Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052

MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB

BROJ 177/178

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

EMIR RAMI
IZBORNA 2015. GODINA
Vukovar nikad nee biti
INTERVJU EMIR RAMI
Bonjaka rtva nema istinskog politikog predstavnika
BOSNA I BONJAKI POLITIARI
Bonjaka frakcijska politika i sektarijanska svijest
SREBRENICA 1995.-2015.
Historijsko pomirenje izmeu koljaa i zaklanih
MUHAMMED, A.S. POSLANIK OVJEANSTVU
Knjiga o Allahovom miljeniku
GLAS I SAVJEST KOLEKTIVNE SVIJESTI OVJEANSTVA
ene na braniku ivota i slobode
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

Journal
PREPORODOV

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
Ajka TIRO SREBRENIKOVI
SURADNICI:
Fatmir ALISPAHI (Tuzla)
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mirela AUEVI (Pula)
Samid DIZDAREVI (Zagreb)
Mensur DURAKOVI (Split)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Emir RAMI (Kanada)
Mustafa SPAHI (Sarajevo)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,
Enver PALALI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafika, Velika Gorica

SADRAJ
UVODNIK
Vukovar nikad nee biti... . ............................................................. 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Maraton mira i tuge........................................................................ 4
Identifikacija sa rtvama................................................................. 5
67 godina patnji i nedaa................................................................ 6
Da se ne zaboravi Srebrenica 1995................................................. 8
Nekada je i tiina preglasna.......................................................... 11
Nareivati dobro i odvraati od zla............................................... 13
uvar bonjakog identiteta......................................................... 15
Osoba visokih moralnih kvaliteta.................................................. 17
Otiao je legendarni Hadija......................................................... 18
HRVATSKA
Hrvatska se povlai iz arbitrae..................................................... 19
Oduevljenje vojnim mimohodom............................................... 22
Stop irilici u Vukovaru.................................................................. 24
Dijalogom do napretka................................................................. 28
INTERVJU EMIR RAMI
Bonjaka rtva nema istinskog politikog predstavnika............... 31
BOSANSKI BAROMETAR
Dodik se igra vatrom..................................................................... 41
Nita od Dodikovog referenduma................................................. 44
Izmeu kulture sjeanja i kulture zaborava.................................. 47
Radi li se o veleizdaji drave BiH?................................................. 51
U BiH se ue tri historije kad je u pitanju (anti)faizam ............... 53
Bonjaka frakcijska politika i sektarijanska svijest....................... 57

ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovi7@gmail.com
WEB: www.kdbhpreporod.hr

ZEMLJO MOJA
Historijsko pomirenje izmeu koljaa i zaklanih........................... 60
Kome treba ISIL u Hrvatskoj?........................................................ 63

IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185

KULTURA
Avaj Bosno, sirotice kleta ............................................................. 71
okantne i potresne fotografije ................................................... 72
Dostojanstveni put kroz ivot . ..................................................... 74
Knjiga o Allahovom miljeniku . ..................................................... 76

CIJENA: 15 kuna
PRETPLATA:
RH150 HRK godinje
BiH 40 KM godinje
Svijet25 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu
nuno i stavovi redakcije

IZ SVIJETA
Geopolitika prekretnica............................................................... 66

PRIE IZ BOSNE
to nas ima, maallah!.................................................................. 78

Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog

prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta
za nacionalne manjine Republike Hrvatske

DIJALOG CIVILIZACIJA
ene na braniku ivota i slobode.................................................. 81

NA NASLOVNOJ STRANICI:
Emir Rami, direktor Instituta za istraivanje
genocida Kanada (IGK)

IVJETI ISLAM
Mirovni ugovor na Hudejbiji......................................................... 85

UVODNIK

UVODNA RIJE

Vukovar nikad nee biti

Nakon dugih i unih rasprava i suprostavljenih stavova, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarovi donijela je odluku da e se
parlamentarni izbori odrati 8. studenog 2015., dakle, odluila ih
je raspisati za prvi mogui datum. Predizborna kampanja je poela
mnogo ranije, a u borbi za vlast u sljedeem etverogodinjem mandatu ne biraju se sredstva. estoki nacionalizam je postao pogonsko
gorivo parlamentarnih izbora 2015. U svemu tome potpuno je oita
medijska linija razdvajanja. Zanimljivo je da je predsjednica Grabar
Kitarovi u svojoj poslanici upuenoj graanima Republike Hrvatske
dala izravnu poruku medijima i novinarima apelirajui na jaanje
drutvene odgovornosti i naglaavajui kako medijska sloboda podrazumijeva etinost i odgovornost.
Potpuno tono, medijska sloboda podrazumijeva etinost i odgovornost, naroito u vremenu u kojem ivimo. A ovo vrijeme, naroito posljednjih tjedana, obiljeeno je novom velikom seobom naroda, izbjeglikim plimnim valom bez presedana koji se iz zemalja
Bliskog istoka kree prema zapadnoj Europi, prvenstveno Njemakoj
i skandinavskim zemljama. Hrvatska se nalazi na tranzitnoj ruti, nije zanimljiva kao izbjeglika destinacija, praktino ne postoji interes
za azil u naoj zemlji i stoga ne bi trebalo biti previe problema.
Ali, zato ih ne pronai predizborno je vrijeme. Zgodno je proturiti priu o islamizaciji Europe, okupatorskim vojskama islamskih
militanata, ubaenim ISIL-ovim elementima i onda zahtijevati
aktiviranje Hrvatske vojske na granicama i optuivati aktualnu vlast
za nesposobnost i nebrigu za sigurnost graana. Naalost, i predsjednica Grabar Kitarovi vrlo brzo je pala pod utjecaj takvih elemenata, formirala je vlastiti tab Domovinske sigurnosti, a za
povjerenika za izbjeglice imenovala ni manje ni vie nego Andriju
Hebranga. Tu je i ostatak dream teama, momadi snova iz 1990-ih:
Jure Radi, Slobodan Lang, Mate Grani i Ivica Kostovi. Naravno, i
deurni teoretiar svih moguih zavjera, admiral u mirovini Davor
Domazet Loo. Pantovak je postao Jurski park i trebalo bi istraiti
iz kakvih se vijuga raaju takve zamisli, pie jedan hrvatski novinar.
Naravno, takav kadar ima i svoje medije koji su usluna djelatnost
svakojakih ideja i teorija zavjera pa i one: VUKOVAR NIKAD NEE
BITI .
Moram pokajniki priznati (govorei u prvom licu jednine, to
izbjegavam na stranicama Preporodovog Journala) sve manje i
manje gledam TV-program, takve odluke idu, valjda, s godinama i
ivotnim iskustvom. Takoer priznajem da sam malo vie o emisiji
Bujica Osjeke TV saznao tek nedavno, na seminaru pod nazivom
Mediji i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj zatita manjina
i uloga medija u demokratizaciji hrvatskog drutva odranom sredinom lipnja 2015., u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Savjeta za nacionalne manjine RH. Tada su
o Bujici i voditelju Velimiru Bujancu mnogo govorili Suzana Kunac,
lanica Vijea za elektronike medije, i Slavko Bubalo, urednik asopisa Izvor, kojeg izdaje Zajedniko vijee opina iz Vukovara. Govorili su o govoru mrnje i poticanju na mrnju, ali i voditeljevoj lukavosti kako da izbjegne odgovornost za izreeno u emisiji. Pokajniki
priznajem i da se nisam previe uzbuivao, poput pastora Martina
Niemllera, onoga koji je rekao: Kada su nacisti doli po komuniste,
ja sam utio; jer nisam bio komunist. Kada su zatvorili sindikalce, ja
sam utio; jer nisam bio sindikalac. Kada su doli po idove, ja sam
utio; jer nisam bio idov. Kada su doli po mene, vie nije bilo nikog,
da se pobuni.
21.09.2015. Bujica je dola i po mene U emisiji je gostovao
dr. Andrija Hebrang, predsjedniin povjerenik za izbjeglice, a negdje

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

u 42. minuti telefonski se javio dr. Stjepan terc, demograf s Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu. Naravno, voditelj je
znao tercove stavove i nije sluajno kada su gledatelji od njega uli
i sljedee: Pokretanje ovako velike mase stanovnitva nije sluajno!
Na Europu e ih krenuti oko 10 milijuna, a na udaru e se nai i dalmatinski otoci! Nije niti takva konstatacija sporna, svatko ima pravo
miljenje, naroito ako je jedan od najveih hrvatskih demografa.
Meutim, vie je nego sporna, dapae uznemirujua, bila vieminutna ekranizacija telefonskog razgovora. Na TV-ekranima gledatelji su
mogli vidjeti fotografiju dr. terca, a pored njega dobro znanu fotografiju od projektila oteenog vodovodnog tornja u Vukovaru preko
kojeg je pisalo VUKOVAR NIKAD NEE BITI.
ok i nevjerica, ali i ljutnja. Dobro znamo patriotsku ratnu poruku iz Domovinskog rata: VUKOVAR NIKAD NEE BITI BKOBAP, i
nikada nismo mogli vjerovati da e je netko pokuati upotrijebiti za
bezobzirnu medijsku manipulaciju, izazivanje nove sigurnosne ugroenosti hrvatskih graana i to u predizborne svrhe. U doslovnom
prijevodu natpisa na ekranu, harf po harf, ono to je skinuto s Google translatea ita se kao FUKUFAR. Pa dobro, tko to eli da
se herojski Vukovar, simbol otpora velikosrpskoj agresiji i stradanja
hrvatskog naroda, preimenuje u neku arapsku verziju imena, naravno nakon to grad osvoje okupatorske vojske ISIL-ovih dihadista.
Vukovar nikad nee biti to, pobogu, Velimire: Al-Vukovar, ElVukovar, Al-Fukufar, Al-Qaeda City, Al-ISIL City!? S predsjednicom
koja poziva na etinost i odgovornost slavio si pobjedu u stoeru
HDZ-a, ali i bio gost na njenoj inauguraciji. to da mislimo o takvim
politiko-medijskim naklonostima i podupiranju? Ali i o drutvenoj
odgovornosti na koju poziva Kolinda Grabar Kitarovi. S druge strane, to o tome misli Vijee za elektronike medije?
Islamofobija se polako uvlai i u Hrvatsku, posve je sigurno. I to u
vrijeme kada sljedee godine slavimo 100-godinjicu slubenog priznanja islama u Hrvatskom saboru. Veliki su izazovi pred nama. Ako
hrvatsko drutvo urgentno ne prepozna gangrenu islamofobnog faizma, koja se useljava na valu bliskoistone izbjeglike krize, prijeti
opasnost da se ispie jo jedna stranica sramne hrvatske povijesti,
kakva je bila ona za vrijeme ustakog reima Ante Pavelia. Ili ona
za vrijeme hrvatskoga slugovanja velikosrpskom projektu, u vrijeme
Miloevievog i Tumanovog pakta iz Karaoreva zvanog Nema
te vie Alija, kada je Hrvatska prirodno saveznitvo s Bonjacima
pretvorila u rat s bonjakim narodom. Taj rat i danas vue svoje
posljedice, u vidu apartheida nad bonjakom djecom u zapadnoj
Hercegovini, ali i antibosanskoj osovini Milorad Dodik Dragan ovi zvanoj trei entitet.
Desniarski jastrebovi eljni slave, preko paranoje meu Hrvatima, plasiraju nebulozne prie o tzv. islamskoj opasnosti, a ne ele
znati da nikada ni jedan teroristiki ili ekstremistiki problem nije
proiziao iz islama, ve iskljuivo iz zapadne i cionistike obavjetajne manipulacije islamskim simbolima. Uasno je to se paeniki
simbol Vukovara koristi kao moneta u raspirivanju islamofobnog faizma nad jednim narodom koji je, kao i Hrvati Vukovara, bio i jeste
izloen slinom genocidnom pogromu. Hrvatske institucije i graani,
u ime zatite asne uspomene na Vukovar, trebali bi ustati protiv
likova koji ubiru nekakve drutvene poene na vizionarskom sotoniziranju muslimanskih nesretnika.
Na kraju, mala reklama za Bujicu, link emisije od 21.09.2015.
https://www.youtube.com/watch?v=Aw7Wn5U07PU. Vrijedi pogledati, kao znakovito upozorenje. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

4. ULTRAMARATON VUKOVAR SREBRENICA (6.-10. SRPNJA 2015.)

Maraton mira i tuge

U sklopu obiljeavanja 20. godinjice genocida u Srebrenici, Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba je od 6. do 10.
srpnja 2015. organiziralo ultramaraton na relaciji Vukovar Srebrenica. etvrto izdanje sada ve tradicionalnog ultramaratona
odvijalo se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde
Grabar Kitarovi, a supokrovitelji su bili zagrebaki gradonaelnik
Milan Bandi i ministar branitelja Fred Mati.
Zajedniki cilj organizatora i uesnika ultramaratona je povezivanje Vukovara i Srebrenice, dva grada koja su najvie stradala tokom
velikosrpske agresije i rata u Hrvatskoj i BiH, podsjeanje na sve nevino stradale, kao i odavanje poasti rtvama Vukovara i Srebrenice.
Namjera nam je podsjetiti na sve nevino stradale tijekom srpske
agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te posebno odati poast
rtvama Vukovara i Srebrenice, rekao je Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u mandatu
2011.-2015. Ujedno, povezivanjem dva grada rtve, Vukovara i Srebrenice, elimo podii svijest o vanosti sjeanja i konanog rjeavanja pitanja nestalih osoba kao izraza temeljne humanosti prema
svima koji jo uvijek, dvadeset godina nakon rata, ne znaju nita o
sudbini svojih najmilijih, pojasnio je Bukvi motive organizatora.
Ovogodinji ultramaraton istrala su etiri hrvatska ratna veterana: Duko trbac iz Zagreba, te Elvir Rakipovi, Robert Kasumovi i Branimir Keler iz Osijeka. Prvu dionicu tralo je osam maratonaca: Duko
trbac iz Zagreba, Elvir Rakipovi, doc. dr. sc. Draen ui, Robert Kasumovi, Branimir Keler i Borna Kovai, svi iz Osijeka, te Domagoj eremet iz Vukovara i Alen oki iz upanje. Prvih 10-ak kilometara istrao je i dr. sc. Andreja Rakipovi iz Osijeka, a sudjelovali su jo i Krian
Bago iz Ureda gradonaelnika Zagreba te Boidar Popovi iz Osijeka.
Ultramaraton se trao u pet etapa od Memorijalnog centra na
Ovari (polazak 6. srpnja) do Memorijalnog centra u Potoarima
(dolazak 10. srpnja). Prva etapa iznosila je 34 km na relaciji Ovara
Vukovar Borovo Vinkovci; druga etapa od 52 km na relaciji
Vinkovci upanja Bonjaci Gunja Brko; trea etapa od 51
km na relaciji Brko Bijeljina Janja; etvrta etapa od 44 km na
relaciji Janja Zvornik, te peta etapa od 46 km na relaciji Zvornik
Kostijerova Bratunac Srebrenica (Potoari).
4. ultramaraton Vukovar Srebrenica je zapoeo ispred Spomen obiljeja masovne grobnice na Ovari, iz koje su 1996. godine
ekshumirani posmrtni ostatci 200 hrvatskih branitelja i civila koje
su poubijali pripadnici srpskih paravojnih postrojba i JNA u studenom 1991., nakon sloma obrane Vukovara. Prije poetka ultramaratona, podno Spomen obiljeja vijence su poloili i svijee zapalili
sudionici i organizatori ultramaratona.
Od starta u Memorijalnom centru Ovara (Vukovar), gdje ih
je ispratila skupina od pedesetak graana, lokalni ratni veterani i
izaslanik ministra branitelja RH Predraga Matia, do svojeg odredita u Memorijalnom centu Srebrenica Potoari sudionici su
pretrali ukupno 227 kilometara. Prva etapa dugaka 34 kilometra
zavrila je u Vinkovcima, kada su maratonci i pratea ekipa proli
kroz pjeaku zonu, gdje ih je doekao i pozdravio zamjenik gradonaelnika Tomislav ari. Na Savskom mostu u Brkom, gdje je
7. srpnja zavrila druga etapa duga 52 kilometra, ultramaratonce
je doekao zamjenik gradonaelnika distrikta Brko Esed Kadri.

