Zelena/zamuena voda

Autor Petra rnko Petak, 26 Lipanj 2009 15:33

Preesto se u svom poslu susreem s ljudima koji imaju velikih problema s
algama ili samo mutnom vodom u akvariju. Naravno, njih 90% trai savjet kako
je se najlake rijeiti. Brzog rjeenja nema.

Postoji nekoliko uzronika.

1. PODLOGA
Neke vrste podloga kao to su pijesak, kvarcni ljunak i laterit sadravaju odreenu koliinu
praine i drugih neistoa.Takva zamuena voda obino je bijela do smea. Ako podloga nije
dovoljno isprana, prije stavljanja u akvarij mutit e vodu dok se ne proisti MEHANIKI. Iz tog
razloga treba esto mijenjati finu vatu iz filtera. Ako su estice praine krupnije poeljno je
usisavanje podloge.

2. CVAT BAKTERIJE
Iz nekoliko razloga akvarij moe doivjeti cvat bakterije. Iako rijetko stvara probleme, moe biti
runa i dosadna. Kako prepoznati taj problem? Ako se radi o bakteriji voda je mutna i bijela, i
ono to je vano, zamuenost je jednakog intenziteta cijeli dan. Ako se zamuenost pojaava
tijekom dana (kad je upaljena rasvjeta) tada se ipak radi o algi iako voda nije zelena. Kod veine
bakterija cvat traje 10 do 14 dana. Ako zamuenost traje vie od dva tjedna radi se o algi. Cvat
bakterije prestat e sam od sebe, a obino je uzrokuje prijevremeno naseljavanje novih akvarija,
prekomjerno hranjenje, mrtve ribe i puevi, trule biljke itd.
3. PLUTAJUE ORGANSKE ESTICE
To je prljava voda. ute je boje od tanina iz prirodnih panjeva ili nakupljenog organskog otpada
od riba ili biljaka. Najbolji nain za rjeavanje takvog oneienja vode je dodavanje kvalitetnog
aktivnog ugljena u filtar i, naravno, redovita izmjena vode.

4. ALGE - ZELENA VODA

Ovo je najei problem ako je voda u akvariju zamuena vie od 14 dana. Zapamtite da zelena
voda nije uvijek i zelene boje. Budui je to najei problem i najtee se rijeava, treba uzeti u
obzir nekoliko opcija. Situacija koja uzrokuje zelenu vodu obino je kombinacija visokih nitrata,
fosfata i u nekima amonijaka. Izmjena vode u ovom sluaju obino ne pomae, ali zato pomae
nekoliko sljedeih metoda:

Kako rijeiti problem zelene vode?

ZAMRAIVANJE
1. DAN.
Iskljuite dodavanje CO2 (ako postoji) i dodajte ozraivanje. Nahranite ribe, priekajte sat
vremena pa promijenite 50% vode. Kompletno prekrijte akvarij sa svih strana (runicima,
dekama, crnim vreama za smee) tako da nikakva svjetlost ne ulazi u akvarij.
2. DAN
Ostavite akvarij na miru. Znai, ne hranite ribe, ne gnojite bilje, ne palite svjetlo i najvanije ne
otvarajte akvarij. Vrlo je vano da bude bez prekida u potpunom mraku.
3. DAN
Sve je isto kao i drugi dan. Ostavite akvarij na miru u potpunom mraku.
4. DAN
Postupak je isti kao drugi i trei dan. NE ZAVIRUJTE U AKVARIJ.
5. DAN
Kraj perioda zamraivanja. Otvorite akvarij, promijenite 50% vode i s malo hrane nahranite ribe.
Moete dodati i vitamine. Prekinite ozraivanje i upalite CO2 (ako postoji).
7 DANA NAKON 5. DANA
Napravite izmjenu vode.
Oni e unititi sve plutajue alge. Isto tako e unititi sve parazite i bakterije. Ovo je brza i dobra
metoda, ali ne treba pretjerati s upotrebom sterilizatora u akvariju zasaenom biljem jer se moe
dogoditi da uniti vane hranjive tvari.
VODENE BUHE
Ova metoda jako je dobra za vrtna jezera ili bazene iako nisam sigurna da je kod nas itko koristi
u akvariju. Kod stavljanja ive vodene buhe u akvarij postoje dva problema: morate biti sigurni
da s buhom neete dodati i tetne tvari i organizme, a drugi problem je to veina riba voli jesti
buhu pa bi se moglo dogoditi da bude pojedena prije nego potroi svu algu.
KEMIKALIJE
Ima raznih kemijskih sredstava, tekuih ili u tabletama, koja su manje ili vie uinkovita. Moda
su najbolja kao preventiva. Osobno ih ne koristim, ali ako se odluite na ovu najjednostavniju
metodu, svakako se drite uputstava na ambalai da ne bi bilo vie tete nego koristi.

Osobno iskustvo (Maxim):

Akvarij je bio star svega dva mjeseca i jo se u principu ciklirao. Poto sam morao na dva tjedna
u inozemstvo, akvarij je ostao bez nadzora, a mojim previdom jedan od tajmera koji kontroliraju
est neonskih lampi ostao je na ON poziciji tako da su dvije lampe ostale danonono, tokom dva
tjedna, upaljene... povrh toga hranilica ima najmanji period od jednog hranjenja dnevno pri emu
istrese podosta hrane, svakako previe za par ribica koje su bile unutra (bilo bi bolje da je nisam
ni koristio). Zbog poneto osjetljivog bilja i openite nezrelosti akvarija u obzir mi nikako nije
dolazila opcija zamraivanja akvarija na tjedan dana.
Sljedee fotografije pokazuju stanje koje me je zateklo, sljedei dan sam montirao dodatnu
pumpu (600l) i stavio da preko crijeva vrti vodu kroz UV-C lampu od 8 Watta... Zadnje dvije
slike pokazuju stanje nakon samo 48 sati... za svaki sluaj sam vodu vrtio jo dva dana.

Postavljena pumpa vode da vrti vodu kroz UV-C lampu

Postavljena pumpa vode da vrti vodu kroz UV-C lampu

UV-C lampa

Stanje nakon 48 sati

Novela o algama - utosmee ili zlatne alge

Autor imi Ponedjeljak, 14 Svibanj 2007 01:02

"Zlatne" alge su uglavnom ograniene na slatkovodna stanita, ali nekoliko vrsta

je naeno i u moru. Slatkovodne vrste su osobito zastupljene u istim, osunanim povrinskim
vodama (oligotrofnim jezerima, slabo kiselim /pH<7/ do neutralnim /pH=7/).
Opisano je vie od 1000 vrsta. Klasifikacija je kontroverzna. Razliiti ksantofili (meu inim
lutein i fukoksantin), te beta karoten gotovo u cjelosti prekrivaju klorofile "a", "c1" ili
"c2"(zlatnosmee do smee obojene alge).

Ove zlatnosmee, jednostanine alge obino imaju dva bia razliite duine (jedan s
trepetljikama mastigonema). Kao rezervni materijal taloi se hrizolaminarin (u vakuoli) i ulje
(u plazmi, a ponekad i u vakuoli). Imaju sluzasta tjeleca za sluzavi ovoj. Stanina stjenka je
celulozna, a esto je inkrustrirana ("obukana") kalcij-karbonatom (CaCO3) i silicij-dioksidom
(neke vrste stvaraju razliito oblikovane ljuture, ploice i tapie koji, potisnuti prema van,
formiraju oklop vapnenaki sedimenti). Stanice su gole ili oklopljene s malenim ljuskama.
Mnogi rodovi stvaraju ciste (spore) koje imaju veinom okremenjenu staninu stjenku
(preivljavanje nepovoljnih uvjeta zima ili suna ljetna razdoblja).

Veina zlatnih alga ima i "primitivno oko" ona pjega ili fotoreceptorni aparat (stigma). Neki
od ovih autotrofnih (fotoautotrofi) organizama mogu probavljati (fagocitnim putem) sitne estice
i bakterije (pa se ponaaju kao heterotrofni organizmi).
Neke se mogu privrstiti i u krgama riba (toksiko ugibanje riba).
Klasifikacija zlatnih algi izvedena je na temelju pet razliitih tipova stanine grae (oblika). Ova
podjela je nepotpuna. Preteno su jednostanine (biasti, ameboidni ili kokalni/kuglasti oblici),
ali postoje i pokretne biaste kolonije, nepokretne kolonije, te nitasti oblici.

1- BIEASTI, AMEBOIDNI I KUGLASTI OBLICI

Rod Ochromonas
Vrste iz roda Ochromonas mogu odbaciti bieve i prei u rizopodni oblik i kretati se ameboidno.
Npr., vrsta Ochromonas granuloides moe prei na heterotrofni nain ishrane (fagocitoza
pseudopodijima). Formira karakteristine okremenjene ciste "boca i ep" (kremen se stvara u
posebnim vakuolama, nastalim iz Golgijeva tijela). Chromulina je takoer najjednostavniji
predstavnik, goli, ameboidno pokretljivi te moe primiti i vrstu hranu; Chromulina rosanoffii u
manjim stajaim vodama uzrokuje cvjetanje, tako to u masi ispliva na povrinu i stanice se
poveu izluujui sluz - voda poprima zagasito utu boju (ute uljaste mrlje).
Rod Rhyzochrysis
Ameboidni oblici koji veinom nastanjuju povrinu vode gdje ih dri povrinska napetost (tzv.
neustonske vrste).

Rod Chrysosphaera
Vrste iz ovog roda imaju kuglaste stanice, pojedinane ili u skupinama. Veinom ive epifitski
na drugim algama.
Rod Silicoflagellineae
Nalazimo ih samo u moru (Distephanus sp.). gole su, a u unutranjosti svoje stanice stvaraju vrlo
njean kremeni skelet.

2 - KOLONIJALNI OBLICI (pokretni i nepokretni)

Rod Synura
Jednostavne pokretne biaste kolonije (okrugli cenobij). Krukolike stanice (obavijene oklopom
od njenih, kremenih ploica) koje su radijalno povezane sluzastim ovojem. U spolnom
razmnoavanju muka gameta naputa svoju koloniju i dopliva do enske gameta u drugoj
koloniji. Ako se razmnoi u pitkoj vodi, voda ima neugodan miris.

Rod Uroglena

Stanice u okruglastom cenobiju su oblikom sline stanicama roda Synura i takoer su este u
slatkovodnom planktonu.
Rod Dinobryon
Dinobryon (est u slatkovodnom i morskom planktonu) oko stanica stvara ljevkaste celulozne
ahure (lorica), tako da konano nastanu grmoliki cenobiji. Pri razmnoavanju jedan dio
podijeljene stanice ostaje u staroj kuici, a druga ga sintetizira sama i ostaje privrena u
koloniji. I ova alga moe vodi (i vodovodnoj!) dati pokvareni okus ili miris ribe.

Rod Hydrurus
Hydrurus ivi nepokretno u sluzastim cenobijima, ije mahovini sline nakupine nalazimo u
gorskim potocima , privrene na kamenju; dijeljenjem stanica kolonije nastaju zoospore koje
zasnivaju novu koloniju.

3 - NITASTI OBLICI
Rod Phaeothamnion
Phaeothamnin je slatkovodni rod, stanice su povezane u jednostavne ili razgranjene niti.
Glavna osovina je graena od krupnijih stanica, a bone grane od cilindrinih. Pri osnovi se
nalazi rizoidna stanica. Vrste ovog roda ive epifitski na krupnijim algama kao to su npr.,
Cladophora, Vaucheria, Tribonema.

4 - TALUSNI OBLICI

Rod Thallochrysis ima talus u obliku diska od jednog sloja stanica (stanice su povezane u
parenhimatozno tkivo); moe imati kratke niti na rubovima stanica.

KAKO SE RJEITI ZLATNIH ALGA?

Povrina akvarijske vode ponekad izgleda kao da je prekrivena zlatnom prainom (vidi strelicu),
a u sluaju cvjetanja prekriva cijelu povrinu, poput uljaste mrlje (biofilm) zlatnosmee boje.
Najlake je uklanjamo papirom (novinskim oprez olovo): papir poloimo na povrinu i
polagano ga podignemo. Alge ostanu zalijepljene na hrapavoj povrini papira. U sluaju
cvjetanja obavezno promjeni dio akvarijske vode i pokuat utvrditi razloge koji su doveli do
bujanja alga.

Osobno iskustvo: u dobro uhodanom akvariju praina mi se ponekad pojavi ako

nekoliko uzastopnih dana obilnije hranim ribe s listiima i tabletama; prelaskom na
hranjenje svaki drugi dan praina polako nestaje. Pokuaj da unoenjem praine
uzgojim istu u manjem akvariju, sa svega etiri kozice (Cardinia japonica)

hranim ih jednom tabletom (podijeljenom na etiri dijela) jednom tjedno ostao je

bezuspjean (u oba akvarija relevantni parametri su identini).

UTOZELENE ALGE (razred Xanthophyceae)

utozelene i zlatne alge nije lako razlikovat. Ksantoficeje imaju pigmente sline pigmentima
zlatnih alga, ali se od njih razlikuju u pogledu ksantofila ne sadre ni lutein ni fukoksantin,
nego heteroksantin i diadinoksantin. Kloroplasti, u obliku diska, imaju utozelenu ili zelenu boju.
kroba nema, a rezervni materijal je ulje i hrizolaminarin; autotrofi, celulozna i pektinska
stjenka, a kod cista je okremenjena.
Poznato je oko 600 vrsta; jednostanine i kolonijalne vrste su dio fitoplanktona jezera i ribnjaka,
a rjee su u morima. Neke vrste su prilagoene ivotu u istim vodama, dok vrste roda
Ophiocytium naseljavaju zagaene (eutrofne) vode. Velik broj vrsta ivi u vlanoj zemlji (npr.,
filamentozni rod Heterococcus koji je izoliran na Antarktiku). Ove alge rijetko rastu u veim
skupinama, a iznimka su vrste roda Tribonema i Vaucheria.
Rod Tribonema
Stanice tribonema povezane su u razgranate ili nerazgranate nitaste oblike. Ove alge se
razmnoavaju zoosporama (imaju dva nejednaka bia) i ameboidnim stanicama. U nepovoljnim
uvjetima nastaju aplanospore. Poznato je 25 vrsta, od kojih je nekoliko iroko rasprostanjeno u
jezerima (za hladnijeg dijela godine) i u movarama (zagaene slatke vode). Veina vrsta
naseljava vode bogate vapnencom.
Rod Vaucheria
Kod vrsta iz roda Vaucheria jednostanini talus je graen od razgranatih niti (sifonalni oblik sistem cijevi bez poprenih stijeni/pregrada), inkrustriran vapnencem i uvren za podlogu
brojnim rizoidima; Veinom nastanjuju slatke vode (osobito su brojne u vodama bogatim

eljezom) gdje formiraju barunaste naslage.

U brzim tekuim vodama Vaucheria ostaje sterilna, a poveana koliina CO2 u vodi potie
stvaranje zoospora.
Rod Rhizochlorida
Vrste ovog reda imaju gole, ameboidne stanice. Rhizochloris moze progutati bakterije i
dijatomeje.

Rod Chloridella
Jednostanine, a razmnoavaju se autosporama. Poznate su etiri vrste ovog roda, i sve ive u
slatkim vodama (povrno gledajui podsjeaju na zelenu algu Chlorellu).
Rod Botrydium
Botrydium ima izgled male vreice veliine glavice igle, ukorijenjene sistemom razgranatih
rizoida. Kada se u okolini nae izobilje vode, protoplast svake vreice se dijeli na brojne zoide.
U sunom razdoblju protoplast se povlai u rizoid i formira spore (rizociste) koje klijaju kad
opet doe voda. Sline su zelenoj algi Protosiphon (ivi u tlu).

<

Novela o algama - Zelene alge

Autor imi Ponedjeljak, 14 Svibanj 2007 00:39

>

Nitasti oblici zelenih (Chlorophyceae) i crvenih (Rhodophycaea) alga, meu

kojima nalazimo "dobre, loe i zle" (jedino nedostaje glazba E. Moriconea), najei su uzrok
glavobolje kod akvarista. Akvaristi su im dali opisna imena poput bradolike, etkaste, dlakaste,
krznolike, grmolike, rogolike (eng. hair, horse hair, staghorn, beard, brush, whorl, fur, bush,
pelt, haystock, fuzz, itd.), pa ovo arenilo naziva oteava prepoznavanje i uglavnom zbunjuje
akvariste. Najjednostavniji (i najtoniji) nain amaterske identifikacije alga je razvrstavanje po
obliku grananja i duini niti. Samo toena identifikacija alge moe nam pomoi prepoznati
mogue uzroke njezinog bujanja u akvariju, a time i djelotvornu terapiju (alge su bioindikatori
poremeaja ravnotee kemijskih vrijednosti vode i osvjetljenja). Neki oblici grananja alga
prikazani su na fotografiji.

1- Spirogira, Ulothrix, Calothrix, Lemanea, Oedogonimu; 2- Stigeoclonium; 3- Cladophora; 4Compsopogon; 5- Batrachospermum;

Veina zelenih alga (oko 90%) ivi u slatkoj vodi. Obuhvaaju vrste od mikroskopski malenih
jednostaninih oblika (pokretni i nepokretni) do viestaninih kolonija, ali i nerazgranjene ili
razgranjene nitaste oblike, kao i alge sloenije grae, koje vanjskim likom jer im je steljka
esto nalik na list donekle podsjeaju na vie biljke (npr. morska salata Ulva lactuca).
Kloroplasti zelenih alga izrazito su zeleni (klorofili "a" i "b" nisu maskirani karotenima, luteinom
i drugim ksantofilima), a kao proizvod asimilacije, odnosno rezervni materijal, nastaje krob (a
dijelom i priline koliine ulja).
Neke vrste zelenih alga su crvene boje (hematokrom), npr. Chlamydomonas nivalis "crveni
snijeg" ili Haematococcus pluvialis crvene kine lokve.

Stanina stjenka zelenih alga sastoji se preteno od celuloze (esto s vanjskim pektinskim.
ljepljivim slojem koji se rasluzi). Neke imaju i primitivno oko, veinom crvenu onu pjegu
(stigma), pa su fototaksiene. Nalazimo ih posvuda, u snijegu i ledu Arktika i visokih planina, na
kamenju, drveu, potocima, termalnim vrelima. Neke su uzronici bolesti kod ljudi dermatitis i
alergija (Chlorococcum, Scenedesmus i Chlorela esta u kunoj praini).

Poznajemo oko 10 000 vrsta zelenih alga (razvrstane u redove Volvococales, Chlorococcales,
Ulotrichales, Cladophorales, Chaetophorales, Oedogoniales, Conjugales, Charales i morske
Siphonales), a me?u njima nalazimo i vrste s razvijenim spolnim organima. Vrste koje nisu
sklone spolnom ivotu razmnoavaju se vegetativno (zoospore, aplanospore, autospore ili
akinete).
I dok neke zelene alge ive samo u istim i bistrim, oligotrofnim vodama, druge oboavaju vode
bogate fosfatima, nitratima i amonijakom (eutrofne vode), a mogu se pojaviti u tako velikim
masama da voda postane posve zelena "zelena voda".

1- ZELENA VODA
Fenomen "zelene vode" u akvariju posljedica je brzog razmnoavanja ("cvjetanja")
jednostaninih zelenih alga (kao to su Chlorella, Chlamydomonas, Closterium, Cosmarium) i
nekih viestaninih slobodno lebdeih kolonijalnih oblika zelenih alga (Volvox, Scenedesmus,
Pandorina, Pediastrium). Ove alge su bezopasne i obino nestaju kad se u akvariju uspostavi
bioloka ravnotea.

U zelenoj vodi mogu procvjetati i neke vrste zlatnih i utozelenih alga (a ponekad i
cijanobakterije), kao i dinoflagelati.

Chlamydomonas je jednostanini fitoplankton, od kojeg su se razvile sve ostale zelene alge.

Kuglastog je oblika (promjera 5 do 10 mikrona). esto je omotan svijetlim, tankim i
neuobiajenim omotaem (slian elatini) koji se sastoji samo od glikoproteina, za razliku od
stanine stjenke velikog broja ostalih alga (sadre i polisaharide). Fotokasiean je i pliva, pomou
dva bia, u odreenom smjeru, obino prema svjetlu. Fotoreceptorni pigment u onoj pjegi je
rodopsin, univerzalni vidni pigment kod ivotinja. Prilikom fototaksije brzina kretanja
hlamidomonasa iznosi oko 100 - 400 mikrometara u sekundi. Organske hranjive tvari pospjeuju
njihov razvoj, pa ih djelomice nalazimo u eutrofnim vodama. Neke su vrste hematokromom
obojene crveno. Kod roda Chlamydomonas nalazimo prve poetke seksualnosti.

