MORE

MONTENEGRO
TAMPA TRADICIJE, KULTURE I OBIAJA
PRVI HOTEL U BARU

godina I broj 1 oktobar 2013.

besplatan primjer ak

PODSJEANJE NA TRAGEDIJU
PAROBRODA CETINJE

MARINA

PLAVA GROBNICA
NA POTI OD PAGRA

Kada je konano zvanino otvoren, u drugoj polovini 1910.

godine, hotel Marina je bio najljepe zdanje na tadanjem
Pristanu.

strana 11

Uveliko je sedma decenija otkako

je, nakon nailaska na njemaku
minu, parobrod Cetinje skonao na
strana 6
dnu debelog mulja.

RATNI BROD KOJI JE NOSIO IME TIVTA

NA UU BOJANE

AUSTROUGARSKI
POMONI BROD
SMS TEODO

BENEDIKTANSKI
MANASTIR
SVETI NIKOLA

strana 7

STARI BAR

MUZIKA BATINA BOKE

MUZEJ I NEISCRPAN IZVOR

NOVIH SAZNANJA

KLAPSKA PJESMA

strana 16

Misiju ouvanja klapske muzike Boke

kotorske i Primorja, ije je kulturno nasljee
utkano u kulturu i umjetnost Crne Gore,
njeguje Festival klapa u Perastu.

strana 19

strana 24

OSNIVAKE
NAMJERE

CRNOGORSKO PRIMORJE

RAZMEE CIVILIZACIJA

MORE
KAP SVJEINE

vekoliko bogatstvo batine

crnogorskog primorja, mediteranske kulture i proimanja
civilizacijskih krugova zasluuje
ne samo panju i potovanje, ve
i nunu obavezu generacijskog
predanja buduim naratajima.
Znanja i predanja o moru. O
obiajima i kulturama. O ljudima. O mediteranskoj prostornoj anatomiji...O gastronomiji.
O ivotu i naravima, o turizmu,
o ljepoti, o klimi...o svemu to
more ljubomorno uva i krije...
More montenegro nee otkriti nita novo, naa misija je da
podsjetimo na staro, na patinu.
Na vjekove utemeljenja, zbog
naeg kulturolokog ozdravljenja. Zato su i obale ovog Mora
dostupne podjednako svima
prvo da ga besplatno imaju, a
drugo i vanije, da ga sa nama
podjednako ureuju kritikuju,
sugeriu... A poto je bogatstvo
u ljudima, u njihovom pamenju
i kazivanju, oekujemo da emo
se mnoga i po Moru kazivati i
jo blie prepoznavati...
Vrijeme globalizma i informacionog ubrzanja pred drutvo,
narode i ljude postavlja (ne)
prepoznata pitanja kao osnovu
identiteta, zatite, samosvojnosti
batine i svekolike utemeljenosti.
Kao izlaz iz mree ovo More
eli onoliko koliko moe, da je
svima sigurna luka, i isto tako
brod za krstarenje po naoj mediteranskoj (i ne samo) prolosti.
Budue generacije to i zasluuju,
a i oekuju. Neka ovo more
bude dodatna kap svjeine,
okrepljenja za duu, svim poklonicima magije pisane rijei, i
isto tako neka ovo bude dobar
vjetar u lea onima koji ele da
istrauju...dubinu i dubine naeg
bia.
A more kao i sam ivot, iznova
je neistraeno i neispitano. U ime
Mora, ljudi i obiaja. U ime
Montenegra...
IMPRESUM

Radenko eki
Mali prostor Crne Gore, obiluje brojnim kulturnim i istorijskim vrijednostima. Malo
koje podneblje u svijetu se moe pohvaliti takvom kulturnom zaostavtinom. Nacionalna kultura ostaje osnova svake posebne kulture u onoj mjeri u kojoj potvruje
i izraava identitete naroda kojem pripada i povezuje ih s kulturama svijeta. Sve
to batine razliite civilizacije na prostoru jedne drave, inkorporira se i ini njenu
kulturnu batinu.

rnogorsko primorje obuhva- stavlja evropski maksimum pa- Mali prostor Crne Gore, obiluje
ta prostor koji se reljefom, davina, a u rekordnim godinama brojnim kulturnim i istorijskim
klimatskim osobinama i veg- i blizu 7000 mm/m.
vrijednostima. Malo koje podneetacijom razlikuje od susjedne,
sredinje regije Crne Gore. Omeeno je sa kontinentalne strane
planinskim lancem: Orjenom,
Lovenom, Sutormanom i Rumijom. Ova oblast zahvata relativno
uzani pojas obale, od rta Otro,
na ulazu u Bokokotorski zaliv,
do ua rijeke Bojane. Duina
obale je 293,5 km. u okviru ove
regije moglo bi se izdvojiti nekoliko cjelina: Bokokotorski zaliv,
koji se sastoji od etiri manja zaliva: Toplanskog, Tivatskog, Risanskog i Kotorskog. Toplanski i
Tivatski zaliv spaja tjesnac Kumbor, a Tivatski i Risanski tjesnac
Verige. Zatim, Patroviko primorje koje se protee od Boke
do Ulcinja. Iznad njega se izdiu
planine Rumija i Sutorman.
Nekadanje ostrvo Sveti Stefan
pjeanom prevlakom spojeno je
sa obalom i pretvoreno je u poluostrvo i turistiki grad-hotel. Ovaj
dio Jadranske oblasti raspolae
pjeskovitim plaama, od kojih je
Velika Plaa kod Ulcinja najdua
plaa u Crnoj Gori, duga oko 13
km. Barsko polje je najznaajniji
saobraajni i privredni centar. Na
cijelom ovom prostoru vlada sredozemna klima, sa toplim i suManastir Savina, Herceg Novi, podignut je u ivopisnoj medvim ljetima i blagim i kiovitim
iteranskoj vegetaciji, na jednom od najlepih dijelova crnogorzimama. Tokom zime sa kopna
ske obale. Manastir se sastoji od tri crkve: Mali hram Uspenija
mora duva suva i hladna bura,
Presvete Bogorodice, Veliki hram Uspenija Presvete Bogoroddok u jesen sa mora duva jugo
ice i Hram Svetog Save po kome je i manastir dobio ime. Nadonosei topao vazduh iz sjeverjverovatnije potie iz 1030. godine, mada je najstariji zapis u
ne Afrike i velike koliine pakome se manastir spominje je iz 1648. godine. Njegova obnova
davina. Planina Orjen spada u
zapoeta je krajem 17. vijeka, dolaskom izbjeglih monaha iz
najkiovitija mjesta u Evropi.
manastira Tvrdo (Hercegovina).
Tako u mjestu Crkvice godinje
padne oko 5000 mm, to pred-

MORE MONTENEGRO
lokalna tampa tradicije, kulture i obiaja
Osniva i izdava: Milica Delibai
Glavni i odgovorni urenik: Milica Delibai
Predsjednik programskog odbora: Minja Bojani
Tehniki urednik: Milojko Puica

tampa: IVPE Cetinje

Tira: 1500 primjeraka
e-mail: stampamoremontenegro@gmail.com
Telefon: +382 69 902 393
Rjeenjem Ministarstva kulture Crne Gore
br. 05-2420/2 od 09.10.2013. godine

MORE MONTENEGRO je upisan u

evidenciju medija pod rednim br. 733
CIP -
,

008(497.16)
ISSN 2336-9647
COBISS.CG-ID 23437328

MORE

MONTENEGRO
TAMPA TRADICIJE, KULTURE I OBIAJA

ratovima. Crnogorsko bogatstvo

razliitosti, njegovanje multikulture, meusobno uvaavanje
i suivot razliitih etnosa i vjera
odslikavaju na globalni svijet u malom. Potrebno je uloiti
dodatni trud ka izotravanju sen-

kasnije Vizantije, Venecije, Otomanske imperije, panije, Italije

civilizacijski je obiljeen ovaj
prostor. Ova regija je vjekovima
predstavljala frefentno trgovako
podruje i prostor proimanja
razliitih kultura. Brojni ob-

Mozaik u Risnu - rimski mozaik sa prikazom boga Hipnosa

iz Vile urbane u Risnu. Mozaici sadre geometrijske i biljne
motive, kao i izuzetno rijetku predstavu antikog boga sna
Hipnosa. Risan je najstariji urbani centar u unitranjem dijelu
Boke Kotorske. Grad je bio prijestonica ilirske drave u III
vijeku prije Hrista, u vrijeme kraljice Teute.
zibiliteta za raznolikost i suivot
razliitih kultura i percepcija.
Prostor Crnogorskog primorja
Katedrala sv. Tripuna u Kotoru. Predstavlja jedan od najznapredstavlja primjer i uzor za
ajnijih sakralnih spomenika na istonoj obali Jadrana. Prvosuivot i sklad u proimanju
bitno je podignuta crkva 809. godine, a potom nekoliko virazliitih civilizacijskih tekovjekova kasnije i katedrala, sredinom 12. vijeka. Izgraena je
ina. Jer, na prirodne ljepote, nau romanikom stilu sa elementima vizantijske arhitekture, kao
dovezala se i zaista bogata kultrobrodna bazilika.
turna zaostavtina. Od praistoriblje u svijetu se moe pohvaliti caja, a njen sveukupni razvoj bio je, preko Antike i civilizacijskih
takvom kulturnom zaostavtinom. je ispresjecan brojnim krizama i tekovina Ilira, Grka, Rimljana,
Nacionalna kultura ostaje osnova svake posebne kulture u onoj
mjeri u kojoj potvruje i izraava
identitete naroda kojem pripada i
povezuje ih s kulturama svijeta.
Sve to batine razliite civilizacije na prostoru jedne drave,
inkorporira se i ini njenu kulturnu batinu. Stoga bi prostor
Crne Gore, koji je izrazito bogat
kulturnim nasleem, gdje svaka
stopa odie istorijom, trebalo
da i pored praenja globalnih
trendova i integracija sauva
svoj neosporni indentitet i prepoznatljivost, svoj duh, obiaje,
bogatu kulturnu batinu. Jer,
Stari Bar, lat. Antibaris, je stari utvreni grad u zaleu grada
takvim spojem patrijahalnog i
Bara. Smjeten je na vrhu uzvienja pod Rumijom, na povrini
tradicionalnog pravoslavnog segod preko 4 hektara, udaljen oko 4 km od mora. Stari Bar je
menta sa orijentalnom batinom
tvrava i muzej na otvorenom i znaajno antiko nalazite. Vidi kulturom, dodatno obogaeno
ljivi su ostaci starog rimskog grada, poznatog kao Antivarium,
mediteranskim uticajima malo
kao i mjeavina razliitih stilova kao to su romanike, gotske i
koji drugi prostor bi mogao da se
renesansne gradjevine, dok je u doba Turskog carstva, srednjopohvali. Crna Gora egzistira na
vekovni grad dobio istonjaka obijeja.
razmei raznih civilizacijskih uti-

jekti kulture, manastiri, crkve,

akvadukti, mozaici, velelepne
graevine pomorskih kapetana,
svjedoe o vremenima slave i
prosperiteta ovoga podneblja.
Naveemo samo neke: Manastiri Podlastva, Savina, Stanjevii;
katedrala sv. Tripuna, spomenici
islamske kulture na teritoriji Bara
i Ulcinja, mozaici u Risnu, palate u Kotoru, utvrenja u Herceg
Novom i dr. Kotor je od 1979.
zatien od strane UNESCO-a
kao dio svjetske kulturne batine.
Crnogorsko primorje je vjekovima predstavljalo prozor u svijet
za kontinentalni dio Crne Gore.
Portal za trgovinu, informisanje
iz svijeta, odlazak na pealbu.
Turizam, kao nosea privredna
grana ovoga podruja doprinosi
privrednom razvoju cjele drave
i kreiranju njenog imida na svjetskoj mapi atraktivnih destinacija. Prirodne ljepote primorja, kulturno bogatstvo i blizina
atraktivnih turistikih resursa u
kontinentalnom dijelu Crne Gore,
njihovo ukomponovanje u jednu
prorodnu i funcionalnu sredinu
predstavljaju odlian osnov za
veu valorizaciju i prepoznatljivost ovog istorijski bogatog prostora.

NAD BLAGOM CRNOGORSKOG PODMORJA

BUENJE NA MODROM DNU

Milo Radu
Mada je, naalost, znano kako je kulturna batina u Crnoj Gori u visokom stepenu devastacije, slina sudbina je do
sada bila i s blagom naeg podmorja... Ali, potonjih godina i u toj oblasti biljeimo znaajan napredak u njegovoj
valorizaciji i zatiti.

rije nekoliko ljeta su ronioci

novskog istraivakog centra
Marina, uz beogradske kolege
i predvoeni instruktorima;
Draganom Gaeviem, Tonijem
Frlanom i Karoljom Kovaem,
organzovali ekspediciju i otkrili
na dnu mora, kod Platamuna,
olupinu
italijanskog
broda
Karlota, koji je potonuo 1942.
Njeni ostaci lee na dubini od 72
metra, pramcem je okrenuta ka
Baru i na njoj su vidljiva velika
oteenj. Zbog dubine i jakih
struja, istraivanje unutranjosti
odgoeno je za neke povoljnije
uslove.
Sagraena daleke 1914. kao parobrod u kotskom gradiu, deplasmana 778 tona, 1937. je postala
i motornjak na dizel gorivo.
Kao i veina brodova, mijenjala je vlasnike. Duine 60,69 i
irine 8,87 metara, plovila je na
relaciji Bar Duborvnik i 19.
juna 1942. u 8,45 udarila u minu,
te potonula za svega 13 minuta!
Ovi precizni podaci potiu iz knjige posveene izgubljenim italijanskim trgovakim brodovima
u drugom svjetskom ratu, koje
je novskim roniocima poklonio
instruktor i trener meunarodne
asocijacije ronilaca Cezare
Baldi, a koji se ve due bavi
potragom za njihovim brodovima od kojih su neki ve odranije
otkriveni na dnu bokokotorskog
akvatorija, poput Oreste, Maria Pompei, Kvitnto, Vitorio i drugi.
Konano vodi za ronioce
I kao kuriozitet, ovi veoma precizni podaci, uz ostale, poput
imena vlasnika Onofria akomina, te dubine gaza Karlote
od 3,9 metara, potiu iz knjige
posveene izgubljenim italijanskim trgovakim brodovima u
drugom svjetskom ratu, a koju
je naim roniocima poklonio
instruktor i trener
Meunarodne aso-

cijacije ronilaca Cezare Baldi,

koji se ve due bavi potragom
za njihovim brodovima, od kojih
su neki ve odranije otkriveni
upravo na dnu naeg akvatorija,
poput Oreste, Maria Pompei,
Kvitnto, Vitorio i drugih.
Nakon ovog najnovijeg otkria i
prie o zloj sudbini jednog broda,
te skoro sedam decenija Karlotinog ak ribarskim mreama i
parangalima obraslog sna uz
Platamune, ponovo je aktuelizovana pria, prvenstveno o mapiranju, valorizaciji i, napose zakonskoj zaiti naeg podmorskog
blaga. U tom kontekstu, naravno,
dobra vijest je da smo konano
dobili i na ronilaki vodi, djelo
uglednog instruktora ronjenja
Gaevia, koji pojanjava:
- ... Na ronilaki vodi, za koji
je nuno obraditi jo neke lokalitete potonua brodova i kojima
smo na tragu, te tako ga dopunjavati, obuhvata sve najinteresantnije lokacije za ronjenje u Crnoj
Gori, sa detaljnim opisima i GPS
pozicijama. I ovaj projekat je,
bez lane skromnosti, doprinos
znaajnijem razvoju ronilakog
turizma kod nas, a koji, iskreno
govorei, jo uvijek zaostaje
za susjednim i dravama u regionu...
No, ovo je samo jedan od segmenata vieslojne zadae valorizovanja i nune zatite blaga
koje poiva u naem podmorju.
I u tom kontekstu valja se prisjetiti opet vienedjeljnih boravaka amerikog brod Herkules
u Bokotorskom zalivu, jednog od
dva najsavremenija polovila u
svijetu namijenjena istraivanju
podmorja. Ovaj znaajni projekat zajedno su tada realizuovali
amerika fondacija RPM Nautical sa Floride, Regionalni centar
za obuku ronilaca iz Bijele i Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture iz Kotora, a koji je
zahvaljujui privatnoj amerikoj

fondaciji koja je ovdje dnevno i i neotkriveno. I ovo sa misijom

u prosjeku na to troila 25 hiljada Herkulesa, jedan od naina
da se uradi dvostruki posao; da
dolara.
se napravi jasna slika stanja i da
se ono to jo nije dodirnuto i
Dobra misija Herkulesa
Prvenstvena namjera ove misije devastirano sauva od bilo koje
bila je da otkrije sve to lei na vrste nasilja. S nae crnogorske
dnu Zaliva i tad otkrili su niz strane inimo sve da taj posao, u
novih lokaliteta sa znaajnim saradnji sa ekspertima i drugim
ostacima potonulih brodova te, dravama, dakle, da zatitu
ostalih plovila i aviona, a to je naslijea dignemo na najvii steu posljednje vrijeme meta onih pen u skladu sa novim Zakonom
koji se otiskuju u podmorje, uz o kulturnim dobrima, a koji je
uzvjesnu mogunosti da devasti- upravo u proceduri i predvia
raju, pa i opustoe ova nalazita!? visok stepen ak i krivine odgoI to je tad, tokom posjete ovom vornosti... Uostalom, kulturna
specijaliziranom brodu, izvjenso batina, pa i ona u podmorju, nije
inspirisalo i ministra kulture, samo lokalno, nego zajedniko
sporta i medija, Branislava dobro cijelog svijeta...
Miunovia, da kae:
-... Naravno, znamo da je kulturna Izmeu ostalog, ova misija rebatina u Crnoj Gori u visokom zultirala je otkriem do sada nastepenu devastacije, ali isto tako jdragocjenijih hidroarheolokih
raunamo da je mnogo toga jo lokaliteta u crnogorskom pod-

OD ANTIKE DO KAJZERA FRANCA

Takoe, valja naglasiti da posebno u Boki koja, pored brojnih kulturno-istorijskih spomenika i turistikih atrakcija
na obali, u podmorju skriva jo mnogo ljepota koje su dostupne samo roniocima, treba podsjetiti da je ona zbilja i
izuzetna hidroarheoloka riznica. Iz antikog doba, tu je
prvenstveno Risanski zaliv gdje su nalazita gotovo na svakom pedlju morskog dna!?
No, itav Zaliv i iz blie istorije nudi niz atraktivnih lokacija, poput turske galije iz 16. vijeka koja lei na dubini od
32 metra, uz rt Kobila, gdje su jo vidljiva dva velika sidra i
nekoliko topova. U blizu plae Dobre i ostrva Mamula, na
dubini od 40 metara, poiva i austrougarski trgovaki brod
Tifani, teretnjak potonuo je 1917., kad je zbog loe navigacije udario u stijene kod rta Arza. A, na samoj kapiji
Boke je i olupina patrolnog broda Golenica bive JRM,
inae nekad davno parne torpiljarke 76T austrougarske
mornarice, lovilo koje je sluilo u dva svjetska rata.
Predugaak je spisak potopljenih plovila, ali i aviona, koji
su zavrili ovdje, na dnu mora. Najatraktivija i najvea
olupina u zalivu je svakako stara austrougarska torpedna
krstarica Kaiser Franz Jospeh I koja je potonula za orkanske oluje, oktobra 1919. godine u blizini uvale Cipavica,
takoe na ulazu u Boku i na dubini je od 28 do 42 metra.
Ali ona je sad u teritorijalnim vodama susjedne Hrvatske,
pa za ronilaku posjetu ovom stotinjak metara dugakom
ratnom brodu, od oko etiri hiljade tona i sa dvadeserak
topova razliitog kalibra, danas valja prvo imati posla i sa
administracijom, za dobijanje razmih dozvola i saglasnosti.
morju, locirajui ostatake dva
rimska teretna broda, kao i rjeenjem ak blizu stoljea duge
misterije o konanom poivalitu
njemake podmornice U-72 iz
prvog svjetskog rata... I prvi ovjek Herkulesa, arheoloki
direktor, Def Rojal, smatra
kako je njihova minula misija u
crnogorskim teritorijalnim vodama samo poetak viegodinjeg
projekta na mapiranju naeg podmorja sa vrijednim arheolokim
lokalitetima amforitima i
olupinama brodova i aviona iz
raznih perioda. Sa crnogorske
strane neposredno je ljetos na
Herkulesu rukovodila Vilma
Kovaevi, arheolog Regionalnog zavoda iz Kotora, koja e
i odluivati da li e se nalazi sa
dna mora sakupljati i iznositi na
povrinu, ili e ostati u podmorju nakon preciznog mapiranja i
ispitivanja video-kamerama.
- ... Ovim novim nalazitima sada
je nuna pravna i fizika zatita.
Pravna podrazumijeva donoenje
rijeenja o tzv. prethodnoj zatiti,
dok se ne sredi sva dokumentacija da se ti nalazi proglase za
arheoloke spomenike kulture.

je i UNESCO. Tek nakon sline

zatite i nae novootkrivene
hidroarheoloke lokacije bi mogle, sasvim bezbjedne, biti dostupne roniocima-turistima, kakvih je
samo u Evropi do sada registroFizika zatita znai da treba vano oko 3,5 miliona!
obezbijediti slube i angaovati
sve nae resurse dravnih insti- Ne samo stari jedrenjaci sa amftucija i organa, lokalnih orga- orama i snovima o potonulom
na da se ti lokaliteti bukvalno gusarskom blagu, nego i brojni
fiziki zatite smatra i Ruica drugi artefakti novijeg datuma,
Ivanovi iz Regionalnog zavo- u vidu potonulih trgovakih ili
da za zatitu spomenika kulture ratnih brodova, u svijetu se treu Kotoru, uz napomenu kako bi nutno u vrhu top-liste turstikih
trebalo da uslijedi i fizika zatita mamaca! Ta, istina i neto
lokaliteta i to ograivanjem, kako platenija, turistika klijentese to inae radi u svijetu.
la strasno obilazi ostatke starih
parobroda, podmornica i ostalih
Muzeji pod elinim kavezima plovila. Pogotovu, to i za svega
Opet nam je i u tom poslu najblie pet-est dana svaka zdrava osoba
iskustvo susjedne Hrvatske, a moe savladati ronilaki kurs i
koja je trenutno meu pionirima potom se prepustiti uivanjima
u svijetu u jedinstvenoj meto- u predivnom svijetu podmorja,
di zatite podmorskih nalazita, tvrde nai istaknuti instruktori,
i to ugradnjom elinih kaveza poput Veselina Mijajlovia, sa
nad pojedinim nalazitima koji meumarodnom licencom, inae
uvaju zatiene lokalitete i, i rukovodioca Regionalnog cenreklo bi se, predstavljaju male tra u Bijeloj koji podsjea;
arheoloke muzeje na morskom - ... Ako smo sasvim saglasni da
dnu. Na takav nain, s kapija- nam je turistiki prozvod na vrhu
ma koje se zakljuavaju, ve je liste prioriteta i izvjesna perspekzatieno osam antikih lokali- tiva, tu se i kroz ronjenje mogu
teta potopljenih rimskih brodova ostvariti jo znaajniji prihodi...
sa amforama u akvatoriju Lasto- Inae, Centar je veoma otvoren
va, Raba, Paga, irja, kod Um- za nae studente arheologije i
aga i Rogoznice. I ve je veliko biologije, naroito za one koji su
zanimanje za takvu praksu i u na zavrnoj godini, a kojima nusvjetskoj javnosti, a nju favorizu- dimo i besplatnu obuku ronjenja.

