Dvanaestorica sa Olimpa, jo od vremena kada su zagospodarili nebom i

zemljom, podijelili su medju sobom, po Zeusovoj elji, vlast, ugled i

dostojanstvo. Njihov dom se nalazio na Olimpu, najvioj planini Grke, mada su
esto silazili medju Ijude, kako bi im pomagali, ili ih kaznili, upravljali njihovim
sudbinama, i ta vie, mijeajui se sa njima, imali i potomstvo. Djeca, rodjena
iz mjeovite veze nekog od bogova i Ijudi, bila su polubogovi i raspolagala su
izuzetnim sposobnostima. Polubogovi su inili mnoga herojska djela, i time
pridobijali svaije divljenje. Bogovi su se hranili ambrozijom, i pili nektar, pie
koje je iskljuivo bilo namjenjeno bogovima. Prihvatali su, medjutim, i sve
rtvovane, peene ivotinje koje su Ijudi za njih spremali, kao i plodove zemlje.
Uvijek su se drali svojih obeanja, a pogotovu onih, koja su bila data pod
zakletvom. Najsvetija zakletva im je bila nad vodom iz Stiga. Kada bi se neko
od bogova zakleo nad vodom iz Stiga, sa tog svetog izvora, tu zakletvu nizata
na svijetu ne bi pogazio. Bogovi sa Olimpa su bili skoro svemoni, uzimajui u
obzir injenicu da je mo svakoga od njih bila ograniena jedino snagom moi
drugog boga, jer je svaki od njih imao oblast u kojoj je bio najmoniji. Samo je
Zeus, zaista u svemu bio svemoan. U mnogome su liili na Ijude. Imali su
njihove slabosti, udnje i jednaka osjeanja. Bjesnili su, bivali Ijubomorni,
mrzjeli, zaljubljivali se i voljeli, ba kao i Ijudi. No, ipak, iznad svega, od Ijudi
su zahtevali potovanje i poast.

ZEUS
vrhovni bog, voa bogova i ljudi kao i bog neba i groma. Sin je titana Krona i
njegove ene Ree. Prije Zeusa rodili su se: Demetra, Hera, Hestija, Had i
Posejdon. Meutim, kad god bi se Rea porodila, Kron bi progutao dijete, bojei
se da bi ga mogla zadesiti ista sudbina kao i njegovog oca. Naime, Kron je sa
prijestola zbacio svog oca Urana. Kada je Zeus trebalo da se rodi, Rea je
potraila pomo Urana i Gee, jer nije eljela da i on bude progutan. Rea se
porodila na Kritu, a Gea dade Kronu kamen umotan u odjeu koji on proguta.
Onda ona Zeusa sakrije na planini Ida, gdje ga je, po nekim mitovima, odgajila
koza Amalteja. Kada je odrastao, on sa kilopima, gigantima i storukim divovima
povede rat protiv Krona i oslobodi svoju brau i sestre. Nakon pobjede, Zeus je
podijelio svijet i sebe postavio za vrhovog boga neba i ljudi. On je bio i brat i
mu Here. Osim djece sa njom, Zeus je imao mnogo djece sa drugim
boginjama- Demetrom, Letom, Majom, kao i smrtnim enama- Evropom,
Ledom. Glavno sjedite Zeusa bio je vrh planine Olimp u Tesaliji, vrh koji se
gubio meu oblacima i dodirivao samo nebo. Na samom vrhu bila je njegova
palata, koju mi je bog Hefest sagradio od istog zlata. Zeus je esto silazio i
meu ljude, a tada bi uzimao drugo oblije, bilo da je sebe pretvorio u ivotinju
ili u neku prirodnu pojavu ili ovjeka. Mada je Zeus bio vrhovni i apsolutni
vladar, njegova mo nije bila apsolutna i bezgranina. U grkoj mitologiji ostali
bogovi, a i ljudi imali su svoju volju i slobodu a nad njima, pa i nad samim
Zeusom vladalo je neto nedokuivo i nepromjenljivo- Sudbina.