Ultramaraton Vukovar - Srebrenica 2015.

Ponovno smo domaini ultramaratoncima koji tre u znak pijeteta prema rtvama u Srebrenici. ast mi je to sam ih doekao i zahvalio se na njihovoj portvovanosti, jer tre na velikim vruinama
kako bi poruili cijelom svijetu da se stradanja koja su se dogodila
u Srebrenici vie nikada i nigdje ne ponove, rekao je Kadri na
doeku trkaa.
O potpori i srdanim doecima u svim gradovima kroz koje ultramaratonci prolaze svjedoio je organizator Kemal Bukvi, rekavi sljedee: Ono to je za nas vano je da je uz nas ostao gradonaelnik grada Zagreba Milan Bandi, svi gradovi u kojima boravimo
i kroz koje prolazimo, od Vukovara, Vinkovaca, Brkog. U Janji nas
doeka imam Omer ef. Sami i tamo se osjeamo kao kod kue.
U Zvorniku imamo doek od Islamske zajednice. Naalost, nismo
uspjeli ui u Bijeljini i Zvornik, ali vjerujem da emo jednog dana to
uspjeti jer ovo je ultarmaraton mira, bez bilo kakve provokacije. U
Srebrenici smo uvijek dobrodoli.
Zadnja etapa ultramaratona je zavrila 10. srpnja u Srebrenici,
gdje su trkae doekale majke Srebrenice na iftaru. Sutradan, 11.
srpnja 2015., ultramaratonci i njihova ekipa prisustvovali su kolektivnoj denazi u Memorijalnom centru Srebrenica Potoari, povodom 20. obljetnice genocida u Srebrenici.
Trkae je na njihovom putu pratila filmska ekipa iz Osijeka, s ciljem
snimanja dokumentarnog filma o ratnim stradanjima koja povezuju
Hrvatsku i BiH, kojeg je inicirala graanska inicijativa Veteranski kulturni centar u suradnji s producentskom kuom Studio dim.
Nali smo meu ovim momcima ljude koji su kadri da istre 240
kilometara. Na put traje ve etiri godine. Iz Srebrenice se vraamo
u Vukovar, iz Vukovara za Srebrenicu i tako e biti stalno. Dok je svijeta i vijeka, zakljuio je Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake
nacionalne manjine Grada Zagreba u mandatu 2011.-2015. q
Samid DIZDAREVI

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEAVANJE 20. OBLJETNICE SREBRENIKOG GENOCIDA U ZAGREBU: SVETLOSNO-ZVUNI

PERFORMANS SREBRENICA 1995/2015

Identifikacija sa rtvama
U Potoarima, 11. srpnja 2015., 20 godina nakon genocida u Srebrenici, pokopano je 136 identificiranih rtava. Meu njima je i 14 maloljetnih mladia u dobi od 16 i 17 godina, od kojih su se neki pridruili
svojim oevima ije kosti ve lee tamo. Oni su dio kolone od 8.372 koji nisu doli, koji su na putu od Srebrenice do Tuzle ubijeni. U pokolju
koji je trajao svega pet dana detaljno isplanirane i dosljedno provedene masovne egzekucije, uz nadzor UN-a s kopna i zraka te opskrbu od
30.000 litara nafte za kamione kojima su prevoeni u smrt, nisu imali
nikakve anse. 8.372 jo uvijek nije konana brojka srebrenikog genocida. To je trenutaan broj ubijenih ije je posmrtne ostatke pronala i
identificirala Federalna komisija za traenje nestalih.
Povodom obiljeavanja 20. godinjice genocida u Srebrenici,
u etvrtak, 9. srpnja 2015., Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
Preporod zajedno sa Meihatom Islamske zajednice u Hrvatskoj
i Vijeem bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, te uz pokroviteljstvo Grada Zagreba i gradonaelnika Milana Bandia, organizirali su komemorativni program Srebrenica 1995/2015 u
Ljetnom kinu Tukanac u Zagrebu.
Na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi, koja je prethodila komemoraciji, gradonaelnik Milan Bandi kazao je kako su etiri stoerne institucije Bonjaka u Hrvatskoj inicirale da se povodom
20. obljetnice strahovitog genocida u Srebrenici na jedan drugaiji
nain doara taj krvavi pir. Ni dan danas se ne zna koliko je ljudi u
Srebrenici stradalo. Govori se okvirno, kao da su to krumpiri, a to
su ivi ljudi. Govori se o oko 8.000, ali jo se ne zna konani broj. A
to je jo stravinije, nitko nije odgovarao za ubojstvo i taj najvei
genocid u novijoj povijesti Europe i ovih prostora, rekao je Bandi.
Htjeli smo efektima, tehnologijom, instrumentima 21. stoljea
prikazati da je Srebrenica neto to odjekuje monumentalno i u ovom
vremenu, objasnio je Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod, te
pozvao svu javnost da dou vidjeti Srebrenicu oima umjetnosti. Jahi
je naglasio da je normativni humanizam pred Srebrenicom suspendiran u zapravo pet dana, te da se u tih pet dana dogodio programirani
zloin koji je osmiljen u politikim kabinetima i ija je jezovitost tim
vea to je Srebrenica u to vrijeme bila UN-ova zatiena zona.
Na samoj komemoraciji u Ljetnom kinu Tukanac uz brojne
graane prisustvovali su i mnogi uglednici iz politikog i javnog ivota poput predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke, zagrebakog muftije Aziza ef. Hasanovia, gradonaelnika grada Zagreba
Milana Bandia, HNS-ovog saborskog zastupnika Gorana Beusa
Richembergha i oskarovca Branka Lustiga.

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Izvedeni program je bio zamiljen kao svjetlosno-zvuni performans iji je cilj bio djelovati na prisutne izazivajui snane emocionalne reakcije i empatiju kroz identifikaciju sa rtvama genocida. elja organizatora je bila obiljeavanje 20. godinjice genocida
u potpunosti oistiti od bilo kakvog prigodniarskog prizvuka, te
snanim umjetnikim inom, svjetlom i zvukom evocirati pet dana
(11.-15. srpnja 1995.) krvavog pokolja, u kojima su se odvijala masovna ubijanja Srebreniana.
Autori ovog svjetlosno-zvunog performansa su vizualna
umjetnica Ivana Franka iz Zagreba i kompozitor i vizualni umjetnik Carl Michael von Hausswolff iz vedske. Carl Michael von Hausswolff ivi i radi u Stockholmu u vedskoj, od 1970-ih djeluje kao
kompozitor koristei tehnologiju snimanja kao glavni instrument i
kao vizualni umjetnik koristei video i mrtvu fotografiju kao i druge
medije. Upitan o utisku koji je elio ostaviti na nazone odranim
performansom von Hausswolff je rekao: Ono to sam elio, zajedno sa Ivanom, je stvoriti jednu meditativnu atmosferu u kojoj e se
ljudi poistovjetiti sa rtvama genocida i zamisliti se nad svime to
se desilo u Srebrenici. Suautorica Ivana Franka, educirana na zagrebakoj Akademiji likovnih umjetnosti, kroz ovu izvedbu eljela
je prenijeti slinu poruku: Smisao performansa je bio identifikacija
sa rtvama, odnosno da nam svima bude jasno da ovo nije samo
tragedija obitelji ljudi koji su ubijeni, nego tragedija svih nas i da to
doivimo kroz ovaj performans.
Zaduena za koncept i koordinaciju ovog projekta, Sena Kulenovi, lanica Glavnog odbora KDBH Preporod, rekla je da smatra da niti tragedije rata u Hrvatskoj niti u Bosni i Hercegovini nisu
bile popraene kroz umjetniki izriaj, odnosno da se nije desila
jedna katarza tih stravinih dogaaja kroz umjetnost. Objasnila je
da su zato pokuali upotrebljavajui dva suvremena sredstva svijetlost i zvuk, prikazati taj doivljaj onoga to se desilo tih pet dana
od 11.-15. srpnja 1995. Na kraju je istaknula da je ovaj performans
jedan apstraktan in iji je cilj da se zapravo zagledamo unutar samih sebe, da se identificiramo sa onima koji su sve to proivjeli,
da to evociramo kroz svjetlost i zvuk i da kontempliramo, te da ne
dopustimo da se takvo neto ikad vie desi.
Komemorativni program Srebrenica 1995-2015 zavrio je fotografijom izraenom od brojnih malih fotografija potomaka rtava koji su na taj nain i sami sudjelovali u ovom projektu. q
Samid DIZDAREVI

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEAVANJE SVJETSKOG DANA KUDSA U ZAGREBU

67 godina patnji i nedaa

U petak, 10. srpnja 2015., u Islamskom centru u Zagrebu obiljeen
je Svjetski dan Kudsa, simbol meunarodne panje prema palestinskom pitanju i podrke palestinskom narodu koji se ve 67 godina nalazi pod okupatorskom i uzurpatorskom izmom cionistikog reima.
Dan Kudsa ili Svjetski dan Kudsa je dan meumuslimanske solidarnosti
i sloge u podrci palestinskom narodu i protivljenju izraelskoj uzurpaciji
palestinske zemlje, te protjerivanju i masovnom ubijanju Palestinaca.
Jeruzalem ili arapski El-Kuds u prijevodu Sveti, u poetku je nazivan El-bejtu-l-mukaddes ili Sveta kua, tj. Sulejmanov ili Solomonov
Hram. Najsvetije je to mjesto u islamu nakon Mekke i Medine. Njegova svetost za muslimane najprije lei u njegovoj povezanosti s Poslanicima spomenutim u Tevratu ili Starom Zavjetu. Jeruzalem je prva
kibla muslimana. Ipak, sveta priroda Jeruzalema, a posebice njegove
okoline, muslimanima je potvrena Miradom, nonim putovanjem
kojim je Muhammed, a.s., zajedno s melekom/anelom Dibrilom,
doveden do mjesta pored sadanjeg kubbeta na stijeni. Hvaljen neka
je Onaj Koji je u jednom asu noi preveo Svoga roba iz Mesdidu-l-harama (Mesdida asnog) u Mesdidu-l-aksa (Mesdid daleki), iju smo
okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naa pokazali. On,
uistinu, sve uje i sve vidi. (Kuran: sura El-Isra, 1)
Moralnim, pravednim i istinoljubivim ljudima ovaj dan bi trebao
predstavljati dan podsjeanja i na politiku, ekonomsku, humanitarnu
katastrofu u kojoj se nalazi palestinski narod i drava Palestina. Istovremeno je ovo dan nade i vjere da e istina i pravda doi i do nje. Iako
Kuds zauzima vano mjesto u srcima svih muslimana, oni nikada ne
nijeu pravo na svetost tog prostora i drugim narodima. Time je vea
sramota i grijeh to se narodi koji potuju Stari i Novi Zavjet i muslimani, kojima je u Kuranu sadran temelj tog Zavjeta, ne mogu dogovoriti
da na tom mjestu, umjesto svetoga rata, bude sveti mir.
Meunarodna zajednica, kao i toliko godina do sada, uz verbalne osude i bez konkretnih reakcija cinino okree glavu od Palestinaca. ivoti Palestinaca u oima naprednog zapadnog svijeta, koji
decenijama ponosno dri lekcije o ljudskim pravima i demokraciji,
jednako ne vrijede nita, kao to ne vrijede ni u oima Izraelaca.
Naalost, suosjeanje s desetljeima progonjenim narodom Palestine, svodi se na sadaku raznih organizacija i verbalne osude koje
nemaju vei odjek od facebook statusa srednjokolca aktiviste.

Vraanje Kuranu i njegovim jasnim i vrstim

propisima
Ovogodinje obiljeavanje Svjetskog dana Kudsa bilo je fokusirano na parolu Svjetski dan Kudsa, emanacija palestinskih ideala,
vapaj jedinstva muslimanskog ummeta protiv modernog poganstva i ubijanja djece od Gaze do Jemena.
U predvorju Islamskog centra u Zagrebu otvorena je izloba fotografija posveena ouvanju uspomene na rtve i patnje palestinskog naroda. Izlobu je organizirala Bonjaka nacionalna zajednica
za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju u suradnji s Medlisom Islamske zajednice Zagreb. 20-ak upeatljivih fotografija posjetitelji su
mogli pogledati u narednih nekoliko dana, do srijede 15. srpnja.
Prije klanjanja dume namaza u Zagrebakoj damiji prisutnima se obratio dr. sc. Seyyed Mojtaba Akrami, rukovoditelj Iranskog

Izloba o stradanju palestinskog naroda

Seyyed Mojtaba Akrami (desno)

kulturnog centra i atae za kulturu pri Ambasadi IR Iran u Zagrebu.
Njegov govor prenosimo u cijelosti.
U ime Samilosnog, Milostivog! Potovani brao i sestre, muslimani postai, esselamu alejkum! Neka vam Allah, d.., ukabuli va
post i vae molitve.
Vie nego ikada, ovih dana se uju vapaji i vide prizori iz Srebrenice, Gaze, Jemena... Dovoljno je utipkati rije majka i dodati
rije Srebrenica, Gaza, Jemen. Ugasili su se prije 20 godina vapaji
mukaraca i mladia iz Srebrenice. Meutim, odjek njihovog vapaja, svake godine 11. srpnja, pronalaenjem njihovih kostiju iznova
se uje. Druga je tragedija vapaj djece iz Gaze i pla njihovih majki
u Palestini koji se uju ve nekoliko generacija. A danas, povijest
pamti uasne slike ubojstva nedune djece u Jemenu.
Kako je mogue da islamski ummmet doivljava takve zloine i
sabotae? Ono to se islamskome ummetu prigovara jest udaljavanje od Kurana i suneta Poslanika, a.s. To udaljavanje je izvor svih
nedaa i zaostalosti. Vraanje Kuranu i njegovim jasnim i vrstim
propisima, kao to su naela ujedinjenog ummeta te izbjegavanje
sukoba i konflikata, svakako je nedvosmislena, nuna i urna obaveza. Ova obaveza dunost je svakog savjesnog lana ummeta, sve
uleme i svih intelektualaca islamskih zemalja. Svaka politika ili namjera protiv tog naela treba se osuditi.
S druge pak strane, potrebno je upozoravati na sabotae protivnika islama koji su, ba kao u vrijeme rata ashaba, sakupili svu
svoju snagu u borbi protiv islamskog ummeta te razjedinjuju, sabotiraju, vrijeaju i podravaju ubijanje muslimana. Potrebno je
sauvati svijest i informiranost islamskog ummeta te pruiti otpor i

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BONJACI U HRVATSKOJ
biti vrst u stavovima kada su potlaeni narodi u pitanju, pogotovo
kada se radi o palestinskom narodu. Molim Allaha d.. za oprost
ehidima Srebrenice, Palestine i Jemena.