NA nae zadovoljstvo, upravo je

toku obuka arheologa-ronilaca
u Bijeloj, gdje skupa s naima
imamo i grupu Amerikanaca,
podsjea Mijajlovi.
Poimenice potom Mijalovi opet
podsjea na brojne potopljene
brodove uz nae priobalje, poput
Cetinja, pa jedan objekat kod
Risna, u ijoj su blizini i dvije
podmornice, te galiju kod Rosa,
brod Tihani na izlazu iz Boke
i niz drugih rasutih plovila u dubinama. Zbog svega, nuno je za
sad objedintii sve one koji mogu
doprinijeti zatiti pomenutih lokaliteta, mogue i kroz dodatnu
obuku posada na plovilima Pomorske policije ili lukih kapetanija, kako bi, ipak, i oni mogli
reagovati na potencijalne opasnosti, recimo, u grupama ronilaca koji neovlateno odlaze na
lokalitete, pa i da prepoznaju vrijedne predmete koje, evnetualno,
neko izroni!? Svakako i uz pretpostavku da e novi zakon adekvatno zatiti i kulturnu batinu na
dnu mora.
U najkraem, podosta rabote, pogotovu one visokostrune i sofisticirane, oekuje nas i u modrinama morskog dna, sve od Boke
pa do ua Bojane, gdje ovo nae
turistiko zlato iekuje makar
nunu pozlatu!

PODSJEANJE NA TRAGEDIJU PAROBRODA CETINJE

PLAVA GROBNICA NA POTI OD PAGRA

Jan Bojan

odjednako udaljena od sve tri

obale Tivta, Kraia i Bijele,
tano na sredini Tivatskog zaliva
i na dubini od 41 metra, i danas
poiva naa najvea pomorska
grobnica iz Drugog svjetskog
rata, zlosreni parobrod Cetinje, koji je veoma kratko do 10.
decembra 1944. nosio partizanske
oznake. Uveliko je sedma decenija otkako je, nakon nailaska na
njemaku minu, skonao na dnu
debelog mulja. I tim povodom se
opet oglaava Dragan Gaevi,
istaknuti instruktor ronjenja, zavidan znalac naeg podmorja,
koji skupa sa svojim kolegama
Tonijem Frlanom, dr. Igorom
ikarom i Karoljom Kovaem,
ronei redovno posjeuju ostatke brodske olupine pomenutog
parobroda. Uobiajeno, svaka od
tih posjeta sobom donosi i novi
detalj o traginoj sudbini Cetinja;
- Dugo sam tragao za njima
i ja sam zapravo naao ostatke
ovog broda, dok su sva ranija i,
uglavnom, ribarska naklapanja o njegovoj poziciji bila bez
ikakvog osnova! Oni, ili nijesu
govorili istinu, ili pak nijesu znali
pravu poziciju!? Uglavnom, niko
nije htio da kae, a kako je ovo
najvea pomorska tragedija na
podruju dananje drave Crne
Gore, nipoto je ne bi trebalo prepustiti debelom mulju zaborava,
prisutnom u tom dijelu Tivatskog
zaliva. To mi je bio i glavni motiv
za potragu i pronalazak ostataka
Cetinja, pogotovo to se u svim
civilizovanim dravama ovakvim
plavim grobnicana oduvijek
pridaje poseban znaaj. Iskreno
govorei i naalost, to se kod
nas svodi uglavnom na obilazak
spomenika u Tivtu i kojekakve
pojedinane promocije. I, dok se
kod nas ponajvie pria o spasu
amfora i ostalog podvodnog blaga, s druge strane zbilja ne znam
da li je iko osim moje ekipe iz
Crne Gore zaronio na ovu olupinu. Takoe, nije mi poznato i
da su predstavnici bilo koje mornarice, pa i sadanje Crnogorske
ratne mornarice ikada tamo ronili
ili polagali vijenac, kae u dahu
Gaevi, poznat i
po tom to nema

dlake na jeziku, posebice kad je (dananji Bar). Po svjedoenjima

znalaca, bio je veoma pogodan
o naem podmorju rije.
za plovidbu Skadarskim jezerom,
No, vrnimo se istorijatu Cetin- duinom od 30 metara i sa 100
ja, od kojeg je sauvan vozni red bruto registarskih tona. Inae,
plovidbe od 1905. do 1906., kada proizveden je u Lajtamu (Englesje ovaj parobrod u vlasnitvu ka) 1903., a stalnu posadu inilo
Barskog drutva plovio redov- je sedam lanova.
KAPETANA SPASILA VRATA
Kad je po osloboenju Kotora, 1944., kapetan Boo Paparela postavljen za zapovjednika Cetinja, brod je bio
vezan u Dobroti (Kavalin). Prema njegovom svjedoenju,
posada je dobila zadata da ga im prije osposobi za plovidbu, mada je bio u vrlo slabom stanjui i trebalo je mnogo napora da se sve dovede u red. Osoblje stroja, naroito
upravitelj Luka J.Kosti, portvovano su se zalagali da osposobe stroj i kotao.Posada je tada brojala 12 lanova, prvi
oficir palube je bio kapetan Ivo T. Tomi iz Dobrote, a prvi
oficir stroja Ljubo Brguljan iz Pranja (koga je dan prije
katastrofe zamijenio Tonko Karaman iz Dubrovnika) dok
je voa palube bio Josip J. Katalan iz Pranja. Kormilari
su bili: Gracija M. Rizoniko i Tripo G. Radonii, a kuvar
Petar B. Markovi, svi iz Pranja. Voa stroja bio je Krsto
I. Markovi iz Stoliva, a ostali lanovi posade: Anton I. Katalin iz Pranja, Mato A. Markovi iz stoliva i Mihailo N.
Jovanovi iz Dobrote. U svom pisanom sjeanju, kapetan
Paparela nastavlja:
... Dana 9. decembra 1944. poeli smo obavljati redovnu
putniko-teretnu prugu Kotor-Herceg Novi i 10. decembra
1944. krenuli smo prema ondanjem provizornom redu vonje iz Kotora za Herceg Novi, u 6 sati ujutro. Dan je bio
kiovit sa junim vjetrom. Plovei na relaciji Tivat-enovii, na visini Bijele, brod je udario u podvodnu minu, koju
su Njemci postavili za vrijeme rata. To se desilo izmeu 9
i 10 sati ujutro. Nastala je strahovita eksplozija, koja je
bila tako jaka da sam skupa sa zapovijednikim mostom
bio dignut u vazduh i baen u more. Duboko sam bio potonuo. Kad sam izaao na povrinu, po kojoj su plivali drveni
predmeti, praina od uglja, nafte i ulja uhvatio sam se grevito za neki predmet (mislim za vrata kormilarnice)?! Oko
sebe sam vidio nekoliko davljenika, koji su vapili za pomo.
Bio sam u nemogunosti da ikome pomognem jer mi je bila
prelomljena desna noga, a sav sam bio pretuen. U asu
davljenja, odnosno malaksalosti, osjetio sam da me je jedna
ruka uhvatila za kabanicu i izvukla u amac, koji je, mislim
bio iz Bijele... Na brodu je bilo pripadnika NO vojske, italijanskih i njenakih zarobljenika i civila, sve skupa oko 200
putnika, kao i raznog tereta, tako
da je brod bio potpuno krcat....
nom prugom na Skadarkom
jezeru, pod imenom Nettuno.
Svakodnevno, osim neeljom,
putnici i pota putovali su njime
do Virpazara, odakle je imao i
stalnu vezu diliansom za Pristan

Nesvakidanje burna i istorijska

uloga ovoga broda otpoela je
kad je crnogorski prestolonasldnik Danilo upravo na Cetinju
22. aprila 1913. potpisao spo-

razum sa Esad Paom o predaji

Skadra Crnoj Gori. Te godine na
parobrod je u Prvom balkanskom
ratu sluio i za tegljenje ratnih
materijala, postajui pored jezerske plovidbe i jedno od glavnih plovila preko Skadra i Bojane do Jadranskog mora. I tokom
povlaenja crnogorske vojske
Bojanom je uplovio u Skadarsko jezero, da bi ga austougarska
vojska artiljerijom potopila 1916.
na Bojani, pod mostom nadomak
Skadra, pa je i tada na Cetinju
poginulo 16 ljudi. Ve naredne
1917. austrougarski strunjaci
su ga izvadili, popravili i preimenovali u Pioner, da bi kraj
Prvog svjetskog rata doekao u
luci Bar, djelimino oteen i tu
je ostao privezan narednih petest godina...
Opet, prema nekim svjedoenjima, najvjerovatnije 1925., od Barskog drutva brod je otkupio znameniti brodar i u to vrijeme jedan
od najbogatijih ljudi na Balkanu
Lale Zuber-Novakovi, da bi ga
pet godina kasnije i preureenog
prodao drutvu Boka u Kotoru.
Tad je i prilagoen zalivskoj plovidbi, preimenovan u Cetinje. I
tokom Drugog svjetskog rata sudbina mu nije bila ba naklonjena,
pa je vie puta mijenjao zastave,
da bi potonjih ratnih dana bio u
redovnom prevozu, na liniji Tivat
- enovi. Naalost, na svojoj
prvoj zvaninoj jutarnjoj vonji,
10. decembra 1944. naiao je na
minu koja je parobrod u strahovitoj eksploziji poslala na dno za
ciglih pet minuta! Preivjeli su
kapetan, te sedam putnika i trojica lanova posade.
Po svjedoenju kapetana Boe
Paparele, oko dvjesto putnika
je ostalo u brodu, to se razlono
smatra i najveom pomorskom
tragedijom u Crnoj Gori tokom
Drugog svjetskog rata. Uglavnom, brod je bio krcat naim
vojnicima, te italijanskim i
njemakim zarobljenicima, kao i
putnicima s podruja Boke kojima je ovo bio i najbri prevoz u
akvatoriju Tivatskog zaliva. No,
bez obzira na uobiajene godinje
komemoracije, utisak je da ova
velika pomorska tragedija usred

ZAMALO OPET GROBNICA!?

Splitski Brodospas je pokuao da izvadi Cetinje, u skladu politike posljeratnog izvlaenja potopljenih olupina kao
sirovina za eljezare. Ovaj zbilja zlosretni brod bio je veoma razvaljen eksplozijom, mada je vei dio ostao u jednom
komadu. No, prilikom vaenja krhka olupina se praktino
prepolovila, tako da je jedan dio ponovo pao u more. Tom
prilikom, sajle su se otkaile i povrijedile vie radnika na
dizalici! Svjedoci akcije splitskog Brodospasa tvrde da su
i u dijelu izvaenog broda, kao i u dijelu koji je potonuo
u more bili vidljivi ljudski ostaci od kojih su neki kasnije
sahranjeni u zajedniku grobnicu.
Bokokotorskog zaliva i skoro
sedam decenija nakon potonua
Cetinja, broda koji je uz ostalo
i znaajna stranica istorije 20. vijeka na ovim prostorima, ipak u
savremenoj istoriografiji, pa i na
fonu nunog njegovanja nae bogate pomorske tradicije, jo uvijek nije dobila svoje bezuslovno
zaslueno i veoma uvaavajue
mjesto, obiljeje, pa i sveukupan
tretman!?

RAJ ZA JASTOGE
Prema Gaevievom svjedoenju, danas su ostaci broda
Cetinje, nakon neuspjelog i potpunog vaenja, nepravilno razmjeteni po muljevitom morskom dnu, tako da se ne
moe primijetiti kompletna forma trupa broda. Nekoliko
veih konstruktivnih dijelova brodskog trupa ukazuju da
osim na strahovit uinak esksplizije i pokuaj vaenja. On
dalje navodi:
... Najvei dio trupa broda je po svoj prilici ostatak njegovog krmenog dijela, koji je dobrim dijelom u mulju ali se
dosta toga moe i vidjeti. Dio koji je najlake prepoznati je
brodski dimnjak sa postoljem, do polovine utonuo u sitni
mulj. Kako je ova olupina poznata po lokalnom nazivu kao
pota od pagra na njoj se mogu vidjeti razni oblici runo
raenih sidara, koji su protiv volje vlasnika ostali zarobljeni u ovoj olupini. Mi nijesmo bili te sree da vidimo neke
od primjera pagra, ali smo imali priliku da vidimo izuzetno
dobre primjerke jastoga!? Kao po pravilu, na ovoj poziciju
uvijek vlada loa vidljivost, pa je svaki napor da se napravi
dobra fotografija skoro uzaludan...

RATNI BROD KOJI JE NOSIO IME TIVTA

AUSTROUGARSKI POMONI
BROD SMS TEODO

Sinia Lukovi

arska i Kraljevska Ratna

mornarica Austro-Ugarske
(K.u.K. Kriegsmarine) u svom
sastavu imala je nekoliko ratnih
i pomonih brodova koji su dobili imena po mjestima ili lokalitetima u Boki Kotorskoj. Tako
je esti i posljednji brod iz prve
serije razaraa klase Tatra dobio ime Orjen, a mali parni remorker koji je slubovao u Boki
nosio je ime Vermac (kasnije
u Kraljevskoj Mornarici Jugoslavije sluio kao tender pod imenom Marljivi, a u JRM kao
PP-21), Po nekim podacima austrijskih i njemakih pomorskih
istoriara, za drugi brod iz serije
od etiri krajem Prvog svjetskog
rata naruena, ali nikada izgradjena razaraa poboljanog tipa
Tatra (ili klasa Honved), ve
je bilo odredjeno ime Loven
u spomen na planinu iznad Boke
ijim su osvajanjem u januaru
1916, Austro-Ugari porazili Crnu
Goru i natjerali je na kapitulaciju. Po gabaritima najvei od svih
austro-ugarskih ratnih brodova
koji su nosili imena po mjestima
ili lokalitetima iz Boke, bio je
veliki pomoni brod za prevoz
nafte i uglja SMS Teodo(SMS
Seiner Majestt Schiff Brod
Njegovog Velianstva), jedini
ratni brod koji je ikada ponio ime
grada Tivta. Teodo je imao i
veoma interesantnu sudbinu kojom se bavimo u ovom prilogu.
Brodovi za snabdijevanje
K.u.K. Kriegsmarine
Za potrebe snabdijevanja i
logistike podrke svoje velike
ratne flote razasute du veoma
razudjene obale istonog Jadrana od Trsta do Boke, Carska i
Kraljevska Ratna mornarica Austro-Ugarske raspolagala je sa vie
namjenski gradjenih pomonih
ratnih brodova vodonosaca, ugljenara i brodova za prevoz nafte
koja se upravo u godinama neposredno pred Prvi svjetski rat, sve
vie poinjala koristiti umjesto
uglja, kao gorivo za loenje u
brodskim parnim kotlovima.
Tako su u floti pomonih brodova za snabdijevanje K.u.K.
Kriegsmarine bili vodonosci

SMS Najade (gradjen 1891,

deplasman 554/620 tona, 29
lanova posade), SMS Nixe
(gradjen 1904, deplasman 250
tona, 11 lanova posade) i SMS
Nymphe(gradjen 1894, deplasman 554 tone, 29 lanova
posade), tanker za prevoz nafte
i derivata SMS Vesta(exEtelka gradjen 1892 kao civilni
trgovaki brod, kupila ga K.u.K.
Kriegsmarine 1909 i preuredila
u mornariki tanker, deplasman
2.130 tona, 54 lana posade), te
dva velika i manjenski gradjena
broda za prevoz uglja i nafte SMS
Pola i SMS Teodo(izgradjeni
1916, deplasman 13.200 tona,
112 lanova posade).
Pored ovih brodova koji su formacijski pripadali Mornarici,
vijali vojno-pomorsku zastavu i
nosili prefiks SMS kao i svaki
drugi ratni brod K.u.K. Kriegsmarine, za transportnu slubu
tokom Prvog svjetskog rata
Austro-Ugarska je rekvirirala
ili iznajmila jo 40-tak civilnih
trgovakih brodova i manjih plovila. Od toga je dvadeset brodova
dobilo zvanine oznake dampfer i rimski broj od I do XX
kojim su zvanino oznaavani
kao vojni transporteri. Tako je npr.
teretnjak Carniolia kompanije
Lloyd Austriaco, rekviriran 28.
jula 1914, dobio oznaku dampfer V i kao flotni snabdjeva,
koriten je praktino sve do kraja
rata, odnosno septembra 1918.
kada je vraen vlasniku. Bilo je i
dosta drugih trgovaklih brodova
koji nisu dobili gorepomenute
oznake poput Carniolie, ali su
takodje koriteni za vojno-transportne svrhe. Za nas je ovdje
posebno putniko-teretni parobrod Drava Parobrodarskog
drutva Boka iz Kotora. Ovaj
mali brod od samo 138 BRT unajmljen je 26.jula 1914 za lokalni
vojni transport unutar zaliva Boke
na kojim dunostima je Drava
provela gotovo cijeli Prvi svjetski
rat. Za razliite dunosti u Boki
tokom Prvog svjetskog rata bili
su unajmljeni i parobrodi Isonzo od 222 BRT kompanije Cosulich i

Mosor od 132 BRT kompanije

Dalmacia. Teretnjak Amphitrite (dampfer VII) od 3.839
BRT, od 14.septembra 1915 koristi se kao skladite za ugalj i za
smjetaj njemakih podmorniara
u Boki., dok je ulogu skladita za
ugalj u Boki od poetka rata do
februara 1915, vrio i teretnjak
Radium od 3.311 BRT, kompanije A.Foresti & Co.
Karakteristike SMS Teodo
Pomoni brod za snabdijevanje
naftom i ugljem SMS Teodo
drugi je u klasi snabdjevakih
brodova tipa Pola. Dva broda
za snabdijevanje gorivom svoje
ratne flote K.u.K. Kriegsmarine
nazvala je po imenima dva grada
u kojima su funkcionisala njena
dva najznaajnija pomorska arsenala Puli i Tivtu. Teodo
se donekle razlikovao od svog
starijeg blizanca Pola jer je
umjesto pramanog skladita za
ugalj, na tom mjestu imao ugradjena ak 22 tanka u kojima je
mogao ukrcati ukupno 1.200 tona
nafte. Stoga je i vanjski izgled
broda bio neto drugaiji jer na
Teodu nije postojala pramana
dizalica za iskrcaj uglja, pa je taj
brod, za razliku od Pole koja ih
je imala etiri, posjedovao samo
3 karakteristine velike palubne
dizalice za manipulaciju ugljem.
SMS Teodo izgradjen je kao
novogradnja broj 501 u brodogradilitu Stabilimento Tecnico Triestino u Trstu. Njegova
kobilica poloena je 8. januara
1913, a porinue je uslijedilo
5.januara 1915. Zbog ratnih dejstava na oblinjem italijanskom
frontu, nedovreni SMS Teodo
je 6.maja iste godine otegljen u
Pulu gdje je u Pomorskom arsenalu obavljeno zavrno opremanje broda. Izgradnja SMS Teodo
zavrena je 10.februara 1916
u Puli, a nekoliko dana kasnije
novi brod je i zvanino upisan u
Flotnu listu austro-ugarske Ratne
mornarice. Trokovi izgradnje
broda iznosili su tadanjih 3,5
miliona kruna.
SMS Teodo imao je 6.651 BRT,
nosivost od 7.000 tona i ukupni
deplasman od 13.200 tona. Brod
je bio dugaak 137,06 metara,
irok 16, 92 metra, sa gazom od
7,7 metara, a pokretao ga je klipni parni stroj trostruke ekspanzije, snage 6.700 ks

sa kojim je postizao maksimalnu

brzinu od 14 vorova.
Brod je bio naoruan sa dva protivavionska topa koda kalibra
47 mm, a opsluivala ga je posada od 112 lanova. Glavnu karakteristiku Teoda predstavljale
su 4 velike palubne dizalice-mosta, za to vrijeme potpuno nove
i neuobiajene konstrukcije, vrlo
sline dananjim prekrcajnim
mostovima na modernim kontejnerskim terminalima. Iako se sa
ovim dizalicama moglo prekrcati
110 tona na sat, ipak je trebalo
punih 19 dana da 50 ljudi uz
pomo dizalica iskrca sav teret
od 6.000 tona uglja. Dizalice su
se mogle preklopiti, a u rasklopljenom poloaju su virile 8,35
metara preko bokova broda.

svoju posljednju ratnu plovidbu

iz Boke do Rijeke gdje ga je i zatekao kraj Prvog svjetskog rata i
kapitulacija Austro-Ugarske.

Karijera SMS Teodo

K.u.K. Kriegsmarine
SMS Teodo je u operativnu
upotrebu u K.U.K. Kriegsmarine uveden 17.februara 1916.Sa
svojim blizancem SMS Pola,
novi brod odmah je preuzeo
najvei dio obaveza u snabdijevanju gorivom austro-ugarskih
ratnih brodova stacioniranih u
ibeniku i Boki kotorskoj. Narednih mjeseci sa teretima nafte
i uglja esto plovi na relaciji Pula
- Boka kotorska i natrag.

Kao savezniki ratni plijen, ovaj

moderni i veliki transportni brod
naredne, 1919 godine, plovi pod
posebnom bijelo-plavo-bijelom
zastavom, kako je propisala Antanta, ve tada prevozei ugalj
za italijanske dravne eljeznice.
Po lanu 137.Sent-ermenskog
mirov-nog sporazuma izmedju
Austrije i sila Antatne, SMS Teodo je klasifikovan kao trgovaki
brod i slubeno je 7.septembra
1920 kao dio ratnih reparacija,
predan Ministarstvu transporta
Republike Italije.