Koza Amalteja koja je dojila Zeusa u peini na Idi, za mnoge je bila nimfa. Bog
joj je, iz zahvalnosti, darivao rog koji se punio svakakvim dobrima po elji
svojih vlasnika. Amaltejin rog postao je sinonim za obilje.

POSEJDON
je bog mora i sin titana Krona i Njegove ene Ree. Kao i svu njegovu brau i
sestre i Posejdona je progutao njegov otac Kron ali ih je Zeus najmlai sin
Kronov sve oslobodio, nakon ega je zbacio svog oca sa trona i preuzeo svu
vlast. Zeusa je tada podijelio zemlju na tri dijela, jer je navodno bila prevelika.
Posejdonu je dao mora, Hadu podzemni svijet,a za sebe je zadrao zemlju i
nebo. Kada bi bio dobre volje, Posejdon je stvarao nova ostrva i more bi bilo
mirno, a kada nije, uz pomo svog trozupca, podsticao je zemljotrese i potapanje
brodova. ivio je u palati na dnu mora, koja je napravljena od korala i
dijamanata. Njegova ena je boginja Amfitrita i imao je mnogo djece a neka od
njih su: Orion, Pegas, Antej... Borio se sa Atinom oko toga iji je grad Atena.
Poto je izgubio, naljutio se i Atinjanima podario slano more.
Amfitrita, erka Nereja i Doride, smatra se kraljcom mora. Jednog dana, dok je
plesala sa svojim sestrama, Nereidama, ugledao ju je Posejdon. Zavolio ju je, a
zatim se njome i oenio.

HAD
je brat Zeusa, Posejdona, Here i Demetre. Had je bio kralj mrtvih, kralj
Podzemnog Svijeta i trei vlastodrac kosmosa, nakon to su izmedju sebe svet
podijelili Zeus, Posejdon i on. Had je doivio sudbinu svoje brae, odnosno otac
Kron ga je prvo progutao, da bi ga kasnije ispljunuo. Zbog dragocenih metala
koji se nalaze u zemlji neki Hada smatraju i bogom bogatstva, kao i bogom
pravde jer je on taj koji odluuje sta e biti sa nekim kada doe u podzemni svet.
Had je bio kralj mrtvih, ali ne i bog mrtvih, jer je ta ast pripadala Tantosu. U
svom mranom kraljevstvu, Had je bio strog i nije pristajao na kompromis.
Nikome nije bilo dozvoljeno da se ponovo vrati u svet ivih. Opsluuju ga razni
demoni i duhovi, kao to je Haron, koji ima dunost prevoenja i prevodjenja
dua, koje svojom barkom, od Aherona prevozi na drugu obalu, kako bi stigle do
kraljevstva mrtvih. Njegova usluga plaala se jednim obolom (noviem koji su
umrlim Ijudima stavljali prilikom sahranjivanja). Had je zavolio prelijepu
Persefonu, kerku boginje Demetre, koju je oteo, i koja je postala njegova ena.
Od poznatih heroja, Herakle, Orfej i Odisej su se spustili u Podzemni Svijet,
iako su bili ivi. Homer opisuje mrani ambijent, i tugu, koja obuzima i
savlauje i najslavnije medju herojima, kada se nadju na tim prostorima. Had je
doivio sudbinu svoje brae, odnosno otac Kron ga je prvo progutao, da bi ga
kasnije ispljunuo. Uestvovao je, u Titanomahiji, na strani Zeusa.

Olimp - planina bogova

Olimp - najvisoija grka planina, koja se nalazi u Makedoniji, bila je stanite i
dom bogova, ali, i prije svega, presto Zeusa. Homer, u svojim epovima veoma
esto pominje njihov nebeski dom, opisujui razne dogodovtine koje su se
odigravale u odajama bogova. Bila je velika ast, ak i za bogove, da zaslue
dobrodolicu na Olimp, a jo vea da na njemu i borave. Prijem poluboga
Herakla na Olimp, bio je dokaz velike asti koju su mu bogovi ukazali.