Kuds je prvo pitanje islamskog svijeta

Posljednju dumu namaz u ovogodinjem ramazanu predvodio
je kurra hafiz mr. sc. Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki. Dio hutbe u kojoj je govorio o Svjetskom danu Kudsa i pravednoj borbi
palestinskog naroda prenosimo u cijelosti.
Ovo je vrijeme kad se treba vratiti Uzvienom Gospodaru i nai mir u sebi, te pomoi onima kojima je mir potreban. A iz godine u
godinu se pitamo ima li mjesta na Zemlji kojem je potrebniji mir od
Palestine i ima li naroda kojem je danas potrebnija ljubav i pomo
od nae brae u Palestini, Siriji, Iraku, Mijanmaru? Naalost, broj
naroda koji, iz godine u godinu tragaju za mirom, sve je vei.
Ovo je vrijeme u kojem pate nevini narodi tih dijelova svijeta, a
meu njima i palestinski narod. I to samo zato to je nemoan da
dokae da je rtva dananje civilizacije, prema kojem je doputeno
ubiti sva prava jednima da bi se osigurala odreena prava drugima;
doputeno je ubijati civile jednog naroda da bi se sprijeilo ubijanje
civila drugome narodu.
Ne moe se za sebe traiti mir i sigurnost, dok se drugima sprema rat i ubijanje; ne moe se za sebe traiti pravo na postojanje,
dok se drugima sprema nestanak; ne moe se niim opravdati ubijanje nedune djece bez obzira od koga i bez obzira zbog ega. Nasilje jednog uzrokuje nasilje drugog i tako u nedogled. No, isto tako
mir i dobra volja jednog uzrokuje mir i dobru volju drugoga i tako
dolazi do trajnog suivota i tolerancije.
Cijenjena brao, dananji dan, posljednjeg petka u ramazanu,
milijuni muslimana postaa e odrati skupove irom svijeta, kako bi
obiljeili Meunarodni dan Kudsa. Njime se treba skrenuti globalna
panja na stradanja i krenje brojnih prava Palestinaca i rasvijetliti
pravu prirodu izraelskog reima koji je blokirao sve napore da se na
Bliskom istoku uspostavi mir, u posljednjih sedam decenija.
Kuds je prvo pitanje islamskog svijeta. ini se da se zloini koje
ini IDI/ISIL uz neiju podrku, vre kako bi se smanjio znaaj pitanja Palestine. Okupljanja na Dan Kudsa bi trebala biti odrana s vie
svijesti, kako bi se dokazalo da se znaaj palestinskog pitanja ne
moe umanjiti, a muslimani, bez obzira gdje ivjeli, moraju pruiti
vie podrke Palestincima.
U Palestini se odvija najstraniji genocid nad jednim narodom,
zato to javno traje ve 67. godinu. Cionistika paradrava ne samo
da nema historijskog, biblijskog i pravnog utemeljenja, ona je izgubila i moralne pretpostavke za postojanje, jer je trajno obiljeena
genocidom nad Palestincima, kao to je manji entitet u BiH trajno
obiljeen genocidom nad Bonjacima u Srebrenici.
Cijenjena brao, pred tunu, 20. godinjicu pokolja u Srebrenici,
ustrajmo ga jasno i glasno nazivati pravim imenom genocidom jednoglasno se suprotstavljajui nijekanju da se genocid dogodio. Na svakom muslimanu je da suosjea sa muslimanima koji prooe golgotu
Srebrenice i drugih bosanskohercegovaka stratita kao i sa narodom
Palestine; da sve informacije o deavanjima prenose drugim muslimanima i humanim ljudima, upuujui dove Uzvienom Allahu, da potpomognu muslimane u potrebi, ali ponajvie da se svi mi klonimo grijeha
- jer grijeh moe biti uzrokom patnje drugih muslimana.
Allahu Milostivi, obaspi milou one koji neduno pate, podari
im, Boe, nadu i daj im snagu da izdre sva iskuenja, a onima koji
im ine nasilje oduzmi mo da to ne ine! Amin! q
Ismet ISAKOVI

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

PALESTINA U SRCU I DUI

Dan Kudsa ili Svjetski dan Kudsa je utemeljen na inicijativu i poziv
imama Homeinija, r.a., osnivaa i utemeljitelja Islamske Republike
Iran, koji je imenovao posljednji petak mubarek mjeseca ramazana
Svjetskim danom Kudsa. Zadnja duma mubarek ramazana simbol je
solidarnosti i jedinstva muslimana i jedinstva ummeta islama.
7. kolovoza 1979. (13. ramazana), nedugo nakon pobjede Islamske revolucije u Iranu, u radio i TV-poruci ajatolah Ruholah Musavi
Homeini uputio je apel iranskom narodu i svim muslimanima svijeta
da na taj dan pokau svoju solidarnost s palestinskom nacijom, te osude izraelsku okupaciju palestinskog teritorija i svakodnevne cionistike zloine. U spomenutoj poruci imam Homeini, r.a., izmeu ostalog
je naglasio: Ve sam vie puta upozoravao da se Izrael nee zadovoljiti do sada uzurpiranim teritorijem i da e on uvijek traiti vie. Drznuli su se i da sveti grad Kuds (Jeruzalem) proglase svojim glavnim
gradom. Ako vidite i ujete da SAD i razliiti svjetski forumi, koji se
toboe bave zatitom ljudskih prava, deklarativno protive ovome inu
i izraelskim nedjelima, znajte da je sve to puka mimikrija, iza koje stoji sutinska solidarnost i podrka Izraelu. Stoga, muslimani moraju
vrsto stati u zatitu Palestine. Muslimanski narodi moraju biti vrsti i
ustrajni, a ako im njihove Vlade budu prepreka na tom putu, pa neka
uine s njima ono to smo mi uinili s ahom Rezom Pahlavijem. Iranski narod je svrgnuo vlast koja je bila jaa od Vlada u drugim muslimanskim zemljama... Ovaj glas podrke Palestini treba proiriti diljem
svijeta... Kuds e jednoga dana biti slobodan!
2015

Prve demonstracije i mirni protesti ovim povodom odrani su ve

dva dana nakon Homeinijeve poruke, 9. kolovoza 1979. u Teheranu i
drugim dijelovima Irana. Svjetski dan Kudsa je uvrten u zvanini kalendar IR Iran, a mirnim protestima, tribinama i drugim oblicima javnoga
djelovanja obiljeava se u bezmalo svim zemljama u kojima ive muslimani. Inicijativa imama Homeinija, r.a., dovela je do snaenja meunarodne svijesti prema palestinskom pitanju, ali i shvaanja velike opasnosti koja prijeti od strane cionistikog reima, ne samo palestinskom
stanovnitvu ili regiji Bliskog istoka, nego cijelom svijetu. Svjetski dan
Kudsa je praktino omoguio da sljedbenici svih nebeskih religija i svi
slobodoumni ljudi iz cijelog svijeta izau na ulice svojih gradova i iskau
podrku ugroenom i nebranjenom palestinskom stanovnitvu.
Ve 67 godina Palestinci podnose stranu represiju, torturu, otimainu, ubijanja i zloine od strane vojnih i policijskih snaga izraelskog cionistikog reima, ali i nehumane poteze idovskih stanovnika u doseljenikim kolonijama sagraenim na otuenim palestinskim teritorijima
na Zapadnoj obali rijeke Jordan i Istonom Kudsu/Jeruzalemu. q

Damija Al-Aksa (Mesdidu-l-aksa ili Mesdid daleki)

BONJACI U HRVATSKOJ

MIMOHODI U SPOMEN NA RTVE SREBRENIKOG GENOCIDA

Da se ne zaboravi Srebrenica 1995.

Prije 20 godina vojska bosanskih Srba predvoena Ratkom
Mladiem zauzela je zatienu UN-ovu zonu Srebrenicu. Ofenziva
je pokrenuta 6. srpnja 1995. i za pet dana slomljena je obrana, ali i
slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a. Nakon pada grada i povlaenja velikog broja civila prema Potoarima, sjeditu UN-ova Dutchbata, nizozemski su vojnici Mladievim snagama
predali sve Bonjake koji su spas potraili u toj bazi. Istodobno je
trajao progon bonjakih mukaraca koji su se kroz teko prohodne umske predjele pokuali izvui prema teritoriju pod nadzorom
Armije Republike BiH u smjeru Tuzle. Genocid u Srebrenici dogaao se izmeu 13. i 19. srpnja 1995. i u njemu je ubijeno izmeu
7.000 i 8.000 nenaoruanih bonjakih mukaraca u dobi od 13 do
77 godina s podruja enklave Srebrenice, koje je u cijelosti etniki
oieno. Protjerano je vie od 23.000 ena i djece.
Taj su zloin Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju (ICTY)
i Meunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid, sukladno
odredbama Konvencije o sprjeavanju genocida iz 1948. godine. Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8.372 osobe bonjake
nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena. Do sada su pronaeni
i identificirani te u Potoarima pokopani ostaci 6.241 rtve. Njih jo
230, prema eljama obitelji, pokopano je izvan Memorijalnog centra
Srebrenica Potoari. No broj nije konaan. Uz 136 novoidentificiranih i pokopanih u subotu, 11. srpnja 2015., trai se jo 1.500 ljudi.
U potrazi za posmrtnim ostacima ubijenih Srebreniana forenziari
su do sada otkrili ak 93 masovne grobnice.
Brojnim mimohodima irom Hrvatske u petak i subotu, 10. i
11. srpnja 2015., obiljeena je tuna obljetnica, 20 godina od srebrenikog genocida. U Splitu je odran tradicionalni Mimohod
8.372, a u Zagrebu, Sisku, Dubrovniku, Rijeci, Zadru, Puli, Labinu,
Buzetu, Vukovaru i Koprivnici mimohodi pod nazivom Srebrenica
svijetom hodi. Mimohodi su odrani i u Gunji i Maljevcu, selima
uz granicu s BiH u kojima ivi velik broj bonjakog stanovnitva.

Split

Zagreb

Split: Mimohod 8.372

Nekoliko stotina graana Splita, veinom Bonjaka, sudjelovalo
je u dostojanstvenom mimohodu sreditem Splita u petak naveer, 10. srpnja 2015. Sudionici mimohoda odjenuli su bijele majice
s natpisom 1995.-2015. ne zaboravi Srebrenicu. Na elu kolone
mimohoda sudionici su nosili dravne zastave Hrvatske i BiH te viemetarski transparent s natpisom Mimohod 8.372: 20 godina
ne zaboravi Srebrenicu. Dostojanstvena kolona kretala se od Trga
Republike, Marmontovom ulicom, Ulicom kralja Tomislava, potom
Hrvojevom i preko splitske Rive.
U koloni je bio i splitski gradonaelnik Ivo Baldasar. Sudjelujem unazad dvije godine i ubudue u davati podrku kao gradonaelnik, ali i privatno. To je nezapamen zloin 21. stoljea. Pravda
nije ni blizu zadovoljena i to najvie smeta. Srbi se opravdavaju na
razne naine umjesto da trae oprost bez kojeg nee biti mira
Ljudi su spremni oprostiti, ali i sa druge strane treba postojati dobra volja da se prizna zloin pa e lake doi do meusobnog opratanja i pomirenja. Na alost, s druge strane ne postoji dobra volja
da se o tome uope pria, a time i prihvati injenica genocida. Za
Split je ovo vano jer mi ivimo duhom tolerancije, meusobnog

Sisak

Dubrovnik

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BONJACI U HRVATSKOJ
uvaavanja i multikonfesionalnosti i mislim da svi zajedno trebamo
pamtiti ovaj dan, kao to treba pamtiti sve rtve Domovinskog rata, ali bi trebalo pamtiti i rtve s druge strane, ali i ta druga strana
treba dati ruku, kazao je gradonaelnik Baldasar.
Govorei u ime organizatora, Kadro Kulain, predsjednik Koordinacije bonjakih organizacija Splita i Splitsko-dalmatinske upanije,
rekao je kako mu nije jasno da netko moe osporavati zloin koji je
poinjen. Naalost, jo uvijek ima ljudi koji zloince pretvaraju u svoje
nacionalne heroje. Nemojte da se i nama to dogaa. Nazovimo sve
pravim imenom. Ako je netko poinio zlo neka i odgovara za to i zakonu i Bogu, a ne bi smjeli veliati ni na kakav nain one koji rade ono to
ne valja, rekao je Kulain, podsjetivi da je rije o jednom od najveih
zloina poinjenih u Europi nakon Drugog svjetskog rata te da Europa
podupirui obiljeavanje ovog dogaaja radi to sa eljom kako se neto takvo vie ne bi ponovilo. Vano je da se prizna kako je u Srebrenici poinjen genocid, ali naalost neki ljudi to prikrivaju i minimiziraju
i to nas duboko vrijea, a ako se nastavi tako postupati teko e doi
do pomirenja. Genocid koji je poinjen na podruju srebrenikog kraja
i epe u istonoj Bosni, jedan je od najveih zloina koji je poinjen na
ovim prostorima od kraja Drugog svjetskog rata. Europu izgleda pee
savjest pa reagira i podupire obiljeavanja da se nekome drugome to
opet ne bi dogodilo, meutim odreene svjetske sile poput Rusije to
ne priznaju iz politikih razloga. Postupak onih koji to u svijetu negiraju
nije ni moralan, ni poten ni ljudski, rekao je Kulain te naglasio kako
pravda nikad nee biti zadovoljena. Uvijek e biti onih koji e izmai
osudi. Trebalo je osuditi sustav koji je to radio, a do sada nije definiran
kao krivac. Zloin se radio kako bi se etniki oistio cijeli prostor.