Dvadeset i drugog oktobra 1916

SMS Teodo je isplovio iz Pule
za Boku sa prilino neuobiajenim
teretom 70 protivbrodskih mina
za ojaavanje minskih baraa
na prilazima Boki, kao i par
hidroaviona za dopunu Seeflug
station Kumbor, odnosno Stanice mornarikog vazduhoplovstva u Boki. U junu 1918 godine
SMS Teodo je vratio spaene
mornare sa potopljenog austrougarskog bojnog broda SMS
Szent Istvan iz Boke u Pulu, da
bi 9.oktobra iste godine obavio i

U italijanskoj slubi
Pod novim imenom Barbana,
nekadanji SMS Teodo je do
11.jula 1923 sluio italijanskoj
dravnoj eljeznici, prevozei
ugalj za potrebe njenih lokomotiva. Prije nego to je uveden u
upotrebu, italijanska dravna
eljeznica je bivi austro-ugarski
pomoni transportni brod podvgrla remontu i rekonstrukciji, pa su
tako na Barbani izvedeni radovi na modernizovanju pogonskog
kompleksa, radovi na drugaijoj
raspodjeli prostora u brodskim

Ratni brod TEODO u Puli

tivama, kao i na proirivanju

grotala za ukrcaj tereta, to je na
kraju rezultiralo i demontiranjem
prepoznatljivih palubnih dizalica.
Barbana je u ljeto 1923 stavljena pod nadlenost italijanskog
Ministarstva mornarice i uvrtena
u sastav RM Italije kao pomoni
brod.Ve 16.maja 1926, zbog
ulaska u operativnu upotrebu
par novoizgradjenih mornarikih
tankera, italijanska Ratna mornarica iz svoje Flotne liste brie
bivi SMS Teodo i prodaje ga
privatnom vlasniku, brodarskoj
kompaniji Societa Anonima di
Navigazione Garibaldi, iz Djenove.Novi vlasnik brodu mijenja
ime u Barbana G.Narednih 14
godina Barbana G plovi sjetskim morima kao obian civilni
teretnjak, prevozei ugalj i rudu
eljeza, da bi ga 10.juna 1940, u
Sjevernom moru pred kotskom
lukom Leith, zaplijenili Britanci
kojima je tog dana Kraljevina
Italija objavila rat, kao saveznik
Hitlerove Njemake u Drugom
svjetskom ratu.
U britanskoj slubi
Barbana G je odmah stavljena
pod nadlenost britanskog Ministarstva ratnog transporta. Brod
je dobio novo ime Empire
Airman, registrovan je u Bristolu i povjeren na upravljanje
tamonjoj brodarskoj kompaniji
Mark Whitwill & Son Ltd.
Za raun Ministarstva ratnog
transporta Empire Airman se
odmah ukljuio u visokorizini
posao dopreme na britanska ostrva, Englezima izuzetno potrebnih industrijskih sirovina koje je
njihova privreda u reimu ratne
proizvodnje, troila u ogromnim
koliinama. Empire Airman
odredjen je za prevoz robe na
najrizinijoj ruti, od istone obale
SAD do Britanije, preko Atlanti-

ka kojim su tada suvereno gospo- Velikoj Britaniji napustila je kondarile njemake podmornice.
voj jer je JervisBay-u naredjeno da se pridrui drugom konvoju
Njemaki podmorniari, u to koji je plovio u obrnutom pravcu,
doba praktino neometeni od prema Americi. Time je praktino
strane malobrojnih raspoloivih HX-72 ostao bez ikakve zatite
eskortnih brodova RM Velike Bri- sve dok se ne bi, par dana kastanije, unosili su haos u konvoje nije, primakao Britaniji kada mu
trgovakih brodova koji su preko se trebalo pridruiti pet manjih
Atlantika, dovozili teret na bri- ratnih brodova i sprovesti ga do
tanska ostrva. Taj period Drugog konanog odredita luke Livsvjetskog rata od poetka jula erpul. Konvoj HX-72 imao je i
do kraja oktobra 1940, njemaki nesreu da bude jedan od prvih
podmorniari nazvali su sretna na kome su Njemci isprobali svovremena zbog obilja ciljeva koji ju novu taktiku podmornikog
su im bili na raspolaganju i rela- ratovanja napad u tzv. vujem
tivno slabih protivpodmornikih oporu. To podrazumijeva da
mogunosti Britanaca. U takvim prva podmornica koja otkrije
okolnostima, Empire Airman konvoj ne napada, ve poziciju
je uspio da izdri tek neto malo trgovakih brodova koje prati,
vie od tri mjeseca.
javlja ostalim podmornicama u
blizini. Tek kada se skupi dovoljPred torpedima
no podmornica, one istovremeno,
vujeg opora
poput vukova u oporu, napadaju
Nakon nekoliko sretno zavrenih na konvoj.
putovanja preko Atlantika, Empire Airman se prvih dana sep- Upravo kada se predvee 20.
tembra 1940 naao u kanadskoj septembra pomona krstarica
luci Halifaks na obalama Nove Jervis Bay odvojila od konvoja
kotske. Tu je bivi SMS Te- i napustila ga, HX-72 je otkrila
odo nakrcan sa preko 7.000 njemaka podmornica U-47 kotona eljezne rude, stigao iz luke jom je komandovao jedan od naVabana i prikljuio se grupi od jboljih njemakih podmornikih
ukupno 42 teretna broda koji asova, porunik bojnog broda
su sainjavali konvoj HX-72. Ginter Prin. On je poziciju konKonvoj predvodjen komodorom voja i njegov kurs odmah javio
(najstarijim oficirom trgovake pretpostavljenoj komandi koja
mornarice) britanskim kapeta- je u reon dejstva uputila sve
nom H.H.Rodersom na teret- raspoloive podmornice. Budui
njaku Tregarthen, imao je da je sav svoj bojevi komplet
izuzetno slabo osiguranje koje torpeda ve utroila u ranijem
je inila samo pomona krstar- napadu na konvoj SC-2, U-47 je
ica (naoruani putniki brod) samo pratila HX-72 oko kojeg se
JervisBay. Medjutim, ak i ta do veeri 20.septembra ve okslaba pratnja na tri etvrtine puta upilo est drugih njemakih podpreko Atlantika ka Liverpulu u mornica.

Ratni brod Teodo

Napad je poeo oko ponoi 20.na

21. septembar kada je U-99 pod komandom takodje podmornikog
asa Ota Kremera, torpedovala i potopila britanski teretnjak Invershannon od 9.154
BRT. Uprkos pokuaju komodora Rodersa da se skretanjem konvoja pokua otresti od
progonitelja, U-99 je torpedima
potopila i britanski teretnjak
Baron Blythswoodod 3.668
BRT, a zatim topovima otetila i
brod Elmbank od 5.156 tona
kojeg je naredne zore, takodje
topovskim granatama, dokrajila
U-47. Pred zoru je na poprite
stigla i U-48koja je odmah potopila Blairangus (4.409 BRT).
Do noi 21.septembra napadu
na HX-72 pridruile su se i podmornice U-65, U-38, U-43, U-32
i U-100. Upravo je ova posljednja, pod komandom jo jednog
asa, porunika bojnog broda Joakima epkea, napravila pravo
krvoprolie jer se vjeti epke sa
svojom podmornicom uspio ubaciti bukvalno usred konvoja, medju kolone nezatienih trgovakih
brodova. U noi 21.na 22. septembra epke je za samo nekoliko desetina minuta, torpedovao
tri broda Canonesa(8.286
BRT), Torinia(10.364 BRT) i
Dalcairn(4.608 BRT). Neto
iza ponoi, pred periskop podmornice U-100 doao je i Empire Airman epke je naciljao
i ispalio torpedo koje je u 00.22
sata nekadanji SMS Teodo
pogodilo u pramanom dijelu.
Teko oteeni brod medjutim, na
opte iznenadjenje, nije odmah
potonuo, pa je pratnja konvoja
HX-72 koja je u medjuvremenu

stigla na poprite bitke, pokuala

da ga spasi. U medjuvremenu,
epkeova U-100 torpedovala je
i na dno Atlantika poslala jo tri
broda Scholar (3.940 BRT),
Frederick S Fales (10.525
BRT) i Simla (6.031 BRT).
Posada na teko oteenom Empire Airmanu svim silama se
borila da spasi svoj brod. Empire Airman je uzet u tegalj, ali
je 23.septembra ipak potonuo na
poziciji 5511N/1507W, oko
320 milja zapadno od obale Irske. Koliko je potonue broda
bilo iznenadno i brzo, svjedoi i
podatak da se od 37 lanova posade Empire Airmana, uspjelo
spasiti samo njih etvoro. Njih je
iz okeana pokupila i spasila britanska korveta La Malouine
(K-46) i kasnije ih iskrcala u
kotskoj luci Grinok. Nekadanji
SMS Teodo iznenada je, kao
kamen, potonuo na 2.300 metara
dubine i na dno Atlantika sa
sobom povukao svog zapovjednika, kapetana Dona Brauna
Rejnija i jo 32 pomorca. Medju
poginulima bilo je i ak sedam
mladih pomoraca starih izmedju
15 i 19 godina. Imena svih nastradalih oficira i mornara sa broda Empire Airman i broda na
kojem su plovili, uklesana su na
spomenik Tower Hill Memorial u Londonu, podignut u ast
svih pomoraca trgovake i ribarske flote koji su stradali u britanskoj slubi u oba svjetska rata i
kojima je more postalo grob.
Tragedija konvoja HX-72 koji
je izgubio 11 od ukupno 42 broda koji su ga inili i kada je poginulo 116 mornara, ostala je
zabiljeena u analima Drugog
svjetskog rata kao jedna od najubjedljivijih pobjeda njemakih
podmorniara nad Britancima.
epkeov smioni poduhvat da udje
unutar konvoja i onda neometano
napada bespomone trgovake
brodove donio mu je za samo
jedno vee, uinak od potopljenih
sedam brodova sa ukupno 50.340
BRT i Viteki krst kojim ga je
Podmornika komanda njemake
Ratne mornarice odlikovala ve
24.septembra 1941, samo dan nakon to je na dno Atlantika epke
poslao i bivi SMS Teodo.

BRODOMAKETARSTVO KAO HOBI, ALI I MOGU BIZNIS

MALE FLOTE NESUENIH ADMIRALA

Minja Bojani
S puina su ih pomeli u sve veem broju prisutniji parobrodi, da bi i jedni i drugi ve sredinom prolog vijeka definitvno iezli iz brodskih registara, ne samo kod nas no i u svijetu

priliena u sklopu obiljeavanja jubileja znamenite

Bokeljske mronarice, izloba
maketa drevnih jedrenjaka u
novskoj dvorani Park, djela
spretnih ruku Novljanina JerkaBata Bogdanovia, penzionera
i biveg pekara-poslastiara, izvjesno nijesu ostavil ravnodunim
brojne posjetioce i ljubitelje
ovog starog hobija, a ponegdje
ak i unosnog biznisa. Flota
od desetak plovila iz minulih
vjekova,gdje se obavezno pominje i Nemirna, potonji novski
jedrenjak kojeg je progutalo dno
Biskaja, podsjeala je na slavno
doba znamenite bokeljske flote
jedrenjaka, kojih je u jednom periodu procvata naeg pomorstva
samo u Novom bilo blizu dvjesto.
S puina su ih pomeli u sve
veem broju prisutniji parobrodi,
da bi i jedni i drugi ve sredinom
prolog vijeka definitvno iezli
iz brodskih registara, ne samo
kod nas no i u svijetu.

- Ne znam broja svojim do sada

izraenim maketama jedrenjaka,
a trenutno ih ovdje imam desetak. Uglavnom i veinom ih
poklanjam, a poneki se i proda.
Mada ovo potonje ide sve tee
jer se besparica osjea svuda. A,
ukoliko se neki stranac, recimo,
i zainteresuje, on eli da mu
nainite brod iz njegove zemlje.
Istina, do sada se nijesam mnogo
ni eksponirao, rijetko sam izlagao svoje radove i ovo mi je bila
tek trea izloba. U Novom, koliko ja znam, ovim se bave jo
trojica-etvorica kolega. Ja sam
najvie nauio od pokojnog kapetana tumbergera i iz Vojne
encklopedije pomorstva. No,
uistinu i danas je poteko doi do
preciznog nacrta nekog broda
Zapravo, kod nas je ovdje i sada
teko nai i kakvu krtenu knjigu o pomorstvu
Godina za brod
Pojanjava kako mu je za izradu
jednog modela, pod uslovom da
radi bar tri sata svakodnevno,
nuno od pola do ak godinu dana
da bi njegov jedrenjak zaplovio
u dnevnom boravku. Najvie posla ite izrada siunih abica
za konope, kojih u prosjeku ima
dvjestotinjak po svakom brodu, a
potom rad na provlaenju i vezivanju konopa za jedra. Istini za
volju, za ovaj hobi nijesu potrebna velika ulaganja, niti skupcjen
alat. Dovoljna je tek ona kolska
pila za preplou, skalpeli, nekolike pincete, brusni papir, neto
ljepila, boje i lakovi, dok su za
izradu jedara dobrodoli i stari
vojniki lancuni koje preparira
i ojaava poluelinom icom.
Naravno, najei su mu modeli
negdanji bokeljski jedrenjaci;
ambeci, karake te ostala plovila
sredozemlja, dok se za izradu
Jadrana jo skanjuje poto;
Kao mornar, dugo sam ga se i
dobro nagledao!?.

Na palubi Jadrana
No, brodomaketarstvo, a i brodomodelarstvo, opstali su i to je
danas na naim prostorima, te u
bliem okruenju postalo gotovo
masovan pokret zaljubljenika u
stara plovila koja takvi umjeni
pojedinci predano grade uvajui
ujedno uspomenu na prohujala i
zlatna vremena naeg pomorstva. Dakle, meu takvima je i
pomenuti Bogdanovi, koji se
ovim hobijem bavi od svoje petaneste godine, a sluaj je htio i
da dio vojnog roka daleke 1965.
provede kao mornar i to na brodu-veteranu nae mornarice,
kolskom jedrenjaku Jadran!?
Svoje eksponate sklapa u skormnom stanu naaselja Crveni
krst, dok prljavije poslove pilanja, turpijanja i mirglanja na
hilajde sitnih djelova obavlja u
oblinjem podrumu zgrade. Gotovo asovniarska rabota koja
zahtijeva izvrsno strpljenje i predanost, njegova je viedecenijska No, donekle paradoksalno zvui
strast o kojoj veli;
i injenica, da su u ovom hobiju
brojniji, pa predaniji kontinental-

10

ci, to potvruje i ovaj novski sagovornik, pomnju brojne kolege

iz Beograda, Kragujevca, Uica
i jo nekih gradova u naem
irem okruenju. Svjedoe o tom
i gotovo nebrojeni veb-sajtovi
posveeni brodomaketarstvu i
brodomodelarstvu, kakosa hrvatskim, srbijanskim, slovenaim,
tako ak bosanskohercegovakim
adresama!? Svakako, meu cjenjenije u ovom hobiju, od koga
su iizvjesno nainili ak i slidan
biznis, spadaju braa Marko i
Milo Radievi iz Kraljeva, koji
se izradom maketa brodova bave
relativno kratko, od 1996. godine.
Oni se smatraju i pokretaima
brodomodelarstva u svom kraju
i okolini, gdje su prije dvanaest
godina utemeljili i udruenje
Kormilo. Tokom due od decenije postojanja imali su podosta uspjenih i veoma zapaenih
izlobi irom Srbije i Crne Gore,
kao i u inostranstvu. Pored ostalih, prije nekoliko godina predstavili su se i Pomroskom muzeju
Kotor, kao i u budvanskoj Citadeli, te Narodnom muzeju Bar, a
oduevili su ljubitelje starih plovila ak i u ekoj, Maarskoj,
Makedoniji, Grkoj, Rumuniji...

dova bio je i poziv da nastupimo na svjetskom takmienju

u ekom gradu Jablonec nad
Nisou, 2003., a na kome smo
postali ekipni prvaci Inae, osnovna djelatnosti nae radionice
se odnose na izradu maketa brodova, starih poznatih jedrenjaka,
kao i restauraciju postojeih maketa. Takoe, nudimo i nautiku
opremu, te instrumente vrhunske
zanatske izrade, kao i nautiku
dekoraciju, mediteranske i etnosuvenire u kutijama pogodnim za
transport, te poslovne poklone...,
pojanjavaju Radievii.

Galantni stranci
Uz to, posjeduju vie od 200
preciznih nacrta i planova za izradu maketa brodova, a uz ostalo
nude i komplatan materijal za
izradu maketa, kao i gotovi kit
- komplete brodova. Uz ovakvu,
bezbroj je slinih ponuda i sa
podruja Hrvatske i Slovenije,
pa ak i Makedonije. U susjednoj Hrvatskoj niejsu rijetki i
modelari koji ve godinama
rade za inostrane klijente, poput
veoma zahtjevnih I probirljivih
Norveana, veana, Nijemaca i
ostalih. Naravno, oni zahtijevaju
vjerne i pedantno uraene kopije
- Kao ponajbolja potvrda svojih slavnih plovila, jedrenjaka,
kvaliteta u izradi maketa bro- ali i parobroda, za koje vrijednim

LATINSKO JEDRO
Pored brodomodelarstva i maketarstva, u Hrvatskoj
je posljendjih godina itekakoporastao interes za starim drvenim amcima, tako da se u nekim manjimbrodogradilitima, poput korulanskog, uglavnom
bave gradnjom na stari nain. Daje drvo opet neprikosnoveno i u moru, svjedoe i brojni brodovi u Omiu,
na primjer, koji su nekda iskljulivo prevozili piejsak
s morskog dna,a danas su preureeni u veoma luksuzne plove motele I restorane. I taj povratak neprevazenoj tradiciji skoro da je postao pravi pokret,
jer su do sada izgraeni brojni i ve zaboravljeni tradicionalni ribarski amci, pogotovo oni na latinska jedra. Nedavmo je takvim plovilima na ostrvu Paman
odrana i regata pod nazivom Otrin idron i trevom
na kunjkaru, prva u kategoriji starih drvenih brodova. Organizator je bilo tamonje udruenje Drveni
brod,, gdje je u kategoriji latinskog idra uestv ovalo
ak dvadeset posada..
- Naa najvea ambicija je regatu pretvoriti u tradicionalni te postati prepoznatljivi po latinskom idru i
trevi. Iako je ovo bila tek prva regata moram istaknuti
da je ipak dosegla odreen nivo, smatra eljko Jerak,
predsjednik pomenutog udruenja.
modelarima ne ale isplatiti ak i Jugoslavije.Istina, nakon godina
sumu od desetine hiljada eura za zatija, u Trogiru je brodomodesamo jedan vrijedan eksponat!? larstvo ponovo oivljeno 2006.
sa kolom brodomodelarstva za
Upueniji poesto napominju djecu osnovnokolskog uzrakako je brodomodelartsvo nuno sta, pa tako ovaj grad danas
razlikovati od brodomaketarstva ve ima i jednu od najsnanijih
koje
predastavlja
preciznu brodomodelarskih momadi u
izradu umanjenih i vjernih kopja Hrvatskoj u dvije klase.
brodova namijenjenih iskljuivo
za razgledanje. Za razliku od No, zvalo se ono brodomaketarbrodomodelarstva, gdje je rije o stvo, ili brodomodelarstvo u
izradi umanjenih modela jedrilica, svakom sluaju predstavlja, uz
najee veliine od 0,5 do 1,5 ostalo, uvanje i njegovanje
metara duine. I takvi modeli bogate tradicije pomorstva na
stvarno jedre pomou radio ovoj naoj kriki Mediterana.
ureaja kojima upravlja jedriliar, Kako opet tvrde upueniji, i na
najee tokom natjecanja na naim crnogorskim prostorima
posebnim regatama u svojim kla- sve su brojniji poklonici ovog
sama, ba kao to to ine i sve hobija koji, izvjesno, makar i
ostale prave jedrilice ili krstai. rubno, granii se svojevrsnom
Naravno, i u toj oblasti u naem mjetnou. Umijee svakako
okruenju opet prednjae susjedi jeste, a i u komponenti nae sveHrvati, naroito u Trogiru, koje ukupne turisitke ponude ono ima
je ovdje sredinom prolog vijeka svoje razlono poeljno mjesto.
donio velikan hrvatskog jedrenja
i brodomodelarstva, danas bla- Jer za oko i duu, zbilja su svojegopoivi Stanko Ninevi. Svo- vrstan praznik ove mini flote
jevremeno, tu je ak bilo odrano naih nesuenih admirala!?
i jedno dravno prvenstvo bive

PRVI HOTEL U BARU

MARINA
eljko Milovi
Poeci hotelijerstva u barskoj optini seu u prvu deceniju XX vijeka, a led su probili, kao i u mnogo emu
to se najjunije crnogorske luke tie - Italijani.

govorom od 13. juna 1906.

godine je, na adresi Via del
Quirinale 21, Rim, osnovano
italijansko preduzee Barsko
drutvo (Compania di Antivari) koje je na sebe preuzelo
izgradnju barske luke, eljeznice
Bar - Vir i plovidbu po jezeru, to
je bio prvi veliki upliv stranog
kapitala u crnogorsku privredu.
Na Cetinju je stoga 27. juna
1906. godine potpisan Ugovor
o gradnji i eksploataciji barskog
pristanita sa dodatnom slobodnom zonom i eljeznicom od
Pristana do Skadarskog jezera,
kao i plovidbi mehanikim sredstvima po Skadarskom jezeru.
U ime crnogorske Vlade potpis je stavio ministar finansija i
graevina Andrija Radovi, a u
ime Barskog drutva predsjednik Roberto Paganini i savjetnik Josip Volpi, bivi guverner
Tripolisa i ministar finansija
Kraljevine Italije.

grad nastao ispod brda Volujica,

na obali mora (administrativni
centar jo je bio Stari Bar), pa
je zbog politikih i ekonomskih
potreba, Kraljevina Italija 1908.
u tom dijelu sreza uspostavila
vicekonzulat. Pokazala se potreba za smjetajem veeg broja
italijanskih uglednika, plemstva,
privrednika ili znatieljnika koji
su dolazili s druge strane Jadrana, te je odlueno da se na brdu
Volujica, prije svega za potrebe
Barskog drutva, napravi hotel. Nije poznata tana godina
poetka radova, ali je visoki
maarski privredni funkcioner
dr Havasz Rezso, zainteresovan za razvoj Bara zbog uticaja
koji bi mogao imati na privredu
Dalmacije, opisao septembra
1908. godine dvospratni hotel
u izgradnji Marina, ispod kojeg
se odvija gradnja pristanita i
juri lokomotiva po inama prve
crnogorske eljeznice.

U godinama koje su dolazile, sve

do egzila crnogorskog kralja, visoki funkcioneri i namjetenici
Barskog drutva bili su
neizostavan inilac svih vanijih
dogaanja u barskom srezu. A
njih je bilo napretek.
Tako je 1905. godine knjaz Nikola
u more bacio kamen za nastanak
pristanita, a tik pored njega na
jahti Rumija bili su grof Foscari, Volpi, kapetan Colleti (radovi na izgradnji Luke Bar stvarno
su poeli jo 23. marta, iako ugovor nije bio potpisan)... Slino je
bilo i krajem aprila 1908. godine,
kada je poloen temeljac varoi
na obali mora - Novom Baru, pa
2. novembra iste godine, kada je
proradila prva crnogorska pruga
Bar - Vir, ili 23. oktobra 1909. godine, kada je odrana sveanost
putanja u rad slobodnog Barskog pristanita.

Od 1910. osjea se ivlja aktivnost Barskog drutva pod

rukovodstvom novog direktora
Viteza Gulina, te tako dolazi
do otvaranja stalne parobrodske linije Virpazar - Plavnica,
ali i zavretka i otvaranja hotela
Marina i drutvenih upravnih
zgrada na Volujici, to je zajedno trebalo da uvelia proslavu
50-ogodinjice vladavine kralja
Nikole.

Kada je konano zvanino otvoren, u drugoj polovini 1910. godine (radio je i prije toga gotovo
godinu i po, ali bez noivanja),
hotel Marina je bio najljepe
zdanje na tadanjem Pristanu.
Nije zaostajao za standardom
boljih evropskih hotela toga doba,
a dobio je ime po keri grofa
Foscarija - Marini. Prema pisanju italijanskog itinerera, inio se
zemaljskim rajem onome ko je
U vrijeme kada Barsko drutvo bio prinuen da zanoi u cetinjspoinje da radi punom parom, kim hotelima.
raste interesovanje za Pristan,

11

JUGOSLAVIJA, SA DVIJE SOBE

ematizam Zetske banovine pominje 1936. godine kao
jedini hotel u Baru - Jugoslaviju, vlasnivo familije
Bulatovi, to znai da Marinu nisu ni uzimali u obzir kao mogui turistiki objekat, uzevi u obzir nacionalnu iskljuivost klijentele. Jugoslavija je, meutim, imala samo dvije sobe za izdavanje, pa o nekom
hotelskom smjetaju ne moe biti ni govora - vie je to
bila malo bolja kafana sa prenoitem nego reprezentativni ugostiteljski objekat.
Italijanski funkcioner Levi koji
je ovdje boravio 1912. zbog inspekcije, navodi da hotel ima 20
soba, dvije sale za ruavanje, dva
mala salona i jedan vei, dok se
ispred nalazi cvijetna terasa. Po
njemu, hotel ima samo jedan nedostatak dio soba jo je zauzet
od funkcionera Drutva, pa ne
moe da prihvati brojne druine
ekskurzijanata koje ele da se
spuste sa Cetinja.
Ugovorom od 29. aprila 1909.
zakupac hotela je godinu dana bio
Alessandro Ceruti iz Pjaence, a
zatim je upravljanje povjereno
firmi Angelo Conti i sinovi iz
istog grada, pa Petru onoviu.
Ugovorom od 15. februara 1911.
uprava je prela u ruke Eduarda
Sale, da bi od 1912. hotel bio
voen direktno od Companie
di Antivari i poslije primanja
u slubu direktora vajcarca radio je na zadovoljavajui nain.
Pored hotela Marina nalazilo
se nekoliko kua za funkcionere
Drutva, te mala bolnica sa pridodatom ambulantom i apotekom.
Negdje od 1914. godine hotel
je imao i elektrinu struju, jer
je centrala na Pristanu putena
u rad 10. avgusta 1913. godine,
kao druga u Crnoj Gori, poslije
Cetinja.

