela. Dinamika sistema.

XIII 3

Hidraulika. Uvod. Hidrostatika. Hidrostatiki pritisak; apsolutni i atmosferski pritisak. Dijagram

hidrostatikog pritiska. Sila hidrostatikog pritiska na ravnu zatvorenu povr; sila hidrostatikog
pritiska na krivu zatvorenu povr; sila hidrostatikog pritiska na potopljeno telo Arhimedov
zakon.

3 Vebe: Hidrostatiki pritisak na zatvorenu povr. Arhimedov zakon.

XIV 1

Kolokvijum iz Dinamike. 29.5.2014. (orijentaciono)

Hidrodinamika. Protok i srednja brzina. Jednaina kontinuiteta. Bernulijeva jednaina za idealnu i

realnu tenost. Jednaina ravomernog kretanja tenosti. Torielijeva teorema; isticanje tenosti kroz
otvore, naglavke i ustave.

Vebe: Primena jednaine kontinuiteta, Bernulijeve jednaine i Torielijeva teoreme na neke

jednostavne sluajeve hidrodinamike.

Literatura:
1
2
3

M.Marjanov, Tehnika mehanika (statika, otpornost materijala), umarski fakultet, Beograd, 2011.
M.Marjanov, Tehnika mehanika (kinematika, dinamika i hidraulika), umarski fakultet, Beograd, 2011.
V. Mihailovi, M. Miri Milosavljevi, ZBIRKA ZADATAKA IZ TEHNIKE MEHANIKE (statika, otpornost
materijala), umarski fakultet, Beograd, 2005.

Obaveze studenata:
A. Pohaanje predavanja i vebi je obavezno. Na kraju odsluanog kursa student dobija potpis ako je
uredno pohaao predavanja i vebe. Student moe izostati najvie 3 puta sa predavanja i 3 puta sa
vebi. Potpis nije dovoljan uslov za izlazak na ispit.
B. Aktivnost podrazumeva kontinuirano praenje i savladavanje nastavnih jedinica tokom celog
semestra. Rad studenata e biti kontrolisan kratkim testovima (iz svake oblasti po jedan test
ukupno 5 testova, svaki nosi po 2 poena).
C. Domai radovi. U toku semestra studenti su obavezni da samostalno urade i odbrane 2 rada (svaki po
5 poena). Oblasti:
- statika: reavanje nosaa
- otpornost materijala: momenti inercije
D. Kolokvijumi 4 u toku semestra. Na kolokvijumima se polau zadaci. Kolokvijumi se polau
pismeno. Svaki nosi po 12.5 poena.
E. Zavrni ispit. Zavrni ispit se polae posle odsluanog kursa, u redovnim ispitnim rokovima. Polae
se pismeno, u obliku testa koji sadri celo gradivo, a sadri teorijska pitanja i raunske zadatke. Za
izlazak na zavrni ispit potrebno je tokom semestra sakupiti najmanje 36 poena.
Poeni:
Bodovanje rada studenata
Aktivnost na asu (testovi)

10

Domai radovi

10

Kolokvijumi

50

Zavrni ispit

30

do 50

Broj poena

Ocene:

60

70
71
80

90

100

10

51
61
81
91

Termini za konsultacije bie objavljeni na internetu po dogovoru sa studentima.

Kabinet za Tehniku mehaniku se nalazi u prizemlju, (vidi sliku).
Sva obavestenja u vezi predmeta bie objavljivana na sajtu umarskog fakulteta u Personalnim folderima
(Tehnika mehanika / TMP 2014/15)

Kabinet za
T.M.
Stepenic Kabineti
e

Staklena sala

Hodnik
Ka Ho
bin dn
eti ik

Sala
71a

H Bibli
o oteka
d
n
k

Ulazni hol
Dekanat

stepenic

Hodnik

Odsek za nastavu

Glavni ulaz

Kabineti