CNS Skripta (Za Temelje Neuroznanosti)

Razvoj CNS
Razvoj CNS-a naziva se neurogenesis.Tu dolazi do organ.i modfik.oblikovanja

dijela mozga-morfogeneza.CNS se razvija iz vanjskog zametnog listia
ektoderma,to ukazuje na njegov veliki funkcionalni znaaj jer omoguava
interakciju sa vanskom sredinom.Da bi ektoderm krenuo u aktivnost mora biti
neim podraen,to dolazi od materija okolnog mezoderma koji okruuje dio
ektoderma iz koga e se stvarati nervni sistem.Taj dio mezoderma u kojem se
stvaraju te materije za indukciju ektoderma naziva se otohorda.
Prva osnova nervnog sistema javlja se u 16-oj sedmici trudnoe i to na dorzalnoj
strani u medijalnoj liniji zametka proliferacijom elija ektoderma.Ta osnova je u
poetnom stadiju zajednika za mozak i kimenu modinu,ali ubrzo dolazi do
njihove diferencijacije.U prvom stadiju stvaranja nervnog sistema na dorzalnoj
strani zametka u medijalnoj liniji umnoavaju se elije ektoderma i stvara se
tzv.neuralna ploa-lamina medullaris.Ektoderm u okolini neuralne ploe i dalje
je jednoslojan.Neuralna ploa u poetku ima oko 125.000 elija.Ploa je u
sredini udubljena.elije dalje proliferiraju a posebno na ivicama neuralne ploe
gdje stvaraju neuralni greben-plica neuralis.Tokom razvoja ta dva grebena
odnosno te dvije usne se pribliavaju jedna drugoj i na kraju se spajaju.U ovom
stadiju razvoja na dorzalnoj strani u medijalnoj liniji stvara se neuralna
brazda,odnosno ektodermalna neuralna cijev koja je otvorena na kranijalnom i
kaudalnom kraju.Te otvore oznaavamo kao neuroporus cranialis et caudalis.
Spajanjem ova dva grebena,odnosno ove dvije usne nastao je canalis medullaris.
U narednoj fazi razvoja kranijalni kraj kanala se proiri u modani pravi mjehurarchencephalon.Na kraju toga proirenja je neuroporus cranialis.Kaudalni dio
je izduen i od njega se formira kimena modina-medulla spinalis.
Daljim razvojem modani pramjehur se diferencira u tri primarna modana
mjehura:
1) Prosencephalon
2) Mesencephalon
3) Rhombencephalon
Nadalje u razvoju od primarnog modanog mjehura izdiferenciraju se
sekundarni modani mjehurovi,i to:
- Prosencephalon ostaje nepodijeljen,ostaje osnova za srednji mozak
mesencephalon
- Od rhombencephalona formira se metencephalon i myelencephalon
Na taj nain nastaje pet sekundarnih modanih mjehura.Cijev se prilagoava
sredini u kojoj se stvara,na njoj se pojavljuju krivine:
www.perpetuum-lab.com.hr
1) CURVATURA
NUCHALIS-na prelazu za kimenu modinu i

mielocefalinog mjehura
2) CURVATURA PONTINA-najjae izraena krivina oznaava se kao
flexura venralis koja na bazi mozga,koja je jo hrskaviava obuhvata
buduu udubinu sella turcica.Telencephalini mjehur poinje se naglo
razvijati u svom sredinjem dijelu,u poetku ostaje nepromijenjen i
oznaava se kao telecephalon medium.Iz njega se razvija tzv.komisuralna
ploa iz koje e nastati comissura anterior,corpus callosum i fornix.
Lateralni njegovi dijelovi se najvie razvijaju u desnu i lijevu hemisferu
mozga.Oni pokrivaju okolne dijelove,a na vanjskim stranama pojavljuju se
brazde,a posebno je izraena brazda koja predstavlja osnovu za sulcus lateralis.
U upljini hemisfere desno i lijevo je osnova za lateralnu komoru,to je
ventriculus lateralis koji preko foramen interventriculare komunicira sa treom
modanom komorom.Osnova hemisfere velikog mozga produbljuje se duboko
do insulae.
Od ventralnog zida razvija se hipothalamus.Od gornjeg zida nastaje lamina
terminalis koja je na krovu tree modane komore,a od upljine diecephalinog
mjehura formira se trea modana komora-ventriculus tertius.
Mezencefalini mjehur ostaje nepromijenjen,u njegovoj upljini nastaje kanal
koji povezuje treu sa etvrtom modanom komorom, a kanal se zove
aqueductus cerebri.Od mezencefalinog mjehura ventralno nastaje pons,a
dorzalno cerebellum.
Iz mijencefalinog mjehura se razvija etvrta modana komora-ventriculus
quartus.Od srednjeg mjehura stvaraju se crura cerebri.
Graa i podjela nervnog sistema

Osnovna morfoloka i funkcionalna jedinica nervnog sistema je neuron.On se
sastoji od elije i elijskih nastavaka koji mogu biti krai i dui.Krai su
oznaeni kao dendriti,a postoje elije bez ovakvih nastavaka.Nastavci se granaju
sekundarno i tercijarno,te na nie ogranke,stvarajui tzv.dendritsko stablo.Na
ograncima dendrita nalaze se trnoliki izrataji preko kojih se uspostavlja
funkcionalna veza sa drugim neuronima.Dendriti ustvari predstavljaju direktne
nastavke neuroplazme,a impulse nose centripetalno dakle prema tijelu neurona.
U sarkolemi dendritskih nastavaka nalaze se mitohondriji,Nilssova tjelaca te
neurofibrili i neurotubuli.Na trnovitim nastavcima stvaraju se sinapse.
Sinapsa je fukcionalni spoj izmeu dva neurona ili izmeu neurona i epitelnog
tkiva.One mogu biti hemijske i elektrine.Kod ovjeka su zastupljene
tzv.hemijske sinapse.Na drugom kraju elije nalazi se dugi nastavak neurit ili
axon.Nervne elije skoro uvijekimaju jedan axon,rijetko dva.Neurit moe biti
dugaak i do 1m,npr.kod n.ischiadicusa.
Axon u svom poetnom dijelu ima kupoliko zadebljanje, to je tzv.axonski
breuljak,koji se nastavlja u inicijalni segment,a ovaj u ostali najdui dio
axona,koji je skoro ujednaene debljine i od koga se odvajaju kolaterale koje
zavravaju sa zadebljanjem.Axon kada napusti sivu supstancu dobije mijelinsku
ili Schwannovu opnu.Njegov terminalni dio se razgrana u sitne granice i takvo
stablo oznaava se kao telodendron.
Preko tih zadebljanja takoer nastaju funkcionalni spojevi-sinapse.Te sinapse
mogu biti:
1) Somato-somatske (izmeu tijela neurona)
2) Somato-dendritske (izmeu tijela i kraih nastavaka-dendrita)
3) Axo-axonske (izmeu dva axona)
Kod svake sinapse razlikuju se tri dijela i to:
1) Presinaptiki dio
2) Postsinaptiki dio
3) Sinaptika pukotina
Presinaptiki dio je krajnji-terminalni zadebljani dio axona.U taj dio ne
dospijevaju neurofibrili.U njemu se nalaze mitohondriji i vezikule.U vezikulama
se nalazi neurotransmiter koji moe biti razliit, npr. acetilholin, noradrenalin,
dopamin,serotonin.Draeni nerv javlja se tzv.akcioni potencijal koji dospijeva
do kraja zadebljanog dijela axona.Vezikule oslobaaju transmiter,koji dolazi u
sinaptiku pukotinu.Na povrini zadebljanja nalazi se presinaptika
membrana.Iz sinaptikepukotine neurotransmiter dospijeva na postsinaptiku
membranu(koja pripada drugom neuronu) te dolazi do podraaja ili inhibicije
neurona.Sinapse mogu biti inhibitorne ili excitatorne.
Osim neurona u grai nervnog sistema sudjeluje tzv.neuroglia.To su potporne

elije nervnog sistema.One mogu biti astroglia,oligodendroglia i mikroglia.
U sastav ulaze i ependimske elije i horoidne elije koje ulaze u sastav plexus
chorioideus i lue modanu tenost liquor cerebrospinalis.
ASTROCITI su zvjezdolike elije koje se nalaze u sivoj supstanci mozga ispod
njegove povrine.Imaju veliku svijetlu jezgru i mnogo nastavaka koji se granaju
poput zvijezde.Ovi nastavci dospijevaju do krvnih kapilara u mozgu u kojima se
odigravaju metaboliki procesi.Ovi astrociti imaju zadatak da ishranjuju
neurone.
OLIGODENDROCITI su manje elije koje se nalaze u sivoj i bijeloj supstanci.U
sivoj supstanci oni predstavljaju satelitske elije neurona,dok u bijeloj supstanci
formiraju mijelinski omota.To su manje elije sa manjim jedrima te imaju
manje izdanaka koji se oskudno granaju.
MIKROCITI nalaze se takoer i u sivoj i bijeloj supstanci.Vode porijeklo od
pericita,modanih kapilara.Imaju sposobnost ameboidnog kretanja i oznaavaju
se kao elije istaa.Oni imaju izduene elije poput tapia sa izdancima koji su
dosta debeli i koji se granaju.
U grau nervnog sistema ulaze i:
1) Bijela supstanca-SUBSTANTIA ALBA
2) Siva supstanca-SUBSTANTIA GRISEA
Podjela nervnog sistema
U neuroanatomiji postoji vie podjela ali je najprikladnija njegova morfolokotopografska podjela.Nervni sistem sastavljen je od neurona i gangliona.Nerv
predstavlja skup snopova nervnih vlakana koji odnose podraaj sa
periferije(tijela i okoline) prema svim centrima nervnog sistema ili obrnuto
prema periferiji(povrinska i duboka tkiva).Prema morfoloko-topografskoj
podjeli,nervni sistem se moe podijeliti na:
1) Somatski sistem
2) Periferni sistem
3) Centralni nervni sistem-CNS
CNS se nalazi unutar lubansjke upljine intrakranijalno u cavum cranii jedan
dio,drugi dio u kimenim kanalima canalis spinalis.U cavum cranii nalazi se
mozak encephalon,dok se u kimenom kanalu nalazi kimena modina medulla
spinalis.
Encephalon sainjavaju modano stablo truncus cerebri gdje ubrajamo
produenu modinu medulla oblongata, koja se dalje nastavlja na modani most
pons.Zatim dolazi suenje isthmus rhombencephali,te srednji mozak
mesencephalon ispred kojega je area praetectalis.
Nervni sistem se moe podijeliti na:

1) Centralni nervni sistem (Systema nervorum centrale) CNS
2) Periferni nervni sistem (Systema nervorum periphericum) PNS
CNS obuhvaa dva dijela-Jedan dio je smjeten unutar kranijalne dupljeencephalon,gdje se ubrajaju cerebrum(telencephalon),truncus cerebri i
cerebellum.Drugi dio smjeten je unutar kimenog kanala gdje se nalazi medulla
spinalis.
PNS sastoji se od nerava i gangliona.Nerv je skup nervnih vlakana koji vode
porijeklo od axona i pseudounipolarnih elija.Grubo,Pns moemo podijeliti na:
1) Somatski sistem
2) Autonomni(vegetativni)sistem
Somatski sistem uspostavlja vezu organizma sa vanjskom sredinom a ine ga
31 par spinalnih nerava nn.spinales.Obzirom u kom dijelu se izdvajaju iz
kimene modine,dijelimo ih na:
1) Nn.cervicales-8
2) Nn.thoracales-12
3) Nn.lumbales-5
4) Nn.sacrales-5
5) N.coccygeus-1
Osim njih,u somatski sistem spada i 12 pari kapitalnih nerava nn.capitales
s.craniales s.cerebrales:
1) Nn.olfactorii
2) N.opticus
3) N.oculomotorius
4) N.trochlearis
5) N.trigeminus
6) N.abducens
7) N.facialis
8) N.statoacusticus
9) N.glossopharyngeus
10) N.vagus
11) N.accessorius
12) N.hypoglossus
Osim njih,ovdje ubrajamo i ganglione.Ganglion je nervni vor koji je sastavljen
od ganglijskih elija koje ine njegovu funkcionalnu cjelinu,a osim njih u njegov
sastav ulaze potporne elije,vezivno tkivo,nervna vlakna i krvni sudovi.
Ganglione dijelimo u dvije grupe:

1) Senzitivni ganglioni
2) Ganglioni koji pripadaju vegetativnom sistemu
U senzitivne ganglije ubrajamo ganglije spinalnih ivaca-ganglion spinale i
ganglione senzitivnih nerava,npr.ganglion trigeminale,ganglion superius et
inferius itd.Ove ganglije izgrauju unipolarne(pseudo)elije koje imaju kratko
zajedniko stablo sa jednim centralnim i drugim perifernim nastavkom.
U ganglione koji spadaju u vegetativni sistem ubrajamo ganglione simpatikog
stabla koji se nalaze sa strane kimenog stuba.To su paravertebralne ganglije, a
ispred stuba su praevertebralne ganglije.I jedne i druge pripadaju simpatikusu
kao i ganglije i zidovima organa to su intraneuralni gangliji.
U vegetativne ganglije ubrajaju se i parasimpatike kao to su: ganglion
ciliare,ganglion submandibulare,ganglion pterygopalatinum,ganglion oticum.
Ova vrsta ganglija graena je od multipolarnih elija.Somatski sistem ima
aferentna i eferentna vlakna,tj.somatosenzibilna i somatomotorna vlakna.
Somatomotorna(odvodna,eferentna) polaze iz viih centara nervnog sistema
prema periferiji.Nose impulse koji su odgovorni za neku vrstu
radnje(npr.kontrakcija popreno-prugaste muskulature)Ova vlakna imaju
porijeklo od neurona smjetenih u sivoj supstanci ili u motornim jezgrima
kapitalnih nerava.
Somatosenzibilna(dovodna,aferentna) su vlakna somatskog sistema koja imaju
obrnuti smjer,vode podraaj od periferije prema centrali.Ova vlakna su
porijeklom od neurona koji su u ganglionima(senzibilnim)
Autonomni(vegetativni)sistem je dio nervnog sistema koji nije pod uticajem
nae volje.Radi automatski,kontrolie i regulie rad unutranjih oragana,te na
ataj nain omoguuje funkcionisanje organizma kao cjeline.Dijelimo ga u 2
dijela:
1) Simpatikus (Systema nervorum syphaticum)
2) Parasimpatikus (Systema nervorum parasymphaticum)
Oni su po funkciji antagonisti jedan drugom.Iako rade automatski,neke radnje su
ipak pod uticajem cortexa,npr.disanje.
Simpatikusu pripada simpatiko stablo truncus syphaticus postavljeno sa strane
pored kimenog stuba.On se sastoji od 25 gangliona i nervnih niti koje ga
spajaju sa kimenom modinom i unutranjim organima.Simpatikus ima
aferentna i eferentna vlakna.Aferentna nose podraaj od unutranjih organa
prema zadnjim i lateralnim rogovima kimene modine.Ova vlakna pripadaju
neuronima koji se nalaze u spinalnim ganglijama kimenih nerava.Eferentna
vlakna iamju obrnuti smjer,idu od CNS-a prema organima.Inerviraju glatku
muskulaturu organa i tkiva i zato su visceromotorna,a aferentna su
viscerosenzibilna.
Visceromotorna vlakna vode porijeklo od dvije vrste neurona.Jedni su u sivoj