Hotel Marina radio je sa

razliitim uspjehom sve do 1941.
godine, a tokom Drugog svjetskog rata u njemu su stanovali italijanski zvaninici. Po
osloboenju biva konfiskovan,
i preureen za bolnike svrhe.
Sreska bolnica na elu sa dr
Ljubicom Ibikom Mijukovi u
njemu je bila do izgradnje novog
zdravstvenog objekta u Starom
Baru ezdesetih.
Nakon toga, nekadanji hotel
Marina koriten je za kancelarije drutveno-politikih institucija, ali i u stambene svrhe, a zgrada je sruena poetkom sedamdesetih, kao i ostatak Pristana.

Sveano polaganje kamena

temeljca Novog Bara, aprila
1908. godine

Hotel Marina 1910. godine

12

WEB IZVORI O KAP. IVU VIZINU

POMORSKI PODUHVAT
DUG DEVET GODINA
Sanja I. Bauk
Kratko podsjeanje na kap. Iva Vizina, dato je u formi kolaa na internetu dostupnih informacija o ovom
znamenitom moreplovcu i njegovom plovidbenom poduhvatu. U eri sveprisutnih web baziranih informaciono-komunikacionih tehnologija i mogunosti koje one
pruaju korisnicima, logino je postaviti pitanje koji
se sve podaci i informacije o ovom poznatom Bokelju
mogu dobiti direktno putem ovog medija? U pokuaju davanja odgovora, slijedi nekoliko crtica dobijenih
na bazi vrlo jednostavnog upita, tj. kljunih rijei, postavljenih Google pretraivau: Ivo Vizin.

a poetak, u cilju upoznavanja italaca sa osnovnim

istorijskim injenicama vezanim
za ovog nadarenog pomorca,
slijedi izvod iz teksta dostupnog
na web lokaciji http://www.mojacrnagora.com/bokelj-koji-jeoplovio-svijet-kapetan-ivo-vizin/
Ivo Vizin je roen u Prnju
1806. godine. U rodnoj Boki se
kolovao za pomorca, a nakon
zavrene kole, postao je kapetan
jedrenjaka Splendido (dugog 30
metara, nosivosti 311 tona). Sa
jedanaest lanova posade, kapetan Ivo Vizin je Splendidom,
1852. godine, isplovio iz luke
u Antverpenu. Preko Atlantika,
uz obale June Amerike, stigao
je do ileanske luke Valparaiso,
a odatle i do obala Kalifornije i
luke u San Francisku. Splendido
1853. godine prelazi Tihi Okean
i stie na Daleki istok. U ovim
vodama, kapetan Ivo Vizin ostaje punih est godina, plovei
i trgujui Tihim Okeanom i Kineskim morem. Na povratku,
posada Splendida je krenula iz
Singapura, a put ih je vodio kroz
opasne i nepredvidljive vode oko
Rta dobre nade, pa sve do obala
Evrope i engleske luke Plimut.
Nakon devet godina putovanja i
preenih 100 000 nautikih milja,
Ivo Vizin je postao prvi pomorac
sa junoslovenskih prostora, koji
je oplovio svijet. O veliini ovog
poduhvata, koji je u to doba vaio
za jedan od najveih dostignua
pomoraca, svjedoi i sa pijetetom
uprilien doek slavnog kapetana
u italijanskoj luci Trst. Od autrijskog cara ovaj slavni pomorac je po povratku 1859. godine
dobio poasnu zastavu Merito
navale, kao prvi pomorac koji

je pod austrijskom zastavom oplovio svijet. Ova zastava se danas

uva u Bogorodiinom hramu u
Prnju, u ijem okruenju se nalazi bista Iva Vizina. Nakon ovog
velikog plovidbenog poduhvata,
Ivo Vizin (Slika 1) se vraa u
zaviaj, gdje ivi do smrti, 1868.
godine.

Portret kap. Iva Vizina

(izvor: www.mipa.co.me)
Slijedi jo jedan interesantan
navod preuzet sa internet lokacije
http://sr. wikipedia.org/wiki
Kap. Ivo Vizin je roen u porodici koja je porijeklom bila iz
Istre. Ostale informacije dostupne u ovom web dokumentu su
identine onima parafraziranim
u prethodnom tekstu. Kao izvor
informacija objavljenih na ovoj
stranici, navodi se: Istorijski leksiokon Crne Gore, Daily Press,
Podgorica, 2006. godine. Autori
leksikona su: erbo Rastoder,
Dragutin Papovi, Zvezdan Foli
i dr.

DA LI GOOGLE ZNA SVE?

Nakon pregleda ovih kratkih tekstova (ili njihovih djelova) preuzetih sa interneta, a dobijenih kao rezultat jednostavnog upita u Google-u, baziranog na kljunim rijeima: Ivo Vizin, to se moe zakljuiti? Da li Google zna
sve? Ne, zasigurno. Google zna dosta, ali ostavlja, gotovo uvijek, puno prostora za dalja istraivanja, bazirana na
referentnim izvorima. Ono to bi, primjera radi, autorku ovog teksta zanimalo, a to bi podrazumijevalo podrobnije
istraivanje, je sljedee:
Ko je bio kap. Ivo Vizin, ako izostavimo ovaj prefiks kapetan, kao odrednicu koja prevashodno upuuje na njegovu profesiju? Kakav je bio njegov privatni, odnosno, porodini ivot? Da li uopte postoje istorijski podaci o
tome?
Da li su kap. Ivu Vizinu bile vane nacionalne odrednice koje su mu pripisivane i koje mu se danas pripisuju?
Zato se njegovo putovanje trgovakim brodom toliko produilo? Koji teret je prevozio Splendido? Ko su bili
naruioci prevoza tereta morem, a ko vlasnici tereta? Da li je kap. Ivo Vizin imao ozbiljnijih problema na svom
putu svjetskim morima i koje vrste? Ko su bili ostali lanovi posade na Splendidu?
Zato turistiki poslenici bolje ne valorizuju jedan zaista vrijedan kulturno-istorijski momenat, kakav je ovaj vezan
za kap. Iva Vizina, a time i pomorsku tradiciju ovog primorskog prostora? Da li ima indicija da se rodna kua Iva
Vizina otvori za javnost kao muzej i tako adekvanto prezentiraju artefakti iz perioda u kome je ivio ovaj slavni
kapetan, i na taj nain obogati turistika ponuda Kotora i Crne Gore, u krajnjem?
Sa web lokacije http://montenegrina.net/da-li-znate/ivo-vizin/
preuzet je citat, kao svojevrstna
dopuna prethodno navedenog:
Podvig kapetana Vizina se uvrtava u najvee pomorske poduhvate vremena u kojem je ivio.
Interesantani su i navodi, preuzeti sa sajta www.hrt.hr/arhiv/ndd/
02veljaca /0212%20Vizin.html
Kada je u veljai 1852. pomorski kapetan Ivo Vizin isplovio
iz Antwerpena na uobiajeno
trgovako putovanje, nije ni
slutio da e postati prvi na pomorac koji e oploviti svijet. Za
taj podvig, koji spada u najvee
pomorske pothvate devetnaestog
stoljea, Vizin, Hrvat rodom iz
Prnja u Boki Kotorskoj, dobio
je niz priznanja. Ivo Vizin bio
je samo jedan iz cijelog niza proslavljenih bokeljskih kapetana
koji su plovili gotovo svim svjetskim morima.
Ostale informacije dostupne korisnicima interneta posredstvom
ove web stranice, ponovo su istovjetne onima prezentiranim u
prethodno citiranim izvorima,
s tim to je ovdje interesantan
navod da je Ivo Vizin bio Hrvat.
Na spomen ploi na njegovoj rodnoj kui stoji natpis da je bio prvi
Jugosloven koji je oplovio svijet
(Slika 2). Svakako bi bilo zanimljivo prouiti podrobnije ove
klizne nacionalne identitete dodjeljivane post mortem, ne samo
Ivo Vizinu, ve primjera radi
kap. Marku Marinoviu, admiralu Matiji Zmajeviu, arobnjaku
struje (M. Zimmerman, Velikani
povijesti, 2009) Nikoli Tesli i dr.

Neosporno je da se radi o znamenitim pojedincima koji su svojim

postignuima obogatili istorijsko
naslee ovih geografskih prostora na Balkanu i razumljivo je
da postoje tenje ka njihovom
nacionalnom prisvajanju. Ipak,
neosporno su njihovi poduhvati
i uspjesi prevazili nacionalne
ramove u koje su esto stavljani. Takoe, interesantan bi bio
zadatak za istoriare da pronau
injenice vezane za njihovo lino
izjanjavanje po tom pitanju,
ukoliko su one uopte dostupne
na bazi pouzdanih istorijskih izvora.

Fridrih Bellavita, sa jo devet

lanova posade otisnuli su se
11. veljae 1852. brikom Splendido (Slika 3), pod habsburkom
zastavom, iz Antwerpena na put
oko svijeta i plovili su rutom

i lanak isinov put oko svijeta,

Vjesnik, 31.07.2004. (Pri emu
ovi izvori nisu bili dostupni na
mrei avgusta, 2013. godine)

prema zapadu prevozei terete:

Antwerpen - Rt Horn - Valparaiso
- San Francisco - Honolulu - Singapur - Bangkok - Hongkong - Rt
dobre nade - Plymouth - Trst. U
Trst su stigli 30. kolovoza 1859.
godine. Car Franjo Josip I odlikovao je kapetana Visina bijelom
poasnom zastavom i vitekim
kriem reda Franje Josipa. Citirani izvori na ovoj web stranici su: predavanje prof. dr M.
Pasinovia: Pothvat kapetana
Iva Visina na razmei novih tehnologija pogona i brodogradnje

Jedrenjak Splendido maketa

(izvor: www.ss-ekonomskammirkovica-ri.skole.hr )

U nastavku je parafraziran tekst
preuzet sa web stranice Radio
Kotora http://radiokotor.info/mn/
index.php?option=com_conten
t&task=view&id=5165&Itemi
d=71, objavljen povodom 203.
godinjice roenja ovog slavnog
kapetana:

Spomen ploa na rodnoj kui u

Prnju (izvor: http://radiokotor.
info/mn/images/stories/ivo_
vizin-spomen_ploca.jpg)
U nastavku slijedi zapis preuzet sa
web lokacije h ttp://hr.wikipedia.
org/wiki/Ivan_Visin
Ivan Visin, nekad i Ivo Vizin
(Pranj, Boka Kotorska, danas
Crna Gora, 3. studenog 1806 1868) je bio hrvatski pomorac i
istraiva. esti je morepolovac
nakon Magellan-a koji je oplovio svijet. Roen u Prnju, u
katolikoj obitelji porijeklom iz
Istre, u vrijeme okupacije Boke
Kotorske od strane francuskog
carstva. Pomorsku karijeru
zapoeo je s dvanaest godina kao
brodski mali na jedrenjacima.
Kapetanski ispit poloio je u
Trstu. Kapetan Visin i porunik

13

Na dananji dan (tj. 03. novembra) 1806. godine u Prnju je

roen kap. Ivo Visin, prvi Jugosloven koji je oplovio svijet.Njegovo slavno putovanje brikom
Splendido trajalo je skoro devet
godina. Dolazak Splendida u
Trst, 30. avgusta 1859. godine,
predstavljao je izuzetan dogaaj,
jer je to bio prvi trgovaki brod
koji je pod austrijskom zastavom
oplovio svijet. Kap. Ivo Visin je
umro 1868. godine u Prnju gdje
je i sahranjen. U spomen na ovog
neustraivog pomorca u prilaznom
stepenitu Bogorodiinog hrama
postavljena je njegova bronzana
bista, rad poznatog vajara Luke
Stankovia, a na njegovoj rodnoj
kui spomen ploa. Podsjetimo,
potomak slavnog moreplovca
Iva Visina, Ante Visin, profesor
tehnike kulture iz Rijeke, u ekskluzivnom intervjuu za lokalni
servis Radio Kotor, sredinom avgusta ove godine (2009), rekao je
da je u porodinoj kui na Prnju
sauvana sva autentinost predmeta iz onog vremena ...
Ovdje je citiran web izvor http://
www.crnagora.com/node/238,
koji govori o znaaju plovidbenog poduhvata kap. Iva Vizina,
posebno ako imamo u vidu da se
radi o istorijskom periodu unazad
vie od dvije stotine godina:

Na web lokaciji /www.visit-montenegro.com/ moe se nai link

ka publikaciji: All about Kotor
(Tourist Guide), eng., ili u prevodu: Sve o Kotoru (turistiki
vodi), izdatoj januara 2013.
godine. U tekstu, koji je dostupan
na ovoj internet adresi, mogu se
izmeu ostalih, nai i sljedee informacije: Znatno prije Vizina,
tanije, 1823. godine, pominje
se i oficir Stevan Vukoti. Uz

Potanska marka sa likom kap. Iva Vizina

Vizinovo i Vukotievo, istorija

Kotora pamti i imena jos nekih
poznatih pomoraca i kapetana
kao sto su Petar Zambeli i
Marko Ivanovi. Identian tekst
Najslavniji kotorski pomo- je dostupan i na lokaciji: www.
rac i kapetan je neizostavno Ivo destination-montenegro.com/cg/
Vizin. Godine, 1852. krenuvi kotor-kulturacg.htm.
na uobiajeno trgovako putovanje, svojim omanjim jedrenja- Interesantan je takoe i izvod
kom Splendido, on je napravio iz istorijata Srednje pomorske
najvei pomorski poduhvat XIX kole u Kotoru, vezan za kap.
vijeka, oplovivi svijet. Ivo Vizin Iva Vizina www.pomorskakotor.
bio je samo jedan iz cijelog niza com/istorijat.html
proslavljenih bokeljskih kapeta- Na Pranju, u manastiru sv.
na koji su plovili gotovo svim Nikole, radila je povremeno
svjetskim morima. Osim njega privatna pomorska kola u drugoj
svakako postoje i brojne druge polovini XVIII i prvoj polovini
istaknute linosti iz istorije ovog XIX vijeka. Dokad je radila i
kako je radila ne moe se znati
grada
nita pouzdano, osim da su nasNa stranici www.stampsland.com/ tavu odravali fratri i iskusni kaindex.php?main_page=product_ petani. U njoj je dobio osnovna
info&products_id=434
nautika znanja Ivan Vizin, koji
moe se vidjeti potanska marka, je kasnije oplovio svijet.
izdata 2006. godine, povodovom
dvjestote godinjice roenja kap. U istorijsko-istraivakom smisVizina (Slika 4).
lu, svakako izazovan je i tekst V.
Na web lokaciji www.mojaskola.
me/os-ivo-visin/skola/ nalazi se
prezentacija Osnovne kole Ivo
Vizin u Prnju. Dakle, u ast
kap. Vizina, ova javna ustanova
nosi njegovo ime.

14

U prvom poglavlju je nekoliko

znaajnijih podviga bokeljskih
pomoraca koji nisu imali nikakve
veze sa organizacijom Bokeljska mornarica. Toj organizaciji
je sve pripisano to je bilo pozitivno u Boki, ali to nema nikakve
osnove. ak ni njihov najvei
slavljenik, kapetan Ivo Vizin,
nije bio lan te organizacije. ak
to vie, ba u vrijeme dok je on
oplovljavao svijet, nije postojala

Kostia, Podvizi Bokelja van

Boke, dostupan web lokaciji
www.rastko.rs/rastko-bo/istorija/
vkostic-podvizi_bokelja_l.html,
a iz kojeg je u ovom kontenkstu
interesantno izdvojiti sljedei
segment:

ni Kotorska mornarica, koja je

ranije ukinuta, niti njena nasljednica Bokeljska mornarica, koja je
osnovana kada se Ivo Vizin vratio sa puta oko svijeta.
U sledeem web dokumentu
www.montenegrina.net/pages/
pages1/istorija/duklja/tajne_
bokeljskog_ostrva_sveti_djordje_tomislav_grgurevic.html,
plovidbeni poduhvati kap. Iva
Vizina se pominju posredno,
kroz priu o ostrvu Sv. ora u
Bokokotorskom zalivu, autora
Tomislava Grgurevia: Ostrvo
je bilo i osmatranica sa koje
se gledalo na perake, kotorske,
pranjske, dobrotske, stolivske i
druge bokeljske jedrenjake koji
su se vraali sa svjetskih putovanja. Odavle su fratri benegdiktinci,
kada se kapetan Ivo Vizin, vratio
sa putovanja oko svijeta, mahali
njemu i jedrenjaku Splendidu
bijelim aravima, po prastarom
pomorskom obiaju.
I za kraj, naveemo dokument
na web adresi http://gams.unigraz.at/fedora/get/podcast:pugakademie/bdef:Podcast/get, koji,
ponovo, nije direktno vezan za
linost i djelo uvenog bokeljskog
kapetana, ali ga je interesantno

pomenuti, u cilju poentiranja da

ono to je vrijedno pomena nalazi mjesto u razliitim kontekstima. Naime, u okviru predavanju
E-uenje u Moodle-u u Crnoj
Gori, odranom u junu 2012.
godine, na Univerzitetu u Gracu
(Austrija), autorka ovog saetog
pregleda na web-u dostupnih izvora o kap. Ivu Vizinu, dala je
izmeu ostalog, prikaz aktuelnog
trenutka u obrazovanju pomoraca u Crnoj Gori, pri emu je
nainila i kratak osvrt na pomorsku tradiciju prostora za koji se
neizostavno vezuju ime i djelo
kap. Vizina.

Pitanja je puno i svakako nisu ograniena na

prethodno postavljena
u ovom kontekstu, ali
tek poto istoriari i turistiki poslenici odrade svoj, dodatan posao,
Google e biti tu da procesuira i prezentira nove
informacije, otvori nove
vidike i implicitno generie nova pitanja. Treba
naglasiti da se radi o
procesu koji se nikada
ne zavrava, ve se samo
nadgrauje. Google je
preica, put do informacija kada treba da se na
brzinu informiemo, a
nemamo dovoljno vremena da pretraujemo
klasine biblioteke i arhive. Google pronalazi
lako dosta redudantnih
informacija, ali za one
skrivene, do kojih se
tee dolazi, treba puno
vremena i truda, puno
predznanja, podrke i
strune pomoi bibliotekara, arhivista i/ili istoriara. Svijetli momenti
u naoj kulturnoj batini, u koje svakako spada i primjer kap. Iva Vizina, zavreuju ovakav
trud svih zainteresovanih za kulturu i njeno
promovisanje.

ANDRIJA ZMAJEVI

REPREZENT SVOJE EPOHE

Drako Doljak

edna od naih najznaajnijih

linosti u oblasti kulture 17.
vijeka je Andrija Zmajevi. Andrijin pradjed Nikola doselio se
iz sela Vrbe, sa Njegua na Marlatovo, blizu Kotora, poetkom
16. vijeka. Otac Andrijin Nikola (Milutin), ija je majka bila
Peratanka, preselio se u Perast
poetkom 17 . vijeka. Zmajevii
su, usljed enidbi sa latinkama, primali katoliku vjeru.
Porodino predanje o porijeklu
Zmajevia Andrija e kasnije
iznijeti u svom Ljetopisu.
O ivotu i djelu Andrije Zmajevia postoji obimna literatura
(istiemo: M. Piurica: Jezik
Andrije Zmajevia, dr Milo
Miloevi, i dr.), ali je potrebno
nastaviti i ira i sveobuhvatnija
istraivanja.
Andrija Zmajevi se rodio 1624.
(postoji i podatak 1628) godine
u Perastu, gdje je 1694. i umro.
kolovao se u Kolegiju Propagande u Rimu. Tu je stekao i titulu doktora teologije i filozofije. U
jednom periodu je u Kolegiju bio
i predava. Bio je opat peraki,
zatim nadbiskup barski i primas
srpski. Stolovao je u Budvi. Kao
pouzdani opunomoenik Rimske kurije Andrija Zmajevi je

odravao prijateljske i prisne

odnose sa najviim predstavnicima srpske pravoslavne crkve.
Zabiljeeno je da je patrijarh
Arsenije III arnojevi boravio
vie dana kod Zmajevia u Perastu. Sauvan je i dio njihove
medjusobne prepiske. Andrija
Zmajevi se po nalogu Rima
povezao sa bratstvom manastira
Mileeva koje je u tom periodu,
vrlo brojno, bilo osiromailo pa
je izlazak iz tekoa trailo u povezivanju sa rimskom crkvom.
Najpoznatije Zmajevievo djelo
je Crkveni ljetopis. Ono predstavlja jevrejsko-hriansku istoriju sa elementima svetovne istorije, a koji su povezani sa istorijom hrianstva od postanka
svijeta (sve na osnovu Biblije) pa
do njegovoga doba. Za svetovnu
istoriju Zmajevi je koristio:
Seneku, J. Flavija, Strabona,
Luktancijusa, Prokopija, dok je
za istoriju Slovinjana koristio:
Il Rengo degli Slavi, djelo M.
Orbina, zatim K. Porfirogenita, Popa Dukljanina ,Baronija,
M. Mikonija, T. Marnavia,
I. Lucia, Kotorski zakonik,
peraku hroniku, pisma raznih
papa i dr. Ovo Zmajevievo
djelo ima veliki kulturnoistorijski znaaj zbog injenice da

Crkveni ljetopis je sauvan u

dva primjerka: jedan koji je pisan
latinicom na narodnom jeziku
(Arheoloki muzej u Splitu) i
drugi slavinskolatini, pisan
dvostubano, sa jedne strane
irilicom a sa druge strane je latinski tekst. Prvi dio ovoga rukopisa se uva u Vatikanu a drugi u
Veneciji. O ovome spisu Milorad
Pavi je zapisao: Pisan je kao
informacija, kao memorijalni
akt o stanju i tekoama Slovena na Balkanu, i namijenjen je
kako domaoj publici obje vjeroispovijesti, tako i najvioj vlasti u Rimu, s preporukom kako da
se najbolje pomogne ujedinjenje i
oslobodjenje njegovog naroda.

Bista Andrije Zmajevia

u Pranju
je to prvo ovakvo djelo koje je
napisano na narodnom jeziku.
Njime otpoinje i naa barokna
istoriografska proza. Napisao
je i dva prigodna pjesnika sastava: Slavinska Dubrava i
Tripu Skuri, ( pisani latinicom
iu maniru dubrovake poezije),
kao i pjesmu Od pakla i Epski spjev o perakom boju 1654.
godine.