Mimohod u znak sjeanja na srebreniki genocid okupio je u

subotu, 11. srpnja 2015., u Zagrebu nekoliko stotina ljudi. Okupljanje je poelo oko 10,30 sati na Trgu Bana Josipa Jelaia, a zatim je
kolona krenula u polusatnu etnju po Ilici, preko Cvjetnog trga, pa
Bogovievom i Gajevom ulicom natrag do zdenca Manduevac na
sredinjem gradskom trgu. Sudionici mimohoda odjenuli su bijele
majice s natpisom Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom
i nigdje ne ponovi!, dok su na elu kolone nosili transparent s porukom Srebrenica svijetom hodi.
Mimohod, u organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine
Grada Zagreba, okupio je 500-tinjak zagrebakih Bonjaka, njihovih
obitelji i prijatelja Zagrepana, pa ak i 15-ak stranih turista koji su,

kada su uli to se obiljeava, spremno obukli bijele majice i pridruili

se koloni. Mimohod je organiziran u znak sjeanja na 20. obljetnicu
stradanja Bonjaka i drugih naroda u Srebrenici, ali i da se pokae, da
se ne zaboravi to je bilo, kako se tako neto nikad nikome vie ne bi
ponovilo, poruio je Benjamin Terzi u ime organizatora. Mimohodsku etnju Zagrebom i okupljene u njoj, Zagrepani su s potovanjem
ispratili, a na povratku na Manduevcu je odrana kratka molitva/
dova i puteni bijeli baloni za ehide Srebrenice. Prisustvom u mimohodu svoju su poast rtvama Srebrenice odali saborski zastupnici Jadranka Kosor i Josip Kregar, predsjednik Savjeta nacionalnih
manjina Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer, te glumac Goran
Navojec. U mislima sam s onima koji trae i koji oplakuju, s majkama Srebrenice. Vrijeme ne moe umanjiti bol, a moto mimohoda
Da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi neka bude
pouka za povijest, poruila je Jadranka Kosor. Aleksandar Tolnauer
je istaknuo da su se sve 22 manjine u Republici Hrvatskoj ne samo
solidarizirale sa srebrenikom tragedijom, nego aktivno rade upravo
na tome da takvih stvari vie ne bude.
I u mnogim drugim hrvatskim gradovima obiljeena je 20. godinjica srebrenikog genocida. Iako je veliki broj Dubrovana otiao
u Potoare na kolektivnu denazu, pokop 136 rtava, u organizaciji
dubrovakog ogranka BDSH na mimohodu Stradunom, u prijepodnevnim satima u subotu, 11. srpnja 2015., sudjelovalo je oko 400 Dubrovana. Mimohod je krenuo od Onofrijeve fontane do Porta, gdje
su u spomen na ubijenu djecu u Srebrenici u more baene rue, te je
molitvom i minutom utnje odana poast ubijenima. Svi graani koji
su se prikljuili mimohodu, dobili su i majicu s natpisom Srebrenica
20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!.
I u Sisku je u subotu, 11. srpnja 2015. odran mimohod Srebrenica svijetom hodi u znak sjeanja na nevine rtve najstranijeg zloina
u Europi od Drugog svjetskog rata. Program obiljeavanja zapoeo je
okupljanjem graana u Rimskoj ulici, na Trgu kod sata, gdje su podijeljene bijele majice s natpisom Srebrenica 20 da se ne zaboravi,
nikad, nikom i nigdje ne ponovi!. Koloni sjeanja pridruio se biskup
sisaki Vlado Koi, koji je istakao kako ljudsko zlo uvijek treba osuditi
prema bilo kome da se uini, a Srebrenica je najvei primjer ljudskog
zla na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Na sisakoj trnici
Kontroba glavni imam sisaki Alem ef. Crnki kratko se obratio podsjeajui na genocid u Srebrenici te na kraju prouio dovu: Molimo
Te, Boe, da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majina suza
bude molitva, da se vie nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. Amin!
Na etvrtom mimohodu sjeanja na srebreniki genocid u Rijeci se okupilo se vie od 500 sudionika. U mimohodu Srebrenica
svijetom plovi koraali su u bijelim majicama s natpisom Srebre-

Rijeka

Vukovar

Zagreb, Sisak, Dubrovnik, Rijeka, Zadar, Pula,

Labin, Buzet, Koprivnica i Vukovar:
Srebrenica svijetom hodi

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

BONJACI U HRVATSKOJ
nica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi! od
Mosta hrvatskih branitelja, Korzom do Gata Karoline Rijeke. U
more su poloili 20 rua koje simboliziraju 20. godinjicu genocida
te u zrak pustili 300 bijelih balona, koji s balonima koji su u isto
vrijeme puteni u ostalim hrvatskih gradovima simboliziraju 8.372
do danas identificirane rtve srebrenikog genocida.
I Zadar se pridruio gradovima u Hrvatskoj koji su mimohodom
Srebrenica svijetom plovi odali poast rtvama genocida u Srebrenici. Vie od 100 pripadnika bonjake nacionalne manjine sa zadarskoga podruja te nemali broj ostalih graana Zadra mimohodom je
prolo ulicama Zadra, prisjeajui se nedunih rtava Srebrenice. Sve
generacije ukljuile su se u simbolinom odavanju poasti tragediji
Srebrenice, u bijelim majicama s porukom mimohoda Srebrenica 20
da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!, s bijelim ruama
i balonima. Zadarski mimohod zapoeo je s Obale kneza Branimira, a
s ciljem na Pozdravu suncu. U sjeanje na rtve srebrenikog genocida s gradskoga mosta su pustili u zrak bijele balone, te s rive u more
bacili cvijee. Danas smo svi duom i mislima za Srebrenicu, za nae
poginule koji su branili zemlju. Ovim gestom elimo pokazati, da ih
nikada neemo zaboraviti, rekla je Aldina Begovi. Marija Buta koja
je u kolonu povela i bebu u kolicima kroz suze je rekla kako nema to
rei osim da je tuno to to se dogodilo prije 20 godina.
Na podruju Istre mimohod Srebrenica svijetom hodi odran
je u Puli, Labinu i Buzetu. U organizaciji Vijea bonjake nacionalne
zajednice Labina na obiljeavanju 20. obljetnice srebrenike tragedije na Trgu Labinskih rudara okupilo se 100-tinjak graana, uglavnom
Bonjaka. Komemoraciji se pridruio i labinski gradonaelnik Tulio
Demetlika, koji je u govoru istaknuo vanost suivota te pozvao svih
da ine sve to je u njihovoj moi da se u budunosti ovakve tragedije nikad vie ne ponove. Potoarsku dovu proitao je glavni labinski
imam Hazim ef. Beirovi. Na kraju kratke komemoracije, u zrak su
puteni baloni u znak sjeanja na sve nevine rtve Srebrenice.
Posebno zanimljiv mimohod Srebrenica svijetom hodi odran
je u Buzetu, u organizaciji Bonjake nacionalne zajednice Buzeta.
Svi uesnici mimohoda Srebrenica svijetom hodi od hotela Fontana do centralnog spomenika u Spomen parku Buzeta, pored bijele majice s natpisom Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad,
nikom i nigdje ne ponovi!, u svojim rukama imali su i Preporodov
Journal br. 176 posveen 20. godinjici srebrenikog genocida, na
ijoj naslovnici je Hasan Nuhanovi.
I Koprivnianci su se pridruili obiljeavanju sjeanja na srebreniki genocid koji se dogodio prije 20 godina. U bijelim majicama s
porukom Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje
ne ponovi! simbolino su sa sredinjeg Zrinskog trga pustili bijele
balone u znak mira i pijeteta prema vie od 8.000 ubijenih Bonjaka.
Polaganjem 20 bijelih rua u Dunav te putanjem u zrak isto toliko
bijelih balona, i mladi Vukovarci u organizaciji Europskog doma Vukovar obiljeili su spomen na 20 godina od genocida u Srebrenici. elja
nam je podsjetiti na taj strani dogaaj od prije 20 godina i odati poast brojnim rtvama", kazao je Nikola Johnny Mirkovi iz Europskog
doma Vukovar. Dodao je da je mladima sve to to se dogaalo 90-tih
godina danas moda daleko, ali da ele podsjetiti na stradanja kako
se neto slino nikada ne bi ponovilo. Obiljeavanju obljetnice srebrenike tragedije i genocida prisustvovao je i vukovarski gradonaelnik
Ivan Penava, koji je naglasio kako je zloin koji se dogodio u Srebrenici
najvei zloin poslije Drugoga svjetskoga rata. Teko je, a posebno je
teko Vukovarcima koji su poetkom Domovinskog rata prolazili kroz
sline stvari. Ova poruka mladih govori sve, rekao je gradonaelnik
Penava, koji je takoer spustio jednu od bijelih rua u Dunav. q
Samid DIZDAREVI, Ismet ISAKOVI

10

DVADESET BIJELIH RUA ZA RTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Dvadeset bijelih rua kao simbol raanja novog ivota, poloili su
mali Bonjaci, lanovi Folklorne sekcije Buzetski biseri, na centralni
spomenik u Spomen parku Buzeta u sklopu obiljeavanja 20. obljetnice genocida u Srebrenici, stravinog zloina u kojem je u samo nekoliko dana ubijeno vie od 8.372 osoba. Mimohod Srebrenica svijetom
hodi, odran je u subotu u svim veim gradovima Republike Hrvatske, a na podruju Istre u Puli, Labinu i Buzetu.
Mimohod je tono u 11 sati krenuo ispred Hotela Fontana, a sudionici buzetskog skupa odranog u organizaciji Bonjake nacionalne
zajednice Buzet, u bijelim majicama s natpisom Srebrenica 20 da se
ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!, uputili su se prema Spomen parku gdje su molitvom za Srebrenicu poslali svijetu poruku mira.

Mimohod Srebrenica svijetom hodi u Buzetu

Danas su oi cijelog svijeta uperene u Srebrenicu, poruio je
Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala i lan Glavnog
odbora Kulturnog drutva Bonjaka Hrvatske Preporod.
Srebrenica 1995. godine je kolektivna tragedija bonjakog naroda.
To je na alost i velika mrlja UN-a. Dobro se zna da je tijekom rata, od
1993. godine kada je proglaena zatienom zonom pa sve do genocida,
narod koji je bio u enklavi Srebrenica, oko 60.000 domicilnog stanovnitva i izbjeglica, bio pod zatitom UN-a, odnosno cijelog svijeta. Cijeli svijet
je garantirao da e njihovi ivoti biti zatieni pa ipak su krvnicima u njihovom genocidnom pohodu izruene nevine rtve, istaknuo je Isakovi.
Naglasio je takoer da se intenzivno, dvadeset godina negirao genocid. Htjelo ga se prikazati zloinom koji je izmaknuo kontroli. No to
je velika perfidna la i ja sam izuzetno ponosan to je Ivan Jakovi
inicirao u Europskom parlamentu donoenje Rezolucije o genocidu u
Srebrenici na emu sam zahvalan njemu i zastupnicima u Europskom
parlamentu, istaknuo je Isakovi.

Stravian zloin dogodio se u Srebrenici gdje su srpske snage pod

komandom ratnog zloinca Ratka Mladia u etiri, pet dana pobile
8.372 osoba. Svijetu, a posebno mladim generacijama, mimohodom
smo htjeli prenijeti poruku da se genocid koji se desio u Srebrenici
nikada nikome vie ne smije dogoditi, istaknuo je predsjednik Bonjake nacionalne zajednice Buzet Muhamed Muratagi.
Ponosni smo to smo sudjelovali u mimohodu. Nikada ne smijemo
zaboraviti ni Srebrenicu kao ni gradove Lijepe nae koji su imali velika
stradanja, naglasio je predsjednik Udruge antifaista Buzet Edo Jerman.
Ponosan sam gradonaelnik grada iji su se sugraani odazvali
ovoj povorci jer rtve neovisno o nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj ili bilo
kojoj drugoj pripadnosti, zasluuju poast, istaknuo je gradonaelnik
Buzeta Sinia uli. q
Gordana ALI VERKO (Glas Istre, 12.07.2015.)

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEAVANJE 20. GODINJICE SREBRENIKOG GENOCIDA U PULI: PROJEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA

DALEKO JE TUZLA AVDE HUSEINOVIA

Nekada je i tiina preglasna

U subotu, 11. srpnja 2015., povodom 20. godinjice genocida u
Srebrenici, Nacionalna zajednica Bonjaka Istre, u prepunoj dvorani Kina Valli u Puli organizirala je komemoraciju pod nazivom Da
se nikad ne zaboravi Srebrenica, u okviru koje je prikazan dugometrani dokumentarni film Daleko je Tuzla autora Avde Huseinovia.
Iako je Tuzla od Srebrenice udaljena 90-ak kilometara, put do
slobode iz zatiene zone Srebrenica, za 8.372 Bonjaka bio je nedostian. Na najbrutalniji nain, mukarci, starci i djeaci ubijeni
su samo zato to su pripadali drugoj naciji i to su bili druge vjere.
Naalost, i ak nakon 20 godina, preivjeli i dan danas pokapaju
svoje najmilije, u uvodnom dijelu programa rekla je voditeljica
programa prof. Nermina Mezuli.
Kroz bogatu povijest Srebrenica je mijenjala svoj naziv, od Argentarija, Argentum, Bosnia Argentaria, a na podruju Srebrenice
postojali su tragovi ivota jo od najranijih vremena, to je bilo
uvjetovano povoljnim zemljopisnim poloajem i bogatstvom srebrenom rudom. Danas Srebrenica predstavlja genocid. Srebrenica
je grad patnje koja se rijeima ne moe opisati.