supstanci-to su preganglijski neuroni.Drugi su postganglijski neuroni koji vode
porijeklo od para- i praevertebrlanih ganglija.
Parasimpatikus predstavlja funkcionalnu ali i morfoloku eliju.Centri su mu
razbacani po mesencephalonu,rhombencephalonu i sakralnom dijelu kimene
modine.Tako postoji:
1) Pars mesencephalica (ini ga jedro 3.modanog ivca)
2) Pars rhombencephalica (ine ga jedra 7. , 9. i 10. modanog ivca)
3) Pars sacralis
Medulla spinalis
Medulla spinalis je cilindrina formacija duine 40-45cm,smjetena je u
kimenom kanalu canalis medullaris gdje je obavijena sa ovojnicama ili
meninges i sa liquor cerebrospinalis.Protee se od izlazita prvog cervikalnog
nerva do drugog lumbalnog prljena.U 3.mjesecu embrionalnog ivota medulla
u cjelini ispunjava kimeni kanal ali dolazi do disproporcije u rastu kimene
modine i stuba,te se kaudalni dio pomjera vie prema navie.To je ascensus
medullae spinalis.Pri roenju medulla see do L3 a kod odraslih do visine L 2.
Zavretak je konine forme conus medullaris a od njega odlazi traak kao
konac,to je filum terminale.Predstavlja rudiment kimene modine i ima gornji i
donji dio.Gornji dio se nalazi izmeu mekih modanica to je cavum
subarachnoidale-prostor izmeu arachnoideae i piae mater.
U tom dijelu se nalazi liquor cerebrospinalis.Donji dio filum terminale se nalazi
izmeu dva lista tvrde modanice,to je cavum epidurale a see do visine prvog
coccygealnog prljena.
to se tie forme,ona je cilindrina i spljotena u anteroposteriornom smislu.Nije
jednake debljine,posjeduje jednolino zadebljanje u kaudo-kranijalnom dijelu,a
osim toga postoje dva izrazita zadebljanja:
1) Intumesentia cervicalis C3 -Th2
2) Intumesentia lumbalis Th9 - L2
Ova zadebljanja predstavljaju mjesta nervnih spletova iz kojih se raaju nervi za
inervaciju donjih i gornjih extremiteta.U gornjem zadebljanju je splet nerava
plexus cervicalis a u donjem je plexus lumbalis.Obzirom na regije kroz koje
prolazi na kimenoj modini,razlikujemo:
1) Pars cervicalis
2) Pars thoracalis
3) Pars lumbalis
4) Pars sacralis
Iz ovih dijelova odlazi 31 par nn.spinales.Segmenti kimene modine nee
odgovarati po broju prljenovima.Naime,kimena modina zaostaje u razvoju
prema kimenom kanalu i to zaostajanje je ascensus medullae spinalis.Segment
medullae oodgovara jednom paru kimenih nerava.Prvi i drugi cervikalni
segment medullae nalaze u istoj ravni prvog i drugog cervikalnog prljena,znai
da korijenovi prvog i drugog spinalnog nerva na putu do foramen intervertebrale
imaju skoro horizontalan smjer.
Od drugog pa nanie tok korijenova spinalnih nerava postaje dui na svom putu
do foramen intervertebrale.To je posebno izraeno u niim partijama
medullae.Tako npr.prvi lumbalni medulla se poloviti u visini L1 nego iznad
njega,tj.Th11 prljena.Vidimo kako korijeni L1 ivca mora proi kroz kimeni
kanal (dui dio) da doe do otvora izmeu prvog i drugog lumbalnog prljena.
Tok korijena u ivca je dosta kos,a ispod njega od visine drugog lumblanog do
prvog coccygealnog nerva,tok korijenova je gotovo vertikalan i poprima formu
konjskog repa to oznaavamo kao cauda equina.
Na kimenoj modini razlikuju se prednja,stranja i dvije lateralne strane.Na
povrini tih strana nalaze se brazde i fissurae.Sprijeda u medijalnoj liniji je
fissura mediana anterior,straga u medijalnoj liniji je sulcus medianus posterior.
Od ove brazde prema dubini medullae odlazi glijalna pregrada septum
medianum posterior.
Zadnja brazda i prednja fissura podijele medullu na dvije simetrine polovinedesnu i lijevu.Izmeu prednje i stranje strane i bone strane nalazi se jo po
jedna brazda sulcus lateralis posterior(dorsolateralis).U ovu brazdu sa vie
snopova nervnih vlakana ulazi zadnji senzitivni korijen spinalnog ivca i iz
prednje brazde sulcus lateralis anterior izlazi prednji motorni korijen spinalnog
ivca (Radix anterior et posterior n.spinalis)
Prednji motorni korijen sastavljen je od eferentnih vlakana motoneurona
prednjeg roga sive supstance i preganglijskih simpatikih i parasimpatikih
vlakana koja polaze iz sive supstance (Zona intermedia).
Osim njih,u sastav prednjih korijena ulaze i centralni produeci
pseudounipolarnih elija u ganglion spinale.Dakle,prednji korijen je sastavljen
od opih somatskih eferentnih vlakana i opih eferentnih visceralnih vlakana.
Stranji motorni korijen sastavljen je od opih somatskih aferentnih i opih
visceralnih aferentnih vlakana.Izmeu sulcus lateralis posterior i sulcus
dorsolateralis nalazi se plitka brazda sulcus intermedius od koje prema unutra
polazi pregrada koja podijeli dva uzlazna puta-fasciculus gracilis i fasciculus
cuneatus.
Ako presijeemo popreno medullu spinalis onda na njenoj povrini zapaamo
njenu grau koja se sastoji iz dva dijela:
1) Bijela supstanca koja je periferno i
2) Siva supstanca koja je centralno.
Kod medullae siva supstanca je unutra a bijela vani(za razliku od ostalih
dijelova nervnog sistema)
SIVA SUPSTANCA-Substantia grisea ima formu leptira rairenih krila ili slova
H.Na svakoj polovini sive supstance nalazi se prednji stub Columna anterior i
stranji stub Columna posterior.Prednja je kraa i ira, a stranja je dua i
ua.One se dakle proteu cijelom duinom medullae.
Rogovi medullae su cornu anterius(ventralis) i cornu posterius(dorsalis).Prednji
i stranji rog spojeni su poprenim dijelom sive supstance, to je zona intermedia
koja ima dva dijela:
1) Periferni dio (Pars intermedia lateralis)
2) Centralni dio (Pars intermedia centralis)
Kroz centralni dio prolazi canalis medullaris.Taj kanal prema nanie se proiri u
ventriculus quartus a prema navie u ventriculus tertius.
Kanal je obloen ependimskim elijama koje na izvjesnim mjestima skoro da
zaepe kimeni kanal.
Zona intermedia prema lateralno pokazuje izboenje poput manjih rogova-jedan
je cornu laterale.Ovi rogovi se nalaze samo u visini od Th1-L3 segmenta
kimene modine.Sivu supstancu sainjavaju tijela neurona dok bijelu ine
nastavci neurona(dendriti i neuriti).Osim ove morfoloke podjele sive
supstance,postoji i citoarhitektonska podjela na ploe ili laminae.
Medulla spinalis sainjena je od 10 takvih lamina.Prvih est lamina nalazi se u
zadnjim rogovima sive supstance.Sedma lamina je u zoni intermedii,osma i
deveta lamina su u prednjim rogovima,a deseta je oko centralnog kanala
kimene modine.Neuroni ovih lamina formiraju jezgra .
U lamini 1 (uska povrina na vrhu zadnjeg roga) nalazi nc.posteromarginalis u
kojem se nalaze neuroni Edingerovog puta-tractus spinothalamicus-Edinger.To
je senzitivni put koji vodi senzacije bola i temperature.
Lamina 2 i 3 se nalaze ispred laminae 1.To je tzv.Rolandova supstancasubstantia gelatinosa Rolandi koja se prema kranijalno od C2 nastavlja u jezgro
petog modanog ivca-tractus nc.spinalis n.trigemini a odatle do medullae
oblongatae i ponsa.
Lamina 4, 5 i 6 formiraju nc.proprius(dorsalis) i u njima se vri koordinacija
senzitivnih nadraaja sa onim iz viih centara.
Lamina 7 je u poprenoj traci sive supstance i ima dva dijela:medijalni i
lateralni.Medijalni dio je nc.thoracicus ili Clarckov stub iz kojeg polazi tractus
spinocerebralis(posterior).
U lateralnom dijelu su vegetativni centri a oni se inae proteu od C8-L2
To je centrum symphaticus,dok se parasymphaticus protee od S2-S3
U dijelu izmeu Th1-C8 segmenta nalazi se Budgeov centar odakle se raaju
vlakna za m.dilatator pupillae (irenje zjenice)
Lateralni dio grupisan je u etiri jezgre:
1) Nc.ventromedialis i nc.dorsomedialis
2) Nc.Ventrolateralis i nc.dorsolateralis
3) Nc.centralis
4) Nc.retrodorsolateralis
Lamina 8 i 9 smjetene su u prednjim rogovima i u njima su jedra iz kojih
polaze vlakna za inervaciju popreno-prugaste muskulature.
Lamina 10 se nalazi oko canalis centralisa a tu spadaju izdvojene grupe jedara
iz prednjih rogova.Ako napravimo presjek zapaziemo da nemaju istu formu.U
gornjem dijelu presjeka su vie ovalnog izgleda a jasno su izraeni prednji i
stranji rogovi.
10
U torakalnom dijelu su trouglasti,a u niim dijelovima su prizmatini te se gubi

izgled prednjih i stranjih rogova.
Oko sive supstance je bijela supstanca,tako da siva nigdje ne dopire povrine
kimene modine.
BIJELA SUPSTANCA-Substantia alba graena je od debelih aferentnih
vlakana.To su axoni pseudounipolarnih elija spinalnih ganglija.Bijela supstanca
rasporeena je u svakoj polovini kimene modine u vidu snopova.
Funiculus posterior je smjeten unutar zadnjih rogova sive supstance,a na
povrini su mu granice izmeu sulcus dorsolateralis (gdje ulazi zadnji korijen
spinalnog ivca) i sulcus medianus posterior.
Funiculus lateralis se nalazi izmeu ulazita zadnjeg korijena i ishodita
prednjeg korijena spinalnog ivca izmeu sulcus dorsolateralis i sulcus
ventrolateralis.
Funiculus anterior nalazi se unutar prednjih rogova sive supstance kimene
modine i ishodita prednjeg korijena spinalnog ivca,dakle izmeu sulcus
ventrolateralis i fissurae medianae anterior.Prednji funikulusi su meusobno
spojeni uskom trakom koja je popreno postavljena-comissura anterior alba.
Sivu supstancu izgrauju tijela nervnih elija,dok bijelu supstancu izgrauju
njihova vlakna kojim su rasporeeni putevi.Ti putevi u drugim dijelovima CNSa mogu biti asocijativni.
ASOCIJATIVNI PUTEVI
1) Tractus nervosum assotiatones su putevi koji vezuju segmente na istoj
strani kimene modine.Ovi putevi se nalaze uz sivu supstancu unutar
funikula kao manji snopii a govorimo o fasciculus anterior
proprius,fasciculus posterior proprius i fasciculus lateralis proprius
2) Tractus nervosus commissurales su vlakna koja povezuju kontralateralne
strane kimene modine
PROJEKCIONI PUTEVI
1) Tractus nervosus projectiones su putevi koji se ili raaju u medulli spinalis ili
i njoj zavravaju,dakle djelimino pripadaju kimenoj modini.Obzirom na
karakter prenoenja impulsa ovi putevi mogu biti:
a) Aferentni (senzibilni,ushodni)
b) Eferentni (motorni,nishodni)
11
Aferentni prenose osjeaje povrinskog i dubokog senzibiliteta sa periferije

prema viim dijelovima CNS-a.Oni su rasporeeni u funiculus posterior et
lateralis.
U funiculus posterior nalaze se dva puta:
1) Fasciculus gracilis
2) Fasciculus cuneatus
U funiculus lateralis se nalaze:
1) Tractus spinocerebellaris ventralis
2) Tractus spinocerebellaris dorsalis
3) Tractus spinoolivaris
4) Tractus spinothalamicus lateralis
Eferentni prenose impulse iz CNS-a prema motornim jezgrama prednjeg roga
kimene modine.Oni su rasporeeni u funiculus anterior et lateralis.
U funiculus anterior nalaze se:
1) Tractus vestibulospinalis
2) Tractus corticospinalis anterior-medijalno uz fissuru
3) Tractus tectospinalis medialis
4) Tractus reticulospinalis medialis-iznad same fissurae
U funiculus lateralis nalaze se putevi medijalno od senzibilnih puteva i to:
1) Tractus corticospinalis lateralis s.pyramidalis-glavni motorni put
2) Tractus reticulospinalis lateralis
3) Tractus tectospinalis lateralis
4) Tractus rubrospinalis
12
Nervi spinales
Iz kimene modine izlazi 31 par kiemnih ivaca.Dio kimene modine koji
odgovara jednom paru kimenih ivaca je segment kimene modine.
Zbog disproporcije kimenog kanala i kimene modine (koja zaostaje u rastu)
to se segmenti kimene modine nalaze na veoj visini u odnosu na prljenove.
Svaki kimeni nerv ima dva korijena-radix ventralis et radix dorsalis.
Stranji korijen je deblji od prednjeg i njemu je dodat ganglion spinale u kome
se nalaze pseudounipolarne elije sa perifernim i centralnim nastavkom.
Stranji korijen je graen od snopova opih somatosenzibilnih i opih
viscerosenzibilnih vlakana.Opa somatosenzibilna vlakna nisu jednake
debljine,kroz lateralni dio prolaze tanja vlakna koja nose osjeaj grubog
dodira,bola,temperature.Medijalna vlakna su neto deblja i nose osjeaj
finog,taktilnog dodira.
Prednje korijene grade vlakna motoneurona prednjih rogova kimene modine i
vlakna autonomnih preganglijskih neurona bonog dijela sive supstance
kimene modine.
Ova dva korijena idu ka lateralno kroz kimeni kanal a prema intervertebralnom
otvoru gdje se spoje u zajedniko vlakno n.spinalis.Ovaj nerv poslije kraeg
toka se dijeli na:ramus dorsalis,ramus ventralis,rr.communicantes koji su
dvojaki-r.communicans albus et r.communicans griseus.
R.communicans albus graen je od mijeliziranih vlakan koja odlaze u simpatiki
ganglion (paravertebralni) gdje stupa u sinapsu,vraa se kroz r.communicans
griseus ka spinalnom nervu gdje preko r.anterior et posterior ide ka periferiji.
R.meningeus ide ka nazad za inervaciju ovojnica.
Meninges
Medulla spinalis postavljena je u kimenom kanalu od ijih je vezivno-kotanih
zidova odvojena ovojnicama.Njih ima tri,i to:
1) Tvrda modanica Dura Mater
2) Mehka modanica Pia Mater
3) Pauinasta Arachnoidea
Dura Mater ima dva lista-vanjski i unutranji.Vanjski list je periostalni list i on
oblae sa unutranje strane zidove kimenog kanala i gradi njegov periost.
Unutranji list okrenut je ka arachnoidei,tj.prema narednoj modanoj ovojnici te
se naziva i meningealni list.
Izmeu vanjskog i unutranjeg lista je uzak kapilarni prostor cavum s. spatium
epidurale.U ovom prostoru je vezivno,masno tkivo i unutranji venozni plexusplexus venosi vertebralis internum.
13
Unutranji list zajedno sa arachnoideom protee se ispod conus medullaris i to

za nekoliko segemenata (4-5) do drugog sakralnog prljena.Izmeu unutranjeg
lista i arachnodeae je cavum subdurale kroz koji prolaze vezivni traci koji veu
tvrdu sa pauinastom ovojnicom.
Pia Mater je bogata krvnim sudovima i nervima.unutranja strana nalijee
direktno na medullu spinalis.Od mehke ovojnice polaze vezivni traci-to su
ligg.denticulata koji veu mehku sa pauinastom i tvrdom ovojnicom.
Arachnoidea je izvana u odnosu sa unutranjim listom durae,a izmeu njih je
cavum subdurale.Unutranja strana je okrenuta ka narednoj mehkoj ovojnici a
izmeu njih je cavum subarachnodiale u kojem se nalazi liquor
cerebrospinalis.Ovaj prostor posebno je proiren ispod zavrnog dijela medullae
spinalis (conus medullaris) u proirenje koje oznaavamo kao ventriculus
lumbalis.Kroz njega prolazi zavrni dio ivaca medullae spinalis s filum
terminale i cauda equina.
Kroz subarachnoidalni prostor prolaze trouglasti vezivni traci koji prolaze sa
strana medullae spinalis.To su ligg.denticulata kojih ima 19-23. te koji
odravaju medullu u njenom poloaju.
Vaskularizacija
Medulla spinalis je bogato vaskularizirana i krvni sudovi dolaze od
aa.radiculares, aa.spinales et aa. radiculospinales.
Aa.radiculares dolaze od segmentalnih arterija i to aa.vertebrales, a.cervicalis
profunda, a.cervicalis ascendens.
U podruju grudi to su aa.intercostales, aa.lumbales, aa.iliolumbales,
aa.sacrales i aa.sacrales laterales.
Aa.radiculares se dijele na prednje i stranje grane koje prate odgovarajui
korijen kimenog ivca i doalzi do medullae spinalis.
Ove arterije anastomoziraju sa aa.spinales.
Aa.spinales su grane a.vertebralis pa postoje dvije zadnje aa.spinales
posteriores i jedna neparna a.spinalis anterior.
To su dva uzduna stabla koja se proteu cijelom duinom medullae spinalis.one
su pojaane i sa aa.radiculospinales.
Aa.radiculospinales odlaze od aortae i donjih interkostalnih arterija.Najjaa je
Adamkijevieva radikulospinalna arterija koja odlazi od aortae i vaskularizira
donje segmente kimene modine.
Vene prate arterije i ulijevaju se u venozne plexuse-plexus venosus vertebralis
externus et internus.
14
Prosti reflexni luk (Prvi funkcionalni sistem senzomotorike)