Latiniki
rukopisi
Andrije
Zmajevia pokazuju da on vjerno slijedi onovremensku tradiciju june zone latinike grafije.
Zmajevi je esto i dugo praktikovao i upotrebu irilice. Onovremeni balast irilikog slovnog
fonda Zmajevi je u znaajnom
dijelu uspio da osmisli i funkcionalno upotrijebi. Obje verzije
njegovog Ljetopisa su utemeljene
na tokavtini. Latinika verzija
je okrenuta primorsko-dalmatinskoj, odnosno, dubrovakoj
italakoj publici, a irilika verzija ima ambiciju da nadvlada
dijalekatske razlike u okvirima
tokavtine.
Latiniki spisi Andrije Zmajevia
su pisani (i)jekavski, a (i)jekavca
esto otkriva kroz kompletan rukopis i irilina verzija Crkvenog
ljetopisa, u kojoj je autor restituirao jat namjenjujui mu
varijabilnu vrijednost. Ikavizmi
su knjiki, dok priroda i udio
ekavizama, uglavnom, odgovara
dijalekatskoj realnosti perakog
govora.
Prethodno napisano predstavlja samo jedan insert iz bogatog
opusa Andrije Zmajevia, koji,
nesumnjivo, zasluuje da se i
struka i nauka podrobnije bave
njegovim ivotom i djelom.

15

NA UU BOJANE

BENEDIKTANSKI MANASTIR SVETI NIKOLA

Marijan Premovi

rednjovjekovna istorija benediktanskog manastira Svetog

Nikole gotovo da je nepoznata.
Ona je do sada ostala na periferiji
naunog ineteresovanja, izuzev
njenog uzgrednog pominjanja u
sklopu velikih sinteza, u istorijskoj literature nije nigdje zasebno opisivana, tako da ne postoji
studija koja tie naznaene teme.
Benediktanska opatija Svetog
Nikole nalazila se na desnoj obali rijeke Bojane, na tom mjestu
danas se nalazi selo enkol
(inkola), nedaleko od njenog
ua u Jadransko more. Dolazak
benediktanaca na Bojanu i osnivanje manastira obavijeni su
neprozirnim velom tajne. Blaga
klima, dosta pitke vode, obradivo zemljite i zaton pogodan za
pristajanje manjih brodova privukli su benediktanske monahe.
Jnje Duklje pod Vojislvom,
Mihilom i Bodinom veoma je
izmijenilo politike prilike, i znatno olklo osnivnje benediktanskih mnstir n teritorijm
pod njihovom vlu. Dukljnski
vldri bili su nklonjeni benediktinskom redu, o emu svedoi i
njihov odluk d se shrnjuju
u mnstiru svetih Sr i Vkh.
Pored tog, delovnje benediktinc ssvim izvjesno je ilo
n ruku Mihilovim i Bodinovim nstojnjim d n podruju
dukljnske drve stvore vrstu
crkvenu orgnizciju Brsku
mitropoliju koj je osnovn vjerovtno 80-ih godin XI vijeka.
Benediktanci su uestvovali u
diplomatskim misijama, pruali gostoprimstvo vladarima i
drugim znaajnim linostima,
posredovali prilikom izvrenja
kupoprodajnih i drugih ugovora,
kreditora, epitropa testamenata,
poneki su su zauzimali episkopske poloaje, bavili se literarnim
i umjetnikim stvaralatvom,
odgojem mladih oblata i drugih
klerika, vjerovatno su primali
na kolovanje sinove gradskih
patricija i drugih uglednih ljudi
koji nisu bili za crkveni ivot.
U pisanim dokumentima manastir Sveti Nikola prvi
put se pominje u buli

16

Klimenta VI od 31. jula 1346.

Papa u njoj istie da je u Svetom
Nikoli nakon smrti opata Petra
conventus minime existebat
(zbor jedva postojao), te da je
manastir gotovo zapustjeo. Papa
Inoentije VI poslije Petrove smrti postavio je za opata Sv. Nikole
Dubrovanina Jovana (27. X
1354. godine). Fragmentalni podaci pokazuju da je tih godina
monah Pavle iz Svetog Nikole
odravao veze sa poslovnim
ljudima iz Dubrovnika. Pavle je
uivao veliki ugled meu monasima, a nakon smrti opata Jovana papa Inoentije VI postavio
ga je za opata Svetog Nikole (2.
novembra 1356. godine). Prem
jednom ugovoru od juna 1406.
godine, ulcinjskog episkopa
Matiju zastupao je monah ore
iz Sv. Nikole. Vano je istai da
se ova benediktanska opatija nalazila se na granici Barske arhepiskopije i Ulcinjske episkopije u
iji je sastav zvanino ulazila.

ja Mleanima Sveti Nikola je

pomenut: graeni Ulcinja zahtijevali su da se ljudima iz manastira Svetog Nikole zabrani
kupovina stranog vina sve dok
ima zaliha domaeg. U drugoj
polovini 1409. godine mletaka
strana vodila je pregovore sa
Jelenom Bali, u toku pregovora Mleani su traili da cijela
Zabojana sa manastirom Svetog
Nikole pripadne njima. Sva nastojanja Venecije da dobiju manastir pokazala su se neuspjenim,
teritorija oko opatije ostala je u
rukama Bale III, koji je pokraj
manastirskog zdanja podigao
utvrenje u namjeri da Mleene
sprijei da slobodno plove Bojanom. Ugovorom zakljuenom
u Vuitrnu 22. aprila 1426. godine izmeu srpske Despotovine
i Mleana, opatija Svetog Nikole
ostala je na teritoriji pod kontrolom del prefato Magnifico Signor Zorzi sa svim svojim pravima i meama.

U srednjovjekovnim pisnim
izvorim rijetki su pomeni ove
benediktanske opatije. Vie podataka sauvalo se iz perioda
mletake vladavine. Velike drutvene i politike promjene u
XV vijeku uticale su na poloaj
bednediktanskih manastira na
potesu od Ljea do Bara. Opatija Sv. Nikole imala je izuzetan
strateki poloaj, Mleani su
pokazali veliki interes za nju za
vrijeme sukoba sa Balom III u
Prvom skadarskom ratu (1405
1412). U ugovoru od juna
1405. godine o predaji Ulcin-

Dragocjeno svjedoanstvo o
proslavi Uskrsa u Svetom Nikoli ostavio nam je Grk Mihailo
Apostoles. On je 1467. godine
boravio u manastiru, u svom
putopisu saoptava nam da se
na bogosluenju u crkvi okupio
veliki broj ljudi. Poslije slube
jedan ovjek u tui je ubijen, a
okupljeni su pjevali alopojke.
Grk pie da su dva monaha u
nekom momentu izala iz crkve
pjevajui pohvale u ast ubijenog. Sam dogaaj i itav ambijent ostavili su snaan utisaka na
Apostolesa.

Sv. Benedikt

U drugoj polovini XV vijeka

benediktanske opatije ivjele su
u neprestalnom strahu i zebnji od
osmanske opasnosti. Opatija Sv.
Nikole nala se na jakom udaru
1478. godine. Sledee godine
skadarski knez i providur predali su Skadar Osmanlijama. U
tim tekim prilikama opatija se
nalazila u nezavidnom i tekom
poloaju, stoga je broj monaha
opao, ali je ipak uspjela nekako
da preivi. Sredinom XVI vijeka
na elu opatije nalazio se opat Avgustin Nigro, koji vjerovatno nije
svo vrijeme boravio u manastiru.
U tom periodu opatija je imala
svog prokuratora Jakova Dugarija. Danijel Fratieli saoptava
nam da su monasi opatiju Svetog
Nikole definitivno napustili poto
su Osmanlije osvojile Bar i Ulcinj
1571. godine. Ostaci benediktanske opatije Sv. Nikole uniteni
su gotovo u potpunosti, danas na
tereni su slabo vidljivi. Nlost,
ovaj znaajni benediktanski manastir rheoloki nije ispitn.
Na kraju moramo istai da
ovim tekstom nijesu zaokruena
sva razmatrana pitanja i nijesu
iscrpljene sve mogunosti za
istraivanje benediktanske opatije
Svetog Nikole. Jedan od razloga
je uslovljenost ogranienog obima ovog teksta, pa to ostavljamo
za neku drugu priliku. Cilj nam je
da naunu panju skrenemo na na
ovaj bedeniktanski manastir i da
pruimo nov doprinos nunim
sznnjim o noj ukupnoj srednjovjekovnoj prolosti.

STARI GRAD BUDVA

MISTERIJA, KULTURA I DUH MEDITERANA

Aet Salh
Svaki kamen stare Budve je pun istorijskih legendi. U tom kamenu su sadrana sva sjajna i teka vremema u kojima
su se reali Grci, Rimljani, Sloveni, Saraceni, Turci, Mleci, Austrougari i Francuzi.

pijajui duh prirode ljudi

su ovdje svojom matom i
rukama gradili i stvarali i tako,
svojim stvaralatvom, dopunili
svoj prirodni muzej. I sve to
se slikom i rijeju moe rei o
ovom gradu, samo je skromni
nagovjetaj onoga to se moe
doivjeti. Bogatstvo duha grada
koje svaki put osjetim kada ga
posjetim, istorija koja se moe
vidjeti po zidinama grada, a
posjeta gradu je uvjek kao prva
posjeta zbog njegove misterije,
sa istim pitanjima... Grad koji
nikog ne ostavlja ravnodunim.

mima sa kulama, kapijama i tvravom. Dananji izgled bedema,

uglavnom potie iz srednjeg
vijeka. Mleani su tokom svoje
vievjekovne vladavine izvrili
brojne prepravke i nadziivanja
na bedemima.

Gradska tvrava, dananja Citadela, kao dio fortifikacionog

sistema, takoe potie iz srednjeg vijeka. Podignuta je na
antikim temeljima, a vremenom je dogradnjama izmijenjen njen prvobitni oblik. U
grad se prvobitno ulazilo kroz
etvoro vrata rasporeenih po
Stari grad Budve podignut je na antikom sistemu na sve etiri
ostrvcu koje je pjeanom prev- strane svijeta. Istona i juna
lakom bilo spojeno sa kopnom i
vremenom preraslo u poluostrvo.
Ovakva poluostrva su prava
rijetkost i nazivaju se tombolo.
Meu najpoznatijim tombolima
je Sveti Stefan, dok se za Budvu
i zaboravilo da je to bila.
Arheoloki podaci potvruju da
je prvobitno naselje na ovom
mjestu formirano prije grke
kolonizacije Jadrana i da je egzistiralo kao Ilirski grad pod imenom Butua ili Budua. Iako vie
puta mijenjan, podizan je uvijek
na istoj osnovi.
Stari grad ini jedinstvenu arhitektonsku i urbanistiku cjelinu
koja kao naselje postoji jo od
antikih vremena. Istorijski izvori,
pisani spomenici i bogatstvo arheolokog materijala ukazuju na
to da Budva predstavlja jedan
od najstarijih urbanih centara na
Jadranu, star preko 2.500 godina. Svaki kamen stare Budve je
pun istorijskih legendi. U tom
kamenu su sadrana sva sjaj-na
i teka vremema u kojima su se
reali Grci, Rimljani, Slove-ni,
Saraceni, Turci, Mleci, Austrougari i Francuzi.
Posebna atrakcija Starog grada
su njegove zidine koje najveim
dijelom potiu iz srednjeg vijeka,
iz perioda Mletake vladavine.
itav Stari grad je opasan bede-

vrata su zazidana. Unutar bedema

je stari grad sauvao mreu uskih
ulica sa pjacetama, uokvirenim
kamenim skalinama i fasadama
sa malim prozorima i klesanim
okvirima, balustrima, bronzanim
zvekirima i feralima.
Posebnu panju zasluuju njeni
sakralni objekti: crkva Santa
Marija in Punta, mala crkva
Svetog Save, crkva Svetog Ivana
i crkva Svete Trojice.
Gradska tvrava Citadela na

uzvienom je mjestu, a na njenom

vrhu je ljetnja pozornica na kojoj
se odigravaju nezaboravne scene
i prizori Grada teatra. Citadela,
potie jos iz V IV v.p.n.e. Na
najvioj taki je srednjevjekovna
kula a pored nje je vidljiva
osnova crkve Sv. Marije po kojoj
je cijelo utvrdjenje kastel
nosio naziv Kastel Sv. Marije.
Sv. Marija in Punta je najstarija
precizno datovana graevina,
a izgraena je 840.g. Crkva
Sv. Trojice sagraena 1804.g.
ispred ove crkve se nalazi grob
poznatog knjievnika i diplomate
Stefana
Mitrovog
Ljubie,
koji je zastupao ove krajeve u
austrijskom parlamentu u Beu.

Antika nekropola otkrivena je

sluajno 1937. godine prilikom
kopanja temelja za gradnju hotela
Avala. Tada je otkopan jedan
broj grobova iz helenistikog
i rimskog perioda u kojima je
pronaen dragocjeni materijal,
posebno zlatni i srebrni nakit.
Dosadanja iskopavanja u kojima
je otkriveno 450 grobova pokazuju
da je nekropola bila u upotrebi
vie od jednog milenijuma.
Radi se o dvije velike nekropole

koje su hronoloki i kulturno

razdvojene. Starija nekropola
pripada periodu helenizma (od
IV do I vijeka prije nove ere). Iz
tog perioda pronaeno je dosta
keramikih posuda, djelova linog naoruanja i nakita. Mlaa
nekropola pripadala je rimskom
periodu (I II vijek nove ere).
Iz tog perioda pronaene su
spe-cijalne keramike, staklene
i kamene urne, jer se tada primjenjivao ritual spaljivanja
pokojnika. Na osnovu iskopina
moe se zakljuiti da je rimska
Budva svoj ekonomski i kultumi
procvat doivjela tokom I i II
vijeka.
U zemljotresu 1667. g. Budva
je sruena a na temeljima starih
zidina podignute su nove. Jo
jednom su bivale oteene u
zemljotresu 1979. g. poslije kojeg
je itav grad obnovljen i ureen.
Danas urbani prostor grada odie
jedinstvom, zahvaljujui skladu
spleta uliica i trgova iz kasnog
srednjeg vijeka koji ine cjelinu
sa vrstim bedemima, njihovim
kulama i gradskim kapijama. Tu
gdje se nalaze brojne galerije,
butici, barovi i ugodni restorani
i gdje se miris mora i prene ribe
prepliu se sa zvucima muzike u
vrelini ljetnje noi.

Utvreni grad na ovom

prostoru je postojao jo
u doba antike. Istoriari
veruju da je prvobitno
bio ostrvo, koje se kasnije spojilo sa obalom i
napravilo zemljouz.
U svojoj nadahnutoj, velianstvenoj igri, u svojoj boanskoj inspiraciji, priroda je Crnu Goru
zasula biserima, kao da je htjela
da pokae svo svoje umijee.
Opisujui njenu ljepotu, pjesnik
kae: I udim se suncu kako
moe zai kad ljepote ove nigdje
nee nai.

17

PETROVAKO KULTURNO NASLJEE

MALI MEDITERAN
Mirko Jakovljevi
Brojni kulturno istorijski spomenici na podruju koje zahvata priobalje Petrovca na moru, svrstavaju to mjesto u
najzanimljivije, samim tim i najposjeenije turistike destinacije

etrovac na moru prepoznatljiv

je po prelijepim plaama, ali
i bogatoj kulturnoj ostavtini.
Naime, retka su mjesta koja
batine brojne kulturno istorijske
spomenike kao to ima nekada
skrovito mjesto koga su, u onom
turistikom smislu ezdesetih godina prologa vijeka, otkrili studenti beogradskog univerziteta.
Priu o Petrovcu, poinjemo sa
ostrvom Kati i crkvicom Sveta
neelja, prepoznatljivim brendom
ne samo Petrovca ve i cjelokupnog crnogorskog primorja. Datira iz 15 vijeka a prema predanju
hram je sagradio moreplovac koji
je na toj hridi nakon brodoloma
naao utoite.

jetkama ostavio neizbrisiv trag.

Ljubav u tradicionalnom shvatanju na prostorima nekadanje, ali

i dananje Crne Gore duboko je
ukorijenjena u genima naroda na
tom podneblju. Tako je u legendu
otila evojka Rua, koja se, da bi
ostala vjerna vjereniku Stevanu,
sa najistaknutijeg rta zapadno od
Petrovca bacila u more beei od
otmiara. Sauvala je ast i obraz
kao i priu o vjenoj ljubavi i rtu
koji dobi ime Skoievojka. Sve
to zapisao je u spisima Stjepan
Mitrov Ljubia koji
je i u svojim pripov-

tome to nigde kao tu, nema vie

podignutih manastira i hramova.
Kompleks Reevii iznad naselja Perazii kao da sam govori o
prohujalim vremenima. Ovdje se
i danas moe uti pria o stubu
gde su Patrovii stavljali bokal
vina za prolaznike. Iz jednog
takvog bokla vino je pio i kralj
Stevan Prvovenani 1226. god.
Upravo je on podigao crkvu uspenja svete Bogorodice.

Crkva svetog Tome u Petrovcu

na moru, malih je dimenzija. Podignuta je od klesanog kamena.
Sauvala je sve od svoje ljepote.
U porti crkve sahranjen je Duan
Gregovi ministar inostranih
poslova u tadanjoj Kraljevini
Crnoj Gori. Tu je i vjena kua
kapetana duge plovidbe Stjepa
Medina koji je brodom 1878.god,
dovezao topove sa kojima je kralj
Nikola osvojio Niki.

I stoljetni empresi ponosno zaklanjaju jo jedan boji hram, crkvu svetog Nikole. Taj hram esto
Manastir Gradite
pohode vjernici. itavo podruje
Car Duan. Na njenom mjestu Crkva svetog Nikole podignuta
Petrovca na moru poznato je po
1770. god. sagraena je crkva je 1116. god.. Sadanja crkva
posveena svetoj Trojici. Neiz- svetog Save podignuta je na
brisiv trag u tom kraju ostavio mjestu gdje je bila crkva koja
je arhimandrit Dimitrije Perazi. se pominjala jo 1500 te godine.
Njegovom zaslugom podignuta Dananji hram izgraen je 1863.
je i otvorena osnovna kola u god.
Reeviima. Danas je tu Javna
Petrovac na moru ima i jedinstustanova Spomen dom Reevii.
ven Kasnoantiki mozaik koji se
To je jedinstvena kua slikara,
nalazi na lokaciji Mirita. Otistoriara i umjetnika.
kriven je 1902.god. Datira jo iz

4 vijeka. Na kraju treba pomenuti
I manastir Gradite smjeten je
i ustanovu Crvena komuna koja
u blizini Petrovca. Odmah iznad
je na neki nain i ukupni nosilac
Buljarice na dva ipo kilometra
kulturnih sadraja u Petrovcu.
prema Baru. Prvi put se pominje
Sve reeno je dovoljan poziv
1305. god. u povelji kralja Miluda se posjeti Petrovac na moru,
tina. Ktitori manastira su iguman
mjesto koje se sve vie od strane
Dimitrije i Stefan Davidovi.
zadovoljnih turista koji su boKompleks ine tri crkve. Crkva
ravili u njemu naziva i Mali meduspenja presvijete bogorodice je
iteran.
mala crkva sa bogatim ikonopisom.
Manastir Reevii

18

Druga crkva posveena je svetom Stefanu a sagradio ju je

Manastir Tome

STARI BAR

MUZEJ I NEISCRPAN IZVOR NOVIH SAZNANJA

Anastazija Miranovi

tari grad Bar predstavlja najveu, uglavnom srednjovjekovnu, urbanu aglomeraciju u

ruevinama u Crnoj Gori i jedini
je utvreni grad na naem primorju koji nije smjeten na morskoj
obali. U pitanju je jedini spomenik kulture koji pripada prvoj kategoriji zatienih kulturnih dobara u okviru optine Bar i koji bi,
u doglednom vremenu, mogao
da se nae, i to s punim pravom,
na lisiti UNESCO-ove kulturne
batine. Ne ine samo prirodne
specifinosti ovaj drevni grad
jedinstvenim. Ovdje je ustolien
prvi dukljanski/crnogorski kralj,
ali i ustanovljena Barska nadbiskupia/arhiepiskopija, napisano prvo knjievno djelo u junih
Slovenea. Sve to govori koliko je
ovaj drevni grad vaan za istoriju i kulturu Crne Gore, ali i grad
koji neosporno posjeduje univerzalne kulturne vrijednosti.
Meutim, iako su neke graevine
unutar starog grada obnovljene
(carinarnica, tursko kupatilo,
crkva Sv.Venerande, crkva Sv.
Marka, crkva Sv.Jovana, damije,
sat kula, epikopska i neke gradske palate, barutana i sl.), mora
se istai da Stari Bar jo uvijek
nije dobio adekvatan tretman i
kulturno-turistiku valorizaciju.
Ovaj svojevrsni muzej pod vedrim nebom vapi za ivotom
u punom smislu te rijei. Naravno, ne bilo kakavim ivotom
ve ivotom kakav ova srednjevjekovna Pompeja zasluuje.
ivotom, kji bi uvaavao i na
odreeni nain, upranjavao
specifinosti civilizacijskog hoda
na ovom prostoru. Dakle, Stari
Bar je neophodno revitalizovati i
staviti u funkciju turistikog razvoja, potujui principe odrivosti
i ne naruavajui pri tom njegove
arhitektonske, umjetnike i kulturne vrijednosti.
Stari Bar je smjeten na stjenovitim padinama planine Rumije,
na zaravnjenoj krenjakoj stijeni, sa koje se prua predivan
pogled na Barsko polje i Jadransko more, od ijih obala je
udaljen 4 km. Na povrini od
oko 4 hektara nalazi se najvee

i najznaajnije srednjevjekovno
arheoloko nalazite na Balkanu.
Sa sigurnou se Stari Bar u istorijskim izvorima pominje u X vijeku, kao i kod cara Konstantina
Porfirogenita u XI vijeku. Njegovo postojanje pod razliitim,ali
slinim
imenima-Antipargai,
Antibareos, Antibaris, Antibari,
Antivari, Bar... uslovljeno je
smjenom njegovih vladara.

koji ostavlja Vladimira da vlada,

sada kao vazal, sve do 1016.godine, kada ga na prevaru ubija
Samuilov sinovac Vladislav. Vizantija je opet na ovim prostorima dominantna 1018. godine i
njima vlada sve do sredine XI vijeka. U uvenoj barskoj bitci na
Tuemilu, iz 1042. godine ovo
podruje ponovo ulazi u sastav
Dukljanske drave. Neto kasnije, 1077/8. godine, nasljednik
Istorijat Starog Bara ukazuje na kneza Vojislava, Mihailo krunie
heterogene uticaje i bogatu kul- se za kralja.
trunu prolost. Kada je osnovano prvo naselje na podruju Tako Duklja postaje kraljevinom,
koje zauzima Stari Bar nije tano a za vrijeme njegovog nasljedniistorijski utvreno. Meutim, ka Bodina (1081-1101), Dukljanarheoloki nalazi ukazuju na ska odnosno Barska episkopija
postojanje organizovanog ivota se 1089. godine uzdie u rang
na ovome mjestu jo u praisto- arhiepiskopije, odnosno nadrijskom, odnosno ilirskom, za- biskupije sa sjeditem u Baru, po

tim, grko-ilirskom, rimskom,

odnosno ranovizantijskom periodu. Doseljavanjem slovenskih plemena u Prevalis-rimsku
provinciju u VII vijeku dolazi
do njihove hrianizacije. U
VIII vijeku ovdje je postojala
episkopija koja je bila potinjena
Drakoj arhiepiskopiji. U IX i X
vijeku, grad je pod vizantijskom
vlau. Krajem X vijeka Bar je
u sastavu kneevine Duklje,
kojom vlada knez Vladimir. On
je vladao Dukljom od oko 9901016. Ovdje se moramo zadrati
na onom dijelu istorije koji ove
prostore i usude svrstava u jednu
od najljepih i najtraginijih istorijsko- ljubavnih saga - saga
o Vladimiru i Kosari (balkanski
pandan Romeu i Juliji). Dakle,
krajem X vijeka (977.), Duklju
osvaja makedonski car Samuilo

emu i slovi sa prefiksom Barska.