HERA
je roena iz braka Krona i Ree, i ivjela je sa svojom braom i sestrama u
Kronovoj utrobi, sve dok ih Zeus nije oslobodio. Posle pobjede nad Kronom,
Zeus uzima Heru za suprugu i ona postaje boginja. Hera je veoma potovana,
zatitnica je braka i udatih ena. Svojom vjernou davala je primjer i bogovima
i ljudima. Pojavljuje se u mnogim mitovima, a pored svoje, podie i mnogo
druge djece, kanjava nevjerstvo i surovo se sveti ljubavnicama svog mua.
Njena djeca sa Zeusom su Arejbog rata, Heba- boginja mladosti, Erida- boginja
nereda, haosa, Elitija- boginja poroaja i Hefest- bog kova. Po nekim
mitovima, Hera je bila ta koja je bacila Hefest sa Olimpa, pri emu je on ostao
hrom. Hefest je onda elio da se osveti Heri, pa joj je napravio magini tron.
Kada je ona sjela na tron vie nije mogla da ustane. Drugi bogovi su molili
Hefesta da se vrati na Olimp i oslobodi Heru ali je sve bilo beskorisno. Zato ga
je Dionis (bog vina) napio i donio na Olimp na leima magarca. Hefest je
oslobodio Heru tek kada su mu dali Afroditu za enu. Hera je oboavana i
slavljena u cijeloj Grkoj. Najvanija procesija koja je organizovana u njenu
ast, predstavljala je sjeanje na njeno i Zeusovo vjenanje.

DEMETRA
je boginja prirode, ita i plodnosti, zatitnica mladih i zemlje, uvarka braka i
svetog zakona. Poznati su mnogi mitovi i prie o Demetri, ali je najpoznatija ona
o njoj i njenoj kerki Kori ili Persefoni. Jednog dana dok je Persefona bila na
nekoj livadi, zemlja se otvorila i bog podzemlja Had povue je dolje sa sobom.
Nakon to je Demetra saznala ta se desilo, obuzme je takav gnijev i tuga, da za
vrijeme njenog tugovanja, nijedno itno polje nije raalo, kao da je itava
priroda tugovala sa njom. Vidjevi da tako jo dugo nee moi, Zeus odlui da
napravi sporazum izmeu Demetre i Hada. Odlueno je da 8 mjeseci Persefona
provodi sa svojom majkom, a 4 preostala sa Hadom u podzemlju. Od tada u
narodu u Grkoj postoji vjerovanje da dok je Persefona sa Demetrom, itna
polja raaju i daju prinose. Ali kada se Persefona vrati kod Hada, onda 4
mjeseca sve odumire. Boginja Demetra je, za vrijeme svog boravka u Eleusini,
poduila Triptotema, sina kralja Keleja gajenju ita, i naloila mu da ide po
svijetu, prenosei ostalima svoje znanje. Demetrini simboli su klas, narcis i
bubamara, dok joj je roda najomiljenija ptica.

ARTEMIDA
je boginja mjeseca i lova, sestra blizankinja boga Apolona i kerka Zeusa i Lete.
Kao mala, zatraila je od oca Zeusa da ostane neudata, i naoruana lukom i
strijelom, obilazi ume u drutvu svojih omiljenih srna i jelena. Ona je
osvetoljubiva boginja, koja kanjava sve koji bi joj pokazali nepotovanje.
Istovremeno, titila je lovce i neiskvarene ljude. Ova boginja je najvie
oboavana u planinskim i brdovitim oblastima. Najpoznatiji hram posveen
Artemidi bio je ne Efesu, koji se ubrajao u jedno od 7 svjetskih uda starog
svijeta. Takoe je i zatitinica Amazonki, ena ratnica, nezavisnih od mukaraca,
koje su je oboavale. Mada njena ljepota nije bila ljepota dostojanstvene i mudre
Atine, ni ljepota strastvene Afrodite, niti ljepota uzviene boginje, kakvom se
isticala Hera, Artemida je za Grke ipak bila ideal enske ljepote. Prema
najstarijim kazivanjima, ona i njen brat blizanac- Apolon, roeni su na ostrvu
Delosu. Njena majka Leta nala je tu utoite u bijegu pred zmajem Pitonom,
koji ju je progonio po cijelom svijetu da je ubije, po zapovjesti
ljubomorne Zeusove ene Here. Delos je tada bio plovee ostrvo, ali im je na
njega stupila Leta, sa morskog dna su izronile dvije stijene i zagradile mu put,
kao i Pitonu