Centar intenzivne proizvodnje kroba nalazi se u pirenoidu (okrugla ili ovalna struktura unutar
kloroplasta). U nedostatku nitrata i fosfata proizvode se samo jednostavni, lako topljivi eeri.

pirenoid ima sposobnost vezivanja CO2 jer sadri enzim RuBisCO, koji katalizira
reakciju u ciklusu fotosintetske redukcije ugljika.

Chlorella (najrasprostranjenija alga na Zemlji) i Chlorococcum su okruglasti jednostanini oblici

zelenih alga bez bieva.
Jednostanine zelene alge iz roda Desmidiaceae nalazimo naroito u kiselim vodama
(moevarama). Pokazuju veliko bogatstvo oblika: Closterium polumjeseeaste, Cosmarium
kolaeia, Micrasterias zvjezdice

Na jednostanine vrste nadovezuju se vrste iji predstavnici tvore kolonije (svaka stanica je
neovisna od susjedne i moe se samostalno razmnoavati), primjerice: 4 stanice povezane u
vrpcu (Oltmannsiella), ili 4 16 stanica u plosnatu ploeicu (Gonium, Pediastrum), odnosno kuglu
(Pandorina, Volvox) ili mreicu (Hydrodictyon).

Broj stanica u koloniji Pediastruma svojstven je za odreenu vrstu, a zbog vrste

stanine stjenke (silicij i kalcij su znaajne komponente, vidi strelicu) nalazimo ga i meu
fosilima. Vrste roda Pediastrum obrazuju nepravilne, ploaste i radijalne kolonije, a vrlo
su este, posebno u slatkim vodama obogaenim hranjivim materijama.

Kod Volvoxa vie tisua stanica (ak do 20 000) ine uplju kuglu ispunjenu sluzi, a vidljiva je
golim okom jer ima promjer od 0.5 - 1.5 mm. Svaka stanica ima dva bia, onu pjegu i
kloroplast, a stanice su u koloniji povezane protoplazmatskim trakama. Samo dio stanica slui
rasplodu, a veina slui za fotosintezu i pokretanje, pa volvox vie ne smatramo kolonijom, nego
viestaninom jedinkom. Bespolno razmnoavanje: relativno velika stanica (gonidijum) se dijeli
uzduno, nastaje okrugla kolonija-kaer (sastoji od malih stanica), koja se, kada se raspadne
roditeljska kolonija, oslobaa.

Vodenu mreicu (Hydodyction utriculatum) ne nalazimo u zelenoj vodi, ali pripada skupini
jednostaninih zelenih alga kolonijalnog oblika pojedinane stanice su cilindrine i duge do 1
cm; na svakom kraju su povezane s druge dvije stanice spojene u obliku zvijezde, a one
meusobno spojene tvore viestaninu vreastu tvorevinu oblika uplje mree s mnogo oica.

KAKO SE RJEITI "ZELENE VODE" ?

Nemogue je jednoznano odrediti uzrok pojave "zelene vode" (ali i ostalih neeljenih alga) u
akvariju. Obino je rije o nesretnoj kombinaciji nekoliko imbenika koji poremete bioloku
ravnoteu: previe svjetla ili riba, a premalo biljaka; manjak nekog od makro i/ili mikroelementa
pa biljke usporeno rastu (u vodi raste koncetracija nitrata i/ili fosfata); poremeaj u radu
biolokog filtera (dovoljne su tek neznatne koliine amonijaka pa da voda pozeleni) ...

ako cvjetaju kod svjetla jaeg od 0,5W/l (u akvariju s dosta biljaka to je rijetkost) znai
da biljkama neto nedostaje - dodati tekue gnojivo ili tablete (ovisno od vrste biljaka u
akvariju), i/ili poveati koncetraciju CO2 u vodi;

ako cvjetaju kod svjetla jaeg od 0,5W/l (u akvariju s malo biljaka, bez CO2 i s
normalnom koncentracijom nitrata i fosfata) smanjiti intenzitet ili trajanje osvjetljenja.

Tek kad uspostavimo bioloku ravnoteu u akvariju (uz malo strpljenja, potrebno je i redovno
odravati higijenu akvarija) ove e alge nestati, jednako misteriozno kako su i dole. Velika
promjena vode (50%), pojaano filtriranje (dijatomski filter) ili UV-sterilizator samo e
privremeno zaustaviti cvjetanje alga. Vodenbuhe (Daphnia) i praivotinje (ameba, papueica),
poput pravih vegetarijanaca, oboavaju "zelenu vodu".

Jednostanina zelena alga Closterium i dio nitaste zelene alge u papuici (Paramecium).

2- "TOKASTE ALGE"
Na staklu ili akrilu nalazimo kolonije jednostaninih zelenih alga u obliku finog zelenog
sloja/biofilma (Chlorella, Chlamydomonas ...), i svjetlozelenih okruglastih tankih ploica ili
tokica tzv. "tokaste alge"(Pediastrum, Scenedesmus, Pandorina ...).

vrsto su prilijepljene za podlogu, a sa stakla ih skidamo struganjem (magnet, ilet, plastina

kartica). Obriemo li staklo sintetskom vatom onda viak ovih alga uklanjamo i iz akvarija.
"Tokaste alge" su normalna pojava, a ako se prebrzo ne razmnoavaju, indikator su bioloke
ravnotee (dobra akvarijska voda). Na gornje tri fotografije vidimo "tokaste alge" (pet mjeseci
stare!), i nitaste, nerazgranjene zelene alge (na staklu su i dijatomeje, ali ih ne vidimo golim
okom). Akvarij je osvjetljen s 1W/l, relevantni parametri vode su optimalni, CO2 reaktor, 26oC,
a biljke (Rotala, Micranthemum, Eleocharis, Lysimachia i dr.) dobro rastu. Ostalih vrsta alga
(vidljivih golim okom) nema.
>
<

Novela o algama - Alge kremenjaice

Autor imi Nedjelja, 13 Svibanj 2007 20:15

Alge kremenjaice (ili silikatne alge) su, za razliku od cijanobakterija, prave alge.
Rasprostranjene su u vodama (slatkim i morskim) svih klimatskih podruja Zemlje. Poznate su
kao bioindikator istoe vode, meutim, meu njima nalazimo i vrste koje vole eutrofne vode
(npr. vrste iz roda Nitzschia). Podnose temperature izmeu 0 - 50 C, (optimalno 10 -20 C),
sklonije su podrujima slabijeg svjetlosnog intenziteta (vee dubine). Najbolje uspijevaju u vodi
slabo alkaline reakcije (pH>7). Za ivot im je neophodan silicij (Si), a este su i u vodama
bogatim eljezom (Fe). Uz hrizolaminarin, kremenjaice kao rezervnu tvar nakupljaju i lipide ulje u vidu sitnih kapljica (lebdenje i antifriz !) .
U kloroplastima dominiraju pigmenti fukoksantina, koji uz b-karoten i klorofil "a" i "c" (nikad
"b"), algama daju zlatnosmeu - utozelenu boju.

neki akvaristi kremenjaice neopravdano nazivaju "smee alge"! Razlika izmeu smeih
alga (Phaeophycaea) i alga kremenjaica je ogromna, gotovo kao razlika dana i noi.

Kremenjaice su jednostanine alge koje se ponekad povezuju u zvjezdaste, lanaste ili lepezaste
oblike

Stanice su povezane izratajima u obliku bodlji ili zubaca, ili su spojene preko sluzi. Stvaranje
lanaca kod nekih vrsta ini prijelaz prema trihalnom stadiju tj. razvoju pravih filamenata (niti,
"dlaka").

Mnoge planktonske vrste imaju naroite nastavke za lebdenje. Kod veine vrsta citoplazma se
nalazi u tankom sloju na periferiji, dok je u sredini smjetena krupna vakuola.

Za alge kremenjaice udomaio se naziv - "dijatomeje", meutim, unutar brojnih vrsta (oko 10
000) ovih raznolikih alga, nalazi se i rod Diatoma (dijatomeje) s vrstama koje se po nekim
karakteristikama razlikuju od ostalih kremenjaica.

Sistematika alga kremenjaica je "zbrkana": po jednom sustavu smjetene su u skupinu

Heterocontophyta (obuhvaa raznoliku skupinu algi, od jednostaninih kremenjaica do
viestaninih, sloenih smeih alga), a po drugom u razred Chrysophyta (preteno
jednostanine alge zlatnosmee do smee boje); nadalje, jedni ih dijele na
Fragilariophyceae, Bacillariophyceae i Coscinodiscophyceae, a drugi na Centrophyceae i
Pennatophyceae. No, to za akvariste ionako nije bitno, i u daljnjem tekstu koristit emo
pojam dijatomeje za sve alge kremenjaice.

Dijatomeje su izvana zatiene ljuturom od polimerizirane silicijeve kiseline (mineral kremen,

SiO2). Na taj nain je zatiena unutranjost stanice. Naime, svaka stanica dijatomeje je
umetnuta u kremeni ovoj ili oklop (teka), strukturu slinu obliku kutije, a on se sastoji od dva
nejednaka dijela koji se preklapaju kao poklopac i kutija. Vei dio (ili poklopac) zove se epiteka,
a manji (ili kutija) hipoteka

Na svakom od ovih dijelova razlikuje se ljuska (valva) i pojas (pleura). Ljuske su graene od
finih struktura, a najee su sastavljene od siunih komorica (esto u nizove poredane) s vrlo
sitnim porama (rupicama). Stanica ima razliit izgled, ve prema tome s koje strane je gledamo,
a velike su od 20 200 mm (promjera ili duljine), poneke su duge i do 2 mm.

Na svakom od ovih dijelova razlikuje se ljuska (valva) i pojas (pleura). Ljuske su graene od
finih struktura, a najee su sastavljene od siunih komorica (esto u nizove poredane) s vrlo
sitnim porama (rupicama). Stanica ima razliit izgled, ve prema tome s koje strane je gledamo,
a velike su od 20 200 mm (promjera ili duljine), poneke su duge i do 2 mm. Oblik i simetrija
ljuture (sa esto zauujue raznoliko graenim strukturama) su jedan od znaajnijih obiljeja
za determinaciju i sistematiku ovih mikroorganizama.

S obzirom na simetriju ljutura, dijatomeje su podijelili u dva podreda:

Centricae i Pennate.

Prvobitno stanite dijatomeja bila je morska voda: prve stanice su bile s radijalnom
simetrijom tip centrienih dijatomeja (Centricae), a kasnije su se razvile stanice s
bilateralnom simetrijom (oblik tapiaa ili laice) tip penatnih dijatomeja (Pennatae), i
preuzele dominaciju.

Centrice ive preteno u moru i ine golem dio fitoplanktona. Morske vrste su dobro zastupljene
na 80 m dubine, ali seu eak i do 350 m. Kod predstavnika ovog razreda stanice su krune ili
eliptine. Ne postoji rafa. Strukture su radijalno rasporeene oko centra. Kad potonu, zbog manje
nutritienata, esto prelaze u mirujue stadije (u moru na 50 -100 m).

Penate su veinom aktivno pokretne, ive preteno na dnu slatkih, braktinih i slanih voda
(ponekad, kao i cijanobakterije, "procvjetaju" u velikim masama; u povoljnim uvjetima u litri
vode moe biti vie od 10 milijuna jedinki), ili epifitski na vodenim biljkama. Kod vrlo mnogo

oblika prolazi linijom simetrije u kremenom oklopu pukotina, rafa, ija je fina graa kod
pojedinih rodova jako razliita (ovdje citoplazma izlazi van i uzrokuje poseban nain puzanja,
karakteristian samo za penate). Unutar skupine penata, skupina s rafom ini podred
Bacillariineae, a skupina bez rafa podred Fragilariineae (u njemu se nalazi i rod Diatoma!).

Veliki broj vrsta lui sluzave tvari (kroz pore) kojima se uvruju za podlogu. Tako Synedra
ima sluzavi drak s kojim se uzdie iznad podloge (npr. listova biljke) to joj omoguava bolje
uvjete za fotosintezu. Igliasti planktonski oblici mogu ribama otetiti krge

Rod Pinnularia spada u najpoznatije dijatomeje i obuhvaa oko 200 vrsta. ive u bentosu ili
kao epifiti. Posebno su prilagoene na ivot u vodama bogatim vapnencom (CaCO3).

Rod Melosira iroko rasprostranjen u planktonu i bentosu slatkih, brakinih i slanih voda.
Melosira je kolonijalna alga ije su stanice gotovo loptaste i meusobno su povezane tako da
grade konaaste (lanaste) kolonije.
Rod Tabellaria stanice su povezane u lanaste ili trakaste kolonije cik-cak oblika.
Rod Diatoma gradi kolonije sline tabelariji. Sa pleuralne strane oklop je izdueno
pravokutan. Diatoma hiemale naseljava izvore i potoke u kojima je voda bistra i hladna.
Indikator je istih (slatkih) voda.

Rod Nitzschia stanice izduene, pojedinane ili udruene u kolonije. este su u eutrofnim
(zagaenim) vodama.

Zahvaljujui silicijskom oklopu fosili ovih algi su dobro poznati (prvi put se pojavljuju u
Juri, a masovno u Kredi). Naslage kremene zemlje" iz Tercijara i Kvartara nazivamo
dijatomit (koristi se u nekoliko industrijskih grana, a iz dijatomita je Alfred Nobel,
natopivi ga nitroglicerinom, proizveo dinamit).

Razmnoavanje je najee vegetativno, diobom stanice, ali postoji i raznolik spolni ivot
(spermii s biem!). U vegetativnoj diobi svaka od novih stanica zadrava polovinu oklopa
stanice-majke, a drugu polovinu sama dograuje (za to im treba 10 20 minuta, a tijekom dana

mogu se dijelit 1 8 puta). Novonastale stanice nisu jednake po veliini. Jedna stanica je veliine
epiteke stanice-majke, a druga stanica je veliine njezine hipoteke. Kao posljedica takvog naina
diobe, odnosno nakon niza uzastopnih dioba, javlja se postupno smanjivanje veliine stanica
(zahvaa polovinu svake naredne populacije). Kad se veliina stanice smanji na polovinu ili
treinu normalne veliine stanice-majke, aktivira se gen koji zaustavi daljnju diobu stanice, a
zatim dolazi do spolnog rasploda (kopulacije). Nakon "seksa" razvija se auksospora
("auksozigota") svojstvena samo kremenjaicama koja se odlikuje sposobnou rastenja. Ona
poinje klijati te zbog rastezanja (bubrenja) viestruko naraste. Stare ljuture, koje ponekad jo
vise na njoj, razmaknu se, te nastaje novi par ljutura. Tako je nastala ponovno nova, "poetna"
stanica-majka.

Mnoge dijatomeje nakon aktivnog vegetativnog razdoblja (ili u nepovoljnim uvjetima),

prelaze iz vegetativnog oblika u oblik statospore. Kad se koliina nutrijenata i/ili duljina
dana ponovno povea, statospora proklije i vrati se u normalnu, vegetativnu fazu.

Vegetativna reprodukcija ograniena je koliinom otopljenog silicija u vodi.

U alkalnoj vodi je silicij topljiviji i dostupniji kremenjaicama. Ako ste proitali poglavlje o
cijanobakterijama, onda razumijete zato se tijekom cikliranja razvijaju dijatomeje, a nakon toga
razdoblja "nestaju" iz akvarija (pritom niste mijenjali ni jainu ni duinu osvjetljenja!).

KAKO SE RJEITI DIJATOMEJA?

Neke od ovih (prelijepih) alga u slatkovodnom akvariju vidimo kao zlatno-smekastu sluz
(biofilm), ili rjee u obliku finih tankih niti, koja prvenstveno prekriva mjesta bogata sa silicijem
(staklo, silikonska plastika, kamenje).

Kad se "curenje" silicija iz spomenutih izvora smanji, mijenja se omjer Si : P u korist fosfora,
nastaju uvjeti pogodni za razvoj zelenih alga, a dobroudne dijatomeje "nestaju"...

uz visok omjer Si : P dijatomeje imaju prednost ispred svih ostalih alga u akvariju.
smola za "usisavanje" fosfata iz vode istovremeno uklanja i silicij.
sa staklenih povrina najlake ih skinemo struganjem ili sintetskom vatom.

ribica Otocinclus affinis papa ove algice.

DINOFLAGELATI (razred Pyrrhophyceae)
Nakon dijatomeja, dinoflagelati su drugi najvaniji dio fitoplanktona i uobiajene su alge u
toplim morima (samo malo vrsta ovih alga ivi u slatkoj vodi i kao takve akvaristima nisu
zanimljive). One izluuju jedan od najjaih otrova u ivom svijetu. Kad se naglo razmnoe
izazivaju crvenu plimu (cvjetanje). ive gotovo uvijek pojedinano, imaju dva duga bia i
uakastosmee do crvenkaste kromatofore (klorofil a, uz neto malo c, b-karoten i razliite
ksantofile). Predstavnici najvanijeg reda (Peridiniales) imaju staninu stjenku veinom od
poligonalnih poroznih celuloznih ploa. Mnoge vrste imaju napadne nastavke za
lebdenje(ceratium, peridinium). I ovo su alge neobina oblika (jedini ralog zato su nale mjesto
u Noveli o Algama)

<

Alge

>

Autor Rastaman Ponedjeljak, 07 Svibanj 2007 12:05

Zelena upava alga

Ova alga se moe jako brzo formirati u gusti zeleni tepih na povrinama koje su izloene jaem
svjetlu. Naraste do 4 cm. Trajanje osvjetljenja due od 12 sati na dan moze dovesti do pojave ove
alge, kao i disbalans makroelemenata. Obino se pojavljuje u akvarijima s niskom razinom CO2
i NO3.

Zelena tokasta alga

Obicno se pojavljuje na staklu i listovima spororastueg bilja izloenog jakom svjetlu. Pojavljuje
se kada je razina fosfata niska. Algojedi ne pomau u borbi protiv ove alge, jedini poznati
algojed koji moe pomoi u suzbijanju jest Neritina zebra pu. Lako se skida sa stakla pomou
ileta.

Konasta alga
Raste kao samostalna nit dugaka i do 30 cm. Jednostavno se uklanja zavrtanjem pomou etkice
za zube. Ova alga se najee pojavljuje s vikom eljeza u vodi (>15 ppm, obino kada se
predozira tekue gnojivo- mikroelementi). Dobro je koristiti eljezo koje se stavlja u podlogu,
pod korijen biljke (laterit).

Zelena voda
Obino se pojavljuje u akvarijima s previe svjetla i amonijaka u vodi. Neke od metoda za
suzbijanje zelene vode:
1. zamraenje
Pod zamracenjem se misli na pokrivanje akvarija na 4 dana tako da nema prodora dnevnog
svjetla (folija, tkanina). Ubijanje algi rezultira propadanjem (truljenjem) to rezultira zagaenjem
vode. Stoga se preporua izmjena jednog dijela vode prije i poslije tretmana.
2. UV sterilizacija
UV sterilizator ubija plutajue alge. On isto tako ubija plutajue parazite i bakterije. Dugorona
upotreba UV-a moe biti problematina i kod biljih akvarija jer UV svjetlo oksidira
mikroelemente i bilje ih u tom obliku ne moe uzimati.
3. ubacivanje ivih daphinia u akvarij
Moramo biti sigurni da su daphine, a ne neke druge ivotinjice. Ribe se moraju izvaditi jer bi
pojeli daphnie.
Fuzz alga
Fuzz alga raste na listovima biljaka obino izloenim jakom svijetlu. Ova alga je normalna
pojava u akvariju ako raste u manjoj koliini. Balansirani nutrijenti daju male anse ovoj algi
naspram bilju.

Staghorn alga
Pojavljuje se na biljkama i opremi izlozenoj jakoj svijetlosti. Visoka razina amonijaka uzrokuje
pojavu ove alge. Od riba algojeda poznato je da je sijamski algojed uinkovit u kontroli ovih
algi.

Smee alge
Obino se pojavljuju u akvarijima sa slabom rasvjetom, i u novoformiranim akvarijima gdje je
razina fosfata visoka, a nitrata niska, s vikom silikatnih kiselina (SiO2). Sijamski algojed,
ottocinclusi i puevi pomau u suzbijanju ove alge.

Crna upava alga

Pojavljuje se u akvarijima s povienim fosfatima. Najbolji nain za uklanjanje ove alge jest
sadnja brzorastueg bilja koje e uzimati hranu algama. Sijamski algojed moe pomoi u
suzbijanju ove alge, podizanje CO2 na oko 30 ppm-a, NO3 na 15-25 i PO4 na 1-3 ppm-a.

Hair alga
Raste u nakupinama po podlozi i oko stabljika bilja. Sivo-zelene je boje duine do 5 cm. Lako se
uklanja kao i koncasta alga, omotavanjem oko etkice za zube.