Mnoge radnje medulla spinalis izvrava pod uticajem viih centara iz mozga,a
neke ostaju na nivou medullae spinalis-prosti reflex.
Ovo je monosinaptiki reflex,ostvaruje se oreko dva neurona:
Prvi neuron je pseudounipolarna elija u ganglion spinale.Periferni nastavak
ove elije nosi osjeaj senzibiliteta sa periferije.Taj impuls predaje centralnom
neuronu koji kroz zadnji korijen spinalnog nerva ulazi do prednjeg roga sive
supstance kimene modine.Tu stupa u sinapsu sa drugim neuronom koji je
motoneuron.Njegov axon odlazi do miia i dovodi do njegove kontrakcije
(reflexi bicepsa,tricepsa,quadricepsa)
15
Medulla Oblongata
Medulla oblongata je produeni i proireni dio medullae spinalis pa se zove i
bulbus medullae spinalis.
Duine je oko 2,5 cm ali i pored toga obavlja znaajne funkcije.Njene granice na
ventralnoj strani su:
Kranijalno-fossa postpontina ili sulcus bulbopontinus.
U ovoj jami izbija na povrinu tzv.horizontalni red ivaca i to od medijalno ka
lateralno:
n.abducens, n.facialis sa intermediusom i lateralno n.vestibulocochlearis.
Kaudalno-decussatio pyramidum
Poto je medulla oblongata direktni nastavak medullae spinalis to brazde sa
povrine medullae spinalis nalazimo i na produenoj modini.
U sredini prednje strane je fissura mediana anterior koja kranijalno dopire do
foramen caecum.
Iznad decussatio pyramidum su vlakna iz nucleus arcuatus i to su fibrae
arcuatae externae ventrales.
Lateralno je sulcus lateralis anterior.Izmeu ove dvije brazde je uzduno
izboenje i to pyramis medualle oblongatae.
Njega grade vlakna piramidnog puta tractus pyramidalis.
Najlateralnije je sulcus dorsolateralis s.lateralis posterior.Lateralno od
piramide,u njenom gornjem dijelu nalazi se maslinasto izboenje oliva
proizvedeno sa nucleus olivae.Izmeu olivae i piramide izbija na povrinu
n.hypoglossus.U sulcus lateralis posterior odozgo ka dolje izbija na povrinu
tzv.vertikalni red ivaca, i to n.glossopharyngeus,n.vagus et n.accessorius.
Granice medullae oblongatae na dorzalnoj strani su:
Kranijalno-striae medullares s.acusticae (prema ponsu)
Kaudalno-izlazite prvog cervikalnog nerva
Na dorzalnoj strani zapaaju se dva dijela,i to proximalni i distalni dio.
Distalni dio dorzalne strane ini produetak stranjeg fonikula medullae
spinalis.Prema tome,u medijalnoj liniji je brazda sulcus medianus posterior.
Lateralno od nje je sulcus intermedius posterior.
Ka lateralno je brazda sulcus lateralis posterior.U gornjem dijelu izmeu sulcus
medianus posterior et sulcus intermedius posterior je izboenje tuberculum
gracilis Golli u kome je istoimeno jezgro nucleus gracilis a na njemu zavrava
fasciculus gracilis Golli.
Lateralno od ovog izboenja je sa jedne i druge strane tuberculum cuneatus
Burdachi.U njemu je istoimeno jezgro nc.cuneatus a u njemu zavrava
fasciculus cuneatus.
16
Lateralno od ovog tuberculuma je tuberculum cinereum kojeg proizvodi jezgro

petog kapitalnog ivca.Rostralno od sva ova tri tuberculuma su donji kraci
mozga pedunculi cerebellares inferiores.
Proximalni dio stranje strane ulazi u sastav donjeg bulbarnog dijela rombaste
jame.Taj dio ima formu trougla sa bazom ka gore.Bazu ine striae medullares
s.acusticae-one dijele rombastu jamu na gornji pontinski dio,srednji i donji
bulbarni dio.Striae medullares izlaze na ventralnoj strani iz nc.arcuatus i kriaju
se na dorzalnoj strani i odlaze kontralateralno.
Vrh rombaste jame ima oblik pisaeg pera i zove se calamus scriptorius iznad
koga je obex.
Od calamusa sredinom jame ka gore ide sulcus medianus,koja dijeli jamu na
dvije simetrine polovine.Lateralno od ove brazde je granina brazda sulcus
limitans izmeu srednje i granine brazde.Desno i lijevo se nalazi po jedno
uzduno izboenje-eminentia medialis.
U donjem dijelu eminentiae (koji pripada bulbarnom dijelu)je trokutasto
izboenje trigonum n.hypoglossi u kome se nalazi motorna jezgra istog nervanucleus n.hypoglossi.
Lateralno od njega se nalazi manji trougao trigonum n.vagi u kome se nalazi
parasimpatika jezgra istog ivca-nucleus n.vagi
Vrh trougla je u udubljenju fovea inferior.Lateralno od ovog trougla je granini
greben funiculus separans koji dijeli trigonum n.vagi od najlateralnijeg dijela
rombaste jame koji oznaavamo kao area postrema.Sasvim lateralno je tenia
ventriculi quarti.Lateralno u podruju striae medullares su izboenja area
vestibularis gdje su vestibularne jezgre (gornja,donja,medijalna i lateralna).
Graa medullae oblongatae
Medulla oblongata graena je od sive i bijele supstance-substantia grisea et
alba.Siva tvar ovdje nije jedinstvena jer dolazi do njenog razbijanja te od nje
nastaju jezgra kapitalnih ivaca-Nuclei nervorum capitalium,retikularna
formacija s.formatio reticulare zatim nuclei reticulares i nove sive mase.
Razbijanje sive tvari nastaje krianjem dva puta, i to glavnog svjesnog motornog
puta-tractus pyramidalis s.corticospinalis te glavnog senzitivnog puta lemniscus
medialis-decussatio lemniscorum.
Prvi razboj sive tvari uradi decussatio pyramidum.Ova dekusacija odvoji vrh
prednjih rogova od njihovih baza..Od vrha roga nastaje columna motoria
lateralis a od baze columna motoria medialis.
Ovu prvu ine tzv.branhiomotorne jezgre (jezgre krnih lukova)a u nih
ubrajamo:
Vrh-nucleus ambigus,nucleus n.facialis, nucleus n.trigemini
Iz njih se raaju vlakna za inervaciju popreno-prugastih miia.Od baze
prednjih rogova nastaje columna motoria medialis.To su tzv.somatomotorne
jezgre,a u njih ubrajamo:
17
Baza-nucleus n.oculomotorii,nucleus n.trochlearis,nucleus n.abducentis,nucleus

n.hypoglossi
Drugo krianje je decussatio lemniscorum,koja odvoji lateralne rogove i baze
prednjih rogova od stranjih rogova.Tu se stvaraju jezgra (stubovi),i to:iz
columnae lateralis se formiraju se parasimpatike jezgre (visceromotorne) pa se
naziva i columna visceromotoria.
U te jezgre ubrajamo:nucleus accessorius n.oculomotorii,nucleus salivatorius
superior n.facialis,nucleus salivatorius inferior n.glossopharyngei,nucleus
dorsalis n.vagi.
Iz ostataka baze i sredinje supstance formiraju se retikularne jezgre i retikularna
formacija.Iz medijalnog dijela stranjeg roga formiraju se stubovi senzitivnih
jezgara-columna sensoria medialis i to:viscerosenzitivne jezgre-zajednika
jezgra 7.,9. i 10.kapitalnih nerava-nucleus tractus solitarii.
Od vrhova columnae nastaju specijalne i ope senzibilne jezgre i to su
somatosenzibilne jezgre-columna sensoria lateralis koja podrazumijeva dvije
vrste jezgara:opa i specijalna.
U ope ubrajamo:nucleus tractus mesencephalicus n.trigemini,nucleus
sensorius s.principalis superior n.trigemini i nucleus tractus spinalis
n.trigemini.
U specijalne jezgre ubrajamo:nucleus cochlearis dorsalis,nucleus cochlearis
ventralis,nucleus vestibularis medialis,lateralis,superior et inferior.
Formatio reticularis
Retikularna formacija zauzima centralni dio produene modine.To je sistem
neurona i njihovih produetaka meusobno povezanih u mree i jezgre.Protee
se
prema
dolje
do
medullae
spinalis,a
prema
gore
preko
ponsa,mesencephalona,subthalamusa,metathalamusa i thalamusa sve do
telencephalona.
Graena je od ganglijskih elija sa kraim transverzalno postavljenim
produecima i axonom koji se dijeli na uzlaznu i silaznu granu.Ti produeci
meusobno grade mreicu.Ima znaajnu fizioloku funkciju jer su u njoj centri
za disanje,kaljanje,povraanje i sisanje.U nekim dijelovima ganglijske elije se
meusobno spajaju i formiraju retikularna jezgra-nuclei reticulares.
Ova jezgra su smjetena u dorzalnom dijelu produene modine,a u ventralnom
dijelu su nuclei arcuati:nucleus arcuatus,nucleus n.hypoglossi,nucleus centralis
(motorius)
U trigonum n.hypoglossi je nucleus intercalatus.U centralnom dijelu je
nc.centralis (motorius).Ovo jezgro ini dio silaznog senzitivnog sistema-tractus
reticulospinalis.Ka lateralno su nuclei reticulares laterales.
18
Aferentna vlakna u ove jezgre dolaze iz kimene modine-tractus

spinoreticularis.Eferentna idu ka malom mozgu-tractus reticulocerebellaris.
U sredini su nn.raphes a iznad njih paramedijalno su nuclei paramediales.
Retikularna formacija dobiva aferentna vlakna od kore velikog mozga-tractus
reticulocerebralis,glavnog asocijativnog puta modanog stabla-fasciculus
telencephalicus medialis od malog mozga-tractus cerebelloreticularis.
Eferentna vlakna idu ka kimenoj modini-tractus reticulospinalis i tractus
reticulocerebellaris.
Nove sive mase
U nove sive mase ubrajamo:
1) Olivarni komplex jezgara u koje spada nucleus olivae s.olivaris inferior i
nucleus olivaris accessorius dorsalis et ventralis
2) Jezgre dorzalne columnae u koje spada medijalno-tuberculum nuclei
gracilis(Golli) i lateralno tuberculum nuclei cuneati(Burdachi)
3) Nuclei arcuati
Aferentna vlakna na jezgre dorzalne columnae-fasciculus Golli et fasciculus
cuneatus Burchardi
Eferentna vlakna fibrae arcuatae internae dorsales se kriaju i formiraju
decussatio lemniscroum
Osim njih imamo i fibrae arcuatae externae dorsales.Iz nc.olivae odlaze fibrae
arcuatae internae ventrales.
Iz nc.arcuati odlaze fibrae arcuatae externae ventrales.
U bijeloj supstanci su smjeteni putevi medullae oblongatae u dvije heterogene
rpce puteva:medijalne i lateralne.
Putevi medullae oblongatae
U medijalnu vrpcu puteva ubrajamo:
1) Fasciculus longitudinalis medialis
2) Tractus tectospinalis
3) Tractus reticulospinalis
4) Leminiscus medialis
5) Tractus corticonuclearis
U laterlanu vrpcu puteva ubrajamo:
1) Tractus thalamorubroolivaris
2) Leminiscus spiralis
19
4) Tractus spinocerebellaris anterior

Pons
Pons je dio CNS-a koji se razvija iz metencephalona dok se iz mijelencephalona
razvija medulla oblongata.
Iz dorzalnog dijela mesencephalona razvija se cerebellum.Mijelencephalon i
metencephalon zajedno grade rhombencephalon a centralna upljina je etvrta
modana komora s.ventriculus quartus.
Pons je dakle struktura koja je popreno postavljena izmeu medullae
oblongatae (kaudalno) i mesencephalona (kranijalno).Smjeten je ventralno od
cerebelluma i lei na clivusu.
Sa njegove ventralne strane granice su:fossa postpontina ili sulcus
bulbopontinus.
U toj fossi izbija na povrinu horizontalni red ivaca-od medijalno ka lateralno:
n.abducens,n.facialis
sa
intermediusom
s.
N.intermediofacialis te
n.vestibulocochlearis.
Granica ka mesencephalonu je:fossa praepontina u kojoj izlazi n.oculomotorius
na povrinu.
Prednja strana ponsa
Na ovoj strani koja je u cjelini konvexna,u medijalnoj liniji je iroki uzduni
lijeb odnosno sulcus basilaris,u kome in vivo lei a.basilaris.Ova arterija ne
lei uvijek u brazdi nego pord nuje desno i lijevo to znai da brazdu ne
proizvodi arterija ve vlakna piramidnog puta s.tractus pyramidalis koja prolaze
sa strana medijalne linije i grade izboenje s obje strane,koje se naziva pyramis.
Prednja strana nije ravna ve izbrazdana snopiima vlakana s.fasciculi pontis
kojih ima tri:gornji,srednji i donji-fasciculus pontis superior,medius et inferior.
Dva gornja fascikula su vie kosa te se oznaavaju zajedno kao fasciculus
obliquus,a donji je horizontalan-fasciculus horizontalis.Izmeu gornjeg i
srednjeg na povrinu izbija n.trigeminus sa svoja dva korijena:radix motoria
s.portio minor et radix sensitiva s.portio major.Oni se prema lateralno
nastavljaju gradei srednje krake malog mozga s.pedunculi cerebellares medii.
Stranja strana ponsa
Ovu stranu ponsa ini pontinski dio fossae rhomboideae-pars pontina.Granice
su:prema medulli oblongati (bulbarnom dijelu rombaste jame)su lune prugestriae medullares s.acusticae a ka mesencephalonu (rostralno) je zadnja ivica
laminae quadrigeminae s.laminae tectae.
Po sredini stranje strane je sulcus medianus.Lateralno od njega desno i lijevo je
granina brazda sulcus limitans.Izmeu ove dvije brazde je uzduno izboenje
desno i lijevo-eminentia medialis.
20
Donji dio ovog izboenja iznad striae medullares je izboen breuljak coliculus
facialis.Njega grade vlakna n.facialisa-filla radicularia koja obilaze jezgru
n.abducentis i prave unutranje koljeno n.facialisa-genum internum n.facialis.
Na sulcus limitans vidi se malo udubljenje-fovea superior.Ispod nje se nalazi
motorno jezgro n.trigeminusa-nucleus motorius s.masticatorius n.trigemini.
Lateralno od ove jamice i neto oznad je plaviasto mjesto-locus coeruleus koje
je bogato sa noradrelinom a unutar njega je istoimeno jezgro nucleus coeruleus
koje sadri melanin.
Graa ponsa
Pons je izgraen od bijele i sive supstance,odnosne substantia alba et grisea.
SUBSTANTIA ALBA graena je od vlakana koji su sistematizovani u puteve.Oni
prolaze kroz prednji i stranji dio ponsa,ali su uglavnom grupisani dorzalno.U
dorzalnom dijelu su grupisani u dvije vrpce:lateralnu i medijalnu.
U medijalnoj vrpci puteva od dorzalno ka ventralno nalazimo:
1) Fasciculus longitudinalis medialis
2) Tractus tectospinalis medialis
3) Tractus reticulospinalis medialis
4) Leminiscus medialis
5) Tractus corticobulbaris
U lateralnoj vrpci nalazimo,idui od medijalno ka lateralno:
1) Tractus thalamorubroolivaris
3) Tractus spinothalamicus
4) Tractus spinocerebellaris anterior
Granicu izmeu dorzalnog i ventralnog dijela ponsa grade fibrae transversae
pontis.Kroz bazalni dio ponsa prolaze uzduni i popreni putevi.
Uzduni su motorni putevi i dolaze iz kore velikog mozga:
1) Tractus corticospinalis koji povezuje koru mozga sa motornim jezgrima u
prednjem rogu kimene modine
2) Tractus corticopontini povezuje koru mozga a prekida se u nuclei
pontis,iz njega se raaju fibrae pontis transversae
3) Tractus corticonuclearis povezuje koru mozga sa motornim jezgrima
kapitalnih nerava
Popreni putevi u bazalnom dijelu su fibrae transversae pontis.To su vlakna
koja povezuju koru velikog i malog mozga (na nuclei pontis prekidaju se tractus
corticopontini iz velikog mozga a u nuclei pontis raaju se fibrae pontis
transversae koje preko srednjih krakova malog mozga odlaze nazad.Osim
nabrojanih puteva postoje i oni koji se raaju u samom ponsu.
21
SUBSTANTIA GRISEA nju ine retikularna formacija-formatio reticularis,nuclei