APOLON
je bog svjetlosti, muzike, medicine, strijeliarstva i proricanja. Sin je boga Zeusa
i Lete, i brat blizanac Artemide, boginje lova. Predstavljan je kao zdrav, skladno
razvijen i lijep mladi, a u nekim mitologijama poistovjeuje se sa suncem, a u
rimskoj mitologiji postaje Apollon Helios (Sunce). Ljudi su ga potovali jer je
bog svjetlosti bez ega ivot ne bi bio mogu, a takoe jer je i bog sklada i
ljepote, koje ine ivot smislenim. Apolon je, kao bog medicine, titio ljude,
lijeio ih, brinuo se o njima, nagraivao dobro i kanjavao zlo. On je takoe i
bog streljatva, a njegove strijele nikad nisu promaivale metu, pogotovo kad su
kanjavale zlo i nosile kugu. Kao bog proroanstva i ljudima je objavljivao
Zeusovu volju preko proroica, posebno Pitije i Sibile. Voa je Muza pa pri tom
i bog poezije i mizike. Apolonu su bili posveeni mnogi hramovi i svetilita.
Njegovo glavno svetilite bilo je u Delfima, gdje je rastao lovor, njegov simbol.
Takodje su mu bile posveene mnoge ivotinje i to: vuk, labud, vrana, orao
(praenjem njegovog leta proricana je boija volja) i delfin.

ATENA
je boginja civilizacije, mudrosti, tkanja, zanata i strategije i ratne taktike. Atinina
mudrost prati tehniko znanje potrebno u tkanju, metalurgiji ali takoe ukljuuje
i lukavost. Ona je kerka boga Zeusa i titanke Metide, a po veini mitova roena
je iz Zeusove glave, kako je u umjetnosti esto i predstavljana. Ona je jedna od
tri boginje djevice, zajedno sa Artemidom i Hestijom. Njena najbolja prijateljica

je Nike, boginja pobjede. U ratovima se esto suprotstavljala Areju (bogu rata) i

bila zatitnica mnogih grkih junaka, ukljuujui Herakla, Odiseja i Jasona.
Atena je i boginja ptica a u nekim mitovima je i sama prestavljana kao ptica,
najee sova. Arahna je bila devojka koja je posjedovala izuzetnu vjetinu u
pletenju. Svi su se divili njenim djelima i esto su govorili da ju je poduavala
boginja Atena. Medjutim, iz sujete, ona to nije htela da prizna, nego se, ta vie,
usudila da boginju izazove na megdan. Atena se kod nje pojavila preruena u
staricu, pokuavajui savjetima da je ubjedi da prema bogovima iskazuje
umjerenost, doslijednost i potovanje. Arahna je na to odgovorila pogrdama.
Prilikom takmienja koje je uslijedilo, pletilje su se naizmjenino nadmetale, ali
su se motivi koje je Arahna birala za svoja djela, uvijek rugali bogovima. Tada
se ona suoila sa bijesom jedne boginje. Ponienje koje je Arahna doivjela,
dovelo ju je do samoubistva. Objesila se, ali joj boginja nije dozvolila da
spokojno umre, ve ju je pretvorila u pauka (gr. arahni), koji od tada neprestano
plete istu mreu.

AFRODITA
o Afroditi, boginji ljubavi, postoje dvije razliite verzije vezane za njeno
roenje. Po prvoj, ona je kerka boga Zeusa i Dione, dok je prema drugoj,
roena iz genitalija boga Urana, koje su pale u more, poto ga je njegov sin
Kron kastrirao. Tako je iz morske pjene izronila Afrodita. Ona je boginja ljubavi
i ljepote, titila je ljubav i sve zaljubljene, dok joj je najdraa zabava bila da
natjera bogove da se zaljube u smrtne ene. Voljela je da pravi mnoge intrige, da
bogove baca u ljubavne zagrljaje, naroito Zeusa, koji je svaki as bio umjean u
neku ljubavnu peripetiju. Nikad se nije odvajala od svog ljubavnog pojasa, koji
je imao mo da natjera svakog mukarca, bilo da je rije o bogu ili smrnom biu
da se zaljubi u nju. Iako je bila udata za hromog boga Hefesta, bila je u strasnoj
ljubavnoj avanturi sa Arejem. Iz Afroditine veze sa Arejem rodili su se Eros,
Dim, Fob i Harmonija. Afrodotin omiljeni cvijet bila je rua, dok je njene koije
vukao par golubova, ptica koje je najvie voljela