Modro-zelena alga/ cianobakterija

Ova alga, odnosno cianobakterija, u kratkom roku moe prekriti cijeli akvarij. Raste u tankim
sluzavim slojevima. Obino se pojavljuje u akvarijima s niskom razinom nitrata. Postoje dva
naina za borbu protiv cianobakterije:
1. Zamraenjem - mora biti potpuno (bez dnevne svjetlosti) u trajanju od 3 do 4 dana. Potrebno
ju je prije odstraniti to je vie mogue mehanikim putem, i podii razinu nitrata na 10-20 ppma.
2. Eritromicinom - dozira se 125 mg na 100 l vode i unistena alga se nakon 3 dana usisava.

<

>

Novela o algama - Cijanobakterije

Autor imi Ponedjeljak, 07 Svibanj 2007 11:45

OPENITO O ALGAMA...
Alge su odjeljak biljaka, razvrstane u sedam razreda (Cyanophyta, Chlorophyta, Cryptophyta,
Dinophyta, Haptophyta, Heterocontophyta i Rhodophyta), a razredi prema stupnju organizacije
na razliiti broj redova, redovi na rodove... Fikologija je znanost koja se bavi prouavanjem alga
(stariji naziv algologija se ponekad koristi kao sinonim za fikologiju), a algi ima nekoliko
desetaka tisua vrsta.
Alge nalazimo u oceanima (sve do dubine od oko 300 metara, ovisno o bistrini vode), rijekama,
jezerima, zemlji, drveu, kamenju i naravno u akvariju. ive privrene za dno (bentoske
vrste), za druge biljke ili alge (epifiti), ili slobodno plivaju (fitoplanktonske vrste). Unutar redova
Rhodophyceae i Pheophyceae stvaraju se i jednostavna biljna tkiva. Neke alge se mogu kretati
pasivno (plinski mjehurii/vakuole i kapljice ulja) ili aktivno (bievi), odnosno klizanjem.

Alge su obojene cijelim spektrom boja, od crvene do tamno ljubiaste, to je rezultat mjeavine
razliith pigmenata (vie o tome vidi u Novela o Fotosintezi) pa i nazivi pojedinih razreda
potjeu od njihove boje: crvene alge (Rhodophyta), zelene alge (Chlorophyta), modrozelene alge
(Cyanophyta), zlatnosmee alge (red Chrysophyceae), i smee alge (red Phaeophycaea).
Alge pokazuju veliko bogatstvo oblika (morfoloka raznolikost). Neke, kao to je to npr.
Chlorella pyrenoides su duge svega 2-3 mikrometra, dok vrste poput smee alge Macrocystis
pyrifera (divovska haluga) mogu dosei duinu od 100 metara. Alge kremenjaice ili
dijatomeje stvaraju najneobinije i najljepe oblike u prirodi. Neke alge tijekom ivota ak
mijenjaju i svoj oblik.
Alge obuhvaaju jednostanine, viestanine i kolonijalne oblike, pokretne ili nepokretne.
Jednostanine alge uglavnom pripadaju skupini biljnog planktona (fitoplankton), a viestanine
su najee meusobno povezane na nain da stvaraju lance / filamente / niti (u akvaristikom
argonu dlake ili konac) razliite duine i razliitog oblika grananja. Najvei broj slatkovodnih
nitastih alga pripada razredu zelenih alga, zatim slijede modrozelene alge (cijanobakterije) i
crvene alge. Nitaste oblike nalazimo i kod smeih alga (Pheophyta), meutim, one su (gotovo
sve) iskljuivo stanovnici mora. Mnoge vrste ive u skupinama (od nekoliko pa do vie tisua
stanica), koje nazivamo kolonije, a po obliku i boji kolonije esto ih moemo i prepoznati. Npr.
Volvox sp. je nakupina mikroskopski sitnih zelenih alga u obliku elatinozne loptaste kolonije
koja sadri i do 50.000 stanica, a svaka stanica ima po dva bia koji svojim pokretanjem tjeraju
koloniju kroz vodu.

JEDNOSTANINE (aktivno pokretne, jedan ili dva bia). Ovdje spadaju: Ceratium,
Peridinium, Euglena, Rhodomonas, Chlamydomonas...; (okrugli, kuglasti oblik, jako
rasprostranjene, neke vrste su pokretne) - Chlorella, Chrisococcus, Cystodinium ...
VIESTANINE (nitaste ili filamentne) : Oedogonium, Cladophora, Ulotryx,
Audouinella, Spirogyra, Anabaena, Mougeotia, Spirulina, Lemanea, Stigeoclonium,
Ectocarpus...
KOLONIJALNE
o Otvorene kolonije (imaju promjenjiv broj stanica): Meridion, Tabellaria,
Diatoma...
o Zatvorene kolonije (imaju stalan broj stanica cenobiji): Merismopedia,
Volvox,Pandorina,Gonium.
o Pokretne kolonije (bievi): Volvox ...
o Nepokretne kolonije: Pediastrum, Scenedesmus, Hilderbranda...
SIFONALNE (jednostanina steljka / talus s vie jezgra u stanici): Vaucheria,
Botrydium, Caulerpa, Halimeda, Acetabularia...
RIZOPODIJALNE (promjenljiv oblik stanice): Rhizochloris, Dinamoebidium...
PARENHIMATOZNE: viestanine alge sa steljkom na kojoj se razlikuju razlikuju
filoid (u obliku lista) i rizoid (drak): Macrocystis pyrifera (velika morska alga haluga)...

Alge imaju vrlo kratak ivotni ciklus i brzo se razmnoavaju (nespolnim i spolnim nainom), to
ih ini pogodnim bioindikatorima za vodene ekosustave (eutrofikacija - koliina kisika, duika,
fosfora, slobodnog ugljinog dioksida, svjetla, temperature i dr.). Na temelju tih karakteristika je

izvrena i ekoloka kategorizacija voda na oligotrofne (iste), eutrofne (zagaene) ...

1. MODROZELENE ALGE (razred Cyanophyceae) ili CIJANOBAKTERIJE
To je najstarija (oko tri milijarde godina), najrasprostranjenija i jedna od najvanijih skupina
organizama na Zemlji. Modrozelene alge ili cijanobakterije su prijelazni oblik izmeu pravih
bakterija i alga, a starije ime cijanofita odraava njihove algalne karakteristike, kao to su
njihova sposobnost fotosinteze, te slinost sa strukturom kloroplasta kod pravih alga. Oko 2000
vrsta cijanobakterija veinom ivi u slatkim vodama (eutrofnim, a samo neke vrste i u
oligotrofnim !), nalazimo ih i u moru, na vlanom tlu, krovovima, stablima, u termalnim vrelima
na +700 C (Mastocladus i Phormidium laminosus), pustinji ali i na Arktiku i Antarktiku.
Cijanobakterije, ovisno od vrste, izluuju vie ili manje sluzi, te ih zovemo i sluzave "alge".
Meu cijanobakterijama postoje jednostanini, lanasti (filamentozni ili nitasti ili konasti) i
kolonijalni oblici sastavljeni od okruglih, tapiastih ili ploastih stanica. Vanjski imbenici
(promjena biotopa) utjeu u znatnoj mjeri ne samo na oblik, ve i na boju cijanobakterije.
Fotosintetski pigmenti klorofil a (zeleni), fikocijan (plavi), fikoeritrin (crveni) i ostali fikobilini
smjeteni su u tilakoidima, koji slobodno plivaju u citoplazmi (nemaju kloroplasta).
Cijanobakterije su uglavnom modrozelene do ljubiaste, ali kako su koliinski odnosi pigmenata
djelomino labilni, boje su ponekad crvene ili zelene, a mogu biti i (zlatno)smee.

Rijetke vrste su sposobne za tzv. kromatiku prilagodbu: pri zelenom svjetlu stvara se preteno
crveni, a pri crvenom svjetlu prvenstveno zeleni i modri pigment. Neki rodovi nemaju uope
pigmenata (namjesto fotosinteze koriste kemosintezu), npr. vrste roda Beggiatoa, a njihove
njene niti tvore bjelkaste prevlake na dnu voda koje sadre sumporovodik (H2S).
Veina cijanobakterija moe se kretati klizanjem. Pojedinane stanice prave nepravilne pokrete,
dok Oscillatoria i neke druge ine pravilne pokrete kliu brzinom od 4 nanometra u sekundi.
Neke imaju mikrofibrile ("propelere") pa mogu proizvesti rotirajue kretanje cijelog organizma i
kod njih je naglaena fototaksija (negativna za jako svjetlo) i fotokineza (promjena brzine
kretanja ovisno od intenziteta svjetla).

"Dosjetljivije" cijanobakterije, naroito planktonske vrste, imaju "balonie" tj. plinske vakuole
(mjehurie) koji im omoguavaju odreenu kontrolu svoje pozicije u vodi te se mogu kretati gore
dole (plinom pune ili prazne "baloni"). Neke namjesto plina koriste kapljice ulja. Ovakovo
kretanje ispoljavaju neke vrste Anabaena, Microcystisa, Lyngbya, Aphanizomenon... koje
ponekad uzrokuju fenomen toksinog cvjetanja vode otrovni vodeni cvijet na povrinama
mirnih i zagaenih voda (posebno dobro poznata vrsta je Aphanizomenon flos-aquae)

Meu cijanobakterijama nalazimo i prave "trovaice" (npr. Microcystis aeruginosa, Anabaena

flos aquae...) za vlastitu obranu proizvode i izluuju toksine: hepatotoksine i neurotoksine
(alkaloidi saksitoksin, anatoksin, mikrocistin... su snani neuromiini otrovi). U sluaju
masovnog razmnoavanja ("vodeni cvijet"), uzrokuju trovanje riba, a toksine su i za ljude
(alrgija, dermatitis, proljev, grevi miia). Neke od "trovaica" izazivaju kod riba sterilitet,
smanjenje imuniteta ili oteenja unutranjih organa (npr. Mycrocystis aeruginosa uzrokuje
hemoragiju i nekrozu jetre).
Cijanobakterije se razmnoavaju iskljuivo nespolnim nainom. Kod veine jednostaninih i
kolonijalnih oblika reprodukcija je vegetativna, koja se javlja podjelom stanice u optimalnim
uvjetima iz jedne cijanobakterije svakih 20 minuta nastanu dvije nove. Teoretski, jedna
cijanobakterija mogla bi stvoriti oko 5000 milijarda potomaka tijekom 24 sata. U zbilji se to
obino ne dogaa (pomanjkanje hrane). Kod nekih se stanice uveavaju i svaka se dijeli na
brojne stanice keri (endospore). Kod nitastih (lanastih) oblika moe doi do odvajanja
(raspadanja) niti na manje dijelove (hormogonije), a zatim hormogonije klize i izrastu u nove
niti.
Endospora se u nepovoljnim razdobljima stisne na treinu normalne veliine, i moe ostati
uspavana ili dormantna kroz tisue godina (i u akvariju ih ima kad mislimo da ih nema!), sve dok
uvjeti opet ne postanu povoljni. Nakon toga ona e opet poeti klijati ili rasti. U "planktonskom
obliku" ostat e sve dok uvjeti ne postanu optimalni (voda u loem stanju, eutrofina voda, tj.
voda zagaena s fosfatima, nitratima ili amonijakom, odnosno s bakterijama), nakon ega se
aktivira gen za proizvodnju sluzi (kompleksni polisaharidi). Sluz ("elatina") omota
cijanobakteriju i one se ponu meusobno sljepljivati pa nastaju vee povrine ("paukova
mrea") s kojima "love" bakterije (raspadanjem bakterija oslobaa se "hrana" za cijanobakterije
tj. fosfati, nitrati, proteini...).

Cijanobakterije uklopljene u sluz su do 500 puta otpornije na antibiotike (npr.

eritromicin).
Endospore do akvarija mogu doi i zrakom, a ne samo zagaenom vodom, biljkama ili
fecesom (izmetom) riba.

I kod brojnih nitastih vrsta cijanobakterija nalazimo prilagodbe za preivljavanje nepovoljnih

razdoblja. Naime, pojedine stanice u filamentu jako se poveaju i omotaju debljom staninom
stijenkom koja titi uskladitene rezervne hranjive tvari. To su tzv. trajne stanice ciste, i od svih
stanica u filamentu jedino one preive nepovoljno razdoblje.

FIKSACIJA DUIKA
Za cijanobakterije se obiava rei da mogu ivjeti samo od "zraka", od "niega", zahvaljujui jo
jednoj prilagodbi na nepovoljne uvjete (heterocista), koju nalazimo kod brojnih vrsta.
Heterocista se razlikuje od vegetativne stanice prvenstveno po nedostaku fotosintetskog
pigmenta za asimilaciju, nema rezervnih tvari ni plinskih mjehuria, ukaste je boje i ima deblju
staninu stijenku. Kad voda postane siromana s duikovim spojevima onda se aktivira
heterocista. Unutar heterociste nalazi se sredina bez kisika (!) jer jedino u takvoj, anaerobnoj
sredini moe enzim nitrogenaza, u procesu koji se naziva fiksacija duika, uzimati duik iz zraka,
"razbijati" njegove molekule i zatim atome ugraditi u molekulu amonijaka (NH3), odnosno u
oblik kojim se mogu koristiti biljke. Fiksiranjem atmosferskog duika cijanobakterije dobivaju
duik neophodan za sintezu proteina te mogu nastaviti daljnji rast. Meutim, ako je koncentracija
fosfata (tj. fosfora) u vodi manja od 0,5 mg (0,5 ppm). proces fiksacije duika se zaustavi. Znai,
vano je upamtiti da je kljuni (i ograniavajui) element za rast cijanobakterija - fosfor (P).

POZOR: uzaludna je djelomina zamjena akvarijske vode ako u svjeoj vodi ima fosfata!
Do razmnoavanja cijanobakterija u akvariju moe doi i onda kad je koncentracija
duikovih spojeva (N), ak 16 puta manja od koncentracije fosfata (P), tj. kod izrazito
niskog omjera N:P = < 16 (1N :16P).
OPREZ: koncentracija fosfata ispod 0,5 ppm (0.5 mg) zaustavlja rast biljaka, pa treba
pripaziti ako sintetskim smolama (npr. Phosphate remower Green) izvlaimo fosfate iz
akvarijske vode.

U hipoksinoj vodi (voda s malo kisika) neke jednostanine i neke nitaste cijanobakterije
mogu i bez heterociste fiksirati duik.
Za razliku od cijanobakterija, zelene alge i alge kremenjaice (dijatomeje) oboavaju
visoki omjer N:P = > 16 (puno duika, a malo fosfora) jer se njihov rast, kao i rast pravih
biljaka, usporava (ili zaustavi) kod niske koncentracije duikovih spojeva u vodi. (nitrati NO-3 , urea); ako usporeno rastu onda, naravno, troe i manje fosfata(PO4-) pa
cijanobakterijama ostaje dovoljno "omiljenog" fosfora..., sa svakom novom
cijanobakterijom jo vie se smanjuje koncentracija duika jer i one papaju nitrate dok
ih ima (a zatim aktiviraju heterociste!),
Znai, cijanobakterije rastu (bre ili sporije) i kod visoke i kod niske koncentracije
nitrata, ali uz uvijet da u vodi ima dovoljno fosfata.
Najei izvor fosfata u akvarijskoj vodi su
U zemljama istone Azije, vrste roda Anabaena (ali i roda Spirullina) godinje obogate
hektar riinih polja sa 40 kg vezanog atmosferskog duika.
Heterociste nemaju Oscillatoria , Lyngbya ...
Heterociste imaju Anabaena , Nostoc, Scytonema, Rivularia, Stigonema ...

Cijanobakterije su vrlo sitne i raznolika oblika, a moemo ih vidjeti jedino pomou mikroskopa
(izuzetak je jedna vrsta Nostoca koja moe narasti do veliine ljenjaka!). Ono to golim okom
vidimo u akvariju su umreene i sljepljene cijanobakterije. Neke su okruene samo svojom
staninom stijenkom (npr. Oscillatoria), dok se kod ostalih javlja elatinozni omota (npr.
Gleocapsa). Filamenti mogu biti nerazgranjeni ili razgranjeni (lano grananje i stvarno grananje).
Najlake ih je identificirati po izgledu - oblik stanice, nain grananja niti, debljina sluzavog
(elatinoznog) omotaa...
Kako neki od tih "akvarijskih terorista" izgledaju ?
Red: Chroococcales
Ovaj red obuhvaa jednostanine cijanobakterije i vrste ije stanice formiraju skupine koje
zajedno odravaju elatinozni polisaharidi.
Rod Gleocapsa i Chroococus - najprimitivnije cijanobakterije, okruglih ili jajolikih stanica
okruenih koncentrinim slojevima sluzi koja ih ujedinjuje u elatinozne kolonije (cenobij).
Najee se pojavljuju kao sluzave prevlake na stijenama.
Rod Anacystis, Coccochloris... - jednostanine vrste, nikad povezane, ive kao fitoplankton.
Rod Merismopedia - okruglaste stanice, esto u ploastim kolonijama (debele jednu stanicu i
uklopljene u elatinozni omota), ive lebdei u vodi.

Rod Microcystis - brojne okruglaste stanice vezane u masu sluzi grudaste ili nepravilno
renjevite kolonije koje se mogu uoiti na povrini slatkovodnih jezera i bara. Ove vrste imaju
plinske vakuole, proizvode toksine, ponekad uzrokuju toksino cvjetanje vode.
Red: Oscillatoriales
Ove filamentozne cijanobakterije razmnoavaju se hormogonijima. Filamenti su nerazgranjeni
(ali se kod nekih vrtsa javlja lano grananje).
Rod Oscillatoria - dugi, ravni i nerazgranjeni filamenti sastavljeni od meusobno povezanih
ploastih stanica (ire su nego due), ponekad s tankim "staklastim oklopom". Preteno su
modrozelene boje ali nalazimo i crvene (npr. O. rubescens). Nemaju heterociste. Poznato je vie
od 100 vrsta koje su iroko rasprostranjene u slatkim vodama, morima, vruim izvorima i
zonama u koje dospijeva kanalizacija (eutrofne vode).

Rod Lyngbya - filamenti slie na one kod Oscillatoria, ali je svaka nit zatvorena u podeblji
sluzavi omota. Raste na dnu zagaenih (eutrofnih) voda, a tijekom fotosinteze proizvodi
plinove, ponekad u tako velikim koliina da njezin "zeleni tepih" podignu na povrinu vode.

Red: Nostocales
I ove nitaste cijanobakterije razmnoavaju se hormogonijima. Niti su nerazgranjene, a nastaju i
heterociste.
Rod Nostoc - filmenti sastavljeni od okruglih stanica su nerazgranjeni i uvijeni u elatinoznu
masu koja je vrsta i homogena. Kolonije mogu biti okrugle, renjevite ili listaste. Postoji oko 50
vrsta koje rastu veinom u slatkim vodama, i vlanom tlu. Nekoliko vrsta ivi simbiotski s
drugim biljkama.
Rod Anabaena - slian je predstavnicima roda Nostoc, ali filamenti nisu uklopljeni u robustnu
elatinoznu koloniju. Stanice su okrugle, neke vrste izluuju toksine ili uzrokuju cvjetanje vode.

Rod Scytonema - filamenti s lanim grananjem i debelim elatinoznim omotaem. Posjeduju

heterociste. Postoji oko 60 vrsta koje veinom ive u slatkim vodama. Scytonema myochrous
ivi na vapnencu i dolomitu gdje formira plave mrlje koje oznaavaju pravac kretanja vode.

Rod Rivularia ima izrazitu suprotnost u pogledu grae baze i vrha viestanine niti (primitivni
zaetak razvoja korijena!). U donjem se dijelu nalazi jedna heterocista (H), a na vrhu zavrava
nit postupno kao bezbojna dlaka. Niti su nerazgranjene, s oklopom(O) i posl*gane u zvijezdastu
elatinoznu koloniju. Poznato je oko 20 vrsta koje ive u slatkim vodama i na obali mora. Sline
kolonije imaju Gleothrixa, Calothrix Tolypothrix (debele niti s gustim sluzavim oklopom
vremenom postanu tamnosmee, dok mlae stanice mogu uz zelenu imati i tirkiznu boju.

Red: Stigonematales
Ovo je jedina grupa cijanobakterija kod kojih nalazimo pravo grananje (pretpostavlja se da su iz
tog gena zaduenog za grananje nastali svi ostali oblici grananja koje poznajemo u biljnom
svijetu). Filamenti se sastoje od nekoliko redova stanica. Imaju heterociste.
Rod Stigonema - filamenti se esto sastoje od nekoliko redova stanica, a vrhovi mladih grana
mogu se transformirati u hormogonije. Poznato je oko 25 vrsta koje se javljaju u slatkim vodama
i na vlanim stijenama.

ZNAK ZA UZBUNU
Umreene i sljepljene cijanobakterije vidimo prvenstveno kao tanke, sluzave i mekane koice (ili
kao duge pauinaste niti), koje prekrivaju podlogu i gue biljke, dok jednostanini Microcystis
(fitoplankton) moe obojiti vodu modrozeleno i dati joj specifian movarni miris.