Srebrenica mjesto kolektivne bonjake

tragedije i crna mrlja na savjesti ovjeanstva
Senad Pri, predsjednik Nacionalne zajednice Bonjaka Istre,
naglasio je da je cilj programa odati poast ubijenim Bonjacima i
izraziti duboko suosjeanje sa srebrenikim majkama i obiteljima
ubijenih, ali i da se bolje sagledaju razmjeri poinjenog zloina, te
kako se nikad i nigdje vie ovako neto ne bi dogodilo. Kada smo
se odluivali kakav bi program napravili za obiljeavanje 20. godinjice srebrenikog genocida, sjetio sam se djetinjstva i mladosti.
Tada smo kao mladi gledali na televiziji dokumentarne filmove o
strahotama koje su se dogodile u Drugom svjetskom ratu nad idovima, zloinima koji su se tado dogaali. To smo sve gledali u crnobijeloj tehnici i mislili smo da se to nikada nee ponoviti. Naalost,
danas to isto gledamo, ali samo u boji. Dakle, to se promijenilo?
Jako smo malo napredovali. Znai, umjesto crno-bijele tehnike,
danas to gledamo samo u boji. I ovaj dogaaj i sve ovo danas to
se dogaa, obiljeavajui i osuujui zloine i njegujui sjeanja na
rtve genocida poinjenog u Srebrenici nad Bonjacima, vjerujemo
da je to doprinos da se takvi zloini nikada i nigdje ne ponove. I
zbog toga sam vam zahvalan to ste doli ovdje veeras da skupa
podijelimo bol i zajedniki odamo poast svim stradalima u srebrenikoj tragediji, rekao je Senad Pri.
U emotivnim govoru duboko potovanje prema rtvama izrazio
je i Vladimir Torbica, proelnik Upravnog odbora za kulturu Istarske upanije. Meni je danas izuzetno teko ovdje govoriti, jer vie
od 8.000 ljudi u ovoj naoj Istri to je jedan Pazin. I vrlo teko mi
je zamisliti da netko moe iskorijeniti jedan takav grad. Bilo to u
danas rei je uvjetno reeno jedna forma kojom pokuavam odati
svoje najdublje potovanje i prema onima koji su, naalost, tako
zvjerski ubijeni i prema onima koji su ostali. Ja se iskreno nadam
da se Srebrenica nikada i negdje nee vie dogoditi. Nisam uvjeren

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Obraanje Ivana Jakovia

u to, jer evo ljudi nisu previe dobri, ali samo ovakvim injenjem
moda uspijemo neto napraviti, rekao je upanijski proelnik za
kulturu.
U prepunoj kino dvorani prisutnima se obratio i europarlamentarac Ivan Jakovi, bivi istarski upan i predsjednik IDS-a,
koji je zajedno s Klubom zastupnika Saveza liberala i demokrata za
Europu (ALDE) inicirao donoenje Rezolucije o Srebrenici. Nakon
parlamentarne procedure o njoj su raspravljala nadlena tijela Europskog parlamenta i klubovi zastupnika ostalih politikih skupina,
Rezolucija je izglasana 11. srpnja 2015., na Dan sjeanja na rtve
genocida u Srebrenici. Mogu rei da sam zaista iskreno sretan to
sam uspio u tome da Europski parlament dobije Rezoluciju o Srebrenici. U tuzi koju osjeam i danas ovdje, a pogotovo kada smo
u Bruxellesu nedavno imali susret sa srebrenikim majkama, kada
sam jo dublje osjetio i bol i tugu tih ena koje su izgubile svoje
najmilije... Zato kaem: danas sam pomijeanih osjeaja, ali ponosan to imamo hrabar Parlament u kojemu je velika veina donijela
Rezoluciju o Srebrenici. ao mi je to tu snagu nisu imali Ujedinjeni
narodi. Vjerujem da, s druge strane, solidarizirajui se sa svima nama koji smo na sreu ivi, ali naroito s onima koji pate, elim ipak
vjerovati da Bosna i Hercegovina, ta predivna zemlja ima europsku
perspektivu. Ja u uiniti sve zahvaljujui podrci i mandatu kojega sam dobio, zahvaljujui i vama ja u uiniti sve da se u BiH
bolje ivi, da se u BiH ima vie razumijevanja, da politiari u BiH to
manje dijele narode, da to vie pokuaju si pruiti ruku. Jer jedino na taj nain nove generacije, novi ljudi, mogu imati perspektivu
i budunost. Vjerujem i da sve zemlje zapadnog Balkana trebaju
biti dio Europske unije, jer ako nita drugo, barem emo onda biti
zajedno. U naoj Istri, razliiti kakvi jesmo ipak smo jedinstveni.
I zato elim ovdje poruiti: uvajmo nau Istru, uvajmo nau kulturu ivljenja u Istri, jer smo sigurno meu najboljima u svijetu po
tom pitanju, rekao je Ivan Jakovi.
Esad ef. Jukan, glavni imam Istarske upanije, u nekoliko je
navrata naglasio kako se jo jednom potvrdilo da je Ivan Jakovi
iskreni prijatelj Bonjaka, ali i svih drugih nacionalnih manjina. Zahvalio se i Nacionalnoj zajednici Bonjaka Istre koja je, kako ree,
uvijek tu i podsjea nas na Bosnu. Naglasio je kako je o Srebrenici

11

BONJACI U HRVATSKOJ
veoma teko govoriti, a prisutnima je ispriao istinitu priu o maloj
Fatimi Muhi, koju je majka rodila u Potoarima. ivjela je samo
47 sati, nakon ega ju je srpski vojnik uguio njenom pupanom
vrpcom. to je mala Fatima bila kriva? to je Fatima imala runo
nekome rei ili runo uiniti nekome? Zato mala Fatima nije imala
priliku da ivi? Zato mala mala Fatima nije imala priliku da proivi
djetinjstvo koje smo mi, veina od nas, proivjeli? to rei za majku
Umihanu kojoj su danas na denazi, na pogrebu u Potoarima od
njenoga sina donijeli samo dvije kosti? Svako tijelo ljudsko ima 206
kostiju, ona je dobila danas da pokopa samo dvije kosti. Jedna kost
ruke i jedna kost noge, s time da su i te dvije kosti nali u dvije razliite grobnice. Jel' to zasluila naa majka? Stoga, mi kada govorimo
o zaboravu, kada govorimo o oprostu ja nikada ne mogu to oprostiti, neu nikada halaliti. Jer za pokolj 8.372 osobe potrebno je
20.000 vojnika. A od toga je do sada 14 njih osueno pravomono,
i jo 16 su osueni, ali nije pravomonost presude. Gdje je ostatak
od 20.000 vojnika? Stoga ja, halaliti, odnosno oprostiti ne mogu.
Ali isto tako ne mogu niti zaboraviti. I nauiti u svoju djecu da se
11.7.1995. desio genocid u Srebrenici. To e znati i moj Harun i
moj Imran i moj Aman, ali ne da bi se osvetili, nego da bi sprijeili
budue genocide. Nikada se vie ne smije desiti genocid niti prema
jednom narodu. Ne uzimamo samo Bonjake kao primjer, nego niti
jedan drugi narod ne smije doivjeti genocid. I mi moramo svoju
djecu da nauimo da ne smiju dopustiti da jedan narod tlai drugi
narod, rekao je efendija Jukan. Naglasio je kako je pokrenuta inicijativa da se trg ispred mesdida u Puli nazove Trgom rtava Srebrenice, kao simbol potpore majkama Srebrenice od graana Pule.
Posljednji govornik prije projekcije dokumentarnog filma Daleko je Tuzla bio je Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog
Journala i lan Glavnog odbora KDBH Preporod. Upoznao je prisutne sa sadrajem filma i njegovim redateljem, istaknuvi kako je
Avdo Huseinovi najznaajniji kroniar rata u BiH, ovjek koji je na
sebe preuzeo odgovornost uvara bonjakog kolektivnog sjeanja. U periodu od 2008. godine do sada napisao je tri knjige i snimio 12 dokumentarnih filmova o ratu u BiH, a do kraja godine planira napraviti jo dva dokumentarca. Govorei o dokumentarnom
filmu Daleko je Tuzla istaknuo je kako je snimljen 2010. godine,
povodom 15-godinjice genocida u Srebrenici, a obrauje ratnu
tematiku u Srednjem Podrinju od 1992. do 1995. godine. Isakovi
je naglasio kako se radi o najboljem filmu snimljenom na temu srebrenikog genocida, koji se bazira na autentinim arhivskim dokumentima. U njemu se po prvi puta na filmu pojavljuje Naser Ori,
koji ekskluzivno govori o ratnim vremenima. Kroz znaajnu dokumentaciju koja je pripadala MUP-u Republike Srpske, Drinskom
korpusu i Glavnom tabu Vojske RS-a, u filmu je prvi puta javnosti
prezentiran veliki dio pojedinosti vezanih za operaciju Krivaja 95,

12

to je bio kodni naziv za napad na Srebrenicu, Zatienu zonu UN-a,

poetkom srpnja 1995. godine.
U vezi srebrenikog genocida pokuat u spomenuti nekoliko vanih aspekata... Ljudi su pobijeni, zakopani u brojne masovne grobnice i onda je krenula akcija skrivanja i negiranja velikog
zloina, negiranja genocida. Iz primarnih grobnica ljudski skeleti
su otkopavani buldoerima i transportirani desetinama kilometara
dalje, u sekundarne, tercijarne i ine grobnice, u jame. Pronalaze se
ljudski skelet od nekoliko kostiju, a svaka kost je s druge lokacije.
Da bi naim prijateljima Istranima zorno, ali i brutalno objasnio to
to znai, evo malo lokalne geografije: glavu naete u Puli, jednu
nogu u Novigradu a drugu u Buju, jednu ruku naete u Pazinu a
drugu u Buzetu, ostatak trupla je u nekoj umi, na nepoznatoj lokaciji i moda nikada nee biti pronaeno. Nakon srebrenikog
genocida imate 20 godina kontinuiranog negiranja genocida. Meunarodna zajednica je prije 10-ak godina natjerala Vladu genocidne tvorevine Republike Srpske da napravi nezavisni izvjetaj i kae
to se, zapravo, dogodilo u Srebrenici. I ta nezavisna komisija Vlade
RS-a dola je do zakljuka da se u Srebrenici dogodio genocid, koji
je bio sistemski i planiran. U njemu je uestvovalo oko 25.000 vojnika i logistiara, na stotine kamiona i autobusa. U tom genocidu
je utvreno da nisu uestvovale samo vojne formacije bosanskih
Srba, nego i vojne formacije tadanje krnje Jugoslavije, odnosno
Srbije, rekao je Isakovi.
Naglasio je kako je Srebrenica mjesto kolektivne bonjake tragedije i sveto mjesto bonjake duhovne geografije, ali i crna mrlja
na savjesti ovjeanstva, prvenstveno Ujedinjenih naroda koji nisu
ispunili dobiveni mirovni mandat. Mirovne snage UN-a preuzele
su emanet cijeloga svijeta da tite nezatieni narod pod svaku
cijenu, da tite ivot, ljudsko dostojanstvo. Nizozemski bataljun
je predstavljao cijeli svijet u Potoarima i nije izvrio povjereni
zadatak. Naprotiv, ak i one koji su uli u UNPROFOR-ovu bazu u
Fabrici akumulatora istjerali su van, u smrt. Potoari su sveta bosanska zemlja koja je natopljena krvlju bosanskih sinova i suzama
bosanskih majki. UN nikada nee moi izbrisati svoju odgovornost
za poinjeni genocid. Jo jedan podatak u svemu ovome je veoma vaan, a esto se zaboravlja. Mnogi zaboravljaju da se radilo
o Zatienoj zoni Srebrenica epa; dakle i enklava epa je bila
pod zatitom UN-a, ne samo Srebrenica. I to se dogaa? Ubrzo
nakon genocida u Srebrenici, kada je bilo jasno to se dogodilo jer
su postojale satelitske snimke dolazi do kontroliranog etnikog
ienja epe. Nije bilo genocida, ali su ljudi iseljeni, deportirani.
epa je predana u ruke Vojsci RS-a. Vrlo indikativno za razmiljanje
i stvaranje kompletne slike o dogaanjima u srpnju 1995., rekao
je Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala. q
Mirela AUEVI

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BONJACI U HRVATSKOJ

RAMAZANSKI BAJRAM 2015. GOD./1436. H. G.: BAJRAMSKA HUTBA ZAGREBAKOG MUFTIJE DR. SC. AZIZA
EF. HASANOVIA

Nareivati dobro i odvraati od zla

Ranojutarnjim bajram namazom, u petak, 17. srpnja 2015.,
poela je trodnevna proslava Ramazanskog bajrama. Centralna
bajramska sveanost i molitva odrana je u Islamskom centru u
Zagrebu, uz tradicionalno veliki broj vjernika i direktan TV i radio
prijenos Hrvatske televizije i Hrvatskog radija.

Iako su muslimani najvee rtve, oni nisu jedini

Na poetku bajramske hutbe zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef.
Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, podsjetio je kako se na dananji dan muslimani diljem svijeta okupljaju u
svojim damijama i musallama kako bi velianjem jedinog Stvoritelja i
upuivanjem zahvale Njemu obiljeili kraj mubarek mjeseca ramazana
mjeseca posta, molitve, oprosta grijeha, duhovnog i tjelesnog preporoda. Hasanovi je istaknuo kako je post ibadet za koji Allah, d.., daje
posebnu nagradu i posebno ga vrjednuje: Sve to je sastavni dio nae
vjere ima svoj smisao, pa tako i post. Mnogo je govora o postu, o njegovom blagotvornom uinku na tijelo, organizam, ali posebna vrijednost
posta je da je on uitelj strpljivosti, to je put ka pribliavanju Allahu,
d.., jer se na mnogo mjesta u Kuranu kae: Allah je sa strpljivima.
Veseli me injenica da smo zajedniki i ovoga ramazana, u miru i punini
mogli sluiti svome Stvoritelju. Unato kasnoj teraviji, vruini, sparini i
drugim iskuenjima, raduje i ohrabruje veliki broj omladine i dematlija
koji s radou ustrajavaju u vrenju svojih obveza. I danas sam sretan i
zadovoljan jer vidim spoj mladosti i iskustva u naoj damiji.
Hasanovi je naglasio alosnu injenicu o stanju islamskom
ummeta: mnogi muslimani su ometani u vrijeme ramazana u vrenju ibadeta, mnogi su prisiljeni mrsiti post, znatnom broju muslimana je ugroen ivot, nekima su iftari sluili kao vrijeme za ubijanje jer
su tada obitelji na okupu. Osim toga, mnogi danas nisu bili u prilici
uope otii u damije povodom obiljeavanja Ramazanskog bajrama
jer im je to zabranjeno ili su im ivoti ugroeni. Iako su muslimani
najvee rtve, oni nisu jedini. Brojni narodi i pripadnici razliitih vjera, posebice gdje su manjina, strahuju pokazati tko su i to su, nisu u
mogunosti ivjeti u punini svoje vjere, a pitanje je zato je to tako?
Ljudski ego moe biti najdestruktivniji imbenik koji postoji. Nezajaljivost ljudskih elja, prohtjeva i nerealnih ciljeva temeljenih na
moi, stremljenje ka dominaciji i potiranju slabijih, te ugnjetavanja
raznih vrsta danas su rastui trend koji ne vodi svijet dobru. Dok veliki pokazuju snagu, oni manji i slabiji trpe posljedice. Kao odgovorni
ljudi moramo na to upozoravati i u skladu sa svojim kapacitetima
protiv toga se boriti jer je naredba Boja: Nareivati dobro, a odvraati od zla. Boji poslanik Muhammed, a.s., nas poduava: Tko od
vas vidi neko zlo neka ga otkloni rukom, pa ako ne moe rukom, onda
jezikom, a ako ne moe jezikom neka prezre srcem, ali je to najslabiji
oblik imana (vjerovanja), rekao je muftija Hasanovi.

Imetak, bogatstvo, utjecaj i mo su najbolja hrana

za ljudski ego
Zagrebaki muftija je naglasio da su imetak, bogatstvo, utjecaj i
mo najbolja hrana za ljudski ego, a prohtjevi koje e proizai iz toga

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi,

predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj

Bajramska hutba u Islamskom centru u Zagrebu

vrlo esto su izvan okvira nae uzviene vjere i u domenu zabranjenog. Mnogima su pri tome bogatstvo, ugled i mo, zapravo, cilj, a ne
sredstvo za ispunjenje misije na Zemlji koja je temeljena na nareivanju dobra, a odvraanju od zla. Hasanovi je istaknuo kako je danas ak i elja za mirom devalvirala u odnosu na onu za mo i utjecaj.
Iako smo ovakve kvalifikacije skloniji pripisivati prolosti, one su naalost i danas aktualne. Sve ee svjedoimo tenzijama koje na rub
sukoba dovode suprotstavljene strane. Intenzivno se gubi uvjerenje
da pravda i pravinost na Dunjaluku, tj. ovom svijetu uope i postoje
jer je pravo sve ee uvjetovano politikom i sve manje pravo ostaje
pravom, a sve vie istinom jaega i to u 21. stoljeu. Tako smo i mi na
20. obljetnicu genocida u Srebrenici sahranjivali kosti nevino ubijenih, dok su neki u meunarodnoj zajednici pokuali sahraniti istinu o
genocidu. Sve dok istina ne bude prihvaena i ne postane mjerilo za
odluke u svakodnevnom ivotu, ostavit e trajnu ugrozu stabilnosti
jer oni kojima je nepravda uinjena, a k tomu jo i nije sankcionirana
ostavlja trajno nezadovoljstvo. Gore od toga je gubitak povjerenja u
vrijednosti koje zagovaramo u 21. stoljeu, a ogledaju se u vladavini
demokracije i ljudskih prava koji ovakvim odlukama rapidno devalviraju, a diljem svijeta daju snanu podrku razvoju planova bolesnih
reima koji ukljuuju genocid nad drugim narodima. Mir nije sve, ali
bez mira je sve nita, rekao je Hasanovi.