reticulares i nove sive mase (relejna jezgra).
Formatio reticularis je nastavak mreaste formacije medullae olongatae koja se
najvie prostire preko ponsa i mesencephalona sve do telencephalona.Ova
formacija je u ponsu smjetena u njegovom dorzalnom dijelu.
Nuclei reticulares su kolekcije neurona smjetene u retikularnoj
supstanci.Nalaze se u bazalnom i dorzalnom dijelu ponsa.Ova dva dijela ponsa
dijele poprena vlakna-fibrae pontis transversae.
U ventralnom dijelu ponsa nalaze se samo nuclei pontis.Ova jezgra su ustvari
relejna koja pripadaju kortikocerebelarnom sistemu.naime,na njima zavravaju
axoni elija kore velikog mozga koji grade tractus corticopontini.Vlakna ovog
tractusa budu razbijena sa fibrae pontis transversae u fasciculi longitudinales.Od
njih odlazi put tractus pontocerebellaris.
Iznad su nuclei corporis trapezoidei na kojima se prekidaju djelimino vlakna
prednjeg snopa akustikog puta koji se zove corpus trapezoideum.Ta vlakna
polaze iz nucleus cochlearis ventralis dijelom se prekidaju,idu na
kontralateralnu jezgru i idu dalje ka veim strukturama velikog mozga.Iz
nucleus cochlearis dorsalis polazi dorzalni snop akustikog puta i to su striae
medullares.Ova vlakna se u medijalnoj liniji dorzalnoj strani ponsa sijeku sa
vlaknima suprotne strane i zavravaju na ventralnom kohlearnom jezgru.Ova
vlakna (striae medullares) dijelom se prekidaju i na nucleus olivaris superior te
idu na kontralaterarlnu stranu.
Nucleus olivaris superior nalazi se dorzolateralno od nuclei corporis trapezoidei
a ventromedijalno od nucleus n.facialis.U njemu se prekida i dio vlakana iz
ventralne kohlearne jezgre.Ventralni i dorzalni snop akustikog snopa se udrue
i ine senzitivni snop leminiscus lateralis koji se dijelom prekida u nuclei
laterales i leminiscus lateralis ide dalje ka thalamusu.U medijalnoj liniji iznad
striae transversae nalazi se nucleus centralis a ispod su nuclei raphes.Osim ove
podjele jezgara,postoji i podjela po transmiterima koja ta jedra sadre.Imamo
samo noradrenergika jezgra i seratoninergina jezgra,dok olienergina i
adrienergina jezgra ne postoje.
Nuclei nervorum capitalium
U ponsu su dijelom vestibularne jezgre,jezgre n.facialisa,jezgra abducensa i
jezgra trigeminusa.
N.vestibulocochlearis s.statoacusticus ima jedan dio za odravanje ravnotee,a
drugi dio je u funkciji sluha.Tako postoje kohlearne i vestibularne jezgre.Obje
jezgre su smjetene u vestibularnoj arei rombaste jame stim to su nuclei
22
cochleares postavljene najlateralnije u podruju izboenja tuberculum

acusticum.Postoje dvije kohlearne jezgre:nucleus cochlearis dorsalis et
centralis.
U njima se nalazi drugi neuron akustikog puta.Prvi neuron je u ganglion
spirale cochleae koji se nalazi u maleolusu pua.U njemu se nalaze bipolarne
elije.Dendriti tih elija polaze od receptora Kortijevog organa a neuriti
bipolarnih elija formiraju n.cochlearis kojim zavrava na nuclei cochlearis.
Postoje etiri vestibularne jezgre.Poredane su u arei vestibularis i to u dva
uzduna stuba.U lateralnom stubu se nalaze:nucleus vestibularis
superior,lateralis et inferior.U medijalnom stubu je nucleus vestibularis
medialis.U njima se nalazi drugi neuron vestibularnog puta a prvi neuron je
smjeten u ganglion vestibuli koji se nalazi u dnu unutranjeg slunog hodnika.U
ganglionu su bipolarne elije iji krai zavreci,dendriti,polaze od receptora
membranoznog dijela labirinta,a neuriti obrazuju n.vestibularis koji zavrava na
vestibularnim jezgrama (one su u sastavu tractus vestibularis).
Jezgre n.facialisa-Ovaj ivac je duplog krnog luka.najveim dijelom je
motorni nerv,njegov senzibilni dio je n.intermedius kome je pridodan ganglion
geniculi.Posjeduje parasimpatika i senzorika vlakna.Njegova motorna jezgra
je nucleus originis n.facialis.Ova jezgra je postavljena u donjem dijelu
eminentiae medialis pontinskog dijela romboidne jame-colliculus n.facialis.
Jezgra se nalazi ventrolateralno u odnosu na jezgru n.abducensa.Njegova filla
radicularia polaze i idu prema dorzalno,medijalno i dorzalno od jezgre
abducensa,obavijaju njegovu jezgru,sputaju se lateralno od nje prema
nanie.Ova vlakna izlaze u uglu izmeu malog mozga i ponsa u brazdi sulcus
bulbopontinus (fossa postpontina) u horizontalnom redu nerava.Vlakna iz ove
jezgre koje pripadaju drugom krnom luku inerviraju miminu muskulaturum.stylohyoideus,venter posterior m.digastrici,m.stapedius.Ovo je bila
branhiogena jezgra-jezgre krnih lukova-somatosomatske jezgre.
Nucleus salivatorius superior je parasimpatika sedmog kapitalnog
nerva.Smjetena je u dorzolateralnom dijelu tegmentuma ponsa (dorzolateralno
od njegove motorne jezgre).Pripada vegetativnom stubu jezgara modanog
stabla a iz ove jezgre polaze preganglionarna vlakna koja nose niti za inervaciju
lijezda-glandula lacrimalis,nasalis,submandibularis et sublingualis.
Distribucija ovih vlakana se odvija na dva naina:
1) Preko n.peroneus major,a odatle vlakna dolaze do ganglion
pterygopalatinum,a od njega odlaze postganglionarna vlakna za inervaciju
suznih lijezda te za gll.nasales et palatinae
2) Drugi dio vlakana odlazi u sastavu n.lingualis chordae typmpani na
ganglion geniculi sa kojeg odlaze na ganglion submandibulare et ganglion
sublinguale-za inervaciju gl.submandibularis et sublingualis
23
Nucleus
tractus
solitarii
je
zajedniko
senzitivno
jezgro
n.facialisa,n.glossopharyngeusa i n.vagusa.To je dugaki stub nerbnih elija koji
se protee prema daljnjim segmentima medullae spinalis.Na njemu zavravaju
gustativna vlakna pa se moe zvati i nucleus gustatorius.
Na gornjem njegovom dijelu polus gustatorius zavravaju vlakna
n.intermediusa.Njega ine neuriti elija iz ganglion geniculi.Dendriti bipolarnih
elija iz ganglion geniculi vodi nadraaje okusa iz papillae fungiformae et
vallatae a dendriti dolaze u ganglion geniculi.
Neuriti bipolarnih elija iz ganglion geniculi obrazuju n.intermedius koji sad
zavrava na gornjem dijelu usamljenog jezgra nucleus tractus solitarii.
Jezgre n.abducensa sadre samo motorna,njegova jezgra se nalazi u podruju
breuljka pontinskog dijela romboidne jame oko koje obilaze vlakna
n.facialisa,a vlakna iz ove jezgre inerviraju m.rectus lateralis.
N.trigeminus ima dva korijena:radix motoria et radix sensitiva.To je mjeoviti
nerv koji posjeduje motorika,senzitivna i senzorika vlakna.Izlazi na ventralnoj
strani ponsa izmeu gornjeg i srednjeg njegovog fascikula.njegovo motorno
jezgro nucleus motorius n.trigemini inervira mastikatornu grupu miia
(mm.masticatorii),m.mylohyoideus,venter
anterior
m.digastrici,m.tensor
typmani,m.tensor velli palatini.
Distribucija vlakana ide preko ganglion semilunare.Postoje tri senzibilne
jezgre:nucleus tractus mesencephalicus n.trigemini,nucleus sensorius superior
n.trigemini,nucleus tractus spinalis n.trigemini.
Nc.tractus mesencephalicus je duga traka grupica nervnih elija koja se protee
do mesencephalona pratei njegov kanal aqeductus cerebri Sylvii,te spaja treu i
etvrtu modanu komoru.
Na njemu se zavravaju proprioceptivna vlakna koja nose dubinski senzibilitet iz
miia lica i vanjskih miia oka.
Nc.sensorius s.pontinus je senzibilno jezgro koje je u nastavku vertikalnog stuba
senzibilnih jezgara a nalazi se lateralno od motorne jezgre n.trigemini.U ovom
jezgru zavravaju aferentna senzibilna vlakna koja nose osjeaj senzibiliteta
primljen preko receptora u koi lica,sluznici usta,zubnoj pulpi i nosu.Vlakna
dolaze preko gangliona.Vlakna iz ove jezgre idu do thalamusa preko leminiscus
trigeminalis a dijelom i preko leminiscus medialis.
Nc.tractus spinalis je jezgra koja se protee od gornjeg dijela cervikalne medule
i u jednoj nejasnoj granici prelazi u nc.sensorius superior n.trigemini.Ovo jezgro
dijelimo na tri dijela:
1) Gornji-pars oralis gdje zavravaju vlakna koja nose osjeaj finog i grubog
dodira
2) Srednji-pars interpolaris su vlakna za prijenos bola iz zubne pulpe
3) Donji-pars caudalis ima laminarnu strukturu (1-4 laminae) i ovdje stiu
osjeaji temperature i boli iz glave
24
Fossa rhomboidea
Rombasta jama je dio etvrte modane komore-ventriculus quartus.Nju ine
dorzalna strana ponsa i gornji dio dorzalne strane meduallae oblongatae.Po
sredini tee brazda sulcus medianus koji ovu jamu dijeli na dvije simetrine
polovine.
Lateralno je granina brazda sulcus limitans.Izmeu ove dvije brazde je desno i
lijevo po jedno uzduno vretenasto izboenje eminentia medullaris.
Luna vlakna striae medullares (koja izlaze na prednjoj strani iz nc.arcuatus idu
nazad,kriaju se u medijalnoj liniji) dijele jamu na:
1) Gornji-pontinski dio
2) Srednji dio
3) Donji-bulbarni dio
U donjem dijelu eminentiae medullaris nalazi se colliculus facialis (proizvedeno
vlaknima sedmog kapitalnog ivca kad ide oko nc.abducentis)Na sredini sulcus
limitans a u gornjem dijelu je rupica fovea superior (tu je motorno jezgro
n.trigeminusa).Lateralno od ove rupice je plaviasto polje locus coeruleus gdje
je istoimeno jezgro-nucleus coeruleus koje sadri melanin.
Srednji dio je u podruju striae medullares,a u njegovom lateralnom dijelu je
area vestibularis-vestibularen jezgre (gornja,donja,lateralna i medijalna),a
najlateralniji dio areae je tuberculum acusticum gdje je nc.cochlearis dorsalis et
ventralis.
Pars bulbaris je ispod striae medullares.U medijalnom dijelu je trigonum
n.hypoglossi u kome je motorno jezgro 12.kapitalnog nerva.Lateralno od njega
je trigonum n.vagi u kome je parasimpatiko jezgro 10.kapitalnog nerva.
Na vrhu je fovea inferior (na sulcus limitansu),bazu trougla ini fonticulus
separans koji ga dijeli od polja area postrema (pripada cirkumventrikularnim
organima).U donjem dijelu zavrava kao pisae pero-calamus scriptorius koje je
prekriveno sa obexom.
25
Mesencephalon
Mesencephalon ili srednji mozak je dio mozga koji se najmanje mijenja tokom
embrionalnog ivota.Na njemu razlikujemo dorzalnu stranu,ventralnu i
lateralnu.Mesencephalon se nalazi izmeu ponsa i diencephalona.
Dorzalna strana
Nju sainjava lamina quadrigemina s.tecti.Nju ine etiri parakvrice,gornje
kvrice su colliculi superiores,a donje su colliculi inferiores.Colliculi inferiores
su ire i nie dok su colliculi superiores ue i visoije.I jedne i druge nastavljaju
se u krakove i to gornji u brachia colliculi superior,a donji u brachia colliculi
inferior.Gornje kvrice zavravaju na corpus geniculatum laterale,a donje se
zavravaju na corpus geniculatum mediale.Izmeu kvrica u sagitalnoj ravni
nalazi se brazda sulcus mediana (dijeli desne od lijevih parakvrica).Prema
naprijed ta brazda se proiri u trigonum subpineale (corpus pineale),a straga
zavrava proirenjem u visini sulcus velomedullaris superior i to sa njegovih
strana izlazi etvrti modani ivac-jedini ivac koji izlazi na dorzalnoj
strani).Prednji par kvrica od stranjeg odjeljuje sulcus transversus
quadrigeminus.Na mjestu gdje se sjeku te brazde je area quadrigemina.Colliculi
superiores su subkortikalni vidni centri,a skupa sa pulvinar thalami i corpus
geniculatum lateralno predstavlja primarni optiki centar.Colliculi inferiores su
primarni akustiki centri a skupa sa corpus geniculatum mediale predstavljaju
primarne slune centre.
Ventralna strana
Na ventralnoj strani granice mesencephalona su prema rostralno corpora
mammilaria,a prema kaudalno prednji rub ponsa odnosno fossa
praepontina.Lateralno su modani kraci crura cerebri,oni ovdje kao da izviru iz
ponsa i nastavljaju se u capsulu internu koja nosi puteve.
Izmeu crura cerebri je udubina fossa intercruralis ije dno predstavlja
substantia perforata posterior.Na medijalnoj strani crura cerebri nalazi se
brazda sulcus medialis mesencephali ili sulcus oculomotorii gdje na povrini
izbija n.oculomotorius.
Lateralno uz crura cerebri je lateralna brazda sulcus lateralis mesencephali.
Lateralna strana
Ova strana je parna (desna i lijeva).To je trouglasta povrina trigonum leminisci
gdje leminiscus lateralis izbije na povrinu.Ta strana je ograniena prema
lateralno i ventralno sa crus cerebri,prema kranijalno sa brachium colliculi
26
inferioris a prema dorzalno sa gornjim krakom malog mozga-pedunculus

cerebellaris inferior.
Struktura mesencephalona
Ukoliko napravimo popreni presjek kroz mesencephalon,bilo na visini gornjih
ili donjih kvrica,dorzalno emo vidjeti laminu quadrigeminu s.tectu.Ispod nje
je presjek kroz kanal koji povezuje treu i etvrtu modanu komoru-aqueductus
cerebri Sylvii koji je trokutaste forme.Baza dorzalno oko njega je sloj sive
supstance.Ispod laminae tectae je tectum mesencephali.Prema nanie su
modani kraci-crura cerebri koji nose puteve.Na granici izmeu crura cerebri i
tectuma je crna supstanca (crno jedro)-to je substantia nigrea koja ima dva
dijela:pars compacta i donji mreasti dio pars reticularis.
Iznad substantiae nigrae je okruglo jedro dosta crvenkaste boje (zbog sadraja
eljeza) oznaeno kao nucleus ruber.Taj nucleus predstavlja relejno jezgro na
putu prenosa impulsa iz kore velikog mozga i cerebelluma prema
motoneuronima prednjih rogova kiemene modine.Pravimo zatim presjeke
kroz colliculi superiores et inferiores,a zatim i presjek na granici
mesencephalona i diencephalona.
Presjek na nivou colliculi inferiores
Na presjeku kroz ove kvrice nalazimo njegove jezgre nuclei inferiores.Te
jezgre su meusobno povezane komisuralnim vlaknima koje oznaavamo kao
comissura colliculorum inferiorum.Na colliculi inferiores zavri se najvei broj
vlakana drugog neurona akustikog puta a od njega odlaze vlakna kroz krake
donjih kvrica (brachium colliculi inferiores)i ta vlakna zavravaju na corpus
geniculatum mediale.
Uz pulvinar thalami i corpus geniculatum mediale predstavlja primarne
akustike centre.Ispod colliculi inferiores je presjek kroz aqueductus cerebri
Sylvii.Oko toga kanala je sloj sive supstance substantia grisea centralis.U njoj
se na ovom presjeku nalaze jezgre etvrtog modanog ivca
(N.trochlearis).Jedna je nucleus n.trochlearis.Iz nje odlaze filla radicularia,koja
idu prema dorzalno,iznad kanala kriaju se u medijalnoj liniji a to krianje
oznaavamo kao decussatio fibranum trochlearium.Oko ove jezgre nalazi se put
fasciculus longitudinalis medialis.U sivoj supstanci nalazi se mezencefalino
jedro n.trigeminusa-nucleus tractus mesencephalicus n.trigemini,a iznad nje
polazi tzv.Schitzov put-fasciculus longitudinalis dorsalis.U tegmentumu nalazi
se krianje vlakana koja prolaze kroz gornje krake malog mozga i nastaje
decussatio pedunculorum cerebellarium superiorum.Prednji dio vlakana ove
dekusacije su porijeklom iz nc.dentatusa,a ostala su porijeklom iz ostalih jezgara
malog mozga,i to:nc.globosus,nc.emboliformis i nc.fastigii.Ventralno od
dekusacije su vlakna tractus rubrospinalisa koji je glavni extrapiramidni
27
put.Lateralno od fasciculus medialis su dvije jezgre:nc. dorsalis tegmenti