Kad ovakve slike vidimo u akvariju to je znak za uzbunu naruena je bioloka ravnotea! U
akvarijskoj vodi nastali su povoljni uvjeti za fenomenalno brzi rast cijanobakterija (svojstven za
vodu vrlo loeg stanja) jer smo im mi to omoguili !!! (izuzev ako cijanobakterije procvatu u
vrijeme stvaranja bioloke ravnotee u novopostavljenom akvariju, tj. tijekom "cikliranja" ili
inicijalne faze).
Neki od najeih razloga loeg stanja vode u akvariju:

previe riba u akvariju (centimetri na jedinicu volumena!)

premalo biljaka u akvariju
previe (nepojedene) hrane
neredovita zamjena vode

Ako netko ima volje uzgajati cijanobakterije, recept za "juhicu" (B3NM) nalazi se u tablici! Isti
recept koristi se i u laboratorijskom uzgoju nekih vrsta crvenih alga.

MAKRO I MIKRO
ELEMENTI
NaNO3
CaCl2. 2H2O
MgSO4. 7H2O
K2HPO4
KH2PO4
NaCl
vitamin B12
FeCl3. 6H2O
MnCl2. 4H2O
ZnCl2
CoCl2. 6H2O
Na2MoO4. 2H2O

mg/1000 ml
750
25
75
75
175
25
0,00015
0,6
0,24
0,03
0,012
0,024
1ppm = 0,001 mg

Cijanobakterije kreu u osvajaki pohod najee s mjesta na kojem je neznatno strujanje vode,
npr. uz akvarijsko staklo neposredno ispod povrine podloge.
KAKO SE RJEITI CIJANOBAKTERIJA ?
Postoje tri naina: (1) mehaniki, (2) kemijski i (3) bioloki.
1. Vee promjene vode ili smanjivanjem jaine i trajanja osvijetljenja mogu privremeno
zaustaviti irenje, ali ne i potpuno unititi ovu algu (na dodir se raspada i samo djelomino je
moemo ukloniti "usisaem" za ienje dna akvarija).

svaka nagla promjena vee koliine vode djeluje stresno na ribe (mogunost pojave
bolesti) i na biljke (usporen rast), ali ne i na alge pa su alge ponovno u prednosti (!) jer
biljke u stresnom stanju manje "jedu", i zato onda algama ostaje vie "hrane"...
Promjenom vode uklanjamo iz akvarija ne samo cijanobakterije i njihove spore, ve i
hranjive tvari (nutrijenti ili makro i mikro elementi) neophodne za normalan rast bilja...
Alge bolje od biljaka akumuliraju hranjive tvari, pa u stresnim sitaucijama prvo stradaju
biljke... , a neke cijanobakterije imaju i heterociste...
nagle promjene osvijetljenja, a pogotovo zamraenje, samo pogoravaju stanje jer djeluju
stresno na biljke (usporen rast) pa su alge ponovno u prednosti (!). Cijanobakterije
oboavaju jako svjetlo (i tada su najee ukasto-svijetlozelene boje), ali ne kodi im ni
slabo svjetlo (obojene su tamnozeleno ili modro) ...
pojaano prozraivanje (aeracija) nee ubiti cijanobakterije ali e pojaati strujanje vode i
stvoriti uvjete za razvoj (manje tetnih) zelenih alga (pojedu "hranu" cijanobakterijama),
a kad cijanobakterije nestanu onda krenemo u obraun sa zelenim algama...
nijedan "komunalni radnik"- algojed (sijamci, ancitrusi, kozice, puevi...) nee ni
pogledati ovu "betiju" i zato ne moemo primjeniti onu, kod nekih akvarista omiljenu,
"brigo moja prei na drugoga" (tj. na komunalce). Uostalom, komunalci i algicidi (bakar

 Cu !) nisu dugotrajno rjeenje (djelomice uklanjaju samo posljedicu ali ne i uzrok), jer
alge e se vratiti ukoliko ne rijeimo problem zbog kojeg su poele neobuzdano rasti.

2. Cijanobakterije je najlake (ali i najnezahvalnije!) ubiti s nekim od antibiotika (prvenstveno

takvim koji ciljano ubija samo G+ ili gram pozitivne bakterije), kao to je eritromicin (5 mg na
litru akvarijske vode), klindamicin ili klaritomicin. Meutim, postoji mogunost da u dubljim
slojevima podloge neke cijanobakterije preive, pa e pritajene vrebati priliku za novi napad...
Zato je, uz malu dozu strpljenja, korisnije upotrijebiti neku od sintetskih smola namjenih za
"usisavanje" fosfata (fosfor !). Zato treba izbjegavati uporabu antibiotika?

nakon antibiotske terapije cijanobakterije se raspadaju, i iz tog trulea se oslobaa

amonijak (NH3) koji je toksian za ribe ( 0.1 ppm). Koncentracija izuzetno toksinog
amonijaka u vodi ovisit e o koliini ubijenih bakterija ali i od pH, dGH i temperature
vode. Zato? Amonijak u vodi nalazimo u dva stanja: NH3 + H2O NH4+ + OH-, a
ovaj odnos izmeu amonijaka (NH3) i ioniziranog amonijaka (NH4+) ovisi o
vrijednostima pH, temperature i dGH. U alkalnoj (pH>7), toplijoj i tvroj vodi amonijak
tee prelazi u manje toksian ionizirani amonijak, a lake ako je voda kiselija (pH<7),
hladnija i meka. Iz ovog primjera mogu se izvui najmanje dvije pouke: oprez kod
zamjene vee koliine akvarijske vode - promjena pH vrijednosti vode iz kiselog u
lunato poveat e koncentraciju toksinog amonijaka; CO2 je potreban ne samo za rast
biljaka ve i da vodu dri u kiselom podruju pH (cijanobakterije ne vole kiselu vodu!).
denitrifikacijske bakterije (kruenje duika!) u podlozi i filteru prerauju amonijak (NH3
/ NH4+): nitrosomonas amonijak u nitrite (NO2-), a nitrobacter nitrite u nitrate (NO3-).
Proireno je uvjerenje da u antibiotskoj terapiji antibiotik ubija i denitrifikacijske
bakterije u filteru i podlozi (nitrosomonas i nitrobacter su gram negativne bakterije (!), i
da je to razlog poveanju koncentracije amonijaka. Istina, eritromicin ubija i na neke
gram negativne bakterije (npr. uzronika gonoreje), ali znanstvena literatura ne spominje
denitrifikacijske bakterije... Vjerojatnije je da su denitrifikacijske bakterije ive, ali je
koliina naglo osloboenog amonijaka prevelika da bi ga stigle odmah preraditi.. Osim
toga, antibiotik ubija i ostale vrste gram pozitivnih bakterija, meu kojima su i takve koje
pomau u recikliranju hranjivih tvari (organskog otpada), obradi netopljivih eljeznih
spojeva u oblik pogodan za ishranu bilja, odravanju bioloke ravnotee u akvariju
...Uostalom, da eritromicin doista ubija denitrifikacijske bakterije onda bi iskustva s
njegovom primjenom bila istovjetna kod svih akvarista... U akvariju s puno biljaka i
dobrim biolokim filterom (debeli sloj keramike !) amonijak nebi smio dosei toksine
koncentracije
"Kvaka 22" odakle cijanobakterije u akvariju s puno biljaka?! Neobuzdano irenje bilo
koje alge u bogato nasaenom akvariju je znak da biljkama neto nedostaje! To "neto"
moe biti neki od makro ili mikro elemenata, svjetlo... Zato je prije terapije uputno
utvrditi to nedostaje, a ne ega ima previe (izuzev kad je to "previe" nazono u
toksinim koliinama)!

3. Najefikasnije (bioloko) oruje za rat protiv svih vrsta algi u akvariju su biljke. esto se

zaboravlja njihova vana uloga u biolokom funkcioniranju akvarija kao cijeline. Osiguramo li
biljkama optimalne uvjete za rast (nitrati, fosfati, mikroelementi, odgovarajue osvijetljenje,
ugljini-dioksid CO2, pH, temperatura), onda zasigurno nikada neemo imati glavobolju zbog
algiTo je sporiji i zahtjevniji, ali dugorono isplativiji nain kontrole (obuzdavanja) rasta algi
u akvariju.
>
<

Novela o fotosintezi
Autor imi Nedjelja, 06 Svibanj 2007 19:32
Novela o Fotosintezi" je pojednostavljena pria o ulozi svjetla u fotosintezi, u
fototropizmu i fotoperiodizmu, koja e, vjerujem, biti od pomoi u boljem
razumijevanju i nalaenju odgovora na mnoga tako esto ponavljana pitanja
meu akvaristima.
FOTOSINTEZA SUSTAV ZA PRETVORBU SUNEVOG
ELEKTROMAGNETSKOG ZRAENJA
Rije fotosinteza znai "spajanje pomou svjetla". Sunevo svjetlo je energija koja u obliku
elektromagnetskih valova putuje od Sunca.

Biljke, alge, i neke bakterije razvile su sposobnost pretvorbe Suneva svjetla u oblik energije
potreban za proizvodnju hrane iz jednostavnih kemijskih spojeva. Ovaj proces pretvorbe i
proizvodnje nazvan je fotosinteza. Bez nje bi ivot na Zemlji, u obliku kakvog danas
poznajemo, bio nezamisliv.
Tijekom fotosinteze odvijaju se kemijske reakcije ovisne o svjetlu i reakcije koje se mogu
odvijati u tami. U reakcijama na svjetlu proizvodi se elektrina struja i gorivo potrebno za drugi
dio reakcije u kojoj se dogaa pretvorba ugljinog dioksida u organske spojeve (fiksacija
ugljika).

1. REAKCIJA NA SVJETLU
Reakcije na svjetlu odvijaju se u dva fotosustava, FS1 i FS2, a svaki fotosustav sastavljen je od
antene i prijamnika. Kljunu ulogu u fotosintezi imaju antene tj. pigmenti.

1a. ANTENE
Pigmenti su antene koje u doticaju s elektromagnetskim valom svjetlosti proizvode elektrinu
struju (fotoelektrini efekt). Sastavljeni su od sloenih kemijskih spojeva.

Pigmente koje nalazimo u biljkama zovemo fotosintetski pigmenti. Pigmente koje nalazimo u
oku zovemo vidni pigmenti. I kod jednih i kod drugih u molekularnoj strukturi nalazimo
molekule prstenastog oblika (porfirin, benzen i dr.) koje su po funkciji analogne prijamnim TV
ili radio antenama.
Kad svjetlost (foton kvant svjetlosti) padne na prstenastu antenu mogua su samo dva
odgovora molekule pigmenta: a) molekula svjetlost odbije/reflektira ili b) molekula svjetlost
upije/apsorbira.

I dok odbijenu svjetlost vidimo kao boju pigmenta (zelena, crvena, smea, plava i dr.),
apsorbirana svjetlost proizvodi elektrinu struju.
Do apsorpcije dolazi samo onda ako su valna duljina (ili frekvencija tj, titranje) fotona i prstena
jednake, ako se nalaze u rezonaciji. Prstenasta molekula pigmenta ima "nestane elektrone",
naime, slabo su vezani za svoje atome i zbog toga neprekidno jurcaju oko prstena. U toki
rezonancije foton dio svoje energije preda jednom od "nestanih elektrona", pa taj elektron,
poput biljarske kugle udarene tapom, izleti iz prstena (fotoelektron) i sudjeluje u proizvodnji
elektrine struje koja se u vidnom pigmentu koristi za podraaj vidnog ivca, a u fotosintezi za
razgradnju molekula vode, nama svima poznatim procesom elektrolize (fotoliza).

Porfirinski prsten, primjerice u molekuli klorofila-a, ima dvije rezonantne frekvencije (430 nm i
662 nm) pa e iz spektra vidljive svjetlosti (mjeavina valnih duljina od 400nm do 700nm) samo
fotoni s valnom duljinom od 430 nm (plava boja) i/ili 662 nm (crvena boja) izbaciti iz prstena
najvie elektrona, proizvesti najvie elektrine struje i izazvati najintenzivniji proces fotosinteze.

Fotosintetski pigmenti razvrstani su u dvije "antenske" skupine: glavni (ili primarni) pigmenti i
pomoni pigmenti. U glavne ubrajamo klorofile, a u pomone karotene i fikobiline. Glavna
antena prenosi sunevu energiju izravno u prijamnik, dok pomona, poput antenskog pojaala,
hvata svjetlost razliitih valnih duljina i njezinu energiju predaje glavnoj anteni, nikad izravno u
prijamnik.
2a. KLOROFILI
Poznajemo etiri razliite molekule klorofila koje se meusobno tek neznatno razlikuju u grai
pa su im i rezonantne frekvencije razliite, i zato apsorbiraju razliite valne duljine. Apsorpcija je
najjaa u ljubiastom-plavom (410 460 nm), crvenom (630 680 nm) i infracrvenom (700
1000 nm) dijelu Suneve svjetlosti. Klorofil daje biljkama njihovu zelenu boju jer uglavnom
odbija zeleno svjetlo.

(Molekula porfirina u klorofilu ima u svojem sreditu atom magnezija znai da u vodi bez
magnezija biljka ne moe proizvoditi nove glavne antene, pa se zaustavlja njezin rast...)

Klorofil a (430 i 682 nm), imaju ga sve biljke, alge i cijanobakterije;

Klorofil b (453 i 642 nm), sve biljke i zelene alge;
Klorofil c samo kod dijatomeja te crvenih i smeih alga;
Bakteroklorofil (700 1000 nm, max. oko 870 nm), purpurne i zelene anaerobne bakterije;

Glavni antenski sustav alga sastavljen je od:

Klorofil a modrozelene alge (cijanobakterije) i neke crvene alge;
Klorofil a i b zelene alge;
Klorofil a i c crvene i smee alge; diajtomeje;
3a. KAROTENI
Karoteni su u zelenim listovima obino prekriveni (maskirani) klorofilom pa njihovu boju (u
liu) vidimo tek u jesen, kad biljka prestane s proizvodnjom klorofila; obojeni su razliitim
bojama, a maksimalno apsorbiraju u plavom-zelenom dijelu spektra (450 500 nm); glavni su
pigmenti cvijea, voa i povra. Karoteni imaju dva benzenova prstena za hvatanje svjetlosti.
-beta karoten je crvene boje i najrasprostranjeniji karoten (npr. rajica)
-ksantofil je naranaste boje kao to su i zeaksantin, violaksantin...
-fukoksantin smee alge i diatomeje;

4a. FIKOBILINI
Fikobilini su sastavljeni od fikobiliproteina, linearne/lanaste strukture koja se naziva bilin.
Bilini su metaboliki produkti nekih porfirina (npr. hemoglobina kod ivotinja; sastavni su dio
ui; bilirubin utica). Imaju modru, zelenu, utu, crvenu ili smeu boju. Kod cijanobakterija i
crvenih alga (Rhodophyta) fikobilini su upakirani u vreice fikobilisomi a nalazimo ih u
citoplazmi ili u stromi kloroplasta.
-fikocijanin modri pigment po kojem su cijanobakterije dobile ime;
-fikoeritrin crveni pigment u crvenim algama.
-fitokrom pigment plave boje; nezamjenljiv je u razliitim fotoperiodinim procesima.
5a. POMONE ANTENE U FUNKCIJI FOTOINHIBICIJE

Pomoni pigmenti daju biljkama, algama i nekim bakterijama mogunost "viekanalnog

prijama" svjetlosti te tako maksimalno iskoriste njezinu energiju (samo s klorofilom imale bi
"dva kanala" - crveni i plavi).
Druga vana funkcija pomonih antena je automatska regulacija jaine osvijetljenja glavne
antene (fenomen fotoinhibicije) - kod jakog svjetla (npr. sredina ljetnog dana) ili u stresnim
situacijama (promjena pH u lumenu tilakoida) zatvaraju glavnu antenu i tako je zatite od
fotooksidacijskog oteenja. Pomoni pigmenti poput ksantofila, zeaksantina ili violaksantina
mogu regulirati dotok elektrine struje iz glavne antene u prijamnik, odnosno, pomoni pigmenti
mogu i fizikim prekrivanjem (maskiranjem) zatititi molekule klorofila.

Iz ovoga moemo zakljuiti da e od vika svjetlosti u akvariju jedinu korist imati Elektra! A i
listovi Ludwigie bit e lijepo obojeni crvenom bojom (maskiranje).
Alge su "omiljena" tema akvarista pa pogledajmo sastav "antenskog sustava" kod nekih od njih
(po skupinama):
Bacillariophyceae (silikatne alge): klorofil -a, c1, c2 i c3, fukoksantin(zlatnouti), diatoksantin,
beta karoten, diadinoksantin
Cyanophyta (modrozelene alge): klorofil -a, fikocijanin, alofikocijanin, fikoeritrin, beta karoten,
zeaksantin, ehinenon, kantaksantin, miksoksantofil, oscilaksantin.
Chlorophyta (zelene alge): klorofil a i b, beta karoten, lutein, violaksantin, neoksantin
Phaeophyceae (smee alge): klorofil -a, c1 i c2, fukoksantin(smei), beta karoten, violaksantin.
Rhodophyta (crvene alge): klorofil -a, fikoeritrin, fikocijanin, alofikocijanin, alfa i beta karoten,
zeaksantin.
Uz sve te kombinacije pigmenta, apsorpcijski spektar kod nekih alga moe izgledati i ovako -

2. KLOROPLASTI
Antene i prijamnik za hvatanje elektromagnetskih valova nalazi se u kloroplastu, pa su
kloroplasti bioloki transformatori sunane energije u elektrinu struju (elektrokemijsku
energiju) potrebnu svim ivim biima. Tipina biljna stanica ima prosjeno 50 kloroplasta.
Kloroplasti nisu nikada naeni u ivotinja

Kloroplast izgleda kao okruglo ili jajoliko tijelece, a od ostatka stanice je odvojen membranom.

Unutar kloroplasta nalazimo vreice ploastog oblika zvane tilakoidi (T), i u njihovim se
membranama nalaze "antene i prijamnici"; prostor unutar vreica tilakoida je lumen (L);
nakupine tilakoida zovemo grana(G); stroma (S) je naziv za prostor unutar kloroplasta (izmeu
tilakoida i grana), a tu nalazimo i DNA molekulu kloroplasta koja se, kao i kod mitohondrija,
nasljeuje samo po enskoj liniji (pa tako svi nosimo biljeg prve Eve!).