Jurisdikcija barskog nadbiskupa
daleko je prevazilazila granice
dukljanske drave. Vizantija opet
vlada Barom u periodu od 1166.
godine do 1183.godine kada ova
teritorija, kao i ostali primorski
gradovi, ulazi u sastav srednjevjekovne drave Nemanjia. Za
vrijeme Nemanjia, pod ijom
vlau je Bar bio 180 godina,
prvi put se naziv grada pominje
u dananjem obliku. Nemanjie
s trona u Baru smjenjuju zetski
vladari Balii, 1360.godine, koji vladaju do 1405.godine, kada
vlast u Baru preuzimaju Mleani
i njime vladaju do 1412. godine.
Zatim je Bar opet u rukama
Balia do 1421., a potom su se
smjenjivali jedan za drugim vladari - despot Stefan Lazarevi,
ure Brankovi i Stefan Kosaa.

Mleani ponovo gospodare gradom pod Rumijom 1443.godine

i u njemu ostaju do 1571. godine,
kada ga zauzimaju Turci. U rukama otomanske imperije Bar e
biti puna tri vijeka, odnosno 308
godina, do 1878.godine, kada ga
oslobaaju Crnogorci kojima je,
na osnovu Berlinskog kongresa
konano pripao 1882.godine.
Treba istai da je Bar u srednjevjekovnom periodu uivao svoju autonomiju, imao je svoj Statut
i novac. Predstavljao je znaajan
trgovaki, zanatski i duhovni
centar na ovom dijelu Jadranske
obale, a i njegovog zalea. Bar
je razgranatom mreom puteva,
na pogodniji nain od ijednog
drugog primorskog grada, bio
povezan sa balkanskim zaleem.
Morem je, takoe, bio povezan
sa daljim prekomorskim krajevima, pa ne udi podatak da je sve
do osloboenja od Turaka upravo Bar, a ne Ulcinj, bio glavno
pristanite Skadra.
Stari Bar, kakvog danas poznajemo, datira iz srednjevjekovnog i turskog perioda. Grad
je opasan masivnim bedemima i
bastionima - kulama. U utvreni
dio grada ulazilo se kroz dvije
gradske kapije koje se smjetaju
u vremenski okvir od IX-XI vijeka. Kako se grad irio u kasnom srednjevjekovnom periodu
i u vrijeme Mletake vladavine,
stari bedemi su rueni i podizani
su novi, shodno potrebama. U
sjeverozapadnom dijelu najstarijeg trougaonog segmenta grada
na istaknutom mjestu je podignuta odbrambena citadala, tzv.
Tatarovica. U okviru gradskih zidina prvobitno je postojala, kao i
u ostalim starim primorskim gradovima, pravilna mrea gradskih
ulica, koja je, vremenom, uslijed
proirivanja grada, pretrpjela odreene izmjene. U peridu turske
vladavine (od 1571. do 1878.
godine), grad dobija vodovod
sa pitkom vodom i brojne objekte koji su doprinijeli njegovom karakteristinom izgledu akavadukt, barutana,
hamam, sat kula i sl. U
samom gradu identi-

19

fikovano je 250 objekata razliite

namjene - sakralne, stambene,
javne, vojne i sl. Stilski, oni se
vezuju za razliite epohe - romaniku, gotiku, renesansu i balkansko-orijentalne uticaje. Nerijetko
se na jednom spomeniku oituju
preplitanja i proimanja vie
stilova, i predstavlja pravi raritet
pronai, ne samo u Starom Baru,
nego i u drugim gradovima naeg
primorja graevinu sagraenu u
odreenom istom stilu.
Danas Stari Bar predstavlja svojevrsni muzej arheologije i graditeljstva, neicrpan izvor novih
saznanja. Domai i strani arheolozi i drugi strunjaci u kontinuitetu istrauju ovo podruje,
mada se nerijetko deava i da
se prilikom iskopavanja temelja za nova zdanja, dolazi do
fantastinih otkria kojih smo
svjedoci poslednjih godina.
Nakon zemljotresa iz 1979. godine poinju znaajna sistematska istraivanja, koja, iako nisu
zavrena u potrebnom obimu,
rezultiraju
rekonstrukcijama
odreenih objekata.
Istorijski izvori biljee postojanje dvadesetak crkava u srednjem
vijeku u Starom Baru, od kojih je
do danas sauvano desetak, uglavnom u ruevinama. Meu njima
se izdvajaju: crkva Sv.Teodora,
podignuta izmeu IX i XI vijeka,
na ijem je mjestu kasnije podignuta crkva Sv.ora, zatim crkve
Sv.Nikole i Sv. Marka iz XIII vijeka, crkva Sv. Katarine iz XIV,
crkva Sv. Venerande iz XIV-XV
vijeka, crkva Sv. Jovana (1927.),
nastala na temeljima neke starije
graevine, najvjerovatnije iz XV
vijeka i sl. Jedna od najznaajnijih
graevina crkvenog graditeljstva u Starom Baru je, svakako,
episkopska palata, podignuita u
periodu od XII do XV vijeka. U
zdanju su pronaeni ostaci fresko
ivopisa, kao i ploa sa tekstom
iz 1400. godine.
Meu spomenicima islamske arhitekture, koji su u konanom,
dali poseban peat starobarskom
graditeljstvu, svakao se izdvajaju
damije, od kojih je Omerbaia
damija u Starom Baru ( datuje
se u kraj XVI vijeka), proglaena
za spomenik kulture pod posebnom zatitom. Takoe, po svojim graditeljskim, istorijskim i
spomenikim osobenostima specifina je

20

kanjevia damija, koja se nalazi neposredno uz zidine starog

jezgra grada. Podignuta je sredinom XVIII vijeka, a nedavno je
obnovljena. Starobarska arija
u podgrau, iz turskog perioda,
daje poseban arm gradu, pa je,
i pored nestrune dogradnje i obnove objekata u ariji, zadrala
trgovako-zanatski duh.
Osim sakralnog graditeljstvakatolikog, pravoslavnog i islamskog, u Starom Baru postoji
znaajan broj graevina profanog karaktera, stambenih i
javnih objekata, koji su nastajali
i nestajali u razliitim periodima
i u diferentnim stilovima. Bilo
je tu i jednostavnih i skromnih
graevina, ali i raskonih, bogato
dekorisanih palata. Od javnih
graevina posebnu dra i simbol
grada ini sahat kula iz turskog
peroda (1753), kao i hamam - kupatilo.
Ono najznaajnije to Stari Bar
ima i dok ima njega e i biti, to
su njegovi ljudi. To je suivot
tri vjere u jedinstvu razliitosti.
To je ono po emu se Bar prepoznaje i ime se ponosi. Multikulturlizam, multikonfesionalnost i multietinost ovih prostora
je iskonska i prava vrijednost
Starog Bara. Njegovi neimari i
danas grade, pa se tako u Baru istovremeno podiu konkatedralni
katoliki hram, pravoslavna crkva i centar islamske zajednice.
Takoe, treba pomenuti i Barski
ljetopis, jednu od najznaajnijih
tradicionalnih manifestacija kulture na ovim prostorima, koja
svojim nazivom posjea da je ba
ovdje u XII vijeku nastalo prvo
knjievno djelo junoslovenskih
naroda - Ljetopis popa Dukljanina ili Barski rodoslov. Tako se
savremena barska kultura permanentno i u kontinuitetu ispisuje u analnim izdanjima svog festivala i poasno zapoinje pred
kapijama starog grada.
Dakle, turistiki potencijali Starog
Bara su ogromni, i naalost, jo
uvijek neadekvatno valorizovani.
U poslednje vrijeme postoje indicije odgovornijeg, stratekog
odnosa prema ovom kultrnoistorjskom dragulju Crne Gore,
koji e, nadamo se, u dogledno
vrijeme dobiti i odgovarajue
mjesto kada je u pitanju kulturni
turizam nae drave.

FAKULTET ZA POMORSTVO U KOTORU

TRADICIJA I KVALITETNA
EDUKACIJA
Rua Danilovi
Nataa Gobovi

radicija organizovanog obrazovanja pomoraca u Boki

potie iz XVII vijeka, jo od
kole koju je vodio znameniti
Peratain, kapetan Marko Martinovi (1697-1698), a koju su, po
preporuci Mletake republike,
pohaali pitomci ruskog cara Petra Velikog. Pomorske vjetine
i pomorska znanja, po kojima
su Bokelji odvajakada poznati,
prenosili su se u porodicama s
koljena na koljeno, ali i po manjim grupama uenika buduih
pomoraca: mornara, oficira, kapetana, ratnih stratega i sl.
Pomorsku tradiciju nastavila je
sredinom XIX vijeka dravna
Nautika kola u Kotoru, a
Via pomorska kola u Kotoru,
kao prethodnica Fakulteta za pomorstvo, osnovana je 19. novembra 1959. godine.
kola je poela sa dva odsjeka:
nautikim i brodomainskim, a
ve 1960. godine formiran je i
pomorsko-ekonomski
odsjek.
Prilikom osnivanja primljeno je
prvih pet nastavnika u stalni radni odnos: dr Boidar Tripkovi,
istaknuti strunjak iz oblasti pomorskog obrazovanja, imenovan
za direktora kole; kapetan duge
plovidbe Milo Lipovac, istaknuti strunjak iz oblasti navigacionih nauka; profesor Duan Stani
matematiki pedagog; profesor
Predrag Kovaevi za engleski jezik, poznavalac engleske
strune pomorske terminologije
i dipl. ing Milan Trifunovi pro-

fesor mainske grupe predmeta.

Ubrzo nakon toga primljeno je
jo devet novih nastavnika. Tako
kadrovski ojaana, kola kolske
1965/1966. godine otvora jo dva
nova smjera i to: radio-telegrafski i turistiki odsjek.
U poetku je kola radila u prostorijama Srednje pomorske kole,
da bi 1972. godine bila konano
preseljena u vlastiti prostor, gdje
se i danas nalazi Fakultet za pomorstvo.
Uoavajui potrebu organizovanja naunoistraivakog rada
iz oblasti pomorstva i turizma,
1979. godine, osnovan je Institut za pomorstvo i turizam, a od
1985. godine on predstavlja organizacionu jedinicu Fakulteta
za pomorstvo.
Narastajue potrebe pomorske
privrede Crne Gore, koja je u to
doba bila u usponu budui da
su tada vrlo uspjeno poslovale
dvije pomorske kompanije (Jugooceanija - Kotor i Pomorska
plovidba Bar) diktirale su prerastanje Vie pomorske kole u
Kotoru u Fakultet za pomorstvo,
koji je zvanino poeo sa radom
1982.godine.
Ubrzo, osnivanjem organizaciono-eksploatacionog odsjeka
sa dva usmjerenja (za pomorsko brodarstvo i luku privredu)
omogueno
je
kolovanje
visokostrunog i rukovodeeg
kadra za cjelokupnu pomorsku

privredu, odnosno rukovodeeg

kadra za upravu u brodarskim
preduzeima, za luke, pomorske
agencije, pedicije, pomorsko
i transportno osiguranje, slobodne carinske zone, pomorsko
kolstvo itd, kao i kadra koji e
biti osposobljen da se uspjeno
ukljui u nauno-istraivaki
rad u oblasti pomorstva. Na taj
nain, na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru je 1982. godine
postojalo pet odsjeka: jedan na
etvorogodinjem studiju i etri
dvogodinja studijska programa.
Fakultet se od svog osnivanja
aktivno zalae za poboljavanje
kvaliteta nastave i za podsticanje naunog rada, ali u tom
nastojanju morao je da savlauje
brojne probleme. Potrebno je
bilo dva primijenjena studijska
programa prilagoditi novim
zahtjevima i omoguiti da prerastu u etvorogodinje studije.
Od kolske 1999/2000 godine
Fakultet za pomorstvo u Kotoru
dobio je novu organizacionu

kolski brod Jadran

strukturu: tri etvorogodinja

odsjeka (Odsjek za upravljanje
sa dva usmjerenja: pomorske
luke i pomorsko brodarsrvo), Pomorsko nautiki i Brodomainski
odsjek, na kojima je omoguena
tzv. stepenovana nastava (etvorogodinje i dvogodinje studije).
Isto tako postojao je i dvogodinji
odsjek za pomorske komunikacije i automatiku, koji je kasnije
transformisan u odsjek Pomorske
elektrotehnike.

Fakultet za pomorstvo u Kotoru

je prva visokokolska ustanova
u Crnoj Gori koja je ve 2000.
godine sertifikovana u skladu sa
sistemom kvaliteta ISO 9001.
Provjeru
primjene
sistema
kvaliteta i obnovu sertifikata
(koja se redovno vri svake tri
godine) obavlja Lloyd Registar.
Posjedovanje sertifikata kvaliteta te njegova redovna obnova
svake tri godine garancija su da
se u ovoj obrazovnoj instituciji
nastavlja dugogodinja tradicija
edukacije kvalitetnih kadrova u
pomorstvu, koji na reprezentativan nain predstavljaju na pomorski obrazovni sistem.

Zakonom o visokom obrazovanju na principima Bolonjske deklaracije Fakultet za pomorstvo

u Kotoru se prilagoava novom
reimu studija tako da je studijske 2004/2005. godine upisana Fakultet za pomorstvo u Kotoru
prva generacija studenata po bo- je moderna obrazovna institucija
lonjskom procesu.
za kadrove u pomorstvu u skladu
sa meunarodnim pomorskim
Danas na Fakultetu za pomorst- standardima, konvencijama i
vo u Kotoru postoje akademske preporukama. Obrazovanje poi primijenjene studije u trajanju morskih strunjaka odvija se u
od po tri godine (est semes- sklopu redovne nastave i posebtara), i to akademske studije na nih programa obuka i osposobljastudijskim odsjecima: Pomorske vanja u Centru za obuku pomoranauke (osnovne; postdiplomske ca. Ustanova je opremljena modspecijalistike i magistarske; ernom opremom za izvoenje
doktorske studije i Menadment nastave, kao i savremenom opru pomorstvu (osnovne; post- emom za praktinu obuku.
diplomske
specijalistike
i
magistarske studije i doktorske U posljednjih desetak godina
studije), te primijenjene studije: Centar za obuku pomoraca je
Nautika, Brodomainstvo i Po- modernizovan nabavkom nomorska elektrotehnika (trea go- vog navigacionog simulatora i
dina je diferencijalna).
izuzetno vrijedne i znaajne sigOd prole studijske godine urnosne opreme za spaavanje
2012/2013 uveden je novi studi- ljudskih ivota na moru. Fakukjski program postdiplomske tet raspolae sa dva moderno
specijalistke studije politehnika opremljena raunarska centra.
u pomorstvu.

U sklopuFakulteta za pomorstvo
Kotor, gotovo od samog osnivanja ove ustanove 1959. godine,
djeluje Pomorska biblioteka.
Biblioteka raspolae itaonikim
prostorom od desetak mjesta. Studentima, nastavnom osoblju i saradnicima Fakulteta za pomorstvo
u Kotoru Pomorska biblioteka
slui kao nezamjenljivo mjesto
za uenje, pripremu i realizovanje edukativnog i didaktikog
procesa, te kao solidna potpora
istraivakom i naunom rada
na Fakultetu. Pomorska biblioteka struna, visokokolska biblioteka koja nudi oko 6 hiljada
naslova (oko 13 hiljada primjeraka biblitekih jedinica). Korisnicima je na raspolaganju elektronski (online) katalog COBISS.CG. U pripremi je i drugi
elektronski (online) katalog pod
nazivom Centralni katalog pomorstva Crne Gore(CKPCG).
Kontinuirani rad na poboljavanju
kvaliteta nastave (ulaganja u
novu savremenu opremu za
izvoenje nastave, kako teorijske tako i praktine), ulaganje u
struno usavravanje nastavnog
kadra i podsticanje istraivakog
i naunog rada su preduslovi
da, iz godine u godinu, Fakultet
za pomorstvo u Kotoru biljei
poveano interesovanje studenata za upis na ovu obrazovnu
ustanovu, jednu od konstitutivnih
jednica Univerziteta Crne Gore.

21

MASLINARSTVO I TURIZAM

SVETO DRVO
Ilija Moric

aslinarstvo u Crnoj Gori

je tema koja privlai sve
veu panju naune, strune ali i
ire javnosti. To ne treba da bude
iznenaenje, jer se radi o grani
poljoprivrede koja je odgojila
brojne generacije u primorskom
dijelu Crne Gore. O nekadanjem
znaaju i veliinisvjedoe brojni
maslinjaci koji predstavljaju
neprocjenjiv genetski, kulturni,
nauni, ekoloki i ekonomski
resurs, ali i temelj i komparativna
prednost budueg razvoja. Sem
toga, radi se o velikom znanju
i iskustvu prikupljenom kroz
generacije maslinara. Meutim,
najvanija je ljubav prema ovom
svetom drvetu koja se u brojnim
porodicama prenosila sa koljena
na koljeno.
Ipak, brojni zaputeni maslinjaciu Crnoj Gori ukazuju da postoji nerazumijevanje i neodgovornost prema gore navedenim
injenicama. Uz to, sve je manje
mladih maslinara, nova znanja o
ulju i maslinama se sporo usvajaju, dok tvrdi stavovi i zastarjeli
naini rada u maslinarstvu i
dalje dominiraju. ini se da dva
razloga umnogome doprinose
opisanom stanju. Prvo, maslinarstvo je skup hobi. Istina
je da oprema za preradu maslina
prelazi vrijednost od nekoliko desetina hiljada eura. Stari maslinjaci zahtjevaju dodatni napor za
odravanje, naroito u uslovima
kada se stoni fond smanjuje, a
brojne porodice migriraju ka gradovima. Sadnja novog maslinjaka je zahtjevna investicija jer
podrazumjeva kvalitetne sadnice,
pripremu zemljita, rjeavanje pitanja navodnjavanja te strunost
da se svi navedeni poslovi efikasno obave. Sem toga, potreban je
zavidan nivo znanja i vetina da
bi se berba, prerada, skladitenje
i flairanje ulja uradila na pravi
nain. Drugo, maslinarstvo trai
strpljenje i upornost. Svako ko
je maslinar due godina, zna ta je
strpljenje i upornost, jer navedene
osobine svakodnevno trenira. ini
se da ova vievjekovna biljka ne
mari mnogo za planove, vizije,
misije i druge popularne menadment

22

termine, ukoliko iste ne prati

odgovornost i kontinuitet u radu,
stalna ulaganja u svim oblicima i
ljubav prema ovom poslu.Drugim
rijeima, (pre)velike ambicije,
(ne)realna oekivanja i perfektno
napisani biznis planovi maslinara
poetnika ne mogu da poure
maslinu.
Maslinarstvo u Crnoj Gorise ne
moe pohvaliti zadovoljavajuim
obimom i dinamikom razvoja.
Iako Crna Gora raspolae sa blizu
pola miliona stabala, postoji dosta prostora da se taj broj uvea i
do nekoliko puta. Pribliavanje
EU nas navodi na razmiljanje
o toj temi, ali za eljeni broj stabala je potreban malo vei napor
od pukog planiranja. Vano je
napomenuti da odgovornost za
(ne)razvoj lei na vie mjesta.
Od maslinara, preko medija,
potroaa do nadlenih organa.
Da bi dolo do uspjeha potrebno
je da se svi kreu u istom smjeru. Ipak, spisak tu ne zavrava.
Treba se podsjetiti da turistiki
sektor moe u velikoj mjeri doprinjeti afirmaciji maslinarstva
kroz svoju djelatnost. Restorani,
turistike agencije i hoteli su
samo jedan segment ukupne industrije putovanja, koja moe
dati svoj doprinos. Zauzvrat,
obogatie svoju ponudu, realizovati viu turistiku potronju,
iskazati drutvenu odgovornosti
i svoju zainteresovanost za probleme u irem drutvu.
Podsjetimo se jo nekih koristi od maslinarstva. Zatita od
poara je jedna od kljunih uloga
koju ureeni maslinjaci imaju u
primorskom pojasu. Oieni i
pokoeni, pristupani, sa sistemima za navodnjavanje, idealna
su preventvna mjera za nesavjesno ponaanje onih koji poare
izazivaju. Sem toga, maslinjaci
doprinose atraktivnom kulturn-

om pejzau, kao neprocijevnjivoj estetskoj turistikoj vrijednosti koja govori o radnim navikama i odgovornosti lokalnih
stanovnika. Vano je napomenuti
da maslina kao zatiena kultura,
moe doprinjeti ouvanju prostora od pretjerane izgradnje, esto
neplanske i stihijske. Velike povrine koje su na meti apartamanizacije mogu se jedinim dijelom pretvoriti u plodne maslinjake. Time se kreiraju tampon
zone izmeu urbanih naselja i
podruja ouvane samonikle vegetacije (npr. makija, garig). Sem
to obezbjeuje maslinovo ulje,
stone masline i druge proizvode,
maslinarstvo je kreiralo poseban
nain ivota i rada, vjerovanja i
obiaja. Tako je buduim generacijama ostavljena bogata nematerijalna kulturna batina, koja se
mora sauvati kao dio kulturnog
identiteta, ali i valorizovati kroz
turistiku djelatnost. Naime, stil
ivota i rada maslinara, maslinjaci, mlinovi i konobe, kamene
kue poput etno muzeja sa tradicionalnom avlijom i drugi elementi su neprocjenjivi resursi
razvoja tzv. alternativnih vrsta
turizma, a prije svega, popularno
nazvanog, agroturizma. Agroturizam ili turizam na poljoprivrednim gazdinstvima (koja odravaju
poljoprivrednu proizvodnju) je u
brojnim iskustvima zemalja Evrope i svijeta prepoznat kao mehanizam ouvanja farmi i ruralnog
naina ivota.
Poznato je da turizam prua velike anse za razvoj, ukoliko je
njegov razvoj planiran, organizovan i kontrolisan na pravi
nain. Jedan od naina korienja
turizma jeste usmjeravanjem
turistikog prometa ka ruralnim
podrujima, pri emu se mogu
ostvariti najmanje dvije koristi.
Prva, vii stepen zadovoljstva
naih turista novim i autentinim

sadrajima i programima na
turistikim farmama (npr. programi pet ula, storytelling,
eno-gastro). Drugo, mogunost
da vrijedni domaini lake savladaju izazove otvorenog trita,
slobodnog uvoza, uticaja globalnih kompanija, sue, a kroz povezivanje sa turizmom i direktnu
prodaju svojih proizvoda i usluga
posjetiocima. Vie je modela
razvoja agroturizma (npr. edukativne, izletnike, etno-, organske
i druge farme), ali svaki poiva
na uspjenom kombinovanju poljoprivrede i turizma.
Organska proizvodnja jo
uvijek neiskoriena ansa
Organsko maslinarstvo je velika ansa iz najmanje tri razloga. Vie cijene omoguavaju
vee profitne stope. Organsko
je atraktivnije i lake je pristupiti tritu i realizovati prodaju. Organske farme su istinske
tursitike atrakcije, zbog edukativnih i zabavnih programai
sadraja za sve uzraste, posebno djecu i njihove roditelje.
Ipak, injenica da trenutno na
tritu postoji samo jedno sertifikovano domae organsko
maslinovo ulje govori da taj
resurs ne koristimo. Svi navedeni izazovi, istovremeno
su izazovi za organsko maslinarstvo, emu jo treba dodati
nizak stepen razumijevanja
znaaja organskih proizvoda,
sa ekonomskog, zdravstvenog,
turistikog, ekolokog i drugih
aspekata.
Navedenim zapaanjima je otvoreno vie pitanja i sigurno je da
u ovom momentu ne postoje gotova rjeenja za sve njih. Razlog
je to se sa promjenom opteg
ambijenta, mijenjaju i rjeenja.
Drugo, problemi u ovom sektoru
su nastajali dugi niz godina pa se
isti ne mogu rijeiti palijativnim
mjerama. Naime, potrebne su
dugorne mjere i podrka. Ali,
prije nego ponemo bilo to
predlagati, uredimo prvo svoje
maslinjake. To je najbolje to
svako od nas moe uraditi za
maslinarstvo u Crnoj Gori.