13

BONJACI U HRVATSKOJ
Kritiki se osvrnuo na dananje stanje ummeta, pri emu je konstatirao da su muslimani zavoljeli Dunjaluk vie od dozvoljenog. Patimo i bolujemo od elja mahom usmjerenih na Dunjaluk. I dok bi se
mi muslimani trebali prisjetiti ajeta u kojima nas Allah, d.. upozorava
na kaznu poput ajeta: Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troe ga
na Allahovu putu navijesti bolnu patnju i to bi zbog Bojih upozorenja morali prestati razvijati pretjeranu ljubav prema ovome svijetu,
mi uglavnom inimo suprotno. Imajmo na umu da smo duni na Dunjaluku, na ovom svijetu, svaki dan raditi i boriti se za boljitak, ali isto
tako da razvijanjem ljubavi prema Dunjaluku slabimo i od Ahireta se
udaljavamo, a Dunjaluk je samo njiva ahiretska. Stoga su i post i sadekatu-l-fitr i zekat i had i nai ibadeti tu da bi nas zadrali u okvirima
Allahova, d.., zadovoljstva. Svaki od nas, koji je u mogunosti pomoi, a to ne uini, za svoj propust e biti pitan i za proputenu priliku
emo odgovarati. Zapamtimo, istinski nae je samo ono to udijelimo,
a ne zaboravite da nam je Allah, d.., kazao da u naim imetcima je
dio onih koji su potrebiti, rekao je muftija Hasanovi.

Neznanje je najvei neprijatelj svakog ovjeka

Naglasio je vanost obrazovanja, pri emu je istaknuo kako je
neznanje, zapravo, najvei neprijatelj svakog ovjeka. Pritom mi
muslimani ne smijemo sebi dozvoliti da zapostavimo prvi kuranski
imperativ koji glasi: Ikre ui, itaj!
Hasanovi je rekao kako je Ramazanski bajram dan radosti i veselja, pri emu moramo imati na umu i nau obitelj, nae prijatelje,
susjede, poznanike i one koji su u potrebi. Potrudimo se i uinimo
da dananji dan uljepamo i sebi i drugima dijelei radost zbog doekanog Bajrama. Dananji dan je kruna naih ibadeta, naeg odricanja
i naeg stremljenja ka Bojem zadovoljstvu. Meutim, s prolaskom
ramazana ne prolaze nae obaveze, niti na rad za boljitak svih, rekao je zagrebaki muftija, koji je savjetujui o ponaanju muslimana mimo mubarek mjeseca ramazana, citirajui kuranske ajete iz
sure/poglavlja Lukman: Kada Lukman ree sinu svome, savjetujui
ga: O sinko moj, ne smatraj druge Bogu ravnim, mnogobotvo je,
zaista, velika nepravda. Mi smo naredili ovjeku da bude posluan
roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga
u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni
e se svi vratiti. A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim
smatra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj i prema njima
se, na ovome svijetu, velikoduno ponaaj, a slijedi put onoga koji se
iskreno Meni obraa; Meni ete se poslije vratiti i Ja u vas o onome
to ste radili obavijestiti. O sinko moj, dobro ili zlo, teko koliko zrno
goruice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u zemlji, Allah e na vidjelo
iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, On je Sveznajui. O sinko
moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a odvraaj od hravih i strpljivo podnosi ono to te zadesi dunost je tako postupiti.
I, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno,
jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog. U hodu budi odmjeren, a
u govoru ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca!
Ove Allahove poruke, su ujedno i prikaz plodova ramazana koje
svaki vjernik treba osjetiti i iskoristiti, ako je u upotpunio svoj post, svoj
namaz i druge ibadete. Post ne proiuje samo tijelo, ve i na duh, a
najbolji pokazatelj uspjenosti je da li i na dananji dan smatramo da
smo bolji od drugih, da li svog brata gledamo s visoka, ili smo shvatili da smo mali i da jedino zajedno moemo biti veliki? Molim Allaha,
d.., da primi na post, namaze, ibadete, dove, da na sabur ojaa i
nakon ramazana, a da nas na Ahiretu uini od sretnih i onih koji su
uspjeli!, rekao je u bajramskoj hutbi zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef.
Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. q
Ismet ISAKOVI

14

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BONJACI U HRVATSKOJ

PROSLAVA 10. OBLJETNICE OSNUTKA BKUD NUR IZ SISKA

uvar bonjakog identiteta

Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur iz Siska prigodnim
je programom u subotu, 29. kolovoza 2015., u gotovo do kraja popunjenoj dvorani Doma INA Rafinerija nafte Sisak proslavilo 10. godinjicu osnutka i djelovanja. Sveani koncert pod nazivom S Nurom u
srcu 2005.-2015. odran je pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i supokroviteljstvom Grada Siska.
Koncert je imao humanitarni karakter, a prikupljana su financijska
sredstva za potrebe puke/narodne kuhinje Dobrotvornog drutva
Merhamet Sisak. Kao i mnogo puta u proteklih 10-ak godina, i ovu
bonjaku manifestaciju vodila je Karmen Valenta, sjajna novinarka
upanijskog Radio Quirinusa, velika prijateljica Bonjaka.
Pored lanova svih uzrasta, njihovih obitelji, Bonjaka iz Siska i
Petrinje, Siana koji njeguju multikulturalnost i multietninost i vole
dobru, pravu bonjaku/bosansko-hercegovaku glazbu, prije svega
sevdalinku, koncertu S Nurom u srcu 2005.-2015. prisustvovali su
Nedad Hodi, saborski zastupnik, lan Savjeta za nacionalne manjine RH i predsjednik BDSH, Marko Krika, zamjenik gradonaelnice
Siska, Darinko Dumbovi, gradonaelnik Petrinje, Mirsad Srebrenikovi, predsjednik SDA Hrvatske, Devad Joguni, predsjednik zagrebakog ogranka BNZH, Darjan Vlahov, v.d. proelnika Upravnog
odjela za prosvjetu, kulturu i sport Sisako-moslavake upanije, Senad Brati, potpredsjednik Skuptine Republike Srpske, Selim Eki,
potpredsjednik Skuptine opine Bosanski Novi, i mnogi drugi.

BKUD Nur iz Siska osnovano je 30. kolovoza 2005. godine.

Prvih nekoliko godina djelovalo je u okviru Bonjake nacionalne
zajednice grada Siska i Sisako-moslavake upanije, a zatim se
osamostalilo. BKUD Nur okuplja mlade iz gradskih kvartova Caprag, Naselje i Drugi sektor, kao i prigradskog naselja Moenica,
u kojima ive brojni Bonjaci. Jedino je kulturno-umjetniko drutvo koje djeluje u Sisak Predgrau, a i jedino bonjako kulturnoumjetniko drutvo na podruju Sisako-moslavake upanije.
Nurovci su u dosadanjem radu imali niz gostovanja u Hrvatskoj,
Austriji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Kruna dosadanjeg rada svakako je sedmodnevno gostovanje u Bursi, u Turskoj u srpnju 2010.
godine, kao i dva gostovanja u Austriji u zadnje dvije godine. Drutvo

je bilo pokreta i organizator 1. Smotre bonjakih kulturno-umjetnikih drutava Hrvatske, odrane u Sisku 30. kolovoza 2008. godine
na inicijativu sadanjeg predsjednika prof. Zijada Fuke. Kroz Drutvo
je prolo preko 220 lanova, otprilike treina lanstva je aktivna. Ono
to posebno raduje jeste injenica to je meu lanovima veliki broj
mladih koji ponosno uvaju i njeguju tradiciju Bosne i Hercegovine.
Svojim 10-godinjim djelovanjem postali su neizostavni sudionik svih
gradskih kulturno-umjetnikih manifestacija, te su svojim radom i
nastupima obogatili multukulturalnost i multietninost grada Siska.
Slavljeniki koncert otvorio je poznati glumac Zijad Grai s
recitacijom pjesama bonjakog i bosansko-hercegovakog pisca i
pjesnika Abdulaha Sidrana Ne mogu da zaspim i to to radi,
sine?, a nakon toga prisutnima se obratio prof. Zijad Fuka, predsjednik BKUD Nur. On se zahvalio svim lanovima koji su proteklih godina proli kroz sekcije i dali svoj doprinos uspjenom radu
kulturno-umjetnikog drutva. Posebno je istaknuo da je BKUD
Nur jedino kulturno-umjetniko drutvo u dijelu grada kojeg
Siani nazivaju Sisak Predgrae. Posebno se zahvalio Sisku i Sianima, kao i gradskim vlastima, te Savjetu za nacionalne manjine
Republike Hrvatske na stalnoj i kvalitetnoj potpori i suradnji. Sve
ove godine imali smo izuzetnu potporu lokalne zajednice i Gradske
uprave, to slui na diku gradu Sisku i Hrvatskoj, rekao je prof. Fuka, koji je bez sumnje najzasluniji za uspjean rad tog drutva koje
je postalo prepoznatljivo ne samo u Sisku i Sisako-moslavakoj
upaniji, nego i izvan granica Hrvatske. Takoer se zahvalio svima
koji su na bilo koji nain pomogli rad njihovog drutva koje je u 10
godina uspjeno radilo na ouvanju bonjakog kulturnog i nacionalnog identiteta, na njegovanju bonjake pjesme i igara.
Za hvalevrijedni jubilej lanovi BKUD Nur pripremili su bogat program u kojem koreografiju potpisuje Ibrahim atakovi, a
glazbenu obradu Jasmin iljedi Jasko. U izvedbi Djeje folklorne
sekcije publiku je oduevila koreografija Igre iz bosanske avlije,
a posebno nastup stare nane, koju je odglumila Enisa Zdionica,
voditeljica mladih Nurovaca. Zatim su uslijedile Sandake (muslimanske) igre (rasti sunce, ota, povijn kruit, etverac, coko,coko
djevojko i zetsko kolo), za neke vjerojatno najbolja koreografija Nurovaca, s posebno upeatljivim kretanjem po krugu u obliku pua
uz ivopisne sandake bonjake nonje. Trea koreografija bila je

BKUD Nur Sisak - 10 godina rada na ouvanju bonjakog

kulturnog i nacionalnog identiteta

Stara nane s najmlaim Nurovcima u Igrama iz

bosanske avlije

Izvanredan slavljeniki koncert

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

15

BONJACI U HRVATSKOJ
dobro poznata Hej, Munira, gdje ti je Ibrahim?, u kojoj je koreograf atakovi plesaima pokazao samo osnovne korake, a kako
je morao na operaciju zbog ozljede noge, koreografiju su osmislili
mladi, ali i iskusni lanovi BKUD Nur Leonita Keranovi i Arnel
Dedi. I pritom ugodno iznenadili...
Posebni gosti na slavljenikom koncertu bili su gosti iz Bosne i
Hercegovine. Gradski folklorni ansambl Bugojno ima dugu tradiciju i jedina je sekcija KUD-a Bugojno, koja nije prestajala sa radom
od 1946. godine, pa ni u toku proteklog rata u BiH. GFA Bugojno
gostovao je u preko 20 zemalja Europe i Azije, a na mnogobrojnim
festivalima su dobili brojna priznanja i zahvalnice. Prvi su predstavljali BiH u Barceloni 1995. godine, gdje ih je tokom 10 nastupa gledalo preko 30.000 gledatelja. Ostvarili su vrlo uspjenu suradnju s
kulturno-umjetnikim drutvima u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji
i drugim europskim zemljama. Kroz djelovanje, naroito posljednjih
nekoliko godina, GFA Bugojno je ponio epitet odlinog organizatora tradicionalnog Internacionalnog festivala folklora koji se odrava
20. i 21. svibnja svake godine i Smotre folklora Ajvatovica. U dva
festivalska dana publici se predstavi 8 kulturno-umjetnikih drutava
(4 iz BiH i 4 iz inozemstva). Tokom smotre folklora Ajvatovica sudjeluje 12 drutava, iji nastup redovno prati preko 3.500 gledatelja.
Trenutno, Gradski folklorni ansambl Bugojno, koji e sljedee
godine proslaviti 70 godina uspjenog rada, broji oko 200 lanova,
razvrstanih u etiri grupe i Narodni orkestar. Na repertoaru ima
17 uvjebanih koreografija naroda BiH i susjednih zemalja. lanovi
ansambla sudjeluju u programima svih znaajnijih manifestacija u
opini Bugojno, Srednjebosanskom kantonu, kao i na festivalima i
smotrama irom BiH. Umjetniki direktor, koreograf i rukovoditelj
GFA Bugojno je Enes ehi. Bugojanci su za nastup u Sisku pripremili tri spleta igara: Splet igara gornjevrbaske regije ili Bugojanske
muslimanske igre, Splet gradskih igara iz Sarajeva i ire okoline
i Splet hrvatskih igara iz Bugojna.
Izvanredan dojam ostavio je enski vokalno-instrumentalni sastav Lipe iz Siska, koje su otpjevale dvije sevdalinke Jutros mi
je rua procvjetala i Moj dilbere, kao i slijepi harmonika i pjeva sevdalinki Pavao Ani iz Moenice. On je pored sevdalinskog
klasika Lijepa Rahima, otpjevao i svoju autorsku pjesmu, koja je
odlino primljena od publike.