Modrozelene alge (cijanobakterije) namjesto kloroplasta imaju samo tilakoidne ploice koje
slobodno plivaju u citoplazmi.
3. FOTOSINTETSKI PRIJAMNIK
"Fotosintetski prijamnik", u koji dolaze elektroni iz antene, zovemo centar reakcije fotosinteze
ili sustav za prijenos elektrona (electron transpor system ETS). Prijamnik je izgraen od
nekoliko sloenih proteinskih molekula meu kojima su najvaniji citokrom-kompleksi (npr.
citokrom kompleks bf, citokrom kompleks bc, citokrom kompleks b559 i dr.). Prijamnik
proizvodi "gorivo" (molekule ATP i NADPH) potrebno za drugi dio reakcije fotosinteze koje su
neovisne o svjetlu (dark reaction), a zovemo ih Calvinov ciklus.
U citokrom kompleksu kljunu ulogu ima molekula citokroma, s atomom eljeza (Fe) u centru
prstena.
Znai, reeno na pojednostavljeni nain, nedostatak eljeza u akvarijskoj vodi onemoguit e
biljkama sintezu novih citokrom kompleksa i tako e se prekinuti/zaustaviti elektrini strujni
tok... Neki od herbicida i algocida djeluju upravo na taj nain prekidaju strujni tok.
Meutim, i previsoka koncentracija eljeza tetno djeluje na rast bilja (preko nekih drugih
mehanizama), a kako je dinamika rasta (razmnoavanja) alga ionako puno bra nego kod biljaka,
viak eljeza u vodi algama e samo pospjeiti sintezu novih citokrom kompleksa i njihovo
razmnoavanje....
I atom mangana (Mn) ima vanu funkciju jer sudjeluje u otimanju elektrona iz molekule vode
(oksidacija molekula vode).
4. FOTOSUSTAV KLOROPLASTA
Do otkria dva fotosustava u kloroplastu dolo se sluajnim pokusom:
biljka osvijetljena istovremeno sa crvenom i plavom bojom proizvodila je vie kisika nego to su
zajedno proizvele biljke pojedinano osvijetljene crvenom i plavom bojom.
Ova dva tipa svjetlosnih reakcija, nazvali smo ih fotosustav 1 (ili crveni FS1) i fotosustav 2
(ili plavi FS2); ako rade zajedno proizvode najvie kisika (i "hrane") tj. tada je fotosinteza
najintenzivnija.
Anaerobne bakterije imaju samo jedan fotosustav: FS1 ili FS2.
Svaki fotosustav sastavljen je od antene (100 5000 pigmenata, ovisno o vrsti organizma i
koliini raspoloivog svjetla) i prijamnika, a smjeteni su u membrani tilakoida. Molekularni
sastav FS1 i FS2 u jednom jednostavnom fotosintetskom organizmu izgleda ovako:

FS1 - 96 molekula klorofila-a, 22 molekule karotena, 6 molekula citokrom kompleksa, 4

molekule lipida (masti), 3 klastera Fe4S4, 2 filoquinona
FS2 - 50 ili vie molekula klorofila-a, 6 molekula karotena, 4 molekule citokrom kompleksa ...
Pogledajmo sada pojednostavljeni prikaz pretvorbe svjetla (fotona) u elektrinu struju i
visokoenergetske kemijske spojeve molekula ATP i NADPH (energetski je ekvivalentan s tri
molekule ATP).
4a. FS2 PROTONSKA CRPKA i ATP
Kad foton pogodi porfirinov prsten u anteni FS2, tada jedan od labavo vezanih elektrona, zbog
vika energije dobivene od fotona, "izleti" iz prstena i s elektrinog potencijala od +0.82 volta (u
prstenu) elektron se "digne" na 0.42 volta (izvan prstena). Stvorena je razlika elektrinog
potencijala od 1. 24 volta (mala baterija!) koji za elektron predstavlja energetsko brdo na
kojem se iznenada naao.
Zamislimo loptu u podnoju brda. U podnoju lopta ima malu potencijalnu energiju (+0.82
volta) ali kada je gurnemo/dignemo na vrh brda (0.42 volta) njezina potencijalna energija je
vea (1.24 volta), odnosno, proporcionalna je energiji (fotonu) kojom smo je gurnuli na brdo.
Kotrljajui se niz brdo lopta postupno gubi dobivenu potencijalnu energiju (prvenstveno u vidu
topline), a zaustavi se kad dobivenu energiju potroi.
Na vrhu energetskog brda "na" elektron ulazi u ETS i u njemu se pone kontrolirano "kotrljati
nizbrdo". Tijekom "kotrljanja" postupno se oslobaa vika energije koja se odmah koristi za
pokretanje protonske crpke, a zahvaljujui njoj proizvode se molekule ATP-a (vezanje atoma
fosfora na molekulu ADP u procesu fosforilacije). ATP je glavna molekula za skladitenje i
prijenos energije u stanici jer se njegovom razgradnjom (hidrolizom u ADP) oslobaa velika
koliina energije (30kJ/mol). Energija jednog kvanta fotona ili jedan einstein crvenog svjetla
ima 42 kcal...
4b. FS1 ELEKTROLIZA VODE i NADPH
U FS1 je pria o elektronu identina prii iz FS2. Meutim, postoji razlika u koritenju njegove
osloboene energije: dio energije skladiti se u elektrokemijskim vezama molekule NADPH
(ekvivalent tri ATP-a), a dio se upotrijebi za elektrolizu vode.
U elektrolizi se molekula vode rastavi na dva atoma vodika (H) i atom kisika (O); kisik je
otpadni proizvod reakcije (i izlazi iz biljke), a atom vodika se "razgradi" na vodikov ion (proton H+) i elektron (e-).
U lumenu tilakoida osloboeni protoni zajedno s protonima iz strome kloroplasta (u lumen ih

upumpava protonska crpka iz FS2) stvaraju "guvu", pa kad koncentracija vodikovih iona u
lumenu postane kritina (niski pH), protoni ponu bjeati natrag u stromu (gdje je manja
"guva"). Bjee kroz jedan transmembranski "tunel" protein CF1 i tijekom "bijega"
oslobaaju energiju (30kJ/mol) potrebnu za vezanje atoma fosfora na molekulu ADP... .
Moda e se netko upitati: zato se vodi otimaju elektroni, kad energetski korisni elektroni
ionako izlaze iz prstena pigmenta?!
Odgovor je jednostavan: elektroni osloboeni u elektrolizi vode potrebni su za krpanje rupa u
porfirinskom prstenu FS2 koje ostaju iza izbaenih fotoelektrona (za to je zaduen ferodoksin,
protein s atomom eljeza). Naime, porfirinski prsten nema na raspolaganju beskonaan broj
elektrona (svaka fotoelija ima ogranieni vijek trajanja!) i zato bi, da nema elektrona iz
molekula vode, stao proces fotosinteze (foton vie ne bi imao kome predati energiju). Izbaeni
fotoelektroni iz FS1 nadomjeste se s energetski oslabljenim fotoelektronima iz FS2 (njih u
podnoju energetskog brda pokupi plastocijanin, protein s atomom bakra).
U prijenosu elektrona od poetka do kraja reakcije (sinteza NADPH !) sudjeluje 19 atoma
eljeza(Fe), 5 magnezija(Mg), 4 mangana(Mn) i jedan bakra(Cu), te sedam aromatskih grupa.
Sve se dogaa u nevjerovatno kratkom vremenu elektron put dug 2 nm (miljarditi dio metra)
prevali za jednu nanosekundu. Pritom struja fotoelektrona stvara (elektro)magnetsko polje jaine
nekoliko pikotesla (to je otprilike tisuu puta manje od jaine magnetskog polja ljudskog
mozga).

5. REAKCIJA U TAMI CALVINOV CIKLUS

Fotosintetske reakcije u drugom dijelu procesa fotosinteze (dark reaction) ne zahtjevaju
prisutnost svjetla (znai, mogu se odvijati i u tami), a dogaaju se u stromi kloroplasta. Zovemo
ih zajednikim imenom - Calvinov ciklus - niz sloenih kemijskih reakcija u kojima se uklanja
atom kisika iz molekule ugljinog dioksida (CO2 ), a zatim se atomi ugljika (C), vodika(H) i
kisika(O) meusobno spoje u organsku molekulu CH2O a meusobnim povezivanjem vie
ovih "temeljnih" molekula ("lego kockica"!), nastaju vee i sloenije molekule nazvane
ugljikohidrati /eeri (monosaharidi, disaharidi ili polisaharidi). Tako je glukoza (monosaharid)
sastavljena od est "lego kockica", a krob i celuloza (polisaharidi) od vie stotina molekula
glukoze.... Energija koja dri zajedno "lego kockice" dolazi iz molekula ATP i NADPH....

Kemijska reakcija fotosinteze pojednostavljeno prikazana izgleda ovako:

H2O + CO2 + SVJETLO CH2O C6H12O6 + O2

C6H12O6 je kemijska formula za ak tri molekule - glukozu, galaktozu (u mlijeku) i fruktozu (u

medu). Iako sve tri dijele zajedniku formulu, razliku meu njima stvara drukiji poloaj atoma u
molekuli (strukturni izomeri). Glukoza je bogata energijom i biljke je upotrebljavaju kao
gorivo za svoj rast ali i za proizvodnju kroba (skladite energije) i celuloze (koja gradi stanine
stijenke).
Dakle, dok jedemo biljke mi kuamo okus Suneve svjetlosti!
Stanino disanje je proces suprotan fotosintezi. Kada nema svjetla, fotosinteza prestaje, ali se
disanje nastavlja. Biljka sada koristiti kisik da bi razgradila hranjive materijale (u staninoj
organeli nazvanoj mitohondrij). Ugljini dioksid se isputa kao otpadni proizvod tog procesa.
Pojednostavljeno to izgleda ovako:
C6H12O6 + O2 H2O + CO2 + ATP (TOPLINA)
U procesu staninog disanja oslobaa se energija (ATP) iz veza koje su drale "lego kockice"
zajedno....

6. ANAEROBNA FOTOSINTEZA
U anaerobnim fotosintetskim bakterijama odvija se i anaerobna fotosinteza (okoli bez kisika),
meutim, osnovni nain bioloke transformacije energije je isti kao i kod biljaka. Anaerobne
bakterije imaju samo jedan fotosustav (slian s) FS1 ili FS2, iz kojeg izlaze jedino molekule
ATP. Vee razlike postoje u reakcijama koje se odvijaju u tami (reakcije u tami).
Antene anaeorobnih fotosintetskih bakterija sastavljene su od glavnog fotosintetskog pigmenta
bakteroklorofila (slian je klorofilu) - koji apsorbira valne duljine iz toplinskog (infracrvenog)
spektra svjetlosti (700 1000 nm), i pomonog fotosintetskog pigmenta karotena. U prijamniku
je glavni citokrom-kompleks bc. Ovi fotosintetski elementi nalaze u klorosomu privrenom na
povrini fotosintetske membrane. Za krpanje "rupa" u prstenu ne koriste se elektroni iz vode, ve
se oni izvlae iz organskih kiselina, vodika, sumporovodika dr.

7. IMBENICI INTENZITETA FOTOSINTEZE

Intenzitet fotosinteze (ili fiksacija ugljika i stvaranje kisika) ovisi o vie imbenika (faktora). To

su prije svega svjetlo, koncentracija ugljinog dioksida, temperatura, minerali, elementi u

tragovima (oligoelementi) i voda (za kopnene biljke), zatim vrsta i fizioloki status biljke
(zdrava, starost, cvjetanje).
Unutar granica optimalne temperature i slabog do umjerenog svjetla (do 0.5W/l) to je
realtivna vrijednost jer ovisi o vrsti biljke i podneblju gdje raste intenzitet fotosinteze raste s
porastom koliine svjetla i ne ovisi o temperaturi. S poveanjem koliine svjetla intenzitet
fotosinteze poinje sve vie ovisiti o temperaturi, a iznad "toke zasienja svjetlom" (postie se
kod specifinog svjetlosnog praga) intenzitet ovisi iskljuivo o temperaturi (uz pretpostavku da
su svi ostali imbenici optimalni), i raste sve do neke "temperaturne toke zasienja" iza koje
se intenzitet vie ne poveava.
Kod jakog svjetla (> 2W/l) neke kemijske reakcije iz Calvinovog ciklusa (reakcije u tami)
poinju usporavati fotosintezu. I fotorespiracija (biljka "izdie" mjehurie kisika) takoer
ograniava intenzitet fotosinteze, pogotovo ako je ogranien dotok vode (kod kopnenog bilja).
Uz dovoljno svjetla (bolje je rei - puno svjetla), a malo ugljinog dioksida, intenzitet fotosinteze
ovisi o temperaturi;
Uz malo svjetla, a dovoljno ugljinog dioksida, intenzitet fotosinteze NE ovisi o temperaturi.

8. FOTOPERIODIZAM
U svaki ivi organizam ugraen je i sat (moe se "navijati" svjetlom, temperaturom,
gravitacijom... ) koji upravlja fiziolokim procesima (ritmom). Znamo za dnevni (ili cirkadijalni),
mjeseni i godinji bioritam.
Fotoperiodizam je fizioloki odgovor biljke na promjenu omjera duine dana i noi, tj. na
promjene trajanja mraka, a ne svjetla (kako se obino misli)!
Dan u tropskom pojasu traje tijekom godine priblino 11 do12 sati, a u polarnoj regiji od 0 do 24
sata.

Biljke dugog dana cvatu samo kad danje svjetlo traje mnogo sati (tj. kad je no kratka!). Biljke
kratkog dana cvatu kad su dani krai. Naravno, i vegetacijska faza (rast) je ovisna o tim
promjenama koje kontrolira pigment fitokrom (to se poglavito odnosi na razvoj sjemena i
bonih korijena).
Biljke na promjenu duljine dana reagiraju razliito jer sadre razliite molekule fitokroma
(fitokrom -a, b, c, d ili e), tj. "sat" osjetljiv na svjetlost.

Kako taj satni mehanizam radi?

Svaka molekula fitokroma ima sposobnost preobrazbe u dva alternativna oblika, aktivni(PR) i
pasivni(PFR), a vrijeme potrebno za probrazbu odreeno je vrstom fitokroma (a, b, c, d ili e).
Kod biljaka kratkog dana (npr. krizanteme) vrijeme pretvorbe iz pasivnog u aktivni oblik traje
8,5 sati, a kod biljaka dugog dana je krae.
Fitokrom apsorbira dvije razliite valne duljine (660 i 730 nm) i biljci signalizira njihov omjer.
Izloen danjem svjetlu aktivni oblik fitokroma (PR) apsorbira 660 nm (crveno) i zbog toga se
trenutno promjeni u pasivan oblik (PFR) koji e apsorpcijom infracrvenog svjetla (730 nm)
poeti s polaganom preobrazbom u akivni oblik. Tijeko dana fitokrom u biljci miruje u pasivnom
obliku .
Dolaskom sumraka smanjuje se u Sunevu svjetlu koliina crvenog, a povea koliina
infracrvenog svjetla koje e fitokrom(PFR) potaknuti na "spontani" prijelaz u aktivan oblik (PR).
Kod biljaka kratkog dana potpuna pretvorba fitokroma traje od 8 do 9 sati, nakon ega aktivni
fitokrom (PR) ulazi u vozilo PIF3 (radi se o proteinu) koje ga iz citoplazme odveze u jezgru
gdje zajedno aktiviraju florigen na lokusu T (i tako pone proces prepisivanja /transkripcije
gena zaduenih za stvaranje cvijeta).
Fitokromsku uricu mogue je i pomaknuti unaprijed!
Naime, ako biljku na poetku noi kratkotrajno osvjetlimo s intenzivnim infracrvenim svjetlom
(730 nm) onda se vrijeme pretvorbe PFR u PR skrati za dva sata (namjesto 8 do 9, "no" traje 6
do 7 sati!).

Ako bi tijekom noi biljku u nekom trenutku samo nakratko osvijetlili sa 660 nm onda bi se
trenutno razdvojio PR od PIF3 i preao bi u pasivan oblik (PFR).... a biljka bi za nastavak
prepisivanja gena morala priekati sljedei sumrak (no).

9. FOTOTROPIZAM
Nejednako svjetlo uzrokuje nejednaku raspodjelu biljnog hormona auksina u vegetacijskom
vrku stabljike i zbog toga se stabljika savija prema jaem izvoru (podraaju) svjetla (pozitivni
fototropizam) ili se otklanja od jaeg izvora svjetla (negativni fototropizam). U ovim procesima
sudjeluje i fitokrom.

10. BILJNI HORMONI

Postoji pet skupina biljnih hormona. Auksini, citokinini i giberelini uzrokuju diobu i poveanje
stanica. Apscizinska kiselina koi rast, a etilen (eten) uzrokuje dozrijevanje voa te otpadanje
plodova i listova. (Iako nema izravne veze s akvaristikom, banane koje jedemo esto imaju miris
po etilenu, a to je zato jer su transportni kontejneri ispunjeni etilenom potrebnim za dozrijevanje
nezrelo ubranih banana).
<

Algae
contributed by George Booth
The following descriptions and control techniques are for common types of algae found
in freshwater aquaria.
Copyright
The FAQs owe their existence to the contributors of the net, and as such it belongs to
the readers of rec.aquaria and alt.aquaria. Articles with attributions are copyrighted by
their original authors. Copies of the FAQs can be made freely, as long as it is distributed
at no charge, and the disclaimers and the copyright notice are included.
This FAQ has been modified slightly to use on this site. Pictures have also been
added for easier identification. All pictures on this page are copyrighted.
Please do not copy without permission.

Contents

Algae Types
Blue-green
Brown
Green water
Film
Spot
Fuzz
Hair
Thread
Staghorn
Brush

Prophylactics
Algae-Eating Fish

Mollies
Otocinclus
Plecostomus
Siamese Algae Eaters
Amano Shrimp
Farlowella
Introduction
There are two categories of algae of concern to aquarists: "good" and "bad". Good algae
is present in small quantities, is indicative of good water quality and is easily kept in
check by algae eating fish or simple removal during routine maintenance. This algae is a
natural consequence of having a container of water with nutrients and a light source.
Bad algae is either an indicator of bad water quality or is a type of algae that tends to
overtake the tank and ruin the aesthetics the aquarist is trying to achieve. The label of
"bad" is entirely subjective. For example, one type of green, hair-like algae is considered
a plague by some American aquarists, yet is cultivated by European aquarists as a
valuable addition to most tanks, serving as a dietary supplement for the fish.

Algae Types
Blue-green, slime or smear algae
Grows rapidly in blue-green, slimy sheets. Spreads rapidly over almost everything and
usually indicates poor water quality. However, blue-green algae can fix nitrogen and
may be seen in aquariums with extremely low nitrates. Sometimes seen in small
quantities between the substrate and aquarium sides. Will smother and kill plants. This
is actually cyanobacteria. It can be physically removed, but this is not a viable long term
solution as the aquarium conditions are still favorable for it and it will return quickly.
Treatment with 200 mg of erythromycin phosphate per 10 gallons of water will usually
eliminate blue-green algae but some experts feel it may also have adverse effects on
the biological filter bed. If erythromycin is used for treatment, ammonia and nitrite
levels should be carefully monitored.

Brown algae
Forms in soft brown clumpy patches. In the freshwater aquarium, these are usually
diatoms. Usually indicates a lack of light or an excess of silicates. Increased light levels
will usually make it disappear. Easily removed by wiping the glass or siphon vacuuming
the affected area.

Green water
Green unicellular algae will sometimes reproduce so rapidly that the water will turn
green. This is commonly called an "algae bloom" and is usually caused by too much light
like direct sunlight. An algae bloom can be removed by filtering with micron cartridges or
diatom filters. UV sterilizers can prevent the bloom in the first place. Green water is very
useful in the raising of daphnia and brine shrimp. Film algae Grows on the aquarium
glass and forms a thin haze. Easily removed by wiping the glass. Considered normal with
the higher light levels needed for good plant growth.

Spot algae
Grows in thin, hard, circular, bright green spots, usually on the aquarium glass but also
on plants under high light conditions. Considered normal for planted tanks. Must be
mechanically removed. On acrylic aquariums, use a cloth pad or a gentle scouring pad
like a cosmetic "Buff-Puff" and a lot of elbow grease. On glass tanks, scraping with a
razor blade is most effective.

Fuzz algae
Grows mostly on plant leaves as separate, short (2-3mm) strands. Considered normal.
It might be a less "virulent" form of "beard" algae. Easily controlled with algae eaters
such as black mollies, Otocinclus, Peckoltia and siamese algae eaters.

Beard algae
Grows on plant leaves and is bright green. Individual strands have a very fine texture
but it grows in thick patches and looks just like a green beard. It grows up to 4 cm. It
cannot be removed mechanically. This does not indicate bad water quality but grows
very fast and overtakes the tank, making it a "bad" alga. Can be eliminated with
Simazine (Aquarium Pharmaceuticals "Algae-Destroyer").

Hair algae
Grows in bright green clumps in the gravel, around the base of plants like Echinodorus
and around mechanical objects. It has a coarser texture than "beard algae". Beard algae

will ripple in the water current, hair algae tends to form matted clumps. Individual
strands can get to 5 cm or more. This is easy to remove mechanically by twirling a
toothbrush in it. Can be troublesome if left unchecked. This is a popular food supplement
for fish among European aquarists.

Thread algae
Grows in long, thin strands up to 30 cm or more. Tends toward a dull green color (hard
to tell because it is so thin). Usually indicates an excess of iron (> 0.15 ppm). Easily
removed with a toothbrush like hair algae.

Staghorn algae
Looks like individual strands of hair algae but tends to grow in single branching strands
like a deer antler and is grey-green. Seems to grow mostly on tank equipment near the
surface. Difficult to remove mechanically. Soak affected equipment in a 25% solution of
household bleach and water to remove it.

Brush algae
This grows in feathery black tufts 2-3 mm long and tends to collect on slower growing
leaves like Anubias, some Echinodorus and other wide leaf plants. Also tends to collect
on mechanical equipment. This is actually a red alga in the genus Audouinella (other
names: Acrochaetium, Rhodochorton, Chantransia). It cannot easily be removed
mechanically. Remove and discard the affected leaves. Equipment can be soaked in a

25% bleach solution, then scrubbed to remove the dead algae. Siamese Algae Eaters
(Crossocheilus siamensis) are known to eat this algae and can keep it in check. A more
drastic measure is treatment with copper.
A really good article on this algae by Neil Frank
can be found at http://www.thekrib.com/Plants/Algae/red-algae.html

Prophylactics for Algae

Algal spores are everywhere and will always be present in an aquarium unless drastic
measures are taken. For fish only tanks, a properly set up ultraviolet sterilizer will kill
algal spores in the water and prevent them from gaining a toehold. For planted tanks,
this is not a good solution since the UV light will also oxidize trace elements needed by
the plants and will limit the plant's growth potential. Unfortunately, conditions that are
good for growing plants are also good for growing algae. Fortunately, plants will usually
out-compete algae for the available nutrients. However, if there is an imbalance of
nutrients, algae will opportunistically use whatever is not used by the higher order
plants. Different algae will utilize different nutrients, causing sporadic outbreaks of new
algae types in apparently stable tanks when a temporary imbalance occurs. An ounce of
prevention is worth a pound of cure. To avoid introducing a new algae type to a planted
tank with new plants, a simple bleach dip seems to work well. Mix 1 part bleach in 19
parts water and dip the new plant in it for 2 minutes. Immediately rinse the plant in
running water, then immerse it water containing a chlorine remover to neutralize any
remaining bleach. This will kill the algae and only temporarily slow down a healthy plant.
Plants in poor condition may succumb to this treatment, but they probably would not
have lasted anyway. Algae Eaters The most effective control of algae in a planted
aquaria is via algae eating fish. It is especially critical in the set up of a new tank to
make sure algae does not get established before the plants have had a chance to
establish themselves. For this reason and to help the biological filtration get established,
it is recommended that some hardy algae eaters are added right away.