CRNOGORSKI MEDITERAN U NOVOM MILENIJUMU

DUA MEDITERANIZMA
Boris Jovanovi Kastel
Persov slogan more do smrti, opet ne nailazi na bezuslovni prijem u crnogorskom dijelu Sredozemlja jer tu se
postavlja logino pitanje kakve smrti, ta je zapravo smrt na Mediteranu, fiziki nestanak ili samo prolazni san,
da li moda flert sa istorijom ili vjeno brojanje talasa to se vraaju iz prosidbe dua koljki?

alar vrlo smjelo ali i rizino

tvrdi da se mitologija mora
tie samo lokalnog podruja, kao
i da Ofelijin kompleks, taj osje
aj nemoi na razmei vode i
neba zapravo obuhvata volebno
raanje smrti. Ove koliko pesimistike toliko i nihilizmom obojene tvrdnje na raun mora i u
sprezi sa duhovnom arolikou
i eliksirima istorije, tako lijepo
i vjeto demantuje Brodelovo
vienje. Po njemu Mediteran
ne predstavlja more spremno da
slui iz razloga to je ono prevashodno more oluje prepuno
izazova,kolopleta, zavjera i svakovrsnog rizika. Izmeu ova dva
suprotstavljena miljenja, senzibilitetom kultnog pjesnika, Sen
Don Pers prilazi moru ontoloki,
svomsvojom energijom, kao to
tromjeseni djeak prilazi dojkama matere, kliui More to
ga u sebi nosimo, do/presienja
daha i zakljuenja daha.
Niti jedno od ova tri tumaenja
mora i njegove civilizacije, ne
podudara se u potpunosti sa stanjem promjena, preobraajima i
konstantama crnogorskog Mediterana. Ovdje se Balarova lokalnost mitologija mora ili ljudi,
svejedno, doima apsurdno jer
svi kulturoloki i duhovni slojevi naeg Mediterana od dukljanskih, vizantijskih, rimskih,
venecijanskih i islamskih ukazuju na bogatstvo i rasko svjetskosti to iskljuuje svaki provincijalizam due, i prije same
pomisli na njega.
Sva ova Jednost, mlijenim putevima razdvojenih ali opet nekako sjedinjenih, civilizacija, a
ne znam da li je to nama uopte
jasno, crnogorskom Mediteranu
daje velianstveni karakter univerzalnog. Nesvjesno ili ne, njega nosimo pod koom, noktima
ili grudnjakom kada posmatramo
defile okienih barki u prekrasnoj
manifestaciji kakva je, recimo,
bila Bokeka no 2009.godine.

U mnotvu drugih primjera

sroenosti kontrasta (graanski
trozubac - pravoslavlje, katolianstvo i islam, crkve sa dva oltara,
molitve naih muslimanskih sugraana motima Svetog Vasilija
Ostrokog, med i ta i rane istorije, referendumsko zajednitvo
graana razliitih vjera i nacija u
cilju konane obnove crnogorske
drave...) dua mediteranizma
Crne Gore, vjerovatno najslikovitije na Mediteranu, ispoljava
magmu njegove univerzalnosti,
vie nego efektno demantujui
Balarovu besmislicu o lokalnoj
kodifikaciji mora.

tue preobraeno u na identitet,

samo su prsti na ruci nae mediteranske sree i sudbine. Iz tog
razloga, Mediteran je bio i ostao
domovinom crnogorskog bivstva
uprkos naim estim i bolnim
istorijskim epizodama kakve
su, primjera radi, mondijalizam,
jugoslovenstvo ili povodljivi
imperijalizam susjeda. Persov
slogan more do smrti, opet ne
nailazi na bezuslovni prijem u
crnogorskom dijelu Sredozemlja
jer tu se postavlja logino pitanje
kakve smrti, ta je zapravo smrt
na Mediteranu, fiziki nestanak
ili samo prolazni san, da li moda

ezova iz Malage, tek ako zgasne

sunce sa boginje Filermose, mediteranstvo e prestati da bude sr
graanske Crne Gore.
Ali, uprkos protuvama vremena i istorije, Mediteran je naa
neprekinuta linija na dlanu, biljeg
ili potkono more na lijevoj strani grudnog koa i krv mastila
kojim, irilino ili latinino, potpisujemo svoje bratstvo sa njim.
Zato, u Borhesovoj beskrajnoj
enciklopediji vjenosti, nau domovinu i Mediteran nai emo
pod istim slovom: Montenegro
Mediterraneo.
Boe, kakvog li radovanja i povlaenosti! Zauvijek.

Kada je u pitanju Brodelov stav o

nepredvidivosti Mediterana, tog
Unutranjeg mora planete koje
ne eli nikome da se potinjava,
ni tu civilizacijski dragulji naeg
mediteranstva ne idu ba pod
ruku sa tim. Moda krucijalni razlog lei u injenici da su mediteranski akvatorijum nae zemlje,
raznim istorijskim pekulacijama
i nepravdama, predugo kontrolisali trenutno jai i vei entiteti ili imperije, imajui zadatak
da svoj uticaj na njemu zadre
to due. Ipak, to nae mudro
more, iz kojeg se i Njego, ba
kao Homer, napajo i tolio e,
strpljivo je izdralo teret tuinaca
i osvajaa, upijajui u sebe sve
njihove kvalitete i dostignua da
bi ih, na kraju, darovalo svojoj
domovini kao neki, basnoslovno vrijedni, ratni plijen. I sve
domae, ono iskonsko ali i sve

flert sa istorijom ili vjeno brojanje talasa to se vraaju iz prosidbe dua koljki?
Po meni, vjerujem i Bogu, Crna
Gora ne moe nikada umrijeti,
besmrtna je i vjena, tako da
se njen mediteranizam mora
iskljuivo tretirati kao najstvarnije, iz metafizike i svakodnevice
donijeto, uzdarje naslijeeno od
istorije a ne kao neki trenutni i
geopolitiki sadraj pomodarskih
tendencija.

Ali, uljuljkan u svojoj svetoj i

jedinstveno bogatoj prolosti i
slavi, Mediteran je polako gubio osjeaj za modernitetom koji
je okretao kompas savremenog
ivota sasvim novim vidokruzima
Novom Svijetu, Istonoj Evropi
i nordijskom regionu, prvenstveno zbog makrofinansijskih faktora multinacionalnih kompanija
i sirovina. Poetkom Treeg
milenijuma, dah bia ne ide vie
ispred identiteta uinkovitosti
to diktira aktuelni globalistiki
obrazac ivljenja. Stoga su deklaracije o oivljavanju Mediterana posveene osnivanju slobodnih zona trgovine ostale mrtvo
slovo na papiru.
Sjetimo se samo rezolucija u Atini, Marseju, enovi, sporazuma
potpisanih u Napulju, Tunisu,
Splitu, Palma de Majorki ili konferencija u Barseloni, Malti...
Iako su sve vjere na Mediteranu
postale organski vezane za ovaj
duhovni prostor, ipak, nijedna
se nije uspjela modernizovati iz
razloga to se prosvjetiteljska
misija vrlo sporo probijala do
mediteranskih zidina, lainost
jo sporije.

Tek ako umru ili se zaborave dukljanski trijumfi, tek ako istopimo
slova Crnojevia tamparije, tek
ako petrificiramo glasove iz bitaka na Vujem dolu, Grahovcu,
Skadru ili Sutjesci koje jo traju
ili referendum u maju 2006, tek
ako se pomrai sjaj zlata sa med- I geografija, i vrialja crnogorskih vaterpolo vit- jeme, i prostor, pa ak

23

i duhovi civilizacija, na Mediteranu ine vidljivu istoriju u

pokretu toliko sraslu sa naom
svakodnevicom da antiki ili
kipovi afrikog Mediterana, ne
nikako onog turistikog iz prospekata, na naim pjacama nijesu
kipovi i stranci, ve sagovornici i prijatelji esto mudriji od
nas. S druge strane, smatrajui
Sredozemlje
geocivilizacijom
napetosti, sukoba i trvenja sa
drugim prostorima, pa ak sa
svojim istonim i zapadnim polom, Brodel potvruje tezu o eksperimentalnom prostoru ali ne
sluti da tako sprema sebi klopku
olienu u tvrdnji o cjelosti duha i
organizma svjetske pozornice.
Mediteranski identitet, oprostorivi svo znano i neznano vrijeme, sjedinjuje razlike i odbija
istosti, njegova krv vri kao vino u
bahanalijama a njegovim venom
nazdravljaju varvari, plemii i
(anti)globalisti u znak pomirenja.
Naravno, dok to god Mediteranu bude odgo varalo. Prilino
kritiko tumaenje Boga na Sredozemlju stavlja Kamija nasuprot
kulta religije svojstvenog Brodelu. Ali, opet i po ko zna koji put,
homogenizacija razlika uspjeno
i plodotvorno pacifizuje sve njihove dileme. Takodje, opravdano je miljenje o Mediteranu
kao otklonu od nacionalistikog
mraka i mrijestilitu graanskih
ideja koje ine sjeme demokratije Starog kontinenta nastalog upravo na temeljima mediteranske
civilizacije.
Zahvaljujui njoj, uz mnogo
potekoa, on opstaje obzirom
da, pouen iskustvom Mediterana, ujedinjuje svoje razlinosti.
Da mediteranski suverenitet
pripada slobodnom ovjeku
lienom romantiarskih dogmi
i totalitarnih ideologija XIX i
XX st, potvruje u jednoj slikovitoj ispovijesti i Fernan Brodel
- Iznad svega bio sam opsjednut
Mediteranom u toku mog dolaska
u Alir. Mogao sam biti istoriar
Njemake, govorio sam pristojno njemaki. Ali, sluio sam
vojsku u okupacionim trupama
u Rajnskoj oblasti i osjeao sam
izvjesno razoarenje u nacionalistiku Njemaku. Onda sam
napravio pogrean potez i okrenuo se paniji, onda takoe nacionalistikoj. (...)
Ali, sa Mediteranom
sam odmaglio.

24

Tako je otkrivena unutranja sloboda kao sutina naeg trajanja.

ini se da se duh i idejno slovo
Mediterana nijesu uspjeli sjediniti sa samim Mediteranom i stoga
Mediteranu treba novi Mediteran
koji bi kao ekonomski moan
pratio ostatak Evrope i aktivna
svjetska trita da bi opstao,
sauvavi svoju velianstvenu
prolost, duu i nevjerovatno
bogatu istoriju na koju smo svi
tako ponosni i sreni. Ba zbog
toga, jedan novi vaskrsli, autohtoni, prepoznatljivi, investiciono izazovan i ekonomski stabilan mediteranski kontinent, kao
finansijski nezavisan i kompatibilan sa savremenim svjetskim
gibanjima i turbulencijama, mora
biti realnost da se jasno vidi i osjeti iz kosmosa i svojih otoka a ne
neki egzotini muzejski raritet i
kamena uspomena uplaena da je
nezaborave, kako ga mnogi globalisti doivljavaju.
San o oporavku, kao i vraanje na
svjetsku scenu grandiozne mediteranske civilizacije, moe postati
realnost samo ako, sukobima rastrzano Unutranje more i danas
od Evropske Unije potcijenjen i
zaboravljen Mediteran, smogne
snage i vlastitim pregnuem
odredi svoju sudbinu, budunost
i uticaj. Zavisnost od dananjih
drava Starog kontinenta izvan Sredozemlja - kojeg je sam
Mediteran stoljeima stvarao na
svojim obalama - te evropskih
monika i njihovih nalogodavaca preko okeana, nas bi Mediterance, posebno manje narode,
poput Malteana, Katalonaca,
Hrvata, Crnogoraca i uveliko
evropeiziranih Francuza, Grka,
Italijana, panaca i drugih, doveo
u svojevrsni geto, nameui nam
da neko van Mediterana odluuje
o Mediteranu. No, onako kako
je ljepotom i duhom, drevnim
civilizacijama i mudrou, pobijedio sve osvajae, od Vandala i
Ostrogota do novopeenih Evropljana, nadamo se da e modernizovani Mediteran, svojom
duhovnom snagom, kulturom,
politikom i resursima, ponovo
postati media tera, centar svjetskih deavanja i geopolitikih
mijena nae planete.

MUZIKA BATINA BOKE

KLAPSKA PJESMA
Milan Kovaevi
Neko je uporeuje s jezerima
etiri vajcarska kantona, neko
s Bosforom, a neko s norvekim
fjordovima ja s niim. Tu je
djelovanjem prirode i istorije ostvaren veleljepan susret oaravajue usklaenih suprotnosti. Tu
se spaja borba vode s kopnom
koje je formirano u vremenima
kada se stvarala Zemljina kora, s nita manje uzbudljivom
prisutnou svjetskih velesila
koje su se tu meusobno borile,
esto i protiv domaih junaka
ije stasite figure prepoznajemo
kroz njihovo potomstvo. Tu smo
takoe okrueni tiinom priobalnih kutaka gdje iz stijenja
izbijaju masline i smokve, gdje
ribari gotovo da lete nad vodom
kao vodomari samo prividno za
zabavu naeg oka, gdje elegantni
tornjevi skladnih crkava i crkvica
pozivaju na molitvu, a sve kao da
je izmiljeno za razonodu stranca koji u svojoj etnji obalom oko
starih jo uvijek naseljenih vila
posmatra kapetane koji tu, na
zalasku svog tekog mornarskog
ivota, provode u tiini penzionerske dane.1

kulturno blago Boke, vrijedne i

obrazovane ehe koji su, kao i
mnogi ueni stranci, vjekovima
ostavljali tragove u kulturnom
nasljeu koje danas batinimo.

Mediteran- centar svijeta

O vanrednom i presudnom znaaju pomorstva za sveobuhvatni
razvoj Boke kotorske napisano je
bezbroj vrijednih knjiga, naunih
analiza, istorijskih prikaza i umjetnikih priloga. Pa i u naoj
svakodnevnici bi danas svako
od nas, stanovnika primorskih
naselja ili gradskih centara, trebao biti svjestan privilegije
ivljenja na Mediteranu, tom
jedinstvenom centru svijeta, na
ijim su se obalama iznjedrile
drevne civilizacije Mesopotanije, Egipta, Fenikije i Kartagene,
utemeljili filozofski, nauni i
umjetniki pravci antike Grke,
velikog Rima i Vizantije. Tu
su se stvarale, proganjale i opstajale znaajne religije a svoj
prepoznatljivi rukopis su na
ovim obalama ostavile i imperije novijih vjekova, od Turske,
panije, Venecije, Francuske ili
Austrougarske. U svakom domenu ivota, od religija i jezika,
preko duha i mentaliteta, do arhitekture, umjetnosti i kulture...
ostao je trag i peat nekadanjih
vladara ovih prostora koji nikoga
nijesu ostavljali ravnodunim.

Ovim opisom Boke, potovani

itaoci lista MORE, zapoinje
putopis ekog etnomuzikologa,
slikara i pisca Ludvika Kube
(893-1956) koji je ovdje boravio u vie navrata; 1890-1891.
je samo na proputovanju kada
zapisuje a 1892. i objavljuje 70
pjesama iz Crne Gore. Meutim,
1907. zapisuje 161 notni zapis u
Perastu, Dobroti, Mulu, Risnu i
Tivtu. Originalna Kubina sveska
sa notnim zapisima, pod naslovom Pjesme dalmatske iz Boke,
1907, uva se na etnografskom
odjelu HRVATSKE AKADEMIJE
ZNANOSTI I UMJETNOSTI u
Zagrebu, uz iju dozvolu ih ove
godine po prvi put u Crnoj Gori
objavljuje nevladina organizacija
MEUNARODNI
FESTIVAL
I kao to je razumijevanje istorije
KLAPA PERAST.
Sredozemlja vano za razumijevanje porijekla i razvoja mnogih
I eto nas u prii ije niti povezusavremenih drutava, jednako je
ju more i pomorstvo, muziku i
vana svijest o potrebi njegovanja
klapsko pjevanje, Mediteran i
sopstvene kulturne prepoznatljivosti kroz ouvanje kulturne
1 Ludvk Kuba, ten o Dalmcii, 1936,
batine. Ovu misiju, ouvanja
str. 210-211. Prevod: Branislav Borozan

XII MEUNARODNI FESTIVAL KLAPA PERAST-2013. je odran 26-28 jula o.g. uz uee oko 300 pjevaa, 28 klapa iz
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, koje su izvele preko 70 klapskih pjesama. Svaka od enskih, mjeovitih i mukih
klapa u takmiarskom dijelu je izvela po jednu bokeljsku pjesmu kao obavezan dio repertoara. U kategoriji Nova klapska pjesma
na temu More i pomorstvo tokom poslednja 4 festivala, stvoreno je ve 30 novih klapskih pjesama . Na poslednjem festivalu
je izaao prvi list festivala LIRICA sa 38 savremenih klapskih obrada po notnim zapisima Ludvika Kube iz 1907.g. Festival priprema izdanje knjige Pjesme dalmatske iz Boke- 1907 sa naunim radovima Dr Jake Primorca iz Zagreba i dr Zlate
Marjanovi iz Kraljeva.
klapske muzike Boke kotorske i Primorja, ije je kulturno
nasljee utkano u kulturu i umjetnost Crne Gore kroz pjesmu,
jezik, folklor i obiaje, konano i
kao odraz sopstvenog identiteta,
njeguje FESTIVAL KLAPA U
PERASTU ve dui niz godina
i po toj misiji postaje vrlo prepoznatljiv ne samo u Crnoj Gori
ve i irem regionu.
Ljubitelji klapskog pjevanja ovu
vrstu muzike vezuju prvenstveno
za dalmatinske klape. S pravom,
jer je intenzivan razvoj klapske
pjesme i njene vanredne popularnosti zapoeo upravo u Dalmaciji krajem 6o-tih godina prolog
vijeka. Omiki festival dalmatinskih klapa koji je ove godine
odran ve 47.put, najstariji je i
najprestiniji meu brojnim festivalima i smotrama na podruju
Jadrana i najzaslunija je institucija za razvoj klapske muzike uopte. Prirodnim talentom za pjesmu uz predani rad
niza vanrednih autora muzike,
pjesnika i aranera koji stvaraju
za preko 500 registrovanih klapa
u Hrvatskoj, klapska pjesma je
uzdignuta do nivoa nacionalnog
branda i uvrtena je u Registar
nematerijalne kulturne batine
ovjeanstva
pod
zatitom
UNESCO-a.
Meutim, fenomen neformalnog
druenja grupe pjevaa koju danas nazivamo klapom nastaje spontano sredinom 19.v. iz
nekadanjih crkvenih i drutvenih
horova i orkestara, limenih i
tamburakih, kakvi se osnivaju po
malim mjestima i gradskim centrima du obale. Vezani ljubavlju
prema pjesmi i muzici, okupljaju se ribari i zanatlije, trgovci,
uenici i studenti i za svoju duu,
uz au vina i marendu, pjevaju
narodne pjesme, koje ubrzo postaju popularne ansone, gradske
i varoke popijevke, serenade
i podoknice u romantinim
trubadurskim etnjama gradom,
da bi tek u poslednjim decenijama nastala sasvim ozbiljna,
komponovana muzika, formiraju
se ak stroija pravila i definie

pojam prvenstveno dalmatinske ili Regine Jankovi...). Zapisane

klapske pjesme u okviru ve su onako kako su pjevane u 3 i
pomenutih institucija.
4 glasa, to je osnovna odlika
kasnijeg klapskog pjevanja i
U tom smislu je Mediteran i dokaz, istovremeno, da je takvo
okvir meusobnih uticaja jed- pjevanje bilo sasvim uobiajeno
nako kao i izvorite pojedinanih za Boku.
umjetnikih fenomena koji nastaju samostalno da bi se, poput Meutim, Kuba zapisuje i sassame pjesme, proirili obalama, vim autentine melodije Boke
negdje ostale zapamene, prepje- nastale svakako davno prije njevane i prilagoene likovima i govih zapisivanja, ije porijeklo
lokalnim imenima... Brodovi i nalazimo u poasnim pjesmama
njihove posade, trgovci i put- ovog kraja, u svatovskim, slavsnici, tako postaju emisari koji, kim i obrednim pjesmama koje se
poput pela radilica na cvijet- pjevaju jednoglasno, dvoglasno i
nom polju, ire pjesmu od Trsta troglasno. Evo to o tome govore
do Odese, negdje je ostave na saradnici Festivala klapa u PerKoruli, u Boki, Drau ili Kritu astu, etnomuzikolozi koji upravo
da se zametne, prevede, dopjeva rade na knjizi koju objavljujemo
zgodnim stihom ili melodijskim i ije smo krae tekstove objavili
ukrasom ali u osnovi ostaje to ta u LIRICI, prvom festivalskom
ista, prepoznatljiva pjesma. I svi asopisu.
e je, u lukama pristanka naeg
klapskog broda, nazvati naom Rukopis poput Kubinog jeste
jer je ve davno zaboravljeno ko dragocena retkost na prostoru
je i kada, ba tu pjesmu, prvi Boke Kotorske, ne samo svojim
postojanjem, ve i prikazivanzapjevao.
jem Bokelja, njihovog ivota i
Bokeljska klapska pjesma
njihove muzike kulture viediStoga su izuzetno vani notni menzionalno, poev od lokalnih
zapisi Ludvika Kube od prije naina iskazivanja muzikom do
106 godina, dosada nepoznati u prizvuka uticaja veih kulturnih
Crnoj Gori. Od 155 sauvanih prostora. Ovaj rukopis se svakaKubinih zapisa, savremeni etno- ko moe shvatiti i kao zavetanje
muzikolozi su relativno lako izd- Bokeljima, kako onima koje te
vojili one pjesme koje su u Boku 1907. godine Kuba sree i ije
uvezene iz Italije, Dalmacije pevanje melografie u Mulu,
ili Slavonije pa se kao popularne Kotoru, Perastu, Risnu i Tivtu,
pjevale u pjevakim drutvima tako i svim njihovim potomna Mulu ili Dobroti gdje ih cima-po-muzici. Upravo zbog
Kuba zapisuje sluajui ondanje toga Kubine bokeljske pesme
pjevae ( zapisana su i imena nisu preputene same sebi da kao
Paskovia, Petovia, Donia...) deo nostalginog i anahronog
ili pjevaica Marije Doni, Ivke svedoanstva daleke prolosti
Lukovi, Vjekoslave Marovi patinirane tavore u nekakvom

Klapa Assa voce Podgorica, na Festivalu klapa u Perastu

naunom radu ili arhivi. One su

kao nadahnue posluile vrhunskim autorima ije obrade ine
ovu Liricu, dobijajui takvim
pristupom mogunost da dosegnu
drugaiju perspektivu i postanu
deo svojevrsnog ciklusa. Odabranim i obraenim pesmama iz
rukopisa Ludvika Kube pruena
je prilika da se ponovo vrate na
mesta iz kojih su potekle meu
Bokelje, da meu njima ponovo
zaive na nain slian onome u
doba Kubinog boravka 1907. godine. Da se jednom davno opevane torije o bokeljskim ljubavima, nadanjima, enji, tuzi,
kercima, mudrostima, fetama,
opet otovoe raspletu u svekoliki ivot dananji bokeki ...2
U Perastu u jesen 1907., Kubi
pjevaju, svaka posebno, dvije
gospoe: Kate Nikovi i Katina
Burovi. O tome dr Jaka Primorac govori sledee:
Ono to su gospoe tada otpjevale, a skromni eh, imenom i prezimenom Ludvik Kuba, zapisao
u note, bilo je dragocjeno, ne
samo sadrajem nego i samim
izvoenjem. Katinin i Katin glas
je, vjerujmo to, uvjerljivo i sveano zvonio pred strancem, jer
je Ludvik u notama zapisao da
su bez neke treme bogato i svaka
na svoj vlastiti nain ukraavale
melodije, to u takvom obliku
nije dosad zabiljeeno nigdje u
ostalim bokeljskim glazbenim
izvorima, a uz to je i teko izvodivo dananjim naratajima
pjevaa. Znai, dvije Kate bile su
vrsne i kreativne umjetnice.
Nakon punih sto i pet godina od
toga nesvakidanjeg dogaaja
netko e u Perastu, ovoga puta na
pozornici i pred puno vie glazbenih strunjaka, opet pjevati
pjesme dviju Kat koje se, eto,
nijesu izvodile ve desetljeima.
Nee u pjevanju biti usamljen/a
jer su i Katina i Kate znale pjevati u druini kao to su pjevale
i nasamo sebi za gut. Pjevanje
2 Dr Zlata Marjanovi,
U harmoniji starog i
novog LIRICA br 1.,
str 7. Perast 2013.