(nc.ganglion) i nc.ventralis tegmenti.Izmeu njih su vlakna tractus tegmentalis
centralis.
Sasvim prema lateralno je tzv.lateralni senzibilni ugao,koga ine putevi,i to
najnie leminiscus medialis,iznad njega leminiscus spinalis,pa leminiscus
trigeminalis i leminiscus lateralis najdorzalnije.Kroz crura cerebri prolaze
putevi i to:najmedijalnije tractus frontopontinus,pa tractus corticobulbaris pa
tractus corticospinalis i tractus occipitotemporopontinus.
Presjek na nivou colliculi superiores
Colliculi superiores graeni su od sive supstance strata grisea colliculi
superiores rasporeene u tri sloja:
1) Stratum griseum superficiale
2) Stratum griseum medium
3) Stratum griseum profundum
Izmeu sivih slojeva su etiri sloja bijele supstance i to od dorzalno prema
medijalno:
1) Stratum zonale
2) Stratum opticum
3) Stratum medullare intermedium (leminiscale)
4) Stratum medullare profundum
Ispod njih je u formi trougla presjek kroz aqueductus cerebri Sylvii.Kanal koji
spaja upljine tree i etvrte modane komore.Oko kanala je sloj substantiae
griseae ili substantia periaqueductalis.U njoj prema medijalno se nalaze jezgre
oculomotoriusa-nc. n.oculomotorii.Korijena vlakna toga nerva su filla
radicularia n.oculomotorii koji idu prema ventralno nanie,prolaze kroz
nc.ruber,izlaze u fossu intercruralis
u sulcus n.oculomotorii(sulcus
mesencephali medialis).Oko jezgara n.oculomotoriusa su vlakna asocijativnog
puta fasciculus longitudinalis medialis.Prema lateralno u suptanci grisei je
nc.tractus mesencephalicus n.trigemini.Iznad njega su vlakna fasciculus
longitudinalis dorsalis.Iz dubljih slojeva sive supstance polazi tractus
tectospinalis.Njegova vlakna se u integmentum mesencephali kriaju i formiraju
decussatio dorsalis tementi (Meynerti).
Lateralno od tractus tectospinalisa je tractus thalamorubroolivais.Prema
ventralno je nucleus ruber od koga polaze vlakna tractus rubrospinalisa.Ta
vlakna se u medijalnoj liniji kriaju i formiraju decussatio ventralis
tegmenti.Prema lateralno je lateralni senzitivni ugao kojeg ine leminiscus
medialis.Iznad njega je leminiscus spinalis,iznad toga je leminiscus trigeminalis
i tractus spinotectalis.Na granici tegmentuma i modanih krakova je substantia
nigrea koja ima dva dijela:pars compacta-dorzalno i pars reticularis.
28
U crura cerebri su modani kraci koji nose puteve i to od medijalno prema

lateralno tr.frontopontinus,tr.corticobulbaris,tr.corticospinalis (pyramidalis) i
tr.temporopontinus.
Presjek na granici izmeu mesencephalona i diencephalona-Area praetectalis
Na tom presjeku prvo vidimo nc.praetectales.Ispod nje je aqueductus cerebri
Sylvii te substantia grisea.Lateralno od aqueductusa je Darkevievo jezgro a
lateralno od njega je nc.comissurae posterior.Prema nanie je nc.ruber,dalje
nc.interstitialis (Cayal).Ove jezgre pripadaju okulomotornim jezgrama i u
sastavu su fasciculus longitudinalis medialis.Na sredini crus cerebri i
tegmentuma je nc.nigres.Na tektalnim jezgrima zavravaju aferentna vlakna
n.opticusa i tr.opticusa,i to vlakna iz frontalnog i occipitalnog dijela onog
polja.Eferentna vlakna odlaze na corpus geniculatum laterale,colliculi
superiores,te pulvinar thalami.
Nuclei nervorum capitalium
N.oculomotorius je ivac koji ima dvije jezgre,i to somatomotornu nc.nervi
oculomotorii i jedno akcesorno-visceromotorno nc.accessorius n.oculomotorii.
U ventralnom dijelu supstance su jezgre n.oculomotorii.Rostralno i medijalno od
ove jezgre je njegovo akcesorno jezgro.Jezgre n.oculomotoriusa inerviraju
miie pokretae oka,one jabuice.Nervno stablo n.oculomotoriusa je
sastavljen od vlakana oba jezgra n.oculmotoriusa ali tako da vlakna iz nc.
n.oculomotorii polaze iz jezgre iste strane,kroz nc.ruber i izlaze u fossu
intercruralis na sulcus n.oculomotorii.Ova vlakna iz ove jezgre iste strane
inerviraju m.rectus superior,m.rectus medialis te m.rectus inferior.Dok vlakna iz
suprotne jezgre koja se prikljuuju stablu oculomotoriusa inerviraju m.rectus
superior.
Preganglijska vlakna nc.accessorius n.oculomotorii kao i preganglijska vlakna iz
periaqueduktalnih neurona koja su u sivoj supstanci prikljuena stablu
okulomotornih nerava (nalaze se lateralno od nervnih vlakana)dolaze do
ganglion ciliare,tu se prekidaju i prave sinapsu i nastavljaju postganglionarna
vlakna koja inerviraju m.ciliaris i m.sphincter pupillae.U mesencephalonu na
presjeku colliculi superiores nalaze se jezgra n.trochlearisa,ija se vlakna
kriaju iznad aqueductus cerebri-decussatio nervorum n.trochlearii, te izlaze
lateralno od frenulum veli medullaris superioris (na dorzalnoj strani mozga) i
inerviraju m.obliiqus superior.U mesencephalonu je i tr.mesencephalicus
n.trigemini.
Vlakna tr.opticusa zavravaju dijelom na nc.accessorius n.oculomotorii.Axoni
vlakana ovog jezgra inerviraju m.sphincter pupillae te dolazi do suenja zjenice
na svjetlost.Drugi dio vlakana tr.opticusa ide kroz comissuru posterior te
zavrava na nc.accessorius n.oculomotorii suprotne strane a od njega idu
29
post.ganglionarna vlakna koja inerviraju m.sphincter pupillae na drugoj strani te

se postie konsenzualni reflex zjenice,reflex na oba oka.
Nc.ruber se nalazi na presjeku kroz colliculi superiores.Kroz njega prolaze
radikularna vlakna n.oculomotorii.Na njemu opisujemo dva dijela s obzirom na
topografski poloaj:
1) Pars mesencephalica
2) Pars diencephalica
Granica izmeu ova dva dijela je brazda na njegovoj medijalnoj strani kroz koju
prolazi fasciculus retroflexus (Meynerti) koji se protee od colliculi superiores
do corpora mammilaria.Njegov kaudalni dio graen je od veih elija.To je
nc.ruber magrocellularis-paleorubrum.Njegov dorzokranijalni dio je graen od
manjih elija i to je nc.ruber parvocellularis.Bogat je eljezom i zbog toga je
crvenkaste boje.Po funkciji to je relejno jezgro.
Aferentna vlakna nc.ruber dobiva od lobus pallidus:
1) Tractus palidorubralis (iz lobus pallidusa na nc.ruber)
2) Tractus corticorubralis (iz cortexa velikog mozga na nc.ruber)
3) Tractus cerebellorubralis s.dentatorubralis (iz nc.dentatusa za nc.ruber)
4) Tractus tectorubralis
Eferentna vlakna nc.ruber:
2) Tractus rubroreticularis
Nc.niger (substantia nigra) je crno jedro koje se nalazi na prelazu modanih
kraka i tegmentuma mesencephalona.Ima polumjeseastu povrinu gdje svojim
konkavitetom obuhvata tegmentum mesencephali.Posjeduje dva dijela:pars
compacta i pars reticularis.
Pars compacta je sastavljen od veih elija.On je postavljen u dorzalnom dijelu
jezgra a sadri crni pigment melanin koji mu daje boju.Osim toga bogat je
dopaminom te se pripaja dopaminerinom sistemu.Ventralni dio jezgra sadri
manji broj manjih elija koje sadre neto eljeza i pigment lipofuscin.Nc.niger
po funkciji pripada extrapiramidnom sistemu.Njegov oteenje dovodi do
tremora (Parkinsonova bolest).
Colliculi superiores sastavljeni su od svijetlih i tamnih slojeva-strata grisea et
strata alba
Na gornje sive slojeve dolaze tr.corticotectalis i tr.pallidotectalis.
Na srednji sloj vlakna dolaze tr.opticus,od medullae spinalis tr.spinotectalis,a
odlaze tr.tectoreticularis i tr.tectopontinus.Od donjeg sivog sloja tr.tectospinalis
i tr.tectobulbaris.Kvrice su meusobno povezane komisuralnim vlaknima
s.comissura reticulorum superiorum.
30
Colliculi inferiores u sastav njih ulaze nc.centralis,nc.paracentralis i

nc.externus (lateralis)
Aferentna vlakna kroz njega prolaze vlakna slunog puta:
1) Leminiscus lateralis
2) Tr.corticotectalis
3) Tr.pallidotectalis
Eferentna vlakna kroz koji prolaze:
1) Tr.tectospinalis
2) Tr.tectobulbaris
Fasciculus longitudinalis medialis je glavni asocijativni put modanog
stabla.Sastoji se iz dva dijela:
1) Tr.comissurolongitudinalis
2) Tr.vestibulolongitudinalis
Nc.comissurae posterior je parno jezgro koje se nalazi na presjeku
mesencephalona i diencephalona.Iz njeg polazi tr.comissurolongitudinalis koji
povezuje oculo
(miie za pokretai oka) sa cefalogirnim jezgrima (miie
glave i vrata).Iz nc.vestibularis lateralis polazi tr.vestibulolongitudinalis koji se
podijeli na ascendentnu i descendentnu granu.
31
Cerebellum
Cerebellum ili malo mozak je bubreasta tvorevina postavljena u fossa cranii
posterior ispod okcipitalnog renja velikog mozga-lobus occipitalis cerebri.Od
te formacije mali mozak odvojen je duplkaturom tvrde modanice-durae mater a
ta duplikatura oznaena je kao tentorium cerebelli ili ator malog mozga.
Na cerebellumu razlikujemo etiri strane:
1) Facies superior cerebelli
2) Facies inferior cerebelli
3) Facies anterior cerebelli
Izmeu facies superior i facies inferior zavrava se bijela horizontalna pukotinafissura horizontalis cerebelli koja poinje na mjestu gdje srednji kraci malog
mozga poinju a odatle ide prema nazad i zavrava na incisura cerebelli
posterior.
Facies superior cerebelli je u cjelini zaravnjena,izuzev u sredinjem dijelu gdje
je neto izboena.Na facies inferior nalazi se udubina vallecula cerebelli koja
podijeli vermis od hemisfera.
Facies anterior cerebelli se zapaa kada se osijeku kraci velikog mozga i vellum
medullaris superior et inferior (dijelovi etvrte modane komore).Mali mozak je
u cjelini sastavljen od mnotva tvorevina poput listia-folia cerebelli (gyri) a
izmeu njih su pukotine-fissurae cerebelli.Prema naprijed je usjek incisura
cerebelii anterior a pozada je usjek incisura cerebelli posterior.U ovu zadnju
ulazi pregrada malog mozga-falx cerebelli (duplikatura tvrde modanice).
Na malom mozgu razlikujemo njegov najstariji dio archicerebellum.Sav ostali
dio,kad oduzmemo lobulus floculonodularis oznaavamo kao tijelo odnosno
corpus cerebelli.Corpus cerebelli podijeljen je na dva renja:lobus cerebelli
anterior et posterior.Lobus cerebelli anterior oznaavamo kao paleocerebellum
a lobus cerebelli posterior kao neocerebellum.
Na malom mozgu u cjelini razlikujemo centralno postavljeni dio koji ima formu
crva i oznaava se kao vermis cerebelli a lateralno desno i lijevo su vei dijelovi
a to su hemisfere-hemispheria cerebelli.Svakom dijelu na vermisu odgovara dio
na hemisferama.Izuzetak je jedino jeziak-lingula cerebelli koja nema svoj
odgovarajui dio na hemisferama.Iza lingulae nalazi se fissura postlingualis
s.fissura praecentralis a iza nje se nalazi lobulus centralis,kojeg dijelimo u dva
dijela:pars anterior s.ventralis i pars posterior s.dorsalis.
Na hemisferaram ovom dijelu odgovara ala lubuli centralis koji kao i lobulus
centralis ima dva dijela:pars superior et inferior.
Na vermisu uoavamo dio odnosno breuljak-culmen koji takoer ima dva
dijela:pars anterior et posterior.Njih dijeli jedna plitka pukotina-fissura
32
intraculminalis.Culmenu odgovara dvotrbuasti reanj-lobulus quadrangularis

anterior.On ima dva dijela:medijalni i lateralni,odnosno prednji i stranji-pars
anterior et posterior.Iza culmena je pukotina-fissura prima koja pravi granicu
izmeu culmena i narednog dijela vermisa-decliva s.fissura praeclivaris.
Lobus cerebelii posterior poinje od fissurae primae na gornjoj povrini malog
mozga.Iza nje se nalazi strma ravan declive kojoj na hemisferi odgovara lobulus
quadrangularis posterior.Iza declive je folium vermis a izmeu declive i foliuma
je fissura postclivaris s.cerebelli superior posterior.Folium vermisu na hemisferi
odgovara sa gornje i donje strane lobuli semilunares superiores et
inferiores.Lobulus semilunaris superior ka nazad dolazi do fissura horizontalis
cerebelli s.intercruralis koja dijeli gornju od donje strane a istovremeno dijeli
lobus superior s.crus primum od lobus inferior s.crus secundum.
Na donjoj strani cerebelluma imamo podruje vermisa i hemisfera.Idui od
nazad ka naprijed uoavamo:
Lobulus semilunaris inferior s.crus secundum a on ide od fissura horizontalis do
fissura funogracilis.Na donjoj strani u podruju vermisa je tuber vermis kojem
na hemisferama odgovara lobulus gracilis (paramedianus).Ispred tuber
vermisa,u podruju vermisa sa donje strane je fissura praepyramidalis
s.praebiventralis.Ispred tuber vermisa je piramidalni dio vermisa-pyramis
vermis.Njemu na hemisferama odgovara lobulus biventer koji ima dva dijela:
Pars medialis (lobulus paraflocularis dorsalis) i pars lateralis (lobuli biventeris
s.lobulus copularis paramediani).
Pyramis
vermis
od
uvulae
dijeli
pukotina
fissura
secunda
s.postpyramidalis.Ispred pyramisa,u podruju vermisa na donjoj strani je
ulegnue-uvula kojoj na hemisferama odgovara podruje u obliku krajnikatonsilla ili lobulus paraflocularis ventralis.
Tonsillu od pedunculae floculae floculi dijeli fissura posterolateralis i tu je
granica lobus cerebelli posterior.Ispred uvulae u podruju vermisa je vornodulus od koga odlazi krak pedunculi floculi na kome je floculus (pahuljica).
S obziorm na funkciju i nastanak,cerebellum dijelimo na:
1) Archicerebellum (vestibulocerebellum)
2) Paleocerebellum (spinocerebellum)
3) Neocerebellum (cerebrocerebellum)
Archicerebellum je najstariji diomalog mozga i predstavlja korelacioni centar
za ravnoteu i posebno je razvijen jod riba.Predstavlja vezu sa vestibualrnim
jezgrama-vestibulum cerebelli.Aferentna vlakna dobiva od ovih jezgara,a
eferentna alje na ove jezgre.
Ukoliko se poremeti funkcija archicerebelluma (tumor u donjem vermisusindrom donjeg vermisa) dolazi do gubitka ravnotee pri hodanju te takva osoba
tetura-ATAXA.
33
Paleocerebellum povezuje se sa medullom spinalis i uvulom.Predstavlja