Algae-Eating Fish
Black mollies
Black sailfin mollies are excellent candidates for the break-in period of a planted tank
since they are cheap and easy to find. They are usually considered expendable and are
removed after a month or so. It is important to NOT FEED THEM. If they are fed, they
will not be quite so eager to consume algae. When they are hungry, they are eager
consumers of most algae types seen during the break-in period.

Otocinclus sp.
Otocinclus are diligent algae eaters, but are best kept in schools due to their small size.
One per 10 gallons is a useful rule of thumb. Various species of otos are seen in the
shops at various times; most are good algae eaters but some seem to prefer the slime
coat on fish to algae. Unfortunately, there seems to be no way to distinguish the "attack
otos" from normal otos. Otos seem to be very delicate fish, but this is probably due to
capture and shipping abuse rather than an inherent weakness. When a fish shop gets
some in, it is wise to wait a while before purchasing to account for die offs. Most people
report getting a dozen and having them die over a period of a few months until just a
couple are left. Those then seem to last for a long time.

"Plecostomus'' sp.
Plecostomus is the generic name for a wide range of sucker-mouth fish. Only the smaller
types are useful in a planted tank, since the larger varieties tend to eat the plant right
along with the algae. Two common types that are useful are the "bristle-nose
plecostomus" and the "clown plecostomus" or Pekoltia. Both stay under 4" long and
don't seem to cause too much plant damage. Sometimes broad-leafed plants like
Amazon swords will be scraped a little too closely by the plecos, so they bear watching.
Their diet can be supplemented by blanched zucchini and bottom feeder tablets. They
also appreciate a chunk of driftwood in the aquarium to satisfy their need for cellulose.

Siamese Algae Eater

Do not confuse this fish with the Chinese Algae Eater, which is very aggressive and does
not eat algae. The siamese algae eater, Crossocheilus siamensis, is a very good algae
consumer and is known to eat black brush (red) algae. The only problem is that these
fish are hard to find in the United States. There are several fish in this family. The most

commonly seen is Epalzeorhynchos kallopterus, commonly known as the Flying Fox. The
Flying Fox is the more attractive of the two. It tends to have a brownish body with a
very distinct, sharp-edged black stripe with a distinct, thin gold or bronze stripe above
it. These tend to be very aggressive when they are full grown and don't eat red algae
(as far as one aquarium reference is concerned). The other member is the Siamese
Algae Eater. It is the same shape as the Flying Fox but tends toward a silverish body
with a somewhat ragged black stripe.There may be an indistinct gold or bronze stripe
above the black. These are definitely not aggressive; they are good companions for
discus and small tetras. When they are young, the differences between E. kallopterus
and C. siamensis may not be very apparent, especially if you haven't seen both types
together. Unfortunately, most wholesalers don't sell fish to stores by their scientific
name and the common names that are used sometimes get pretty silly (like "siamese
flying fox"). If you really can't tell which one the store has, buy it anyway, but be
prepared to sacrifice it if it turns out to be the wrong kind (unless your fish aren't
bothered by it, of course).

Amano Shrimp
Amano Shrimp gained popularity when Japanese aquarist Takashi Amano
introduced them in his book 'Nature Aquarium World'. They are extremely
useful for algae control though they will not eat all kinds of algea.
Scientific name: Caridina japonica.

Farlowella
Farlowella are useful algae eaters although they are very sensitive to water conditions.
They type known as the Royal Farlowella will get too large for a plant tank and may
cause damage.

Algae Control in the Aquarium

Not all algae in the aquarium is necessarily 'bad' - a certain amount is inevitable where there is
water, light and nutrients. However, some types of algae are certainly a nuisance, if for no other
reason than looking unsightly.
The control or prevention of different algae types is primarily about nutrient control, and the
amount of light. There are therefore some general guidelines which can be followed to help
minimise algae:
Avoiddirectsunlightfallingonthetank,especiallyforprolongedperiods.Unfortunately,despitethe
pleasantripplinglighteffectsprovidedbysunlight,therichlightingspectrumofthesunislikelytomean
aconstantbattleagainstalgaeinmostsetups.
Donotleavelightingonformorethan1012hoursaday.Longerperiodsarelikelytofavouralgal
growth,ratherthanpromoteplantgrowth.
Minimisenutrientlevelswithfrequentwaterchanges.
Inparticular,itmayhelptokeepnitrates,phosphatesandsilicates
lowifyouhaveapersistantproblemeitherbytheuseofreverse
osmosis(RO)ordeionised(DI)water,orspecificadsorptionresins
(e.g.APIPhosZorb).However,notethatalthoughhighlevelsofsuch
nutrientsmayencouragealgae,itisnotgenerallypossibleto
completelyeliminatealgaebyattemptingtoreducethem,asalgae
cansurviveatlevelsbelowthosewhichcanbemeasuredbya
hobbyisttestkit.
Consideraddingalgaeeatingfishifappropriatetothesetup.Theseinclude:suckermouthcatfish(e.g.
Ancistrus,PeckoltiaandOtocinclusspecies),theSiameseAlgaeEater(Crossocheilussiamensis)and
mollies.
Notethatinplantedtanks(whichisnotreallythesameastankswithafewplantsin!),themost
effectivewaytocontrolalgaegrowthistoplantheavilyandpromotevigorousplantgrowthofseveral
differentspecies,tooutcompetethealgaefornutrients.Themanagementofaplantedaquariumis
beyondthescopeofthisarticle,andwillbethesubjectofafuturearticle,butanimportantnutrient
withregardtoplantversusalgaegrowthinaplantedtankisIron,andcontrollinglevelsofthisnutrientis
likelytobeimportant.

The taxonomy of algae and related organisms is complex, but for the purpose of identification in
the aquarium, they can be conveniently grouped into the following:
1. "Brownalgae"(Diatoms)

2. Greenalgae
3. Red/Brushalgae
4. "Bluegreenalgae"(Cyanobacteria)

"Brown algae" (diatoms)

This is often the first algae to appear in a newly set-up tank, where conditions have yet to
stabilise. It will often appear around the 2-12 week period, and may disappear as quickly as it
arrived when the conditions stabilise after a couple of months. It is essential to minimise nutrient
levels to ensure the algae disappears - avoid overfeeding and carry out the appropriate water
changes, gravel and filter cleaning, etc. Limiting the light will not deter this algae, as it can grow
at low lighting levels and will normally out-compete green algae under these conditions.
If brown algae appears in an established tank, check nitrate and phosphate levels. Increased
water changes or more thorough substrate cleaning may be necessary. Using a phosphateadsorbing resin will also remove silicates, which are important to the growth of this algae.
However, as noted above, it is essentially impossible to totally eliminate algae with this strategy
alone. Due to its ability to grow at low light levels, this algae may also appear in dimly lit tanks,
where old fluorescent bulbs have lost much of their output. If a problem does occur, otocinclus
catfish are known to clear this algae quickly, although you may need several for larger tanks, and
they can be difficult to acclimatise initially.
There are some very plausible theories as to why this algae often appears in newly set up tanks
and then later disappears. If the silicate (Si) to phosphate (P) ratio is high, then diatoms are likely
to have a growth advantage over true algae types and Cyanobacteria. Some of the silicate may
come from the tapwater, but it will also be leached from the glass of new aquaria, and potentially
from silica sand/gravel substrates to some extent. Later, when this leaching has slowed, and
phosphate is accumulating in the maturing tank, the Si:P ratio will change in favour of
phosphate, which is likely to favour the growth of green algae instead.

Green algae
A certain amount of green algae is likely to occur in any tank with sufficient lighting. It is eaten
by most algae eating fish and is generally fairly easy to remove from the tank glass.

Hard 'green dot' algae

This appears as small round dots on the aquarium glass. It appears to be a normal part of planted
tanks with higher light levels. Algae-eating fish will not remove this algae and manual removal
requires hard scraping. Magnetic algae scrapers are usually inadequate, unless the edge of one
half is used inside the tank - or use a razor blade.

Hair algae

This occurs as long greenish or grey strands. Some algae eating fish may consume it. It can be
removed manually by winding around a toothbrush.

Red/Brush algae
Brush or red algae can be very difficult to remove manually. It seems to be favoured in tanks
with a high pH and carbonate hardness, leading some to speculate that they may be able to utilise
bicarbonates as a carbon source. Limiting phosphate and silicate (either by using RO/DI water or
specific adsorption resins) should deter this algae. Siamese Algae Eaters (Crossocheilus
siamensis) are are often said to be the only common algae eating fish which will tackle this type
of algae, although the common plec appears to eat it too.

Blue-green algae/Cyanobacteria
"Blue-green algae" is not really a true algae at all, but Cyanobacteria - a group of bacteria
capable of photosynthesis. It can appear as a slimy coating in a number of different colours. It
can smother plants and may release toxins harmful to fish. It can fix nitrogen and may therefore
occur in tanks with zero or very low nitrates (but possibly high levels of other nutrients,
particularly phosphate and organic wastes).
It can be removed manually quite easily, as it often forms loose sheets, but it's likely to return
quickly. Improving circulation/aeration in the tank sometimes causes it to decline. It can be
treated with erythromycin (200mg/10 gallons) where antibiotics are available - this may however
affect the filter bacteria, so it will be necessary to check for ammonia and nitrite after dosing.
Fish will not eat this type of algae.
SummaryofAlgaeeatingfishandinverts

Name

For

Against

Otocincluscatfish

Tinysizemakesthemideal
forsmalltanks,donot
damageplants.

Canbedifficulttoacclimatiseinitially.

Commonplec
(Hypostomuspunctatus,
Glyptoperichthys
multiradiatus,etc)

Averyhardworkingalgae
eater,whichwilleatgreen,
brownandbrushalgae

Maygrowtoolargeformanytanks.Its
largesizeandoccasionallyboisterous
naturemaycausehavocinplanted
tanks.

SiameseAlgaeEater
(Crossocheilussiamensis)

Eatsgreen,brownand
brushalgae.

OftenconfusedwiththeFlyingFox
(Epalzeorhyncuskallopterus),whichis
moreomnivorous.

ChineseAlgae
Eater/SuckingLoach
(Gyrinocheilusaymonieri)

Goodalgaeeaterwhen
young

Maybelessinclinedtoeatalgaewhen
older.Canalsogrowquitelargeandmay
becomeaggressive.

Bristlenose(Ancistrus)
catfish

Excellentalgaeeaters,
hardyanddonotgrow
large(around4"/10cm
max).

Individualspeciesmaybedifficultto
identify,althoughthegeneralcareisthe
same.

Peckoltiacatfish

Manyattractivespecies
available.

Someareexpensive.Notallspecieseat
algae.

Whiptailcatfish

Somespeciesareefficient
algaeeatersformedium
sizedtanks.

Someareexpensive.Requiregoodwater
quality.

Algaeeatingshrimp

Wellsuitedtoplantedtanks
andsmall'nano'tanks.

Mustonlybemixedwithsmall,peaceful
fishesotherwisetheyarelikelytobe
eaten.

Getting rid of algae!

Here is an excerpt by two gentlemen, Paul Sears and Kevin Conlin, who did experiments with
algae cause and effect and came up with surprising conclusions found here Control of Algae In
Planted Aquaria! Paul Sears was gracious enough to allow us to reprint excerpts as well as point
to the original article, and here is an update on Paul's aquarium page. Update on Control of Algae
in Planted Aquaria We have included the Conclusion below but encourage you to read the whole
article.

Conclusion of experiment
Despite the lack of controls on the various experiments, and the inability of the authors to
directly measure phosphate in the aquaria, there is compelling evidence to support the hypothesis
that all types of algae (including cyanobacteria) can be effectively controlled in planted aquaria
by ensuring that phosphate is the factor limiting plant growth. In two aquariums with different
volumes, substrates, lighting, and plant, algae, and fish populations, effective control of algae
was achieved by enriching the tank water with CO2, micronutrients, trace elements, N, and K.
Despite high initial algae loads, these tanks are now almost free of visible algae and have
remained so for several months. Furthermore, in the 500L tank it was shown that phosphate
limiting was occuring by adding phosphate to the tank water and observing the almost immediate
growth of green spot algae and cyanobacteria. It has also been shown in the 160L tank that
disturbances to the phosphate-containing substrate result in algal growth if there is significant
(more than approximately 1 ppm) nitrate in the water, and in growth of cyanobacteria if nitrate is
not present at this level. It is important to note that plant growth in both tanks is excellent, so
algae control has not been achieved at the expense of the plants.

Recommendations
Plants cannot grow without phosphate. However, in order to keep a planted aquarium relatively
algae free, free phosphate in the water column must be minimized. The following
recommendations will help achieve this goal:
(a) A slight excess of light, CO2, K, N, micronutrients, and trace elements should be maintained
to allow the plants to utilize all of the available phosphate. The authors recommend the
following:
20-60 lumens/L illumination (about 2-4W fluorescent light per gallon),
12h/day
10-15ppm CO2
3-5ppm NO3
0.1ppm Fe
6.5-7.0 pH

Since inexpensive tests are not available for trace elements, micronutrients, or K, these items are
dosed as some percentage of the measurable nutrients. The authors have had considerable
success with mixtures that duplicate the relative concentrations present in Tropica Master Grow
fertilizer [6]. For those readers wishing to "roll their own", a balanced fertilizer recipe is given in
the Appendix. Various commercial aquatic plant fertilizers are also available, but it may be
necessary to purchase several products to ensure complete nutrient and trace element coverage.

Daily dosing is highly recommended because it may prevent temporary nutrient depletion, which
could make phosphate available on an intermittent basis and prevent the algae from starving.
As a general approach to optimizing plant growth and reducing algae, the following procedure is
suggested:
(1) Set the light and CO2 levels.
(2) Add an iron-containing trace element mix (preferably one that
already has Mg) to the tank every day, adjusting the quantity
on a regular basis to achieve the target iron level. For
mixes without Mg, add Epsom salts as well in the ratio of about
1.5-5.0ppm Mg to 1ppm Fe.
(3) A week or so after reaching the target Fe level, check the nitrate
level. If nitrates are below about 2ppm, proceed to the next step.
Otherwise, add enough K2SO4 to the tank every
day to drop the nitrate level to as close to zero as possible
and keep it there (if the nitrates
don't drop, then something other than K is limiting plant growth and
some detective work will be required to find it). Incidentally,
measuring the nitrate level is helpful for general tweaking; if adding
nutrient X causes the nitrate level to drop, then the tank is probably
deficient in X.
(4) Add enough KNO3 to the tank every day to get a 3-5ppm nitrate reading
(one of the authors [Conlin] obtains satisfactory results with 10ppm).

Once the relative amounts of trace elements, K2SO4, and KNO3 have been determined, it
becomes a simple matter (if desired) to concoct a liquid fertilizer that can be poured into the tank
each day. Using a mix of dry powders is not recommended as powders tend to separate.
The procedure just described ensures that there will always be a slight excess of nitrogen in the
tank. Some terrestrial plants will not flower if nitrogen is abundant, and this may be the case for
some aquatic plants too. It would be an interesting experiment to withhold fertilization for
several weeks after a lengthy period (say 6 months to a year) of good plant growth to attempt to
induce flowering.
There is a possibility that some of the trace elements will accumulate over time to levels toxic to
plants if regular water changes are not done. 25% water changes every second week should
prevent this from happening.
(b) Grow fast-growing plant species that can efficiently extract nutrients directly from the water
column. These plants will rapidly strip phosphate from the water, making it unavailable to algae.
Floating plants (Lemna minor, Limnobium laevigatum) and stem plants that grow roots at
internodes (Hygrophila sp.) are suggested for this purpose.
(c) Enriched substrates are probably the best means of supplying phosphates to plants provided
steps are taken to minimize the leakage of phosphate into the water column. Substrate fertilizers
such as Pond Tabs should be buried deep in the substrate where their nutrients are preferentially
available to plant roots. Substrate circulation should be minimized to prevent phosphate from
leaching too rapidly into the water column. Avoid gravel cleaning and other substrate
disturbances if at all possible. Eliminating substrate circulation completely would not be

desirable (even if it were possible) because supplementary fertilizers are usually added to the
water and must be transported to the roots somehow.
(d) There will always be some residual algae in a planted tank because it is impossible to keep
the water completely phosphate free. The amount of residual algae will be very small, but a good
selection of algae-eating fish (otocinclus sp., farlowella sp., ancistrus sp., Crossocheilus
siamensis) and invertebrates (Caridina japonica shrimp and some snails) is desirable anyway for
controlling the algae outbreaks that occur when the tank is first set up, the substrate is disturbed,
or the nutrients are incorrectly dosed.
(f) Do not use phosphate buffers to control pH. Use of these buffers may produce phosphate
concentrations as high as 100ppm, almost certainly resulting in very impressive algae blooms.
(g) Algicides such as simazine and copper are not recommended because they damage plants and
may be unhealthy for fish as well [7][8].
(h) Miscellaneous considerations:
Tap water is not recommended as a source of trace elements because it may be deficient in one
or more elements, and rapid plant growth is likely to deplete the elements far more quickly than
they can be replaced.
Certain water treatment products (Aquasafe, NovAqua) should be avoided as they bind metals
(including iron), making them unavailable to plants. They may also contain phosphate buffers.
Simple dechlorinators or products such as Amquel are a better choice for treating tap water
during water changes.
Carbon filtration may remove necessary trace elements from the water. With regular water
changes and good plant growth, carbon filtration is not necessary and should be omitted.
(i) As a general principle, avoid adding fertilizers, water treatments, or any other products to
one's aquarium unless the products completely disclose the concentration of each ingredient
present. Otherwise, there is no way to knowing what effect (if any!) these products will have on
the aquarium's inhabitants.

Our Conclusion
We are currently utilizing this methods and seeing some very positive results. Of course water
parameters and other factors come into play when figuring the dosing requirements for each
individual aquarium and so there is a little work involved initially to determine the correct
proportions. We will update this page as we work to determine our methodology and report it in
as much detail as possible.