ARES
je bog ratovanja, i rata koji je sam sebi svrha. Radovao se smrti bilo kog junaka
ili obinog smrtnika, jer je volio miris krvi, borbu, zveket oruja, jauke i krike.
Areja nikad nije zanimao uzrok rata, pa ak ni njegov ishod, jer je za njega bilo
najvanije samo ratovanje. Arej je mrzio sve bogove a meu njima i svoje
roditelje- Zeusa i Heru, a naroito Atinu. I njega su mrzjeli svi bogovi sa
izuzetkom Afrodite, sa kojom je imao djecu , Eride, koja je voljela rat koliko i
on, i Hada, koji se radovao ratnicima koji su ginuli u ratu. Prikazivan je u
etvoropregu sa konjima osedlanim zlatnim sedlom. Konji boga Arej su bljuvali
vatru, a on je nosio oklop, kacigu, koplje i tit. Arej je pokazivao veliku
naklonost prema oblasti Trakije. Vjeruje se da je esto boravio u tom divljem
podruju, gdje je bilo mnogo konja, i preko kojeg su esto prolazila brojna

ratnika plemena. Prialo se, da su tu ivele i ratoborne Amazonke, erke boga

Areja.

HERMES
je bog trgovine i proricanja, pismonoa bogova i pratilac dua. On je sin boga
Zeusa i Maje, jedne od Plejada, koju je krasila izuzetna ljepota. Jo od malih
nogu vidjelo se da e biti lukav i dovitljiv bog, kada je uspio da svom bratu
Apolonu ukrade stado bikova, koje je uspio tako vjeto da sakrije da je Apolon
morao da iskoristi sve svoje prporoanske sposobnosti da bi ih naao. Hermes se
smatra glasnikom bogova i na sandalama i lemu koji nosi ima krila i uvijek dri
skiptar. Pored toga to je prvenstveno bio Zeusov glasnik, bio je i pratilac dua
koje je odvodio u Had. Hermafrodit je bio prelijepi sin Hermesa i Afrodite, koji
je proputovao cijeli svet. Medjutim, jedna od Nimfi toliko se u njega zaljubila,
da je prilikom jednog njihovog strasnog zagrljaja zamolila bogove da taj zagrljaj
uine vjenim i da im se tako spojena tijela nikada vie ne rastave. Bogovi su
usliili njenu molbu i stvorili novo bie sa dvostrukom prirodom.

HEFEST
je hromi bog kova, bog vatre i kovakog zanata, jedan od sinova Zeusa i Here.
Po jednom od mitova, poto se umijeao u svau roditelja, Zeus ga je u bijesu
bacio sa Olimpa zbog ega je on postao hrom. Po predanju, pao je na vulkansko
ostrvo Lemno, koje je postalo njemu posveeno. U Hefestovoj nadlenosti bili
su zanati. On je napravio bogovima darove od bronze, skiptar Zeusu, srebrne
lukove Apolonu i Artemidi, nakit Afroditi. U Homerovoj Ilijadi opisano je kako
je skovao novo oruje Ahilu, uvenom grkom junaku, po molbi mjegove majke
Tetide. Hefest je takoe napravio prvu enu- Pandoru a po Zeusovom nareenju
prikovao Promoteja za kavkasku stijenu. Oenio se Afroditom, boginjom ljepote
i ljubavi. Hefest je odmah nakon vraanja na Olimp napravio svim bogovima
njihove domove, u koje smrtnici nikako nisu mogli da uu.