koordinacioni centar pojedinih grupa miia-flexora i extensora.
Aferentna vlakna dolaze iz medullae spinalis preko:
1) Tr.spinocerebellaris anterior
2) Tr.spinocerebellaris posterior
Ovi putevi nose duboki senzibilitet,prema tome paleocerebellum je najvei
centar dubokog senzibiliteta.Aferentna vlakna dobiva i iz olivae kao
Tr.olivocerebellarius.Ova vlakna u olivu dolaze iz corpus striatum.
Eferentna vlakna paleocerebelluma odlaze od cerebelluma (nc.dentatusa) na
tr.cerebellorubralis preko pedunculus cerebellaris superior na nc.ruber a odatle
tr.rubrospinalis na prednje rogove kimene modine.Ako se poremeti funkcija
paleocerebelluma,poremeti se i koordinacija miinih grupa-flexora i
extensora.Paleocerebellum je centar dubokog senzibiliteta,centar koordinacionih
pokreta grupa miia a pored toga koi prejake tonuse extensora.
Neocerebellum je najmlai dio i najvei je dio u hemisferama i nc.dentatusu.
Aferentna vlakna dobiva iz mozga,iz kore (cortex cerebri).Tu spada
tr.cortiocpontini koji ide na nuclei pontis.Od nuclei pontis odlazi
tr.pontocerebellaris u koru malog mozga a odatle produecima Purkinijevih
vlakana do nc.dentatusa.Od tog mjesta ide preko pedunculi cerebellares
superiores na mesencephalon gdje pravi decussatio pedunculorum
cerebellarium superiorum.Nakon tog krianja odlazi u thalamus i cortex.Ako se
poremeti funkcija neocerebelluma dolazi do ataxije,gubi se tonus miia te
dolazi do slabosti organizma.
Putevi malog mozga
1) Pedunculus cerebellaris inferior ima dva dijela:lateralni i medijalni
dio.Kroz
lateralni
dio
prolazi
tr.cerebellospinalis,ulaze
tr.spinocerebellaris posterior i tr.corticocerebellaris.Kroz medijalni dio
nc.dentatusa prolaze tr.dentatonuclearis i tr.cerebellonuclearis
2) Pedunculus cerebellaris medius kroz njega prolaze tr.pontocerebellaris
i tr.corticocerebellaris
3) Pedunculus
cerebellaris
superior
kroz
njega
prolaze
tr.spinocerebellaris anterior,tr.cerebellorubralis s.dentatorubralis i
tr.cerebellothalamicus
34
Angulus pontocerebellaris
Angulus pontocerebellaris je ugao izmeu ponsa,medullae oblongatae i
cerebelluma a prema naprijed je stranja strana piramide temporalne kosti.Taj
prednji osteoduralni zid je prema gore ogranien sa sinus petrosus superior,a
prema dolje sa sinus petrosus inferior.Prema lateralno je ogranien sa sinus
sigmoideus.Na ovom zidu se nalaze otvori za nervne peteljke.Najlateralnije je
peteljka za prolaz n.glossopharyngeus,n.vagus i n.accessorius.Srednja peteljka
je za prolaz n.facialis sa intermediusom i n.statoacusticus.Najmedijalnije je
n.trigeminus i n.abducens.
Kroz pontocerebelarni ugao prolazi a.cerebellaris superior koja se provlai
izmeu n.trochelaris i nerava gornje peteljke,a.labyrinthi s.auditiva interna.
Najmedijalnije je peteljka na n.trigeminus a lateralno od njega je peteljka za
n.facialis sa n.intermediusom i n.statoacusticus.
Od vena imamo Dandijevu venu koja je vana kod operacija tumora ovog
podruja i polazi od prednjeg ruba gornje strane cerebelluma,ide ka gornjoj ivici
sinus petrosus superior te se ulije u sinus neposredno iznad porus meatus
acusticus internus.Na presjeku kroz cerebellum zapaa se njegova
makroskopska graa.Ka periferiji je cortex cerebelli a u sredini je medulla
cerebelli.Od sive supstance odlaze traci kao bijeloj supstanci i to su laminae
medullares,a u medulli su smjeteni jezgre malog mozga koje su parne i idui od
medijalno ka lateralno (od dorzalno ka nanie) to su:
1) Nc.fastigii
2) Nc.globosus
3) Nc.emboliformis
4) Nc.dentatus
Cortex cerebelli je graena od elija i vlakana i idui izvana prema unutra
razlikujemo slijedee slojeve:
1) Stratum moleculare je sloj sitnih elija poput zvijezda,a u njemu se nalaze
i dendriti,Purkinijeve elije te axoni granuliranih elija.Ovaj sloj je manje
bogat elijama i vie je sinaptikog karaktera
2) Stratum gangliosum je sloj ganglijskih elija (oko 15 mil.)iji se dendriti
granaju oko elija molekularnog sloja a aneuriti naputaju koru
3) Stratum granulosum je sloj najsitnijih elija
U cortexu se jo nalaze mahovinasta vlakna i puzea vlakna.
35
Ventriculus quartus (etvrta modana komora)

Iz dvaju zadnjih mjehurova osnove razvoja mozga,metencephalona i
mijelencephalona,tj.iz njihovih upljina zajednikim spajanjem nastaje etvrta
modana komora.To je centralna upljina rhombencephalona.U svom
kaudalnom kraju nastavlja se u canalis centralis medullae spinalis,a prema
kranijalno u aqueductus cerebri Sylvii,koji je spaja sa upljinom tree modane
komore.etvrta modana komora ima svoje zidove:ventralni i dorzalni,te ima
svoje uglove i ivice.
Ventralni zid ili pod etvrte modane komore ine dorzalna strana ponsa i gornji
dio dorzalne medullae oblongatae.Dno je fossa rhomboidea (pars pontina et
bulbaris).Granica izmeu ova dva dijela su striae medullares s.acusticae.
Dorzalni zid jeste krov komore koji ima dva dijela:
Pars metencephalica grade vellum medullare superius,cerebellum i vellum
medullare inferius.
Cerebellum sudjeluje svojom donjom stranom i to fossa cerebelli
transversa.Njen najvisoiji dio zalazi u bijelu supstancu cerebelluma i oznaava
se kao fastigium koji je naprijed ogranien sa vellum medullare superius a straga
sa vellum medullare inferius.
Vellum medullare superius ima formu trokutaste ploe sa vrhom ka naprijed a
bazom ka nazad.Baza je srasla sa poetnim dijelom gornjeg vermisa lingula
cerebelli,a vrh dolazi do zadnje ivice laminae quadrigeminae.Vrh je oznaen kao
frenulum velli medullare superius a sa strane frenuluma na povrinu izbija
n.trochlearis.
Vellum medullare superius razapet je izmeu gornjih krakova malog mozga.
Vellum medullare inferius razapet je izmeu nodulusa i pedunculi floculi.Ima
oblik pravougaonika ija je baza spojena sa nodulusom idui ka
kaudalno.Vellum medullare inferius se stanjuje i prelazi u ependimsku epitelnu
plou.
Lamina tectoria ventriculi quarti ima formu trokuta ija je baza srasla sa bazom
vellum medullare inferius.Vrh dospijeva do najkranijalnije take fossae
rhomboideae.Razapeta je izmeu donjih krakova malog mozga i pedunculi
cerebellares inferiores.Ova lamina je prekrivena duplikaturom piae mater.Pia
mater sa laminom tectoriom ini tela chorioidea koja je dobro vaskularizirana i
nastaje plexus chorioideus koji lui liquor cerebrospinalis.Ivice telae chorioideae
su zadebljane i veu se za donje krake malog mozga i to zadebljanje
oznaavamo kao taenia.Na lamini tectorii nalaze se otvori od kojih je jedan
neparan-apertura mediana ventriculi quarti (odmah iznad obexa) a lateralno su
aperturae laterales.Kroz ove otvore prolazi se u subarahnoidalni prostor,tj.kroz
36
njih cirkulira liquor u ovaj prostor.Iz aperturae medianae dolazi se u cisterna

cerebellum medullaris,a iz aperturae laterales u cisterna pontis.
Lateralna komora ini recessus lateralis izmeu donjih krakova malog mozga i
floculusa.Tu su aperturae laterales.
Diencephalon
Diencephalon ili meumozak se nalazi rostralno od modanog stabla a
ventromedijalno od velikog mozga.Veliki mozak ga obuhvata odozgo i sa
strana.Jedino u gornjem dijelu ostaju chiasma opticum i corpora mammilaria.
Najvei dio diencephalona dijeli lateralna komora .Veliki mozak je alteralno
srastao sa diencephalonom preko capsula interna koja nosi puteve i bazalni
ganglion.Centralna upljina diencephalona je trea modana komora.Granice
diencephalona na medijalnoj strani su:corpora mammilaria a na dorzalnoj strani
prednja ivica laminae quadrigeminae.U sastav diencephalona ulaze:
1) Thalamus
2) Epithalamus
3) Metathalamus
4) Subthalamus
5) Hipothalamus
Diencephalonu su pridodate dvije lijezde:Corpus pineale (epiphysis cerebri) i
hypophysis cerebri.
Thalamus je najvea masa diencephalona.To je siva masa postavljena sa strana
tree komore.Njegova dorzalna i medijalna strana su slobodne,a lateralno i
ventralno dolazi u donos sa okolnim strukturama.Dorzalna strana sudjeluje u
izgradnji centralnog dijela lateralne komore-pars centralis ventriculi lateralis.Ta
strana prekrivena je slojem sive supstance-stratum griseum.Sa dorzalne strane
taj sloj sive supstance prelazi na medijalnu stranu i na prelazu se nalazi stria
medullaris thalami.Ispod nje se nalazi takoer sloj sive supstance-stratum
griseum centralis.Medijalnu stranu thalamusa ini lateralni zid tree
komore,zapravo trea modana komora je uska pukotina postavljena u sagitalnoj
ravni.
Lateralna strana thalamusa je u odnosu sa capsula interna koja nosi
puteve.Thalamus od capsulae internae odvaja sloj izreetane sive supstance to je
stratum reticulare.Ovaj sloj ini pravu granicu thalamusa i lateralnog njegovog
dijela.
Stratum reticulare idui prema nanie zadebljava i to zadebljanje oznaava se
kao zona incerta.Stratum reticulare od capsulae internae odvaja sloj bijele
37
supstance.To je lamina medullaris externa.Ventralno od zonae incertae je

podruje hypothalamusa.Dakle ventralno je thalamus u odnosu sa jezgrama
hypothalamusa.Tu su oba nuclei ruber,oba nuclei niger i tu se sreemo sa
novom sivom masom.
Zona incerta se nalazi izmeu dva sloja bijele supstance,i to campus foreli H1 i
campus foreli H2
Ovaj prvi se nalazi izmeu thalamusa i zonae incertae a drugi se nalazi izmeu
nc.ruber i subthalamusa s jedne strane i kaudalnog dijela nc.niger sa druge
strane.
Thalamus je sastavljen od oko 20 jezgara.Neuroni tih jezgara svoje axone alju u
skoro sve regije kore.Ta jezgra thalamusa se najprije mogu podijeliti u dvije
velike grupe i to:
1) Nespecifina grupa
2) Specifina grupa jezgara
Nespecifina grupa jezgara

Ova grupa se dijeli u tri manje grupe i to:
1) Ncc.reticulares thalami
2) Ncc.intralaminares thalami
3) Ncc.mediani thalami
1) se nalaze lateralno od thalamusa a od jezgara drugih thalamusa odijeljena je
sa slojem bijele supstance-lamina medullaris interna.Aferentna vlakna ova
grupa jezgara dobiva od formatio reticularis i od ostalih jezgara thalamusa te od
cortex cerebellaris.Svoja eferentna vlakna direktno alje u cortex.
2) se nalaze u podruju laminae medullaris internae.U ove jezgre ubrajamo
nc.centromedianus,medijalno od njega je nc.parafascicularis.Osim njih postoje
jo i sasvim manje jezgre-nc.centralis lateralis,medialis et paracentralis.
Ova jezgra dobivaju aferentna vlakna iz cortexa-corticothalmina vlakna zatim
iz lobus pallidusa-pallidothalamina vlakna iz medullae spinalistr.spinothalmicus te iz formatio reticularis.Eferentna vlakna alje u bazalne
ganglije-nuclei basales.Ova jezgra imaju integrativnu funkciju,njihova veza sa
neostriatumom govori da imaju ulogu u regulaciji pokreta.
3) se nalaze u lateralnom zidu tree modane komore i u
adhesiointerthalamica.U ta jezgra ubrajamo nc.reunius i nc.comissuralis
rhomboidalis.Aferentna vlakna dolaze iz formatio reticularis,a efernentna odlaze
u nc.cinguli.
38
Specifina grupa jezgara

Ova grupa se dijeli:
1) Nuclei anteriores thalami
2) Nuclei laterales thalami
3) Nuclei mediales thalami
1) u donjem dijelu thalamusa prave izboenje-tuberculum anterius thalami.U
ova
jezgra
ubrajamo
do
ventralno
od
dorzalno
nc.anteroventralis,nc.anteromedialis,nc.anterodorsalis.
Aferentna vlakna ova grupa dobiva iz hyppocampusa preko fornixa i iz
mamilarnog tijela-nc.mammilaris a odatle polazi fasciculus mammilothalmicus.
Eferentna vlakna alje u cingulum dakle prednje grupa pripada miminoj
grupi.Medijalna grupa je veliko jezgro nc.mediodorsalis koji se dijeli na
medijalni i lateralni dio.Medijalni dio je graen od veih elija-pars
magnocellularis medialis a lateralni dio od manjih elija-pars parvocellularis
lateralis.Ovo jezgro ima asocijativnu funkciju.
Lateralna grupa se dijeli na ventralni i dorzalni dio.
Nc.ventrolateralis - u njeg ubrajamo nc. ventralis anterior, intermedius,
posterolateralis et posteromedialis.Ovo su relejna jezgra.
Nc.dorsolateralis ima dva dijela-nc.dorsalis anterior et posterior.
Zadnja grupa
U ovu grupu jegara ubrajamo:nuclei pulvinares thalami i nuclei posteriores koje
se nalaze u podruju pulvinar thalami
Nuclei pulvinar thalami ima ih vie i to:Nc.pulvinaris anterior,inferior,medialis
et lateralis
Aferentna vlakna ova jezgra dobiju od colliculus superiores i nc.niger i
asocijativnog cortexa frontotempooccipitalnog renja.
Eferentna vlakna odlaze u asociajtivne komplexe(frontotemporooccipitalni
reanj)
Nuclei posteriores su jezgra koja su dijelom od pulvinar thalami a dijelom od
corpus
geniculum
mediale.Aferentna
vlakna-tr.spinothalmicus
i
tr.trigemniothalamicus.Eferentna vlakna odlaze u parijetlani temporalni reanj.
Obzirom na razvoj i funkciju thalamus dijelimo na archithalamus,neothalamus i
paleothalamus.
ARCHITHALAMUS
Je nasjtariji dio a ine ga jezgra medijalno od dorzomedijalne grupe a to su
nuclei reticulares,nuclei intralaminares i nuclei paraventricualres.
39
Aferentna vlakna dobiva iz niih centara modanog stabla-tractus