Aquatic Scapes
P.O. Box 1115
Faribault, MN 55021
Telephone: 507-331-5801
Fax: 507-384-3146
Copyright Aquatic Scapes 2002-09
All rights reserved

Brainman
Poslato:29.10.2006u02:03

Posto mi je Jancika poslao link, za spravljanje vestackog djubriva za akvarijumske biljke. Pored
recepture, nasao se ovaj tekst koji ce verovatno biti potreban ljudima koji imaju ili ce imati
probleme sa algama, u ubiljenim akvarijumima, pa resih da ga prevedem...Recepturu nisam
preveo, jer smatram da treba da ide u posebnu temu. Izvinjavam se ako se nadje neka gramaticka
greska, jer je tekst bio pozamasan.
Eksperimentisanje sa ubiljenim akvarijumom pokazuje da rast zelenih, crnih( crvenih)algi i
cijanobakterije, se javlja u ubiljenim akvarijumima gde je mogucnost da je fosfat ogranicavajuci
faktor u rastu biljaka. Veruje se da, kada je svetlo, CO2, N, K, i ostali mikroelementi i prateci
elementi prisutni u odnosu sa fosfatima dostupnim za rast biljaka, tako da odredjene vrste
visokih biljaka imaju mogucnost da prestignu alge i cijanobakteriju u trci za fosfate iz vode i
time izgladnjuju alge od ovih zivotnih elemenata. Dve studije slucaja predstavljaju dokaz za ovu
hipotezu.
UVOD:
Postoje jedna stvar koja frustrira akvariste koji su zainteresovani da uzgajaju biljke, a to su alge.
Posto se potrosi malo bogatstvo na rasvetu, aditive za podlogu, tecna djubriva i razne CO2
sisteme u pokusaju da se dobije dobar rast biljaka, a akvaristi su obicno nagradjeni ogromnim
tepihom od algi. Biljke u trci za osvetljenjem i hraljivim materijama, tvrdoglavo se ne predaju,
da alge uniste akvarijum koji je ogranicen prostor.
U opisu akavarista koji je eksperimentisao sa razlicitim sredstvima sa kontorlu algi, ukljucujuci i
algicide, antibiotike za unistavanje cijanobakterije, fizicko uklanjanje i upoznavanje sa svim
mogucim algojedima. Hranjenje je smanjeno, fotoperiod je smanjen i razlicite kombinacije
medju djubrivima je smanjeno, dok se nije krenulo sa pokusajima i greskama i na tezi nacin se
doslo do resenja.
U potrazi za resenjem, akvarista je suocen sa totalnom odsutnoscu o informacijama, kakvi su
parametri u akvarijumu i kojim redom da sprece algu koja je vec prisutna u akvarijumu i koja jos
uvek pruza zadovoljavajuce uslove za povoljan rast biljaka. Ovde su date mnoge promenljive,
koje ukljucuju svetlo, tj. jacina, duzina fotoperioda i spekatar svetla, CO2, mikroelementi,
makroelementi i koncentracija pratecih elemenata, izmet riba, vrste biljaka i algi kao i njihova
kolicina, hemizam vode i naravno temperatura vode. Nekada informacije koje postoje deluju
kontradiktorno, u razvijanju cijanobakterije vezuje se poviseni nivo nitrita i nitrata, ali se ovo
ipak dogadja u skroz iscikliranim akvarijumima, gde su i nitriti i nitrati nemerljivi.
Jedna od opcija koja je dostupna akvaristima sa dubokim dzepom je da prati nacine Dupla
sistema, tj. sistem tecnih djubriva, tableta, preparati za obradu vode sa slavine, dodaci za
podlogu, grejaci podloge. Velicanstveni biljni akvarijumi su rutinski odradjeni ovim putem, ali
ove komponente su mnogo skupe, sastojci se ne prikazuju na pakovanju i veoma malo je opisana
veza izmedju biljaka i algi (ili kako treba podesiti za optimalne rezultate)

Kao i mnogi drugi, autori su pokusali da uzgajaju akvarijumske biljke, koristeci tipicnu
akvarijumsku konfiguraciju i razlicita komercijalna djubriva i aditive za podlogu. Izfrustrirani
svojom nemogucnoscu da dobiju zeljene rezultate, cak i sastavljanje celokupne slike iz raznih
literatura, poceli su sistematski da dodaju specificne sastojke u svoje akvarijume i dokumentovali
svoje oglede. Iako, lokalizovanje algi nije bilo trenutno resenje njihovih eksperimenata, primetili
su da kada se akvarijumska voda jednom obezbedi na dnevnoj bazi sa pratecim elementima,
mikroelementima i makroelementima K i N, ali ne fosfatima, ne samo da su biljke pocele
ekstremno da rastu, vec su svi tipovi algi pocele ubrzano da odumiru.
Ove studije slucaja su bile pracene diskusijom na dobijene rezultate, da bi se videlo u koliko
hipoteza se javljala takva situacija. Ova hipoteza je moguca i laka za testiranje, tako da se nadaju
da ce i ostali akvaristi biti voljni da sprovedu kontrolisanu studiju u svom akvarijumu da bi ili
podrzali ili osporili datu hipotezu.

STUDIJA SLUCAJA #1
Pocetno stanje u Novembru 1993: Akavrijum 500L sa podnim i kanister filterima; 240W
flouroscentna rasveta, 12 sati dnaevno, 15W UV sterilizator, 8cm debljina podloge, granulacuje
2mm, bez dodavanja CO2, bez dodavanja djubriva, oko 40 riba velicine od 3-12 cm.
Temperatura vode 27C, pH 7.5 GH 100 ppm (oko 6GH), NO3-50mg/l, izmena vode nedeljno
oko 25%, zasadjen pretezno sa Hygrophila polysperma i Vallisneria gigantea, sa jos nekoliko
Echinodorusa i Cryptocoryne i druge.
Akvarijum je kupljen polovan kao kompletan i bio je u funkciji minimum 6 meseci. Mesec dana
nakon premestanja kod novog vlasnika, gust sloj zelenih algi se razvio na podlozi i na staklu.
Rast biljaka je bio neprimetan, cak je i H. polysperma koja je imala male listove oko 3 cm se nije
sirila. Hygrophila difformis je zasadjen u akvarijumu i ostalo je bez donjih listova.
PROMENA: Dvadeset tableta terrapura je dodatu u podlogu i Sera tecno djubrivo je dodato
direktno u akvarijum, tokom promene vode. Hydrocotyle leucocephala je dodata u akvarijum.
EFEKAT: Rast H. polyspreme, H. difformis i V. gigantea se popravilo, ali su se zelene alge
pocele javljaljati na pozadini. Razni Echinodorusi i Cryptocoryne su pokazali nedovoljan rast. H.
leucocephala se brzo izdeformisala ostavljajuci male delove koji rastu pri povrsini. Neke crne
alge su primecene na listovima Anubias barteri var.nana i na listovima V.giganteae. Posle
nekoliko meseci, javila se modro-zelena alga (cijanobakterija) koja je preklrila dno i neke biljke.
PROMENA: Eritoromicin sulfat je dodat u vodu tacno 3.2 mg/l
EFEKAT: Cijanobakterija se povukla na nekoliko nedelja, ali se kasnije ponovo vratila
PROMENA: Manje hrane (narocito zamrznuta ziva hrana) je ponudjeno ribama i uvedena je
upotreba DIY sistema za CO2 u akvarijumu.
EFEKAT: Cijanobakterija je ostala. Nitrati su bili nemerljivi. Biljke su primetno brze rasle. U

zavisnosti od stanja kvasca u reaktoru, pH u akvarijumu je varirao od 6.8 do 7.5

PROMENA: SERA djubrivo je ukinuto, pod pretpostavkom da je poboljsava rast cijanobakterije.
Djubrivo je zamenjeno kupovnim djubrovom koji sadrzi gvozdjei pratece mikroelemente. (1/8
kafene kasicice praska dnevno, ali je ubrzo povecano na kafene kasicice dnevno).
EFEKTI: Nitrati su skocili oko 20mg/l. Zelena alga je pocela da zamenjuje cijanobakteriju, na
podlozi i biljkama. Tester za kolicinu gvozdja je je davao prisustvo ovog elementa na oko
0.25mg/l. Rast biljka je bio ubrzan, ali listovi na H. polyspremi su postali savijeni i donji listovi
su poceli da otpadaju. Ovo je bio indikator nedostatka kalijuma.
PROMENA: K2SO4 je dodat u akvarijum oko kasicice dnevno.
EFEKAT: Ubrzo nakon toga, nivo nitrata je posato nemerljiv, dovodeci autora do zakljucka da je
sada AZOT, jedan od ogranicavajucih faktora za rast biljaka.
PROMENA: KNO3 je uvrsten u listu djubriva i dodavan je u akvarijum u dnevnim dozama. Da
bi su uprostilo doziranje, K2SO4 i KNO3 su bili su spojeni zajedno sa tecnim djubrivom.
Mesavina je je podesena da nitrati ne predju 10mg/l kada se doda tecno djubrivo (oko12ml) i da
zadrzi kolicinu gvozdja 0.1 mg/l.
EFEKAT: U ovoj tacki, rast H.polysperma, H.difformis i V.gigantea su zahtevali, bez izuzetka,
nedeljno skracivanje. Kasnije je ubacena i socivica u akvarijum i pocela je da zatvara povrsinu.
Cryptocoryne i Echinodorusi su pustali nove listove na nekoliko dana i stvarali su se novi
pelceri. Alge svih vrsta su u kratkom roku spale na nivo, gde se moralo vrsiti temeljno
pregledanje, da bi se uocile. Echinodorus je imao neobcnu blede listove, uprkos dodavanju
gvozdja. Sumnjalo se na nedostatak Magnezijuma.
PROMENA: Epsom soli su dodati u djubrivo.
EFEKAT: Za nekoliko dana, novi listovi Echinodorusa su pokazivali normalnu koloraciju.
PROMENA: Sistem sa kvascem je zamenjen sistemom sa konstantnim protokom (boca i
manometri)
EFEKAT: Smanjene su oscilacije pH od 6.8 do 7.0
PROMENA: Posle nekoliko meseci, dok su biljke odlicno rasle i alge stagnirale, dodato
je (Ca(H2PO4)2) radi eksperimenta (tacno 0.1mg/l fosfata)
EFEKAT: Sledeceg dana tackasta zelena alga, se primetila na staklu i na listovima
Echinodorusa, nakon 2 dana su bile prisutne i modrozelene alge, koje su rasle na nekim biljkama
i na panjevima. Socivica, je zahtevala dnevno izbacivanje iz akvarijuma. Nitrati su bili nemerljivi
nekoliko dana od kada su bili ubaceni fosfati, ali su se vratili na 10mg/l nakon nedelju ili dve
(tuzno, nisu bili izmereni odmah nakon dodavanja fosfata). Dve nedelje od pocetka ekperimenta,

cijanobakterija i zeleno tackaste alge su se povukle, a socivica je povratila normalan rast.

TRENUTNI STATUS: Rast biljaka je ostao odlican. Neki tragovi algi su ostali, ali u malim
kolicinama i najvise zelene tackaste alge.

STUDIJA SLUCAJA #2
Pocetno stanje, u maju 1994, 160L akvarijum, 12cm podloge, 3mm granulacije sa primesom
1.7kg Terralit na dnu oko 3cm. Kanister sa ugljem, 80W hladnog belog svetla , dodavanje CO2,
veoma malo ribljeg izmet (6 tetri). Tvrdoca vode je oko 120 ppm, pH oko 7.0, temperatrua oko
25 stepeni C, izmena vode oko 25% na svakih nekoliko dana.
Rast biljaka je usporen, mrke alge koje su se pojavile su ustvari bile forme cijanobakterije, koje
su rasle na biljkama i na podlozi. Pokusaji da se izmenama vode i mehanickim putem, odstrane
alge, nisu urodile plodom.
PROMENA: Djubrivo sa kalijumom i gvozdjem je dodato (0.9 mg/l K i 0.06 mg/l FeIII) pri
izmenama vode. Riblji izmet se povecao dodavanjem jos 23 ribe, 17 tetri i 6 otocinklusa.
Hladno svetlo je zmenjeno cevima (neonkama) za rast biljaka.
EFEKAT: Nisu primecene promene
PROMENA: Dodavanje K/Fe je zaustavljeno i tablete za bolji rast biljaka (10-14-8) su dodate u
podlogu, blizu korena biljaki. Ukupno 35g tableta je dodato u periodu od nekoliko nedelja.
EFEKAT: Neke promene u rastu biljaka su primecene. Jednocelijske zelene alge su se
proaktivirale i smanjili su vidljivost u vodi na oko 25cm. Cesca izmena vode, imala je mali
efetak na ovu algu.
PROMENA: Fritz Super Clarifier (Aktivni sastojci nepoznati) je dodato direktno u akvarijum.
EFEKAT: Jednocelijske alge su bile uhvacene u filteru i zamenjena je voda, da se ne bi
poremetili parametri vode.

PROMENA: Dodaci mikroelemenata (kucna formulacija Fe, Mn, Cu, ZN, B, Mo i EDTA) sa
kalijum sulfatom pri izmeni vode. Dozirano kada su dobijeni rezultati 0.1mg/l gvozdja i oko
1mg/l kalijuma u vodi za zamenu. Aktivni ugalj je izbacen iz filtera.
EFEKAT: Rast biljaka je poboljsan, ali se cijanobakterija pojavila i pocela da se siri. Nitrati su
bili nemerljivi.
PROMENA: Pocelo je sa dodavanjem kalijum nitrata od 1-2 mg/l, jednom u 5 dana,
povecavajuci, da je to preraslo u dnevnu dozu. Kalijum sulfat, koji je ranije bio dodavan pri

izmenama vode, sada je doziran kao kalijum nitrat i to oko 1-2mg/l. Kupovni elementi
(Appendix A) su zamenjeni sa kucnom formulacijom magnezijum sulfat i dodavani do 0.25mg/l
EFEKAT: Primetno bolji rast biljaka, ali ostaci cijanobakterije su ponovo poceli sa razvojem
preko biljaka i podloge. Zelene alge su se pojavljivale na osvetljenim delovima biljaka.
Primeceno je da nitrati koji su dodati u vodu oko 1-2mg/l nisu bili merljivi dan ili dva kasnije.
PROMENA: Uznemiravanje podloge i pri zameni vode su obustavljene. Usisavanje podloge je
prekinuto i zamene vode su se dodavale nezno. Posto je evidentno da podloga jos uvek sadrzi
fosfate, u formi nerastvorenih tableta i mislilo se da je najbolje da se podloga uznemirava sto je
manje moguce.
EFEKAT:Sve vrste algi su pocele da se povlace. Vise se nisu pojavljile na listovima brzorastucih
biljaka i izgleda da su odumirale i otpadale sa starijih listova spororastucih biljaka.

PROMENA: Smanjenje tvrdoce na oko 60mg/l. Sto je rezultiralo padom pH vrednosti na tacno
6.7 ( koji je i bio razlog spustanje tvrdoce) i privremeni skok koncentracije gvozdja u akvarijumi
od pocetnih 0.2 mg/l do 2mg/l.
EFEKAT: Sve Cryptocoryne su izgubile po neki list. Alge su nastavljale sa povlacenjem.
TRENUTNI STATUS: Sve biljke u akvarijumu rastu dobro, ukljucujuci i Cryptocoryne koje su
izgubile neke listove. Neke biljke zahtevaju nedeljno sisanje, a povrsinske biljke su trebala biti
proredjivane na nekoliko dana. Jedina alga koja stoje ostaci cijanobakterije na podlozi i malo
zelenih algi na osvetljenim delovima Vallisneria gigantea, Cryptocoryne Balansae i Bacopi
Caroliniani. Uznemiravanje podloge (zbog presadjivanja) dovelo je do manjeg rasta algi (zelena
alga ako je nivo nitrata svega nekoliko mg/l) Izmena vode je smanjena na 25% svake 2 nedelje.
DISKUSIJA:
Posmatranje u studiji slucaja insistiraju sa sledecim hipotezama: Kada je svetlo, CO2, N,. K i svi
mikroelementi i prateci elementi koji su prisutni u malo vecoj kolicini od odnosa kolicine fosfata
koji su dostupni za rast biljaka, odredjene visoke biljke u akvarijumu su u mogucnosti da pobede
u trci alge i cijanobakteriju za fosfate u vodi, izgladnjujuci ih od ovog zivotnog sastojka.
Zasto tacno, vise biljke pobedjuju alge sto se tice fosfata, jos nije jasno. Mozda, zato sto im
koren daje neku prednost ili jednostavno im treba mnogo manje fosfata za rast. Niti je poznato
koja je biljka odgovorna za smanjenje fosfata iz vode. Fosfati su ogranicavajuci faktor za rast
biljaka i algi u test akvarijumu koji nije dodavan ni kojem slucaju osim u slucaju riblje hrane,
osim u namernom dodavanju da bi se videlo stanje i odmah zatim je krenuo nagli razvoj algi i
socivice. Posto biljke rastu veoma dobro, one su evidentno dobile trku za dostupnim fosfatima.
Prema ovoj hipotezi, ako visoke biljke ne mogu da pokupe fosfate, zbog nedostatka neke druge
materije u vodi, alge ce poceti da se razvijaju. Tip algi zavisi od ostalih elemenata koji se nalaze

u vodi. U test akvarijumu, nitrati su bili nemerljivi, ali je cijanobakterija pocela da dominira.
Posumnjalo se da nedostatak azota pospesuje razvoj cijanobakterije, zato sto imaju mogucnost da
potrose azot iz atmosfere koji se rastvara u akvarijumskoj vodi. Kada su nitrati bili poviseni,
zelena alga je dominirala. Crne alge su se nalazile u akvarijumu od 500L pre dodavanja CO2.
Sumnja se da neke crne alge imaju mogucnost da koriste bikarbonate , davajuci sebi prednost u
akvarijumu, narocito kod akvarijuma sa velikom tvrdocom, i visokim pH vrednostima.

PREPORUKE:
Biljke ne mogu da rastu bez fosfata. Kako biste imali ubiljen akvarijum, koji skoro da nema algi,
slobodni fosfat u vodi, mora da bude smanjen. Sledece preporuke vam mogu pomoci da
postignete taj cilj:
Dovoljno svetla, CO2, K, N, mikroelementi i prateci elementi moraju da se odrzavaju da bi
dozvolilo biljkama da preuzmu dostupne fosfate. Autori ovog teskta preporucuju sledece:
20-60 lumena/L osvetljenje (oko 2-4W flouroscentne rasvete na galon tj. 3.785 L) 12 sati
dnevno.
10-15 mg/l CO2
3-5 mg/l NO3
0.1 mg/l Fe
6.5-7.0 pH
Neki testovi ne mogu da otkriju stanje mikroelemenata ili kalijum, ovi elementi se dodaju kao i
neki merljivi sastojci. Dnevno doziranje je preporucljivo, zato sto mogu spreciti privremene
nedostatke kao i pojavljivanje viska fosfata i spreciti rast algi.
Sledeca procedura je pozeljna za optimizaciju rasta biljaka i smanjenja algi:
1. PodesitiosvetljenjeinivoCO2
2. Dodavatidjubrivokojesadrzigvozdeiprateceelemente(pozeljnojedasadrzeMg)uakvarijum
svakidan,podesavajucikolicinudadostignetezeljeninivogvozdja.ZasmesekojenesadrzeMg,
dodavatiEpsomsoliurazmeriod1.55.0mg/lMgdo1mg/lFe
3. Nedeljukasnije,nakonstostedostiglizeljeninivoFe,proveritinivonitrata.Akosunitratiispod
2mg/lproduzitenatacku4.ukolikonisudodajtedovoljnoK2SO4uakvarijumsvakidandokne
spustite nivo nitrata na sto manji nivo. Ukoliko nivo nitrata ne opada nesto nedostaje u vodi
osim kalijuma i malo detektivskog posla ce morati da se odradi da se vidi koji element fali)
Dodavanjedrugihelemenatacepocetidauticunasmanjenjenitrata.
4. DodavatiKNO3uakvarijumsvakidandabiimalioko35mg/lnitratauvodi.Jedanodautorase

zadovoljavaoisa10mg/l

Gajenje brzorastucih biljaka koje su efikasne da pokupe sastojke direktno iz vode. Ove biljke ce
brzo da izcrpe fosfate iz vode i time smanjiti ishranu algama. povrsinske biljke (Lemna minor,
Limnobium laevigatum), i biljke koje pustaju korenje, predlazu se sve vrste Hygrophila.
Obogacena podloga je najverovatnije najbolji nacin da se dostave fosfati biljkama, ali moraju se
preduzeti neki koraci da bi se smanjilo curenje fosfata u akvarijumsku vodu. Tablete i ostala
sredstva za obogacivanje podloge, moraju se ubaciti duboko u podlogu i to biljkama koje se
hrane putem korena . Izbegavati ciscenje podloge tj. truditi se, da se sto manje uznemirava
podloga.
Uvek ce biti nekih pojava algi u akvarijumu, zato sto je prosto nemoguce da se odrzi voda koja je
bez fosfata. Kolicina preostalih algi ce biti mala, ali dobar odabir algara (otocinklusi, farlowele,
ancitrusi, Crossocheilus siamensis, kao i Caridina japonica)
Ne koristite fosfatne pufere za regulaciju pH, jer ovi puferi mogu da proizvedu fosfate i do
100mg/l i sasvim je sigurno da se mora desiti ogroman rast algi.
Algicide treba izbegavati, jer mogu da nanesu ozbiljnu stetu biljkama i mogu
da budu nezdravi za ribu.
Odredjeni preparati za tretman vode nisu preporucljivi (Aquasafe, NovAqua) i treba ih
izbegavati jer vezuju za sebe metale, ukljucujuci i gvozdje, tako da kasnije nedostaje biljkama.
Preparati koji samo odstranjuju hlor iz vode su mnogo bolji izbor, za tretiranje vode. Filtracija
preko aktivnog uglja moze ukloniti potrebne elemente iz vode. Sa redovnom izmenom vode i
dobrim rastom biljaka, aktivni ugalj nije potreban i trebalo bi ga izbaciti iz filtera.

Iz teksta su izbacene suvisne i ocigledne stvari, da se ne bi ponavljali oko banalnosti.