25

s vie ljudi je privilegij i neopisivo zadovoljstvo. U glazbenom

pogledu Boka poznaje dvije
vrste takvoga skupnog pjevanja:
jednoglasno i vieglasno. Laiku
bi ovakva definicija mogla biti
nerazumljivom: pa kako vie
ljudi moe pjevati jednoglasno,
znai jednim glasom? Moe,
jer u glazbenom smislu pjevaju
samo jednu melodiju koja se
ne razdvaja u vie paralelnih,
meusobno usklaenih, dionica.
Skupno jednoglasje je kao vrsta
pjevanja specijalitet upravo Boke
i zadralo se u njoj sve do danas,
usprkos svim modernim glazbenim vjetrovima 20. stoljea koji
gotovo da su ga uspjeli otpuhnuti
u zaborav. Ludvik Kuba nam je
puno ispriao o znaajkama toga
najstarijeg sloja bokeljske vokalne glazbe.
Kada govorimo o skladnom pjevanju u vie dionica, najee ga
imenujemo vokalnim vieglasjem
i harmonijom. Rije harmonija
na grkom izvorniku uostalom
i znai sklad, jednako meu ljudima kao i u glazbi. Sukladno
tome, pjevanje vie ljudi podrazumijeva i ukljuuje unutarnju
duevnu harmoniju svakog pojedinca koja poiva u meuljudskom
prijateljstvu i ljubavi i stapa se
izvedbom u savren obogaeni
zvuk zajednitva kojemu svaki
pojedinani glas dariva svoju
boju, toplinu i osjeaj, a ne samo
duljinu i visinu tona. Boka je
nadaleko poznata i po tradicijskom klapskom, eminentno
vieglasnom, pjevanju. Do sada
nijesmo puno znali o njegovoj
povijesti. Kubini notni zapisi iz
1907. donose puno vanih, rekli bismo i prevanih, podataka u
tom pogledu. Nama je najvaniji
onaj da su korijeni klapskog pjevanja u Boki puno snaniji nego
to smo do sada mislili da jesu.3
Nikad ti ne bih mogao
rei zbogom,
zemljo neizrecive ljepote,
dok samac u daljini kroim
trudnom nogom i svaki dan
tvoj udim,
to mi ga udes ote.
Nikad tine bih mogao
rei zbogom.4

26

3 Dr Jaka Primorac,
Ludvik Kuba opet
u Perastu, LIRICA
br 1, str 9-10.
Perast 2013.
4 Frano Alfirevi,
Spomen na Kotor

ANTUN SBUTEGA: MISLILAC PLEMIKOG PORIJEKLA

KULTURA NA VALOVIMA BOKE I ITALIJE

oka-prostor koji je vjekovima unazad batinio kulturu, umjetnost; prostor koji je

iznjedrio intelektualce, pjesnike,
mecene; prostor mora, obala,
pomoraca, kapetana, plemstva.
Teko je nabrojati ili se prisjetiti
svih privilegija koje Boka ima
danas i koje je imala mnogo godina prije savremenog doba. Na
ovim prostorima se uspjela ukorijeniti renesansa, barok je svoje
umjetnike domete upravo imao
na ovom tlu, dok je pomorstvo cvjetalo, kapetani upravljali svojim
brodovima na tekim valovima
sudbine. Biser Jadrana je mjesto
gdje se nalaze palate, ostaci starih
plemia i njihovih porodica, kao
dokaz minulih vremena, burnih,
ali i kao svjedoci jedne kulturne
uzdignutosti u odnosu na ostatak
Crne Gore, gdje je umjetniki zamah neto kasnije pronaao svoj
put.
Linost koja se u posljednje vrijeme posebno izdvaja, ne samo
po svojoj politikoj funkciji, ve
i po pripadnosti jednoj plemikoj
i kapetanskoj porodici je Antun Sbutega. Kontemplativnost,
ista dua i istanan ukus za
umjetnost ine njegov ivot
sadrajnim, dinaminim i uvijek novim. Roen Kotoranin, po
struci doktor ekonomskih nauka,
profesor na Vioj pomorskoj
koli a zatim na Fakultetu za pomorstvo Kotor, Antun Sbutega
je svojim radom sa studentima
pokazao poseban odnos prema
nauci, konkretno ekonomiji, i
postao uzor studentima zbog
svog znanja i posveenosti poslu.
Osim navedenih funckija, bio je
ambasador Crne Gore pri Svetoj
stolici i pripadnik je Suverenog
vitekog maltekog reda. Objavljivao je naune radove u
Crnoj Gori, Hrvatskoj i Italiji, s
obzirom na to da ve dvadeset i
dvije godine ivi u Rimu. Veoma
vaan podatak, interesantan za
crnogorsko podruje, je da je
Sbutega autor Istorije Crne gore
(Storia del Montenegro), koja se
koristi i kao udbenik u Italiji. I
danas autor ima veliku ulogu u
zbliavanju dvije kulture-italijanske i crnogorske, u razvijanju

Maja Grgurovi
svijesti o povezanosti ove dvije
zemlje, kako na politikom, tako
i na planu umjetnosti, duhovnosti
i kulture.
Bavljenje ekonomijom i interesovanje za nauku uopte, ipak, nije
potisnulo umjetniku crtu i poetsku prirodu dr Sbutege. Kau,
privilegija je biti roen u Boki.
Onaj ko je prve rijei izgovorio
u svijetu specifine ljepote ne
moe, a da ne traga za rijeima
koje mogu opisati istu. Motivi
njegovih pjesnikih ostavrenja
su nostalgija i melanholija za
Bokom, njegovim rodnim mjestom, gdje je proveo svoje djetinjstvo i mladost, sve do 1991.
godine kada je odluio da sa svojom porodicom ode u Rim i pone
ivot ispoetka. Iako je dug period njegovog ivota vezan za Italiju, svojom poezijom i knjigama
na temu Boke i Pranja dokazuje
al za onim to je obiljeilo njegovo roenje i dio ivota provedenog u porodinoj kui pored
mora. Autor je i nekoliko romana, jo uvijek netampanih,
koji ekaju da vrijeme uni svoj
posao, pa da se sa distance ponovo proitaju i dorade. Jer, pisci
na koncu tako i ine. U jednom
intervjuu crnogorski pisac amil
Sijari na pitanje kako se postaje
pisac odgovara: Piui- i briui.
Sbutega je oigledno svjestan
kako nastaju knjievna ostvarenja i spreman je da svaku reenicu
preko vrua srca previje, ba kao
to je to radio i Sijari, a i mnogi
pisci prije i poslije njega.
Dokaz autorovog rada na diplomatskim odnosima izmeu
dvije zemlje je knjiga nedavno
objavljena: Pisma iz Rima, koja
predstavlja uobliene i literarno
preraene lanke iz novina sa
kojima je saraivao dugi niz godina. Najvei broj tekstova je
objavljen u listu Pobjeda, dok
je manji broj lanaka iz listova
Monitor i Hrvatski glasnik.
Knjiga obuhvata tekstove koji
su napisani u periodu od 1999.
do 2013.godine. Prilagoeni su
formi knjige, neki skraeni ili
produeni, stilski uoblieni. Pisma iz Rima su kompozicijski

rasporeeni u est poglavlja, a

svako poglavlje predstavlja niz
tekstova vezanih za Italiju, ili za
odnose Italije i Crne Gore, neosporno povezane zemlje, kako
geografskim poloajem, tako i
kulturnom niti koja je vjekovima
unazad sve vra. Interesantne
su prie o proslavama irila i
Metodija u Rimu, veze Crne
Gore i Maltekog reda, kao i polemika o tome da li je papa Siksto V bio porijeklom iz Boke. U
posljednjem poglavlju nazvanom
Sveto i profano, autor objanjava
pojam laike drave sa naunog
aspekta, a zatim se fokus prie
prebacuje na poznate i slavljene
svece u Crnoj Gori i Boki: sv.
Vasilija, sv. Leopolda, sv. Tripuna
kao zatitnika grada Kotora. Alija Dobroanin je jednom rekao:
Dok se druite sa priama, svaka
je ljekovita. Tako je i Sbutega
pribjegao kratkim uoblienim
tekstovima koji prerastaju u interesantne prie o sponi izmeu
kulture dvije drave, dva naroda,
bliska po umjetnosti, duhovnosti
i senzibilitetu. Spojio je autor
dvije kulture i naglasio obostran
uticaj izmeu njih, upoznao Crnu
Goru sa Italijom, pribliio Italiju
Crnoj Gori. Preko pisane rijei i
ivih opisa uspostavljen je most
od kulture i obiaja.
Druga knjiga, objavljena 2012.
godine u Kotoru nosi simbolian
i nostalgian naziv Ljudi iz Boke.
Autor je na samom poetku napomenuo svjesnost da biografije
poznatih Bokelja nisu nepoznanica javnosti i da ukoliko knjiga
bude monotona itaocima, onda je
to svakako njegova krivica jer nije
znao da ispria priu. Meutim,
prie i ivotopisi ljudi koje je autor odabrao kao najvanije u periodu iza nas, ali i u savremenom
dobu su obogaene privilegijom
poznanstva nekih od navedenih
ljudi iz Boke. Sbutega na samom poetku otvara vrata Boke
sa linostima koje su proete
mitskim i legendarnim kao to
su Vila Alkima, Kadmo i Harmonija i Teuta. Autor je svjestan
da su predanja i legende veoma
vani kulturoloki poeci svake
istorije jednoga podneblja, stoga

Antun Sbutega
na samim vratima postavlja vilu
koja je zasluna za stvaranje grada Kotora, zadim antike junake
i na kraju Teutu, koja se vezuje
za grad Risan. Svojim djetinjim
oima i istim srcem jo uvijek
uspijeva u svojoj mati da stvori
sliku vile i doivi je lirskom
duom: A vila Alkima, nevidljiva
danju, jo uvijek u jasnim noima,
kada se nebo ospe zvijezdama,
plovi nebom u svojoj zlatnoj barci, vidljiva samo onima koji su
ista srca, jo prijemiva za poeziju i legende. Autoru je polo za
rukom da poznate Bokelje ponovo oivi kroz njihove biografije,
poetski ih smjesti u kontekst
vremena i prostora, da se nanovo pojave zaslueno u mislima
italaca, oplemene svaku duu
svojim poduhvatima i sudbinama
proetim duhovnou. Uplitanje
sopstvenog miljenja potkrijepljenog velikim italakim
iskustvom doprinosi da se ivotopisi isitavaju na drugaiji
nain. Neke od linosti je Sbutega
lino i poznavao, stoga prie dobijaju posebnu dimenziju, lirsku
i literarnu. Linosti koje je autor
izabrao u ovoj knjizi pripadaju
razliitim etnikim i socijalnim
grupama, od svetenika, svetaca
do knjievnika, admirala, pomoraca, avanturista, ljudi koji su ostavili peat na Boku, ali i Boka
odreen uticaj na njih. Posebno
su interesantne biografije velikog pjesnika Viktora Vide i ne
sluajno odabrana kao posljednja, pria o don Branku Sbutegi.
Naime, impozantnog pjesnika
Boke Viktora Vidu je poznavao
Antunov otac, kapetan Krsto
Sbutega, stoga je autor mogao
da prepria sopstvene doivljaje
o specifinoj osobi kao to je
to bio Vida. Biografija o ovom
pjesniku nostalgiaru upotpunjena je linim peatom, priama
koje je u porodici mogao uti
sam autor i na taj nain bio privi-

legovan da prenese italakoj

publici, intimiziranim i lirskim
tonom. Jo jedan takav ivotopis,
oplemenjen intimnim je svakako
i pria o velikom don Branku,
umu irokog duhovnog raspona.
Stranice o don Branku odiu posebnom ljubalju, brat je onaj koji
je najblii, stoga je i kazivanje
najinspirativnije. Dobro je poznato da se o stvarima, pojavama
i linostima najbolje govori iz
blizine. Poetskim, nezaobilazno
lirskim nainom, Sbutega je pokuao pribliiti don Branka svim
ljudima koji nisu imali ast da ga
upoznaju. Bokeljska lua ostala
je da sija u srcima onih koji su
ga poznavali. Naalost, i Antun
i don Branko su bili na pozornici burnih dogaanja u periodu
rata, svjedoci i akteri tekih perioda i za Bokelje i za porodice
koje su vjekovima nastanjene na
podruju Boke. Porodica Sbutega je jedna od dvanaest familija
koje su uestvovale u stvaranju
optine Pranj, mjesta kapetana,
pomoraca, svetaca; mjesta gdje
danas sa visine, kao sa neba svijetli Bogorodini hram graen
stotinu godina; mjesta gdje se
nalazi kua u kojoj je roen Ivo
Visin, prvi Jugosloven koji je oplovio svijet; mjesta gdje je Njego
boravio i napisao neke od svojih
pjesama. Ovakav prostor, ispunjen kulturom i tradicijom, bio je
povoljno tlo za stvaranje velikih
pjesnika, svetaca, istoriara, slikara. Porodica Sbutega zasigurno spada u mnogobrojne stare
pomorske porodice koje su ostavile i jo uvijek ostavljaju traga
na hartiji vremena gdje se utiskuju zasluge kontemplativnih
linosti.
Boka je, zbog dramatine istorije i godina koje su uzdrmale
mnoge itelje ovog podneblja,
nepravedno iz svog krila slala velike umove van njenih granica.
Ipak, bez obzira na dugogodinji
ivot Antuna Sbutege u Rimu,
njegove knjige predstavljaju nostalgiju koja ne prestaje. Rodni
grad i domovina odslikavaju se
u ostvarenjima autora, poput
svijee koja odolijeva gaenju u
buduem vremenu.

IN MEMORIAM

RADOSLAV ROTKOVI
(1928-2013)

edomir Bogievi

Ako je ijednom smrtniku doputeno da se uzdigne na ona mjesta

e borave besmrtni bogovi onda e iroke kapije neba s dunim
potovanjem doekati Radoslava Rotkovia - dinoga sina prirode
i glasnika Boga Sunca, to bezdne mrane osvjetljava.
Naa imena su naa znamenja - poruie stari Heleni. Izmeu truda i slave grki bogovi stavili su znoj. Kroz radost rada, do slave i
Sunca. Per angusta ad augusta.
Ima ljudi okeana. Ti udari bure, te hridine i brodolom, ta bonaca
nakon bure, ta skromnost, taj nemir u lukama i plavet neba, ta
grka so to proiava savjest - to se zovu veliki ljudi. To je Radoslav Rotkovi. Oni iskrsavaju u svim presudnim vremenima. Oni
su kormilari na puini bez kojih se laa o bregove lomi. Veliki
ljudi su planine koje nadvisuju horizonte. Visoke jele rastu samo
u predjelu oluja.
Rotkovi je naliio na onog junaka, pjesnika V. Igo-a to plovi
irom okeana/pa smjeli most gradi preko burnih voda/ i svijet sa
svijetom spaja tankim tragom broda. Rotkovi je bio polihistor
- hodajua, institucija i znanstveni arhiv, encikopledistk i erudit
to je u svojoj glavi imao memoriju vjekova: knjievnik, istoriar,
dramski pisac, knjievni kritiar, istoriar knjievnosti, lingvista,
pjesnik, antologiar, istoriar umjetnosti, poliglota, montenegrista, eseista, leksikograf, prevodilac, urednik, publicista, sineasta,
toponomastiar, polemiar, 13 Julski slobodar i partizanski junak.
On je Dekartov princip De omnibus dubitandum, kao tvoraki
izraz duha i uma, pretvarao u znanstvenu izvjesnost i istinu.
Zato su njegova djela s posebnom radou doekivana i primana
kao praznik ljudskog duha i radost umne tribine bilo koje fome
tvorakog agona. On je, kao poetik, humanista i filantrop, znao da
je cjelokupna ontologija bivstva ovjek, a njegov cilj - ovjenost.
Zbog toga se i humanistike nauke nazivaju tim imenom jer prouavaju ovjenost a ne ovjeka. Rotkovi je crnogorski Volter,
po misiji svoje prosvijenosti, ali i crnogorski Didro, po ekspresiji
enciklopedijske naobrazbe. Njegova djela su vjesnici crnogorske slobode i budunosti, otkrivanje neosvijetljenih dubina nae
prolosti, vodi kroz crnogorski logos i njegov etos i nomos.
Mitovi i magle zaklone um i Sunce. Crni oblaci pozoblju zvijezde
a vile se sakriju u petere. Ima oiju koje ne vide ljepotu crvenijih rua. Zato je naa dunost da osvijetlimo tamne stranice nae
povijesti i raskra naih puteva kako ne bi zalutali u budunost
(R. Rotkovi).
Sve je materijalno, pa i prostor, iluzija i opsjena Samo je vrijeme
nae. Ti vrijeme nijesi rasipao niti ono Tebe troilo nego ste, zajedno, kovali vjenost.
Zbogom - Doctoris univeralis solidis et fundalisimus suptilis.
Opratajui se od Tebe u ime naunijeh, kulturnijeh i javnijeh radnika, kliem:
Vile e se grabit u vjekove
da Ti vjence dostojne sapletu.
Slava Ti, Veliki Radoslave!
Rijei oprotaja Herceg Novi, 10.09.2013.

27

IARA KOTOR - LOVEN - CETINJE

ATRAKCIJA I RAZVOJNA ANSA

Matija Dautovi
Burna istorija Crne Gore, kao jedne od najstarijih
evropskih drava, ostavila je za sobom neprocjenjivo
blago, koje se ogleda u istorijskim spomenicima irom
ove ponosne zemlje.

prolosti, Kotor je bio naa

prva i glavna veza sa svijetom, a Cetinje se sa njim, krajem
XIX stoljea, preko kotorskih i
lovenskih padina, povezalo prvom drumskom saobraajnicom.
Jo u doba Austrougarske, koja
je vladala Bokom, usred ratnog
vihora daleke 1916. godine, postojala je iara koja je povezivala
Trojicu kod Kotora sa Njeguima.
Ziara je bila duga vie od 18 kilometara.
Dvije poetne stanice bile su u
Kotoru, i to na izvoritu rijeke
kurde na nadmorskoj visini od
est metara, te u kaljarima. Ta su
se dva kraka spajala i zavravala
na prevoju Krstac i dalje vodila
do Cetinja, preko Njegua. Rije
je o iari za prevoz tereta koja je

sa poetnih stanica transportovala

terete od 5 do 11 hiljada kilograma na sat, ili 110 tona materijala
dnevno. Usponi iare bili su od
nula do 960 metara nadmorske
visine na prvom kraku, te od nula
do 1040 metara na drugom.

kao i prenosnim mehanizmima,

postoje pisani dokumenti. Dovoljno je naglasiti da je prvi krak
iare kurda Njegui uraen
za samo 38 dana.
Voeni injenicom da danas gotovo ne postoji slian sluaj povezivanja i uspostavljanja veze
izmeu dva grada iarom, ideja
je obnovljena, a rezultat toga
je projekat gradnje iare Kotor Loven Cetinje. Rije je,
ve danas, o projektu centralnog
karaktera kako za podruje
Cetinja, tako i za regiju Bokokotorskog zaliva, jedinog fjorda na
Mediteranu.

parkom Loven i Njegoevim

mauzolejem, uz impresivan pogled ka zaleu crnogorske obale,
projekat gradnje iare Kotor
Loven Cetinje bie i jedinstven segment u turistikoj ponudi
za domae i strane goste.

Zbog jedinstvene mjeavine razliitih kulturnih uticaj, a Kotor

je 1979. godine upisanu Listu
zatiene svjetske kulturne ba-

Predviena je gradnja iare sa

gondolama, kojom bi za 40 minuta vonje kroz najljepe predjsele
Crne Gore, putnicima bio pruen

tine pod zatitom UNESCO-a.

Sa druge strane, zbog autentine
arhitekture i velikog broja graevina, relikvija, manastira, crkvi
i muzeja, Cetinje s pravom nosi
epitete grad muzej, grad kulture i grad crnogorske istorije.

uitak u Bokokotorskom zalivu,

vonji do planinskog masiva
Lovena, uz posjetu najveem
istorijskom, duhovnom i kulturnom centru drave.

Projektovane su etiri stanice

dvije poetne u Kotoru i Cetinju,
O tom fascinantnom podvigu, Imajui u vidu istoriju i prirodna kao i meustanice Kuk i Ivanova
njenoj trasi, pogonu, bogastva ova dva grada, njiho- korita. Predvieni tip iare je
noseim stubovima, vu povezanost sa Nacionalnim est do deset sjedita, gondola sa

28

odvojivim draima, dok je sami

kapacitet putnika oko 1000 po
satu.

Projekat e biti realizovan kroz

model privatno-javnog partnerstva i bie vrijedan 47 miliona
eura. Uzimajui u obzir injenicu
da je Crnu Goru u 2012. godini
posjetilo oko 1.5 miliona turista, ali i da je, istovremeno, u
Kotor uplovilo oko 350 kruzera

sa 250.000 posjetilaca, projekat

gradnje iare sa sobom e nositi brojne turistike i ekonomske
benefite.
Spoznajui to kao priliku za poboljanje svoje ponude, Prijestonica Cetinje kreirala je i set stimulativnih mjera za investitore, a
poseban dio odnosi se upravo za
ulaganja u turizmu.