Priznanja i zahvalnice najzaslunijima, planovi za

budunost
Jubilarni slavljeniki koncert bio je prigoda da se priznanja i
zahvalnice zaslunim lanovima i simpatizerima zbog kojih BKUD
Nur Sisak opstaje i nastavlja s radom iz godine u godinu. Priznanje za aktivno sudjelovanje i osobni doprinos dobile su obitelji
Vakufac, Draganovi, Zdionica, Arapovi, Dedi (Esma i Arnel), Begovi (Zemira i Alma) i Bajri (Armine i Sandi), zatim Suphija Hajdarevi, Nijaz Hafizovi, Slada Delki i Leonita Keranovi. Zahvalnice
su dobili Ibrahim Novljakovi i uro Tadi (za suradnju i podrku
koja izlazi iz okvira uobiajene suradnje i podrke), Ljiljana Sladi
(za pomo Drutvu) i Sejad Sedi (za pomo Drutvu pri organizaciji
gostovanja i nastupa koja nadilazi uobiajenu pomo), dok je pohvala uruena Ines Naki (za redovitost i izuzetno zalaganje i kao
podstrek u radu).
Plaketu kao najvie priznanje dobila su trojica najzaslunijih:
prof. Agan Veli, prvi predsjednik BKUD Nur (za znaajan doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa Drutva), aban Kadri
(za iznimne rezultate u stvaranju preduvjeta za rad Drutva) i prof.
Zijad Fuka, predsjednik i umjetniki voditelj BKUD Nur (za dopri-

16

Plakete najzaslunijim lanovima BKUD Nur

(Agan Veli, Zijad Fuka i aban Kadri)
nos razvoju i promicanju ugleda i interesa Drutva, te prepoznatljivo osobno djelovanje kojim je Drutvo steklo ugled i ostvarilo
napredak u svom radu).
Aktivnost svakog kulturno-umjetnikog drutva najbolje se vidi u javnim nastupima i odjeku koje svojim nastupima ostavljaju
iza sebe. Nastupi 'Nura' imaju viestruki znaaj. Osim to promiemo kulturu Bonjaka, uvamo tradiciju i obiaje, nastupi su i temelj suradnje, ponajprije s Bonjacima kako Hrvatske tako i Bosne
i Hercegovine. Nastupi i javno pojavljivanje su ujedno pokazatelj
uspjenosti drutva. Svake godine bila su organizirana minimalno
dva putovanja u Bosnu i Hercegovinu. Tako su Nurovci proteklih
godina gostovali u Bugojnu vie puta, u Tuzli, Tenju, Vitezu, Sanskom Mostu, Bihau, Bosanskoj Otoci, Kozarcu, atoroviima, Stijeni, turliu kod Cazina, u Vrnograu... Dva gostovanja u Austriji, u Ennsu kod Linza i u Beu u protekle dvije godine bila su vrlo
uspjena. Bili smo i gosti naih zemljaka u Jesenicama u Sloveniji.
Posebna pozornost se pridaje nastupima na podruju naeg grada i upanije, kao podsjetnik drugima da ovdje ive i Bonjaci i da
oni nisu i ne ele biti stranci u svome gradu. Svake godine Nurovci
sudjeluju na 'Teferiu' na gradskom kupalitu 'Zibel', kao i na najznaajnijoj manifestaciji nacionalnih manjina u Hrvatskoj, 'Lipovljanskim susretima'. Posebno vrijedna promidba 'Nuru' je uinjena gostovanjem na Pantovaku kod sada biveg predsjednika dr.
Ive Josipovia, u okviru projekta 'Kava s graanima'. Tek e godine
koje dolaze pokazati koliko je to bilo vano gostovanje Nurovaca,
izjavio je za Preporodov Journal nakon koncerta prof. Zijad Fuka,
predsjednik BKUD Nur Sisak.
Ponovimo, BKUD Nur je bio inicijator 1. Smotre bonjakih
kulturno-umjetnikih drutava Hrvatske. Uz obiljeavanje 10. godine postojanja i rada, Nur je ove godine domain 8. po redu Smotre bonjakih KUD-ova, koja e se odrati u subotu, 24. listopada
2015., u Sportskoj dvorani Brezovica u Sisku. Smotra manifestacija iji smo inicijatori i prvi organizatori, i dalje ivi i predstavlja
tradicionalno godinje okupljanje Bonjaka Hrvatske. Uz sve probleme, financijske i organizacijske, smotra je uspjela opstati i to je
najvanije. Smotra je do sada odrana u Sisku, Dubrovniku, Puli, te
u dva navrata naizmjenino u Gunji i Zagrebu. Kako 'Nur' ove godine slavi svoj prvi veliki jubilej 10 godina postojanja, tako nam je
uz godinjicu pripala ast da budemo po drugi puta domaini Smotre bonjakih kulturno-umjetnikih drutava Hrvatske. 8. Smotra
je planirana za 24. listopad u Sportskoj dvorani 'Brezovica'. Oekujemo nastup najmanje 10 kulturno-umjetnikih drutava, kao i
goste iz inozemstva. Pripreme su ve poele, rekao je Zijad Fuka.
Sretan 10. roendan! estitke Nurovcima, od srca! q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BONJACI U HRVATSKOJ

IN MEMORIAM: SULEJMAN AMDI (PURAI KOD TUZLE, 1926. ZAGREB, 2015.)

Osoba visokih moralnih kvaliteta

U ovogodinjem mubarek mjesecu ramazanu, u ponedjeljak, 6.
srpnja 2015., nakon kratke bolesti na Ahiret je preselio dr. sc. Sulejman amdi, pripadnik udruenja Mladi muslimani, istaknuti
lan Islamske zajednice u Hrvatskoj, te jedan od osnivaa Stranke
demokratske akcije i svih temeljnih bonjakih asocijacija u Hrvatskoj. U etvrtak, 9. srpnja 2015., poslije podne namaza, ispred Zagrebake damije klanjana mu je denaza namaz, nakon ega je
ispraen za Sarajevo. Ukopan je u petak, 10. srpnja 2015., u haremu uria damije meu svojim mladomuslimanskim prijateljima.
Sulejman amdi se rodio 1926. godine u maloj bosansko-hercegovakoj ariji Purai kod Tuzle. Njegovu mladost i najljepe godine
ivota odredile su burne ratne i poratne prilike. Srednjokolsko obrazovanje u Tuzli prekinule su mu ratne okolnosti 1943. pa ga je nastavio
u Sarajevu. Vjerski odgoj kojeg je ponio iz roditeljskog doma, u Sarajevu ga je uveo u drutvo Mladih muslimana koji su u to vrijeme,
kao omladinska sekcija udruenja El Hidaje, kroz odgojno djelovanje
omladine, pokuali ouvati i uvrstiti svoju vjeru, tradiciju i islamske
moralne vrijednosti. Koncem rata mobiliziran je i u jedinicama Jugoslavenske armije bio je do konca 1945. godine, da bi u ljeto 1946. maturirao i uputio se na studij u Zagreb na Poljoprivredni fakultet.
Organizacija Mladi muslimani u novoj dravi i novim drutveno-politikim okolnostima je, kao i druge drutvene organizacije koje nisu bile pod uplivom i kontrolom novih vlasti, zabranjena. Mladi
muslimani, svjesni opasnosti koje nosi nadirua ateizacija agresivno
propagirana komunistikom ideologijom, nastoje joj se suprotstaviti
na jedini mogui organizirani nain djelovanjem u ilegalnosti. Tako se i Sulejman amdi, po dolasku na studij u Zagreb, povezao s
lanovima Mladih muslimana u Zagrebu. Osim djelovanja u ispunjenju svojih ciljeva, nastojali su i proiriti mreu svojih lanova, ne
samo u Zagrebu ve i izvan njega. U tome ih nije pokolebalo ni prvo
hapenje Mladih muslimana 1946. koji su bili osueni na relativno
male zatvorske kazne. Drastini obraun s Mladim muslimanima
dogodio se 1949. godine kada ih je veina pohapena, sudski procesuirana i osuena na dugogodinje zatvorske kazne, a elni ljudi
na smrt. Sulejman amdi je uhapen 1949. godine i osuen na 15
godina zatvora, od kojih je 9,5 odsluio u KPD Zenica.
Po izlasku iz zatvora, ubrzano je zavrio studij na Poljoprivrednom
fakultetu u Zagrebu, magistrirao i doktorirao, i cijeli radni vijek proveo
u struci u Agrarnom institutu koji je kasnije integriran u Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuilita u Zagrebu. S tog radnog mjesta umirovljen je 1992. godine u zvanju vieg znanstvenog suradnika.
U periodu demokratizacije drutva 1990-ih intenzivno se ukljuio u formiranje, organiziranje i rad svih bonjakih institucija. Bio
je supotpisnik (meu 40 osoba) saopenja za javnost o osnivanju
Stranke demokratske akcije 1990. godine. Bio je jedan od osnivaa KDBH Preporod 1991. godine, u kojem je 10 godina bio lan
Glavnog odbora i pet godina potpredsjednik. Bio je takoer predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske u kojoj je bio potpredsjednik, a nakon smrti prvog
predsjednika prof. dr. Nedata Paalia bio je v.d. predsjednika i
uspjeno je obnovio njen rad 1997. godine. Takoer, bio je ispred
Bonjaka od 1997. do 2000. godine lan Vijea nacionalnih manjina
Republike Hrvatske tada krovnog manjinskog tijela na nivou Hr-

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Dr. sc. Sulejman amdi (Purai kod Tuzle, 1916. - Zagreb, 2015.)
vatske, te lan Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba
u prvom mandatu 2003. do 2007. godine. Za vrijeme rata u BiH aktivno je sudjelovao u pomoi Bosni i Hercegovini. Izmeu ostaloga
vodio je predstavnitvo sarajevskog Merhameta u Zagrebu. Na
skuptinskom zasjedanju Bonjake nacionalne zajednice za Grad
Zagreb i Zagrebaku upaniju odranoj 31.05.2010. proglaen je
poasnim lanom, to je bilo simbolino priznanje za njegovo sveukupno drutveno djelovanje u zajednici.
Denazu namaz ispred Zagrebake damije predvodio je Mirza ef. Mei, a prigodnim rijeima prisutnima se obratio prof. dr.
sc. Sead Berberovi, predsjednik Bonjake nacionalne zajednice
Hrvatske. Izmeu ostaloga, naglasio je kako je BNZH preseljenjem
na Ahiret dvojice Sulejmana amdia i, nekoliko godina ranije,
iia izgubila jedine poasne lanove, dva temelja i uzdanice
Bonjake nacionalne zajednice.
Sulejman je uvijek zraio optimizmom. Njegov dobroudni
osmijeh, ophoenje i cjelokupno ponaanje odraavale su dobrotu
i plemenitost iskrenog vjernika i osobe visokih moralnih kvaliteta.
Krasile su ga mnoge vrline: asnost, potenje, iskrenost, skromnost,
susretljivost, blagost u ophoenju i pomirljivost, ali s druge strane
i upornost, pedantnost i preciznost, te odgovoran odnos. Sve ove
osobine, koje rijetko susreemo u dananje doba omoguile su mu
da se na izdravanju zatvorske kazne ne demoralizira i da nakon izlaska iz zatvora zavri fakultet, postigne najvie znanstvene stupnjeve i
izgradi zavidnu profesionalnu karijeru. Nikad ga nije naputao vedar
duh i sa saburom se nosio s teretima dunjalukog ivota, koji ga nije
tedio. Bonjaka nacionalna zajednica ove godine pripremala je izdavanje njegove biografske knjige Neka moja sjeanja. Stalno nas je
pourivao kao da je predosjeao da mu se blii kraj. Bilo je planirano
da knjigu zavrimo i promoviramo prije ramazana, ali neke objektivne okolnosti i njegovo narueno zdravlje posljednjih tjedana, usporili
su nas. Kad smo posljednji put razgovarali, uvjeravao sam ga da e
knjiga izii do Ramazanskog bajrama. Sudbina je htjela da smo pokrenuli tampanje knjige u tiskari istoga dana kad je preselio. Iskreno mi je ao to mu nismo uspjeli ispuniti tu elju. Svima nama koji
smo poznavali Sulejmana bila je izuzetna ast druiti se i suraivati s
njim, rekao je prof. dr. sc. Sead Berberovi. q
Ismet ISAKOVI

17

BONJACI U HRVATSKOJ

IN MEMORIAM: ISMET HADI (TUZLA, 1954. ZAGREB, 2015.)

Otiao je legendarni Hadija

Potreseni tunom vijeu koja je stigla u klub, u dubokoj boli
obavjetavamo navijae modroga kluba, sportske prijatelje i javnost da nas je u 62. godini ivota nakon duge i teke bolesti napustio veliki ovjek legendarni bivi igra i trener Dinama Ismet
Hadi. On e neupitno zauvijek biti jedna od najveih legendi Dinama, zauvijek e ivjeti u povijesti modroga kluba i u srcima svih
nas, u utorak, 14. srpnja 2015., objavljeno je na web stranicama
GNK Dinamo Zagreb.
Ismet Hadi Hadija (Tuzla, 07.07.1954. Zagreb, 14.07.2015.),
legendarni nogometa tuzlanske Slobode i zagrebakog Dinama,
pokopan je dva dana kasnije, u etvrtak, 16. srpnja 2015., u rodnoj
Tuzli, na mezarju Bukovi. Pored brojnih sugraana denazi su prisustvovali oni s kojima je dijelio svlaionicu uveni golmani Jasmin
Divanefendi, Rizah Mekovi i Marijan Vlak, zatim Devad eerbegovi, Nihad Mujezinovi, Suad Kalesi
Rahmetli Ismet Hadi bio je lan jedne od najslavnijih generacija tuzlanskih crveno-crnih, ali i zagrebakih modrih. Ponikao u
Slobodi iz Tuzle i vrlo rano, ve s 18 godina, izborio je standardno
mjesto u prvoj momadi. Od 1972. do 1979. godine nosio je dres
matinog kluba, pri emu je odigrao ak 350 utakmica. Zajedno sa
suigraima izborio je 1977. godine plasman u Kup UEFA.
1. sijenja 1980. prelazi u NK Dinamo i s Miroslavom irom
Blaeviem na elu osvaja titulu prvaka Jugoslavije 1982. godine.
Godinu dana kasnije s Dinamom osvaja i Kup Marala Tita (Kup
SFR Jugoslavije). Hadi je modri dres nosio od 1980. do 1985. godine, odigrao je 302 utakmice za Dinamo, od ega 145 slubenih.
U sezoni 1986./1987. Hadi je nogometa Pritine, a potom odlazi u SAD, u Las Vegas, gdje je godinu i pol dana igrao mali nogomet.
Za jugoslavensku A-reprezentaciju odigrao je pet utakmica od
1979. do 1983. godine. Igrao je dva puta kao nogometa Slobode,
a tri puta kao lan Dinama. Vie puta Hadi je igrao za B, omladinsku, olimpijsku i mediteransku reprezentaciju SFR Jugoslavije.
Rahmetli Ismet Hadi je proao puno toga, od slave i statusa nogometne zvijezda do trnja. Bio je zasigurno jedan od najboljih brania svoje generacije, kao takav nogometa po isteku ugovora s Dinamom mogao je birati klub. Najuporniji je jo 1983. godine bio turski
Fenerbahe S.K. iz Istanbula, koji je za ondanje prilike davao veliki novac. Transfer je bio vrijedan za ono doba golemih 300.000 do
400.000 amerikih dolara, meutim, trener Miroslav iro Blaevi u
tom trenutku nije htio ni uti za Hadiev odlazak iz Dinama. To je
bila basnoslovna ponuda, s obzirom da je Daji, najbolje lijevo krilo,
u Bastiju otiao za 90.000. U Dinamu sam ostao jo nekoliko godina, a onda sam otiao u Las Vegas igrati mali nogomet, ali od toga se
nije moglo ivjeti. Porezi su bili jako visoki.
Nakon zavretka nogometne karijere uslijedio je teak ivotni
period s financijskim potekoama. Krajem 90-ih i poetkom 2000-ih
dotaknuo je dno ivota. Bio sam u stisci i prodao stan elei kupiti
manji. Pojavili su se prijatelji, koji su trebali novca i posudio sam im
80.000 ondanjih maraka. Nitko mi nije vratio, zapao sam u totalnu
krizu, toliku da sam dvije godine morao spavati u autu na Zapruu.
Svaku veer su me uvali policajci, bilo ljeto ili zima. Kupao sam se i
brijao na Bundeku i tamo jeo zeleno voe. Zato mi je Bundek danas
ko Sejeli. Bio sam u jako, jako tekoj situaciji. Ne bih htio vrijeati