spinomedullaris i preko kranijalnih nerava.
Eferentna vlakna alje u jezgre extrapiramidnih slojeva i hypothalamus.Nema
nikakve veze sa cortexom sve se deava u njemu samom dakle funkcija mu je
reflexna.
NEOTHALAMUS
Obuhvata
jezgre-dorzomedijalne
grupe:nc.medianus
ija
je
uloga
asocijativna.Dobiva aferentna vlakna iz paleothalmusa a svoje eference alje u
podruje asocijativne zone frontalnog renja i area praemotoria.
PALEOTHALAMUS
Tu spadaju jezgre:nc.ventralis anterior,intermedius,medius,posterolateralis et
posteromedialis.
U nc.ventralis anterior zavravaju vlakna lobus pallidusa a eferentna odlaze na
gyrus praecentralis.
Nc.ventralis intermedius aferentna dobiva iz nc.dentatusa i globus
pallidusa,efernenta idu u gyrus praecentralis.
Nc.ventralis posteromedialis aferentna dobiva iz leminiscus trigeminus,a
eferentna iz gyrus postcentralis.
Dakle funkcije thalamusa su reflexna,mirisna i asocijativna.Od thalamusa odlaze
vlakna a isto tako od kore prema thalamusu te stvraju se njegovi kraci pedunculi
thalami.Tr.thalamocorticalis i tr.corticothalamici stvaraju pedunculi thalami
anterior koji prolazi kroz crus anterius capsulae internae i ide u frontalni
reanj.Pedunculi thalami superiores ide od thalmusa prema crus posterior.
Pedunculus thalmis posterius od thalamusa kroz retroventiformni dio capsulae
internae prema occipitalnom renju.
Pedunculus thalamis inferius ide od thalmusa kroz subventiformni dio capsulae
internae prema temporalnom renju.
Metathalamus je izgraen od: corpus geniculatum mediale et laterale,koja se
oba nalaze ispod pulvinar thalami.
Corpus geniculatum laterale-colliculus superiorus i pulvinar thalami su
subkortikalni vidni centri.Colliculus superior je sa corpus genicualtum laterale
poezan preko brachii colliculi superiores.
Unutar ccorpus genicualtum laterale je istoimeno jezgro nc.corporis genicualti
lateralis.Dorzalno od njih ova jezgra ima laminarnu strukturu.ih lamina ima
est.Prve dvije laminae imaju vee elije-magnocelullae ostale etiri imaju
manje elije-parvocelullae.
Lamina 2,3 i 5 dobijaju vlakna od tr.opticusa (vlakna sa iste strane) dok ostale
laminae dobijaju vlakna sa kontralateralne strane.Samo jezgro je reciprono
povezano sa area stellata.
40
Corpus geniculatum mediale u njemu se nalazi nc.corporis geniculati

mediale.Ovaj corpus skupa sa colliculus inferior predstavlja subkortikalen
akustike centre.Ovo jezgro ima ventralni i dozomedijalni zid.Colliculus inferior
je preko brachii coliculi inferiores spojen sa nc.corporis geniculati mediale.U
ovo jezgro ulaze vlakna iz Kortijevog organa preko leminiscus lateralis.
Epithalamus
U njegov sastav ubraja se dio striae medullares,koje se nalaze na prelomu
dorzalne u medijalnu stranu thalamusa.
Ka nazad se nastavi u trigonum habenulae u kome je nc.habenulae lateralis et
medialis i comissura habenulorum koja spaja oba trigonum habenulae.
Ispod comissurae je comissura posterior.
Aferentna vlakna prima tr.corticohabenularis,tr.olfactohabenularis.Eferentna
vlakna odlaze u nc.habenulae na nc.interpeduncularis a to je
tr.habenulointercruralis s.fasciculus retroflexus.
Na nc.habenulae dolaze vlakna iz septalne regije.
Subthalamus
Je dio diencephalona koji je ventralno od thalamusa,medijalno od retikularnih
jezgara i capsulae internae a iznad modanih krakova.Tu ubrajamo: nc.ruber,
nc.niger, zona incerta i nc.subthalamicus.
Af. vlakna dolaze kroz subthalamus, prolaze leminiscus medialis,
tr.spinothalamicus i tr.trigeminothalamicus.
Iz cerebelluma ( nc.dentatus) dolaze vlakna i to je tr.cerebellonuclearis a vlakna
se prekinu u nc.ruber a prije nego to dou do njega grade jedino malo polje
bijele supstance-corpus Forelli H1
Vlakna doalze iz globus pallidusa.Tu polazi ansa lenticularis,a druga je
fasciculus lenticualris,koji probija modane krake te pravi corpus Forelli a onda
se spajaju fasciculus i ansa te ine fasciculus thalamicus koji formira corpus
Forelli H2.Vlakna idu na jedra thalamusa.Kroz subthalamus prolaze
strionigralna i nigrostrialna vlakna.
Hypothalamus
Se nalazi na ventralnoj strani,tj.na bazi mozga.Njegova granica na bazalnoj
strani je chiasma opticum.Bono su tr.optici a nazad corpora
mammilaria.Columna fornicis dijeli hypothalmus u dva dijela:medijalni i
lateralni.Hypothalamus sastavljen je od velikog broja jezgara te s obzirom na to
dijelimo ga na regio hypothalamica anterior,lateralis et posterior.Medijalna se
na osnovu formacija koje formiraju na bazalnoj strani mozga dijeli u tri regije:
1) Regio hypothalamica anterior s.suprachiasmatica
2) Regio hypothalamica intermedius s.tuberoinfundibualris
3) Regio hypothalamica posterior s mammilaris
41
Jezgre u regio hypothalamica anterior su:

1) Nc.preopticus hypothalamicus medialis
2) Nc.preopticus hypothalmicus lateralis
3) Nc.preopticus hypothalamicus periventricualris
Jezgre u regio hypothalmica intermedia :
1) Nc.arcuatus
2) Nc.ventromedialis
3) Nc.dorsomedialis
4) Nc.posterior
U regio hypothalamica posterior imamo:medijalna i lateralna jezgra su u corpus
mammilaris kao i nc.mammilaris intermedius.
Iz medijalnih mamilarnih tijela odlazi fasciculus mammilaris princeps,koji se
podijeli
na
fasciculus
mammilothalamicus
et
mammilotegmentalis.Nc.supraopticus et paraventricularis su graeni od veih
elija to je njegov magnocelularni dio.Graene su ove jezgre od elijskih tijela
koje imaju dendrite i axone.Ova dva jezgra lue hormone oxytocin i
vasopresin.Nc.ventromedialis et dorsomedialis sudjeluje u regulisanju i
uzimanju hrane.Jedro je centar sitosti a povezano je sa lateralnim
jedrima,lateralne jezgre hypothalamusa su kod fornixa i nisu grupisana u
jedra.Hypothalamus ima intra- i extrahypothalmine veze.Intra su veze izmeu
jezgra te spoj su sa hipofizom.Aferentna vlakna doalze iz hyppocampa,ef.
Tr.mammothalmicus et mammotegemtnalis.
Putevi imaju af.i ef.vlakna-fasciculus hypothalmicus dorsalis.
Preko infundibulum hypothalmus je vezan za hipofizu.Corpus pineale je iza
comissurae habenulae izmeu oba gornja collicula.
Uloga hypothalamusa:
-centar je neuroendokrinog sistema
-regulie vegetativne funkcije
-kontrolira ponaanje
-regulie uzimanje hrane
-regulira stanje pospanosti i budnosti
42
Cerebrum
Mozak je teak oko 1350-1400g.Postoje rasne,individualne i polne
razlike.Mozak ene je za 100g laki od mozga mukarca ali se to ne dovodi u
vezu sa umnom sposobnou :):):)
Apsolutna teina mozga ne odreuje umnu sposobnost ovjeka.Cerebrum je
postavljen intrakranijalno,u sve tri lobanjske jame (fossa cranii anterior,media et
posterior),zastien je ovojnicama i kostima.
Cerebrum je sastavljen od dvije hemisfere-hemispherium dextrum et sinistrum.
Izmeu njih je sagitalna pukotina fissura interhemispherica s.fissura
longitudinalis cerebri.U toj fissuri postavljena je in vitro duplikatura tvrde
modane opne oblika srpa a oznaava se kao falx cerebri.U dnu te brazde nalazi
se najvea modana komisura-comissrua cerebri magna (corpus callosum) koja
povezuke obje hemisfere.Ako se sagitalno presjee corpus callosum onda se
odvoji desna i lijeva hemisfera.Na svakoj hemisferi razlikujemo tri strane:
1) Facies superolateralis je dorzolateralna strana i konvexna je
2) Facies medialis je unutranja strana
3) Facies inferior s.basalis je donja strana koja predstavlja bazu mozga
Straga su odvojene rubovima,i to:
1) Margo superior
2) Margo inferolateralis
3) Margo inferomedialis
Na mozgu opisujemo i:
1) Polus frontalis
2) Polus occipitalis
3) Polus temporalis
Facies superolateralis s.convexa cerebri je kao i itav mozak izbrazdana
brazdama i vijugama.Brazde su sulci cerebri a vijuge su gyri cerebri.Neke od
ovih brazda su stalne,a neke su nestalne.
Od stalnih brazda opisujemo:
1.Sulcus centralis (Rolandi) poinje na medijalnoj strani hemisfere,prolazi preko
gornje ivice hemisfere,dolazi na facies superolateralis,pa tee prema
nanie.Nekada ova brazda dolazi do lateralne modane brazde.U tom sluaju
motorne i senzibilne vijuge u donjem dijelu su spojene.
2.Sulcus lateralis cerebri (Sylvii) poinje na donjoj strani hemisfere lateralno od
prednje rupiaste supstance (substantia perforata anterior).Dolazi na vanjsku
stranu hemisfere i podijeli se na tri ogranka:
a) Ramus anterior (horizontalno)
43
b) Ramus ascendens (uzlazni)

c) Ramus posterior (najdua te zavrava u formi slova T)
3.Sulcus parietooccipitalis je kratka i dijeli parijetalni od occipitalnog renja,a
njen smjer nastavlja slijedea brazda.
4.Sulcus transversooccipitalis ide prema incisuri praeoccipitalis.
Pomenute brazde podijele vanjsku stranu velikog mozga na lobus
frontalis,parietalis,occipitalis i temporalis a dnu sulcus lateralis Sylvii je peti
reanj-insula ili relejno ostrvo.
Na facies superolateralis s.convexa vidimo sva etiri renja,a na dnu fossae
cerebri lateralis i insulu.
Lobus frontalis se nalazi ispred sulcus centralis te se prua sve do polus
frontalis.Ispred sulcus centralis je sulcus praecentralis koji ide skoro paralelno
sa sulcus centralisom.Centralna i precentralna brazda ograniavaju motornu
vijugu-gyrus praecentralis.Od sulcus praecentralis odlaze dvije brazde prema
naprijed-to su sulcus frontalis superior et inferior.Nekada postoji i sulcus
frontalis medius koja tada podijeli srednju vijugu na gornji i donji dio.Izmeu
gornje ivice hemisfere i gornje frontalne brazde je gyrus frontalis
superior.Izmeu gornje i donje frontalne brazde je gyrus frontalis medius,a
ispod dornje frontalne brazde je gyrus frontalis inferior.On je sa ramus
horizontalis i ramus ascendens podijeljen na tri dijela:Ispod horizontalne brazde
je gyrus-pars orbitalis,a izmeu horizontalne i uzlazne grane je pars
triangularis u kome se nalazi centar za pjevanje.Izmeu r.ascendens i donjeg
dijela sulcus centralis je pars opercularis u kojem se nalazi motorni centar za
govor.Ako se povrijedi ovaj centar,osoba zna ta treba kazati ali ne moe.
Lobus parietalis se protee od sulcus centralis do sulcus parietooccipitalis.Iza
centralne brazde u podruju parijetalnog renja nalazi se brazda sulcus
postcentralis (koja ide skoro paralelno sa sulcus centralis).Izmeu centralne i
postcentralne brazde je senzibilna vijuga gyrus postcentralis.Od sulcus
postcentralis odlazi brazda unutar parijetalnog renja-sulcus interparietalis.Ova
brazda podijeli lobus parietalis na gornji i donji dio:lobus parietalis superior et
inferior.U podruju lobus parietalis inferior nalaze se dva gyrusa,i to oko
zavrnog dijela Sylvii-jeve brazde je gyrus supramarginalis a dio iza njega je
gyrus angularis.U ovom gyrusu nalazi se vizuelni centar za govor.Ako se on
povrijedi,osoba ita ali ne razumije ta ita.
Lobus temporalis na njemu nalazimo dvije brazde:sulcus temporalis superior
et inferior.Ove brazde ograniavaju tri gyrusa,to su:gyrus temporalis superior et
inferior,te gyri temporales transversi (Heschley).Sa gornje strane je gyrus
temporalis superior a u podruju Sylvii-jeve brazde nalaze se dvije do tri
44
poprene vijuge-gyri temporales transversi (Heschley) u kojima se nalazi

auditivni centar za govor.Ako se on povrijedi,osoba uje,ali ne razumije ta
uje.Sva tri pomenuta centra za govor povezuje asocijativna zone-insula.
Lobus occipitalis se nalazi iza sulcus transversus occipitalis pa see do polus
occipitalis.Na njemu nalazimo sulci occipitales laterales et gyri occipitales
laterales.
Insula se nalazi u dnu Sylvii-jeve brazde-fossa cerebri lateralis
Sylvii.Ograniena je dijelom okolnih renjeva koji prekrivaju ulaz u
operculum.Dijelovi njega su operculum frontale,parietale i temporale.Insula je
u dubljim dijelovima ovih renjeva odvojena brazdom sulcus circularis.Ima
formu trougla od ijeg vrha insulae odlazi prema nazad i gore sulcus
longitudinalis.Ova brazda podijeli insulu na lobus anterior et posterior.U lobus
anterior nalaze se kratki gyrusi a u lobus posterior je gyrus lobulus.Insula je
asocijativna zona jer vezuje svaki centar za govor.
Kao to je ve navedeno,na svakoj hemisferi opisujemo tri strane:
1) Facies superolateralis je dorzolateralna strana i konvexna je
2) Facies medialis je unutranja strana
3) Facies inferior s.basalis je donja strana koja predstavlja bazu mozga
Facies medialis cerebri zapazimo tek kada se jedna hemisfera odvoji od
druge.Na toj strani zapaaju se tri koncentraciona pojasa-periferni,srednji i
centralni.Ti pojasevi su meusobno odijeljeni brazdama.Prva takva brazda je
sulcus cinguli.Ta brazda poinje ispred laminae rostralis i rostruma corpus
callosi (poetak areae subcallosae).Brazda ide prema navie i naprijed manje ili
vie paralelno sa gornjom ivicom hemisfere.Zavija u tupom uglu i zavrava na
slobodnoj ivici hemisfere.Prije zavretka daje ogranak,to je sulcus
paracentralis.Sam sulcus cinguli ima dva dijela:
1.dio se nalazi ispod frontalnog renja na medijalnoj strani hemisfere-pars
subfrotnalis sulci cinguli
2.dio koji zavrava na rubu hemisfere je pars marginalis sulci cinguli
Pravac pars subfrontalisa nastavlja sulcus subparietalis.Ta brazda tee ispod
parijetalnog dijela renja na medijalnu stranu hemisfere i dolazi do sulcus
parietooccipitalis.On se spaja sa sulcus calcarinus u jedno kratko zajedniko
stablo (poput poloenog slova Y).To stablo ide prema sulcus
parahippocampalis,ali se nikada ne spoji sa tom brazdom.
Druga brazda koja obavija corpus callosum jeste sulcus corporis callosi koja
zavija ispod scleriae corporis callosi i nastavi se u sulcus
parahippocampalis.Ove brazde podijele medijalnu stranu na periferni,srednji i
centralni dio.Izmeu brazda su gyrusi.Periferno je gyrus frontalis medialis koji
45
se nalazi iznad pars subfrontalis sulci cinguli.Iza ovog gyrusa je lobulus