Gliga
Poslato: 16.05.2006 u 01:32

Alge su jedan od najveih i najee komentarisanih problema kada su u pitanju biljke u

akvarijumu.Kao i ostali,i ovaj problem se esto razmatra,izvode se mnogi zakljuci,hipoteze i
objanjenja,ali rezultati su obino nikakavi.Svi opokuaji borbe sa algama dovode do vee
pojave istih.Utisak je da veina akvarista nee da pogleda istini u oi nego trai neke
alternativne metode borbe sa algama.Zbog toga u akvaristici raste broj hipoteza koje ne daju
nikakve efekte u borbi sa ovim zlom.Pre svega-treba se upoznati sa protivnikom.Alge su drevni
organizmi koji su navikli na opstanak u najrazliitijim uslovima.
U akvarijumima se sreemo sa etiri vrste algi:
1.Zelene alge(Chlorophycophyta)
Jednoelijski i mnogoelijski organizmi i kolonije.Neki njihovi vidovi,npr Cladophora,dre se u
akvarijumu kao dekoracija,ali neki su paraziti.U grupu parazita spadaju kratke konaste alge
koje prekrivaju listove biljaka i dugake konaste alge koje napadaju npr.biljku Riccia fluitans
privrenu za kamen na dnu akvarijuma ili neke druge mekolisne biljke.Zelene take na
staklu,listovima biljaka ili kamenju takoe spadaju u zelene alge.
2.Crvene alge(Rhodophyta)
bunasti mnogoelijski vodeni organizmi tamno-sive,tamno-ljubiaste,zelenkaste ili crvenkaste
boje.To su veinom morske alge,ali se 50-ak vrsta moe nai i u slatkoj vodi.Najvei protivnik
akvarista je postala Komsopogon(Comphsophogon),alga koja izgleda kao bun veliine
5cm.Ona se vrsto dri za staklo,korenje,listove biljaka.Brzo se razmnoava i kvari izgled
akvarijuma.Crvenim algama odgovara tvrda voda jer u takvoj vodi one crpe Ugljenu kiselinu iz
bikarbonata.
3.Braon alge(Bacillariophyta)
Ovo su jednoelijski ili kolonije braon boje.Javljaju se u vidu svetlo-braon peata na biljkama ili
kamenju.
4.Cijanobakterije(Cyanophyta)
Ove bakterije se prouavaju zajedno sa gore navedenim algama i poznatije su kao plavo-zelene
alge.U prirodi su ovo primitivni jednoelijski organizmi.
Pre svega,treba napomenuti da je pojava algi na staklu,podlozi,biljkama ili kamenju prirodna
pojava svialo se to nama ili ne.Kao i svaku drugu prirodnu pojavu,alge ne moemo pobediti u
potpunosti,ak i kada bi formirali potpuno sterilan akvarijum u koji bi sadili paljivo odabrane i
iste biljke.Kroz neko vreme e se tamo ipak naseliti alge.Bilo kakav pokuaj njihovog unitenja

nekim sredstvom koje e ubiti njihove elije zavrie se naruavanjem ekoloke ravnotee u
akvarijumu.Pre uginua algi stradae nitrifikacione bakterije,ribice i biljke.
U savremenoj akvaristici Braon alge ne predstavljaju neki vei problem.Stvar je u tome da one
vole slabije svetlo tako da ih nema u jae osvetljenim akvarijumima.Ove alge su u stvari neka
vrsta ljigave opne koja se obrazuje na donjoj strani kamenja i korenja.Znai,borba sa ovom
vrstom algi je prosta,one se boje svetlosti.
Cijanobakterije su jo jedan skoro zaboravljeni protivnik.Ovec alge obrazuju opnu na biljkama i
podlozi,ali ona nije jako privrena tako da se lako skidaju.Poto su to bakterije,u
akvarijumsku vodu moemo da ubacimo jednu-dve tablete Eritromicina.Obino je to dovoljno
da bi se zaustavio njihov rast i razvoj.Treba napomenuti da se Cijanobakterije razvijaju samo u
stajaoj vodi,tako da i pri najmanjoj cirkulaciji vode one ne mogu da obrazuju koloniju.
Borba sa zelenim algama se svodi na guenje njihove populacije i spreavanje njihovog
razmnoavanja.To postaje mogue ako smo uvideli koji su to ograniavajui faktori,i tada
moemo da primenimo svoje znanje u praksi.Eksperimenti su pokazali da biljke oduzimaju
algama Fosfor.Ako su obezbeeni svi uslovi za rast biljaka(Co2,osvetljenje,mikroelementi)alge
e izgubiti bitku za Fosfor.
Ovaj element je glavni razlog za masovnu pojavu algi.Naravno,tome doprinose prejako
svetlo,plavi spektar neonskih lampi,visoka koncentracija Vodonika...
Na primer,primeeno je da se Cijanobakterije razvijaju u vodi lienoj nitrata,a zelene alge vole
viak jedinjenja Azota,ali na prvom mestu na tom spisku razloga se nalazi viak Fosfora.
Boriti se sa algama je beskorisno ali da bi smanjili njihovo prisustvo pomoi e nam sledee:
I Biljkama treba obezbediti malo jae svetlo,a takoe i Ugljen-dioksid(Co2),Kalijum i
mikroelemente.Evo i optimalnih parametara akvarijumske vode:
pH-6,5
Co2:20mg/l
No3:3-5mg/l
Fe2+:0,1mg/l
U takvim uslovima osnovni potroai Fosfora nisu alge nego vie biljke.Preporuljivo je
ubacivati teno ubrivo malo ee,a najbolje je ako to radimo svakodnevno,u manjim
dozama.Ako upotrebljavamo ubrivo,smanjuje se verovatnoa da e neki mikroelementi biti
brzo potroeni.
1.Veoma je bitno dobro osvetljenje i ubacivanje Co2(Ugljen-dioksida).Treba izbegavati
korienje lamp koje provociraju prekomeran rast algi:one bre rastu pod plavim

zracima.Lampe koje daju plavu svetlost postavljaju se napred,iznad prednjeg stakla da bi

pokazale boju ribica.A dalje idu lampe koje daju neutralnu ili toplu svetlost.
2.U vodovodnoj vodi ima dovoljno Gvoa i Magnezijuma.Ali ako koristimo omekanu
vodu,npr kinicu ili vodu dobijenu osmozom,onda bi trebalo da ubacujemo ubrivo koje sadri
Gvoe i Magnezijum.Koncentracija Magnezijuma treba da bude 4-5 puta vea od
koncentracije Gvoa.Teno ubrivo u akvarijumsku vodu treba ubacivati to ee,u malim
dozama.
3.Posle nekog vremena treba da proverimo da li je dovoljna koncentracija Gvoa u vodi,i to
proverom Nitrata.Ako je koliina No3 manja od 2mg/l znai da je nitrata previe i biljke ih ne
iskoriavaju zbog nedostatka Kalijuma koji se u tom momentu javlja kao ograniavajui
faktor.Zbog toga u akvarijumsku vodu ubacujemo K2So4,i to doprinosi smanjenju nitrata.Ako
ni to ne pomae znai da je ograniavajui faktor posao neki drugi element.Vrlo je vano
proveriti tu predpostavku na bilo koji nain.Moemo da zamenimo teno ubrivo koje
ubacujemo u akvarijumsku vodu.Mogue je da e nova koncentracija mikroelemenata biti
uspenija.Ako ubacivanje nekog elementa vodi ka snienju nivoa nitrata,znai da je to karika
koja je nedostajala i spreavala rast i razvoj biljaka.
4.Ako za tim postoji potreba,treba ubacivati rastvor KNo3 u akvarijum,da bi se odrala
koncentracija nitrata 3-5mg/l.Obino je koliina nitrata u akvarijumskoj vodi
zadovoljavajua.Orjentiui se na potronju mikroelemenata K2So4 i KNo3 u akvarijumu
moemo da pripremimo teno ubrivo zasvakodnevnu upotrebu.Nikako ne smemo zaboraviti na
redovnu zamenu akvarijumske vode.Ona je neophodna zbog toga to neki mikroelementi mogu
da se nagomilaju u vodi i kroz neko vreme njihov viak moe da uspori razvoj biljaka.
Pokuaj borbe sa algama"prostim ko'pasulj" u veini sluajeva osuen je na propast.Ozbiljni
akvaristi,koji izbegavaju nepredvien sastav hranjivih materija u vodovodnoj vodi spremaju
vodu iz destilata,i ubacuju u nju neophodne soli.To radi Takashi Amano i mnogi njegovi
sledbenici.Efekat te veoma sloene metode je oigledan,jer se mnogi akvaristi oduevljavaju
radovima ovog poznatog Japanca.
II Brzorastue vodene biljke koriste hranjive materije iz vode i na taj nain liavaju alge
ishrane.U te biljke spadaju Hygrophila,Vallisneria,plivajue biljke,Elodea...
III ubriva i dodaci koje stavljamo pod korenje zahtevnijih biljaka postepeno izdvajaju
mikroelemente a to spreava pojavu tetnih materija u podlozi i iznad nje.Ta ubriva stalno
sniavaju koncentraciju fosfata u vodi,ne liavajui pri tom biljke hranjivih sastojaka koji su joj
potrebni za rast i razvoj.Treba da se trudimo da to manje muvamo po podlozi i da je istimo to
ree,jedino ako to nije ba neophodno.
IV Korienje Fosforne kiseline mogue je kod razmnoavanja ribica,ali se nikako ne
preporuuje u dekorativnom akvarijumu sa veom koliinom biljaka,jer to moe da bude
inicijalna kapisla za razvoj algi.
V Trebalo bi da kontroliemo ubacivanje Kiseonika u akvarijum.Kiseonik ubrzava rast algi a

takoe stimulie njihov razvoj vezujui mikroelemente u vodi.Treba izbegavati jaku

turbulenciju i talasanje povrine vode.Kao po pravilu,najvie algi ima ba na onim mestima u
akvarijumu gde je najvei protok vode.U akvarijumu sa mnogo biljaka nije nam ni potreban
raspriva.
VI Najbolje je da koristimo meku vodu u koju ubacujemo Ugljen-dioksid jer to spreava
irenje i razvoj algi u akvarijumu.
VII Ribice koje se hrane algama e nam biti od velike pomoi u akvarijumu.
Iz gore navedenog namee se zakljuak da alge nikada neemo moi sasvim odsraniti iz
akvarijuma.
Ali ako se pridravamo nekih pravila one nee kvariti opti izgled akvarijuma.
Znai:redovna zamena bar 30% vode jednom u 10-ak dana,ubacivanje Ugljen-dioksida(Co2)u
vodu,manje ribica-vie biljaka,prilikom formiranja akvarijuma saditi brzorastue biljke da bi se
to pre uspostavila bioloka ravnotea,izbegavanje direktnih sunevih zraka vie od 2-3 sata
dnevno,osvetljavanje akvarijuma ne vie od 12 sata dnevno,ubacivanje veeg broja ribica koje
se hrane biljkama(Ancistrusi,Loricaria,Otocinclus,Plecostomus,Gyrinoc
helius,Gibbiceps,Ampularia puevi...),minimalna turbulencija vode,skidanje algi iletom ili
magnetom sa stakla,nikako preterano hranjenje ribica(jednom nedeljno poeljno je i ne hraniti ih
uopte),kombinovano osvetljenje(ni slabo ni jako),to vie filtracionog materijala...
Koriena literatura:"Botanika akvarijuma"-Igor ermentijev

Mostarac
Poslato: 16.05.2006 u 11:00
Evo i mog malog doprinosa, nadam se da se Gliga nee ljutiti. Preuzeto je iz neke knjige bez
korica. Izvinjavam se autoru.

SIMPTOMI

DIJAGNOZA

TERAPIJA

Svijetlo braon peati na

kamenju i biljkama
Morsko zeleni peati
(sluzavi) napada
biljke,kamenje,strane
akvarijuma
Teko se otklanja zelena
boja (koje stvaraju ove alge)

Braon alge
(Dijatomae)
Plave alge
(Cyanopcianophyceae)

Odstraniti ih od slabog
osvjetljenja. Pojaati svjetlo
Lijeenje Tripaflavinom
100mg na 100l
akvarijumske vode

Zelene alge
(Chlorophyceae)

Alge koje se uvijek vraaju.

Odstranjuhu ih same ribe
(Epalzeor hynchus
sijamensis)

Zeleni konii (boje

spanaa-pinata) napadaju
mlade biljke, spreavaju
rast
Napadaju listove malim
koniima po cijeloj irini
Voda izgleda mutna

Konaste alge, spadaju u

zelene alge
Bradate alge, padaju u
crvene alge (Rhodophicaea)
Lebdee alge, spadaju u
zelene alge,pojavljuju se
kod jakog osvjetljenja i
hranjivog dna
Uglavnom zelene alge

Samo na povrini vode se

pojavljuju sluzavi zeleni
peati

Borba protiv njih je vrlo

teka. Odvajaju se
mehanikim putem uz
pomo drvenih prutia
Otklanjaju se kao i zelene
alge ili mijenjanjem vode
Upotreba ultra-ljubiastog
svijetla dijelove vode s
vremena na vrijeme
mijenjati
Vie puta mijenjati vodu u
kratkim vremenskim
intervalima (nastaju zbog
ubriva)

U ovom tekstu cemo pokusat na svima razumljiv nacin objasniti kako pobijediti alge u high light
biljnim akvarijima, a analogno tome i kako uspjesno uzgajati biljke.

Pa krenimo odmah na stvar. Najvaznije za nas biljne akvariste je shvatiti na koji nacin
funkcionira biljni akvarij i koji to faktori utjecu na stvaranje ravnoteze i akvariju.
Ako cemo napraviti redoslijed najvaznijih elemenata u akvariju, onda su to:
Svjetlost CO2 Makroelementi Mikroelementi
Sad moze netko postaviti pitanje kako onda pobjedit alge kad i njima treba isto to za rast.
Odgovor je osigurati dovoljno biljne mase i brzinu rasta tih biljaka.

Sto onda utjece na brzinu rasta biljne mase?

To je u prvom redu svjetlost, tj. tocnije intezitet svjetlosti odreduje brzinu rasta biljaka. Ono
odreduje koliko cemo co2 uvoditi u akvarij i kojom cemo kolicinom makro i mikroelemenata
gnojiti akvarij. Manje svjetla znaci manje co2, manje gnojiva, sporiji rast. Vise svjetla je sve
obrnuto. Svjetlo je na vrhu svega, i prema njemu sve ravnamo, a ne obratno. To je vazno da svi
akvaristi shvate, jer se cesto postavlja pitanje koliko gnojiva, koji omjeri fosfata i nitrata, pa
problemi sa co2, a da se ne prvo ne krene od temelja, a to je omogucavanje visokog inteziteta
svjetlosti.

Idemo razjasniti drugu predrasudu s kojom se cesto srecemo, a to je:

Zasto svi preporucuju nisku razinu fosfata i nitrata?
Zato sto se to odnosi na akvarije sa slabim intezitetom svjetla i obicno bez ili sa vrlo malo
biljaka. U biljnim akvarijima je drugacije. Mi moramo hranit vise biljke nego ribe.
Ogranicavanje biljaka sa svjetloscu, co2, makro i mikroelementima dovodi do sporijeg rasta
biljaka, i alge automatski dobijaju bitku nad biljkama u vrlo kratkom roku. Znaci dokle god se
budete bojali dodati u akvarij kalij, fosfate, nitrate, i zeljezo imat cete alge jer ogranicavate rast
biljkama. One ne nastaju ako dodate u akvarij fosfate i nitrate, vec naprotiv. Fokusirajte se na to
da se omoguci biljkama hrana jer cete imati konstantnu borbu sa algama, koje ce i ovako nestat
ukoliko biljkama omogucimo sve.

Kako alge gube bitku?

Alge trebaju puno, puno puno manje nutrijenata za rast od biljaka, ali moraju ih dobivati
konstantno. Biljke naravno trebaju puno vise hrane nego alge, al ih zato mogu pospremiti u
rezervu. Ukoliko im omogucimo ujednacenu prehranu sa nutrijentima, biljke ce ih sve iskoristiti
i algama nista nece ostati. Ukoliko pak biljkama uskratimo samo jedan od nutrijenata one ce
prestati konzumirati i ostale nutrijente i alge ce zacas nastati.

A sto ukoliko alge rastu brze od biljaka?

Odgovor losem rastu biljaka treba potraziti u redoslijedu elemenata potrebnih biljkama po
prioritetu.

SvjetloCO2KalijNitratiFosfatiMikroelementi

Svjetlo smo vec pojasnili. Jos cemo navesti sto se smatra high light akvarijem za standardne
dimenzije akvarija (prema slavnom Takashi Amanu):

Dimenzije

Lumeni

Broj lampi
3 x 24W/865 T5 HO

60*30*35

4800 5500

4 x 20W T8
2 x 36W PC
4 x 39W/865 T5 HO

90*45*45

10 500 13 6 x 32W T8
000
1 x MH HQI 150W
2 x MH HQI 150W

120*45*45

21 000 - 22000

2 x (4*36W PC)
5 x 54W/865 T5 HO

3 x MH HQI 150W
180*60*60

31 000 35 3 x (4*36W PC)

000
6*54W/865 T5 HO

Bez CO2 nema fotosinteze jer omogucava biljkama da iskoriste svjetlost. Ukoliko ga nema
dovoljno za odreden intezitet svjetlosti nastat ce alge, i na taj odnos treba najvise od svega
obratit paznju. Kolicine CO2 u akvariju bi trebale biti izmedu 15-30 mg/l. Jedini siguran nacin za
ustanovit koliko ima CO2 u akvariju je drop checker sa kh=4 otopinom unutra (bit ce tekst o
tome uskoro). Nedostatak i nekonstantnost CO2 su najcesci uzroci algi.

NPK - Kalija i Nitrata uvijek mora biti u akvariju u dovoljnim kolicinama. Kod fosfata se lako
uoci ukoliko ih nema i problem se lako rijesi, dok kod nedostatka kalija i nitrata je problem puno
veci. Biljke bez ta dva elementa nece konzumirati niti CO2, niti fosfate...sto naravno vodi do
algi.
Kalij se moze dodat kod promjene vode bez ikakvih posljedica, i to pola cajne zlicice na 100
litara vode (sto daje 10-15 ppm kalija + kalij iz KNO3, bi trebalo biti dosta za svaki akvarij), ili
naravno da mozete svaki dan dodavati 2-3 mg/l.
Preostaju nam nitrati i fosfati. U vezi njih svi uvijek pitaju koliko cega i u kojim omjerima?
Nitko ne moze dati univerzalni omjer za sve akvarije, jer se svaki akvarij razlikuje po svojim
potrebama za makroelementima. Dokle god ne ogranicavate biljke sa nutrijentima omjeri nisu
bitni. Jedino sto je bitno je konstatnost njihova dodavanja. Mozete u akvariju imati recimo
2ppm fosfata i samo 3 ppm nitrata, ili obrnuto vise nitrata, manje fosfata, biljke ce i dalje rast.
Alge nece nastati sve dok vi neprekidno dodajete makroelemente i promjenite 30-50% vode
tjedno. Ukoliko preskacete doziranje iz nekog razloga, te kolicina nekog od makroelemenata
padne na nulu, dobivate alge jer biljke prestaju rast. Prednost je velika ukoliko imate podlogu
tipa Aquasoil Amazonia koja neprestano pusta nitrate i fosfate u vodu, pa ih ponekad
nije potrebno ni dodavat. Ukoliko bas netko inzistira evo nekih omjera nitrata i fosfata (u kojem
se omjeru dodaju P:N) koji se koriste u svijetu: Tom Barr (EI sistem doziranja) P:N=1:5-10, PPS
Pro P:N=1:10, Seachem P:N=1:16.6, Tropica plant nutrition + P:N =1:19, ADA
preporuca P:N=1:15-25.

Mikroelemente nalazimo u obliku komercijalnih gnojiva i kad ih kupujete gledajte da su

uravnotezeni. Sastav bi trebao biti iduci : 7% Fe, 1.3% B, 2% Mn, 0.06% Mo, 0.4% Zn, 0.1%Cu.
To je inace sastav Tropice Master Grow. Nemojte kupovati gnojiva za koja ne znate sta sadrze
ili nigdje ne pise. Mikroelementi se dodaju u kolicinama da povecaju koncentraciju zeljeza u
akvariju za 0.1-0.5 mg/l ovisno o rastu biljaka. Treba naglasiti da je to cesto i dva tri puta vise od
preporucene doze.

Kako to sve izgleda u praksi?

Sve sto trebate napraviti je da uz adekvatan intezitet svjetlosti i co2, dodavate redovno (svaki
dan , svaki drug dan) makro i mikroelemente u kolicini malo vecoj nego sto biljke mogu
potrositi, te promjenite tjedno 30-50% vode da izbacite one nutrijente koje bilje nije potrosilo.
Moze li biti jednostavnije? Kolicine gnojiva koje se tjedno dodavaju bi bile: PO4 0.5-3 mg/l,
NO3 do 30 mg/l (ne manje od 5-10 mg/l), K=do 30 mg/l, Fe 0.1-0.5 mg/l.

Sto je sa testerima?
Prvo, na njih zaboravite, jer napravljeno je vec par studija i pokusa, te je dokazano da ovi jeftiniji
testeri koje mi akvaristi koristimo (cak i oni navodno jako dobri!!!) su nepouzdani i ne daju tocne
rezultate. Druga stvar, oni potiskuju nas glavni alat - promatranje. Vjerujte samo svojim ocima.
Treca stvar vrlo precizna kontrola i precizno dodavanje nutrijenata u akvarij nije potrebno jer
nadam se da smo dokazali ovim tekstom, da koncetracije nutrijenata u vodi ne dovode do algi,
vec samo ukoliko ogranicavate rast biljkama njihovim nedodavanjem.

Odredeni podaci za ovaj tekst preuzeti su sa:

http://www.barrreport.com/
http://amania.110mb.com/
http://www.tropica.dk/
http://www.adana.co.jp