paracentralis.U lobulusu se sastaju dijelovi gyrus prae- i postcentralisa (ima
prednji i stranji dio).Iza lobulus paracentralis je podruje precuneusa koje se
nalazi izmeu pars marginalis sulci cinguli,sulcus parietooccipitalisa i sulcus
subparietalisa.Iza precuneusa je klinasti dio,to je cuneus koga od gyrus
lingualisa dijeli sulcus calcarinus.Srednji pojas-pars fornicata palli sastoji se od
dvije koncentrine vijuge:vanjske i unutranje.Vanjska vijuga je gyrus limbicus
a unutranja je gyrus intralimbicus.
Gyrus limbicus (fornicatus) ine area paraolfactoria,gyrus cinguli koji prelazi iza
splenii corporis callosi u sueni dio a to je isthmus gyri cinguli.Taj se nastavlja u
gyrus parahippocampalis koji zavija i zavrava poput kljuna-uncus.
Gyrus intralimbicus poinje ispred laminae rostralis terminalis.
Gyrus paraterminalis koji se nastavlja u sivu supstancu iznad uljevitog
tijela.To je intuseum griseum,gdje uoavamo (na svjeem preparatu) striae
longitudinales mediales et laterales.Intuseum griseum se ispod spleniuma
corporis callosi nastavlja u gyrus fasciolaris (fasciola cinerea) a ovaj se
nastavlja u gyrus dentatus,a taj zavija i zavrava kao traak na uncusu,to je
limbus Giacomini.
Sredinji pojas je podruje najveih modanih fissura koje spajaju desnu i lijevu
hemisferu a to je corpus callosum i fornix,te je tu podruje diencephalona.
Facies inferior cerebri ine bazalne (donje) povrine frontalnog,occipitalnog i
temporalnog renja.U gornjem frontalnom renju nalaze se slijedee brazde:
Najmedijalnije je sulcus olfactorius a lateralno od te brazde je poput slova A
sulci orbitales.U sulcus olfactorius nalaze se dijelovi rhinencephalona,a to su
bulbus olfactorius,tractus olfactorius i trigonum olfactorii.Najizboeniji dio
trigonuma sa dorzalne strane je tuberculum olfactorium.Trigonum se rava u
dvije do tri gyrusa-gyrus olfactorius medialis et lateralis.Izmeu njih je
substantia perforata anterior.Gyrus olfactorius medialis zavija prema medijalno
preko slobodnog ruba hemisfera te zavrava medijalnoj strani corpus callosum.
Gyrus olfactorius lateralis ima dva dijela:pars anterior et posterior koji
formiraju angulus gyrii olfactorii a zavrava na uncus gyrii hippocampi.Pars
posterior se podijeli na gyrus semilunaris et ambiens.Na bazalnoj temporalnog i
occipitalnog renja nalaze se brazde i to najlateralnije sulcus
occipitotemporalis.Medijalno od nje je sulcus colateralis koji se nastavlja
naprijed pars rhinalis.Najmedijalnije je sulcus parahippocampalis.Izmeu
brazda su vijuge,i to izmeu sulcus occipitotemporalis i ruba hemisfere je gyrus
occipitotemporalis lateralis.Medijalno od njega je gyrus occipitotemporalis
medialis,a najmedijalnije je gyrus parahippocampalis koji se nastavi prema
nazad u gyrus lingualis.
46
Comissurae cerebri
1.Fornix
2.Comissura anterior
3.Comissura fornicis
Dijelovi fornixa su:
a) naprijed-columnae fornicis
b) corpus-truncus fornicis
c) crura fornicis
Bijela supstanca (koja prekriva hyppocamp) oznaena kao alveus formira
resiastu formaciju-fimbria hyppocampi.Ona ide prema nazad i gore i prelazi u
krak fornixa-crus fornicis.Desni i lijevi krak fornixa ispod splenium corporis
callosi spajaju se i nastaje stablo-truncus fornicis koje ima gornju i donju stranu.
Gornja strana u zadnjem dijelu je srasla sa dijelom corpus callosum a prema
naprijed sa septum pellucidum.Donja strana obuhvata thalamus i prelazi u
stubove-columnae fornicis.na svakoj columni razlikuje se jedan slobodni
dio.pars libera cloumnae fornicis i skriveni dio-pars tecta columnae
fornicis.Kada columna fornicis-njen slobodni dio doe do mase
hipothalamusa,probija se kroz hipothalamus i zavri na corpora
mammilaria.Slobodni dio columnae fornicis nalazi se iza prednje modane
komisure a njen stranji dio sa tuberculum anterius thalami ograniava
meukomorni otvor-foramen interventricularis (Monroi) preko koga je trea
modana komora u komunikaciji sa lateralnom.Kraci fornixa ispod splenium
corporis callosi meusobno su spojeni poprenim vlaknima-comissura fornicis
(Lyra Davidis).
Fornix je graen od eferentnih i aferentnih vlakana.Eferentna vlakna polaze iz
area septalis,to su septohipokampalna i hipokamposeptalna vlakna.Ova vlakna
odnosno columnae fornicis u podruju prve modane komisure podijele se na
prekomisuralni snop ili fornix a iza komisure je postkomisuralni snop ili fornix.
Ostali vei dio vlakana je postkomisuralni fornix ija vlakna se odvajaju za
nc.dorsomedialis thalami u visini prednje komisure odvajau se vlakna za areu
septalis.Iza komisuralnih vlakana odlaze vlakna za hipothalamus i to najveim
dijelom za corpora mammilaria i jedan dio za gornji dio modanog
stabla.Aferentna vlakna dolaze iz formatio reticularis iz septalnog podruja.
Comissura anterior se nalazi iza laminae terminalis a ispred slobodnog dijela
columnae fornicis.Ima svoj sredinji kompaktni dio i bone dijelove koji nisu
kompaktni.Na bonom dijelu se razlikuje pars olfactoria (koja povezuje mirisne
olfaktorne dijelove mozga) i pars interhemispherica (koja povezuje dijelove
desnog i lijevog temporalnog renja).
47
Comissura fornicis spaja krakove fornixa.

Capsulae su dijelove bijele supstance postavljeni izmeu subkortikalnih
ganglija.Ovdje ubrajamo:
Capsula extrema (koja se nalazi izmeu claustruma i kore insulae)
Capsula externa (izmeu putamena i claustruma)
Capsula interna (koja opae nc.ventriformis a nalazi se izmeu nc.caudatusa i
thalamusa.Na njoj razlikujemo prednji rog-cornu anterius,koljeno-genum
i stranji rog-cornu posterius.
Cornu anterius se nalazi izmeu nc.caudatusa i ventiformisa.Kroz njega prolazi
pedunculus thalami anterior i tr.frontopontinus (Arnoldi).
Genum se nalazi izmeu nc.caudatusa,prednjeg pola thalamusa i vrha
nc.ventiformisa.Kroz
ovaj
dio
prolazi
tr.corticonuclearis
(fibrae
corticonucleares)
Crus posterius je krak koji iam svoje dijelove:thalamoventiformni dio (izmeu
thalamusa i nc.ventiformisa).Kroz njega prolaze:
1) Tr.corticospinalis (s.pyramidalis s.fibrae corticospinales)
2) Pedunculus thalami superior
3) Tr.corticopontinus (fibrae corticopontinae)-Trkov put
4) Tr.corticoreticularis (fibrae corticoreticualres)
5) Tr.corticorubralis
Kroz subventiformni dio prolazi radiatio acustica et optica a kroz
retroventiformni dio prolazi tr.temporopontinus,tr.corticotectalis i pedunculus
thalami posterior.
Ventriculus lateralis
Ventriculus lateralis je paran komora koja je smjetena unutar desne i lijeve
hemisfere.Lateralna komora na lijevoj strani je tzv.ventriculus primus,a na
desnoj strani je tzv.ventriculus secundus.Sa treom modanom komorom
komunicira preko foramen intervertebrale.Na njoj razlikujemo centralni dio-pars
centralis od koga prema naprijed i nanie odlaze rogovi:cornu anterius,posterius
er inferius.Cornu anterius je njen prednji rog duine oko 3cm a protee se od
foramen interventriculare te ulazi u frontalni reanj pa se zove cornu
frontale.Cornu anterius ne posjeduje plexus chorioideus.Ima svoje
zidove:medijalni zid-septum pellucidum je pregrada sastavljena od dvije bone
laminae-laminae septi pellucidi a izmeu njih je cavum septi pellucidi.Pregrada
je razapeta izmeu korijena uljevitog tijela-genus corporis callosi i fornixa.
Lateralno i odozdo je caput nuclei caudati,a sprijeda i odozgo je radiatio
corporis callosi.
48
Cornu posterius zadire u occipitalni reanj pa se zove i cornu occipitale.Duine

je izmeu 1,5 i 2,5cm a rijetko moe i da nedostaje.Na ovom rogu opisujemo
medijalni i lateralni zid.Medijalni zid konvexan je prema upljini komore dok je
lateralni zid konkavan prema istoj upljini.Na medijalnom zidu su dva
izboenja.Gornje je bulbus cornu posterioris,kojeg proizvode vlakna radiatio
corporis callosi.Donje izboenje je calcarinus gdje se nalazi i istoimena brazda
sulcus calcarineus.
Na lateralnom zidu idui iznutra prema vani nalaze se:
1) Tapetum (vlakna corpus callosuma od radiatio corporis callosi)
2) Vlakna optikog puta (radiatio optica)
3) Fasciculus longitudinalis inferior (asocijativni put koji vee occipitalni i
temporalni reanj)
Cornu inferius s.temporale ulazi u temporalni reanj i ima zidove:prema
medijalno je hyppocampus sa fimbria hyppocampi,a prema lateralno je taenia
fimbriae.Prema gore je cauda nuclei caudati i taenia chorioidea.Na kraju imamo
sulcus chorioideus.
Hyppocamp se prema naprijed iri,to je pes hyppocampi,na kojem imamo
brazde a to su sulci digititationes.Izmeu tih brazda su digitationes
hyppocampi.Hyppocamp prekriva traak supstance-alveus.Vlakna alveusa
formiraju fimbriae hyppocampi koja prelazi u crus fornicus.
Prema lateralno su vlakna tapetuma a na dnu prema nazad je trigonum
collaterale koje se nastavlja u eminentia colateralis.Proizvodi ih istoimena
brazda-sulcus colateralis.Najmedijalnije na medijalnom zidu izmeu
hyppocampa i fimbriae je gyrus dentatus.Cornu inferius posjeduje plexus
chorioideus.
Pars centralis-krov centralnog dijela ini corpus callosum (radiatio corporis
callosi) a dno idui od lateralno prema medijalno cauda et nuclei
49
Cirkulacija liquor cerebrospinalis

Ova tenost je produkt plexus chorioideusa.Iz laterlane komore kroz foramen
intervertebrale dospijeva u podruju tree modane komore odakle preko
aqueductus cerebri Sylvii odlazi u etvrtu modanu komoru.Iz etvrte preko
otvora na njenom krovu doalzi u subarahnoidlani prostor a odatle putem
apsorpcije preko arahnoidalnih formacija idu u sinuse.Drugi put oticanja je
perineuralni put oko modanih i spinalnih nerava.Ukoliko doe do zapreka na
putu oticanja dolazi do javljanja hydrocephalusa.
Krvno-modana barijera (Hemato-modana barijera)
Krvno modana braijera ograniava i nadzire ulazak tvari u sredinji ivani
sistem i liquor.Pojam krvno modana barijera stvoren je kad je uoeno da se
nakon intravenske primjene boje oboje sva tkiva u organizmu osim
mozga.Osnovu te barijere ine specifina graa i funkcija modanih kapilara to
se znaajno razlikuju od kapilara iz drugih dijelova organizma.85% povrine tih
kapilara prekriveno je noicama astrocita.Kroz barijeru tvari prolaze
difuzijom,olakanom difuzijom,aktivnim prenosom i pinocitozom.Izmeu
liquora i extracelularne tekuine nema barijera,pa tvari slobodno difundiraju
izmeu tih odjeljaka.Stoga tvari to kroz hemato-modanu barijeru dospiju u
extracelularni prostor modanog tkiva mogu dospjeti i u liquor.Zbog postojanja
ove barijere,koncentracija mnogih tvari u liquoru ne ovisi o promjenama
koncentracije tih tvari u krvi.Neka modana podruja nisu zatiena hematomodanom barijerom.Veina kapilara u tim podrujima su fenestrirane poput
onih na periferiji.
BARIJERA KRV-MOZAK (Hematoencefalna) je u CNS-u prepreka
slobodnom kretanju odreenih supstanci iz cerebralnih kapilara u tkivo CNSa.Zasniva se na okludentnim zonulama izmeu kapilarnih endotelnih elija i na
selektivne transportne sisteme u tim elijama.Bazalna membrana endotelnih
elija i procesusi astrocita koji se zavravaju na bazalnoj membrani mogu
takoer igrati ulogu u ovoj barijeri.
BARIJERA KRV-CST (Cerebrospinalnatenost) je barijera u CNS-u koja se
sastoji od okludentnih zonula smjetenih izmeu epitelnih elija plexus
chorioideusa te elija arahnodine membrane,koje respektivno odjeljuju
fenestrirane krvne sudove,strane plexus chorioideusa odnosno duru mater od
CST.
50
Sadraj
Razvoj CNS...........................................................................................................1
Graa CNS.............................................................................................................3
Podjela CNS..........................................................................................................4
Medulla spinalis....................................................................................................8
Nervi spinales............................................................................................13
Meninges...................................................................................................13
Vaskularizacija..........................................................................................14
Prosti reflexni luk......................................................................................15
Medulla oblongata...............................................................................................16
Graa medullae oblongatae.......................................................................17
Formatio reticularis...................................................................................18
Nove sive mase.........................................................................................19
Putevi medullae oblongatae......................................................................19
Pons.....................................................................................................................20
Graa ponsa...............................................................................................21
Nuclei nervorum capitalium......................................................................22
Fossa rhomboidea......................................................................................25
Mesencephalon....................................................................................................26
Graa mesencephalona..............................................................................27
Nuclei nervorum capitalium......................................................................29
Cerebellum..........................................................................................................32
Putevi malog mozga..................................................................................34
Angulus pontocerebellaris.........................................................................35
Ventriculus quartus...................................................................................36
Diencephalon.......................................................................................................37
Thalamus...................................................................................................37
Metathalamus............................................................................................40
Epithalamus...............................................................................................41
Subthalamus..............................................................................................41
Hypothalamus...........................................................................................41
Cerebrum........................................................................................................43
Comissurae cerebri...............................................................................47
Ventriculus lateralis.............................................................................48
Cirkulacija liquor cerebrospinalis........................................................................50
Hemato-modana barijera...................................................................................50
51

CNS Skripta (Za Temelje Neuroznanosti)

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

CNS Skripta (Za Temelje Neuroznanosti)

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Razvoj CNS

Razvoj CNS-a naziva se neurogenesis.Tu dolazi do organ.i modfik.oblikovanja

NUCHALIS-na prelazu za kimenu modinu i

Graa i podjela nervnog sistema

Osim neurona u grai nervnog sistema sudjeluje tzv.neuroglia.To su potporne

Nervni sistem se moe podijeliti na:

Ganglione dijelimo u dvije grupe:

Visceromotorna vlakna vode porijeklo od dvije vrste neurona.Jedni su u sivoj

U torakalnom dijelu su trouglasti,a u niim dijelovima su prizmatini te se gubi

Aferentni prenose osjeaje povrinskog i dubokog senzibiliteta sa periferije

Unutranji list zajedno sa arachnoideom protee se ispod conus medullaris i to

Prosti reflexni luk (Prvi funkcionalni sistem senzomotorike)

Lateralno od ovog tuberculuma je tuberculum cinereum kojeg proizvodi jezgro

Baza-nucleus n.oculomotorii,nucleus n.trochlearis,nucleus n.abducentis,nucleus

Aferentna vlakna u ove jezgre dolaze iz kimene modine-tractus

4) Tractus spinocerebellaris anterior

SUBSTANTIA GRISEA nju ine retikularna formacija-formatio reticularis,nuclei

cochleares postavljene najlateralnije u podruju izboenja tuberculum

inferioris a prema dorzalno sa gornjim krakom malog mozga-pedunculus

put.Lateralno od fasciculus medialis su dvije jezgre:nc. dorsalis tegmenti

U crura cerebri su modani kraci koji nose puteve i to od medijalno prema

post.ganglionarna vlakna koja inerviraju m.sphincter pupillae na drugoj strani te

Colliculi inferiores u sastav njih ulaze nc.centralis,nc.paracentralis i

intraculminalis.Culmenu odgovara dvotrbuasti reanj-lobulus quadrangularis

Paleocerebellum povezuje se sa medullom spinalis i uvulom.Predstavlja

Ventriculus quartus (etvrta modana komora)

njih cirkulira liquor u ovaj prostor.Iz aperturae medianae dolazi se u cisterna

supstance.To je lamina medullaris externa.Ventralno od zonae incertae je

Nespecifina grupa jezgara

Specifina grupa jezgara

Aferentna vlakna dobiva iz niih centara modanog stabla-tractus

Corpus geniculatum mediale u njemu se nalazi nc.corporis geniculati

Jezgre u regio hypothalamica anterior su:

b) Ramus ascendens (uzlazni)

poprene vijuge-gyri temporales transversi (Heschley) u kojima se nalazi

se nalazi iznad pars subfrontalis sulci cinguli.Iza ovog gyrusa je lobulus

Comissura fornicis spaja krakove fornixa.

Cornu posterius zadire u occipitalni reanj pa se zove i cornu occipitale.Duine

Cirkulacija liquor cerebrospinalis

Вам также может понравиться