18

Ismet Hadi Hadija (Tuzla, 07.07.1954. Zagreb, 14.07.2015.)

kloare, ali bilo mi je tee nego njima. Od takvog naina ivota spasio ga je prijatelj Faruk Spahi. Pitao me elim li raditi na placu. Prihvatio sam to i na trenjevakoj trnici gurao kolica. No i to je poetak, kakav-takav, ali novi poetak. A onda je stigao spasonosni poziv
iz Dinama da bude trener u omladinskoj koli Hitrec Kacian.
Godine 2006. Zvezdan Cvetkovi pozvao je Hadia da radi s talentiranim djeacima, a prvi operativac kluba, izvrni direktor Zdravko
Mami to je i prihvatio. esto je Hadi govorio da su ga time spasili,
a 2010. godine je dobio i gradski stan. U Dinamu je bio zaduen za
veterane, a bio je i jedan od trenera u Dinamovoj nogometnoj koli.
Rahmetli Ismet Hadi bio je iznimno nadaren nogometa, brz
i ofenzivan, moderan i iznad svega korektan. Iz svoje karijere rado
se sjeao utakmice protiv Hajduka, 1982. godine u Splitu, kada je
Dinamo u toj ampionskoj godini slavio s 2:1. i kada su navijai
pjevali: Hajduk i Dinamo, dva su kluba bratska, s njima se ponosi itava Hrvatska. Ili utakmice kada se od nogometa opratao
Dragan Daji u Tuzli, kada mu je sudac rekao: Samo ga krivo pogledaj, leti vani. Nije se Daja ni sastao s loptom.
Miroslav iro Blaevi znao je rei da je Hadija bio prototip
modernog stopera i jedan od kljunih igraa momadi iz 1982. Djelovao je iz pozadine, najee u sjeni glavnih zvijezda, ali bez njega
se nije mogla sastaviti udarna momad. Odlikova se fizikom snagom, ali nije zaostajao ni tehnikom. Lucidno je itao igru i uvao
lea kapetanu ampionske generacije 82. Velimiru Zajecu kada bi
ovaj poao u svoje slavne prodore. Bio je borac, a izvrsno je itao
igru. Ismet je bio stvarno kvalitetan igra, njegove su zasluge velike
za uspjeh nae generacije. Kao ovjek vrlo je korektan, govorio je
Velimir Zajec o svom suigrau. Izuzetno dobar i poten ovjek, a
igraki, neka se ne ljute ostali, Hadija je bio najvei libero kojeg je
Dinamo imao, rekao je Marko Mlinari Mlinka.
U mubarek ramazanu 2015. otiao je Hadija, dobri duh ampionske 82. koja je vratila u Maksimir naslov prvaka, istinska legenda tuzlanske Slobode i zagrebakog Dinama. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 177/178

HRVATSKA

AFERA S MEUNARODNIM ARBITRANIM SUDOM U HAAGU

Hrvatska se povlai iz arbitrae

Afera koju su izazvali slovenski lan Stalnog arbitranog suda
u Haagu Jernej Sekolec i lanica strunog tima i zastupnica pred
Sudom Simona Drenik iz slovenskog Ministarstva vanjskih poslova,
obiljeila je srpanj 2015., tonije zadnju njegovu dekadu. Aferu je
otkrio zagrebaki Veernji list, a ekskluzivne snimke razgovora
pokazuju da je postupak o razgranienju Hrvatske i Slovenije na
podruju Piranskog zaljeva izaao iz okvira normalnog ponaanja
te kako slovenska strana kri pravila.
Njih su dvoje razgovarali krajem prole i poetkom ove godine,
a na snimkama se jasno uje kako je Sekolec prenosio Drenik detalje iz povjerljive rasprave predsjednika Suda Gilberta Guillaumea i
ostalih arbitara. Usto, iz transkripata se moe iitati da je odluka
o podjeli Savudrijske vale (Piranskog zaljeva) ve donesena i da e,
prema njoj, najmanje dvije treine zaljeva pripasti Sloveniji iako arbitri trebaju odrati jo jednu raspravu. Informaciju da je Sud ve
odluio veinu Savudrijske vale dodijeliti Sloveniji prvi je otkrio beogradski Kurir, a Veernji list potom je doao do dokumenata
koji potvruju takve tvrdnje te upozoravaju na ozbiljne nepravilnosti u ponaanju stranaka i arbitara.
Sekolec je Drenik redovito prenosei detalje iz povjerljivih rasprava, izjave i miljenja arbitara prekrio naelo neovisnosti i nepristranosti Suda. Sekolec je iao toliko daleko da je zatraio od
Simone Drenik i konkretnu pomo pripremu dokumenata kojim
je elio utjecati na suce, a to je Simona Drenik pristala uiniti te
potvrdila da je i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec
upoznat s njezinim radom, to je jo vei skandal jer je uzdignut na
ministarsku razinu.

Jernej Sekolec i Simona Drenik

Sporazum vie ne postoji

Prve spekulacije o nepravilnostima pojavile su se upravo nakon
to je ministar Erjavec izjavio kako je po neslubenim informacijama optimistian i da e Slovenija dobiti izlaz na otvoreno more, to bi znailo da e sud odluiti u korist Slovenije. Granica na
moru, prema Sekolecu, izgledala bi tako da je crta razgranienja u
Savudrijskoj vali od ua rijeke Dragonje u moru, ravnom linijom
prema talijanskoj granici. U razgovorima se ne spominje na koji se
tok rijeke Dragonje misli na staro korito ili na kanal sv. Oderika, u
koji je skrenuta rijeka.
Nakon ovog otkria, lan Arbitranog suda koji prosuuje hrvatsko-slovenski granini prijepor Jernej Sokolec, kojega je u taj
sud kao svog suca imenovala vlada bivega premijera Boruta Pahora, dao je ostavku, a ostavku je dala i slovenska opunomoena
predstavnica za praenje arbitrae i slubenica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik.
Oni su ostavke dali nakon izjave slovenskog premijera Mire
Cerara koji je njihovu telefonsku komunikaciju nazvao neprihvatljivom, uz tvrdnju da o tome nita nije znao. Kako je prenio Slovenski radio, ostavka Simone Drenik znak je da Slovenija eli sanirati
skandal i sauvati integritet arbitranog postupka, za to se zaloio
i predsjednik drave Borut Pahor. Pahor je u izjavi za slovenske medije rekao da oekuje da e se arbitrani postupak unato svemu
nastaviti i rezultirati pravorijekom o graninom sporu koji e mo-

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

rati potovati obje strane, u skladu s arbitranim sporazumom koji

je on potpisao 2009. godine s tadanjom hrvatskom premijerkom
Jadrankom Kosor.
Biva hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je 2009. sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom potpisala sporazum o arbitranom rjeavanju graninog spora, izjavila je da taj sporazum
vie ne postoji, nakon to je temeljem stenograma razotkriveno
dogovaranje sudaca u arbitranom vijeu s predstavnicom slovenske vlade. Ostavke u Sloveniji govore da su snimke o neasnoj raboti autentine. Sud nema kredibilitet, Sporazum vie ne postoji,
rekla je Kosor ijim je potpisivanjem sporazuma o arbitrai omogueno deblokiranje pristupnih pregovora Hrvatske Europskoj uniji.
Josip Kregar, saborski zastupnik stranke Naprijed Hrvatska - progresivni savez, zatraio je od predsjednika Hrvatskog sabora Josipa
Leke da zbog dogaanja vezanih uz postupak arbitrae o graninom
sporu izmeu Hrvatske i Slovenije urno pokrene postupak saziva
izvanredne saborske sjednice na kojoj bi se donijele odluke u cilju
zatite vitalnih nacionalnih interesa. Predsjednik te stranke Ivo Josipovi rekao je da bi se za tu sjednicu od vlade zatrailo da Saboru
podnese detaljno izvjee o cijelom postupku arbitrae te da se temeljem tog izvjetaja i rasprave donesu potrebne odluke.

19

HRVATSKA
Kregar je u pismu predsjedniku Hrvatskog sabora naveo da pojava stenograma koji govori o nekorektnim postupcima u postupku
arbitrae dovodi u pitanje namjere i savjesnost naih susjeda, to
smatra da nije omaka ve himbena i opasna politika pa dri da
je sada potrebno pokazati brigu i jedinstvo u obrani nacionalnih
interesa.
Bivi predsjednik drave Ivo Josipovi smatra da arbitraa zbog
nelegitimnih i nelegalnih postupaka Slovenije nema smisla zbog ega dri da Vlada i Sabor trebaju uiniti sve da se rjeavanje spora o
granici locira na neko od meunarodnih sudita, ali da se pritom ne
narue prijateljski odnosi sa Slovenijom.

Sumnja u pravinost
U sporazumu i pravilima arbitrae, kae Josipovi, postoje pravila koja e Hrvatska potivati. Smatra da Hrvatska ne bi trebala postupati mimo meunarodnog prava ali dri i da postoje mehanizmi
kao i kod svakog meunarodnog ugovora da jedna strana ako ima
zato razloga iz toga sporazuma izae. Nai susjedi su pomislili da
su Maradona, da mogu rukom dati regularni gol. Ne mogu ga dati
rukom. Mi to neemo dopustiti. Mislim da nadlena tijela, mislim
na Vladu, mislim na Sabor, nee ovo preutjeti, kazao je Josipovi.
Sluaj u kojem je temeljem stenograma razotkriveno dogovaranje sudaca u arbitranom vijeu koje odluuje o hrvatsko-slovenskom graninom sporu s predstavnicom slovenske vlade, a kojem
su mediji nadjenuli naziv sluaj Pirangate, Josipovi je nazvao prvorazrednim politikim, pravnim i moralnim skandalom.
Ustvrdio je kako ne sumnja da su se snimke razgovora izmeu slovenskog predstavnika u Arbitranom sudu Jerneja Sekoleca i djelatnice slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simone
Drenik koji su pokazali da se lobira kod drugih arbitranih sudaca
mogle fabricirati i da ne moe nagaati je li razgovor prislukivala
hrvatska strana. Ne mogu nagaati, nije to jedina mogunost. Ako
postoje indicije da su na ovako grubi, prljavi nain ugroeni nacionalna sigurnost i vitalni interesi drave onda drava na to treba
reagirati, kazao je Josipovi.
Po njegovom stajalitu rije je o postupcima koji naruavaju
arbitrani sporazum i pokazuju da je grubo narueno naelo neovisnosti i nepristranosti suda, odnosno da je Slovenija kao stranka u postupku grubo naruila zadana pravila. Nakon ovog to se
dogodilo malo tko moe vjerovati da e rezultat te arbitrae biti
pravian i u skladu s meunarodnim pravom, rekao je Josipovi,
dodavi da je on 2009. bio protiv prihvaanja arbitranog sporazuma jer je smatrao da je diskriminacijski i da navlai na slovensku
poziciju zbog ega mu je to izgledalo kao predstava kreirana da bi
se udovoljilo slovenskom ultimatumu.

Vesna Pusi i Karl Erjavec

20

Bivi hrvatski predsjednik Josipovi smatra da bi rjeavanje

graninog spora pred Meunarodnim sudom pravde bila najbolja
varijanta i da bi se time otklonile sve sumnje koje danas postoje.
Nakon svega to se dogodilo, ne znam tko e, ne samo u Hrvatskoj
nego i izvan Hrvatske vjerovati da ova arbitraa moe donijeti odluku koja je pravedna, kazao je Josipovi. Ustvrdio je da je arbitraa
u naelu nain rjeavanja spora, ali po njemu je konkretna arbitraa od poetka bila roba s grekom.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) zatraila je od predsjednice Republike, Vlade i Hrvatskog sabora da trenutno i bezuvjetno
stave izvan snage Sporazum o arbitrai izmeu Hrvatske i Slovenije
o teritorijalnom razgranienju u Piranskom zaljevu. Intervencije slovenske strane dovele su do toga da Arbitrani sud vie ne moe donijeti objektivnu i pravovaljanu odluku, istakao je HDZ u priopenju.
Od predsjednika Vlade Zorana Milanovia zatraili su da hitno sazove sastanak s predsjednicima parlamentarnih stranaka kako bi se
uskladile budue zajednike aktivnosti u cilju postizanja konsenzusa
za zatitu nacionalnih i dravnih interesa, a od Ministarstva vanjskih
i europskih poslova zatraili su da urno obavijesti partnerske drave
i Europsku komisiju o postupcima slovenske strane koje su dovele do
potpunog gubitka vjerodostojnosti Arbitranog suda.

Slovenci prijete Schengenom

Hrvatska vlada je pismom obavijestila Europsku uniju o navodima da je slovenska strana krila neovisnost i nepristranost postupka
arbitrae te da razmatra sve mogunosti, a ovisno o istrazi ne iskljuuje ni izlazak iz arbitrae, rekla je ministrica vanjskih i europskih
poslova Vesna Pusi. Na pitanje emu obavjetavati Europsku komisiju koja se u srijedu ogradila kazavi da je postupak izvan nadlenosti Europske unije, Pusi je podsjetila da je Europska komisija
pomogla pri arbitranom sporazumu. U tom smislu obavjetavanje
Komisije odnosi se na injenicu da je Europska komisija pomogla da
se rjeenje postigne arbitranim sporazumom i da se radi o dvjema
dravama lanicama Europske unije. No svoj problem emo rjeavati sami, naglasila je. Ponovila je da je nepristranost i neovisnost
sudaca arbitranog suda temeljna vrijednost tog suda i da e Zagreb
ispitati sve navode i injenice i razmotriti sve mogunosti. Temeljem utvrenih injenica i procjene situacije donijet emo odluke ukljuujui i mogunost da se izae iz procesa arbitrae ako je procjena
faktiki da je on do te mjere kompromitiran, rekla je Pusi.
Upitana za komentar slovenskih medija koji cijeli sluaj nastoje
prikazati pijunskom aferom, Pusi je odgovorila kako je to naroito iznenauje. Oekivala sam da e prva decidirana tvrdnja biti
da to nije istina, samo o tome se radi je li istina ili nije istina, rekla
je. Dodala je da je svako lobiranje zabranjeno i da je temelj suda
neovisnost i nepristranost arbitara.

Jadranka Kosor, Zoran Milanovi i Vesna Pusi

PREPORODOV JOURNAL 177/178

HRVATSKA
Na novinarska inzistiranja o moguim rokovima ministrica Vesna Pusi je odgovorila kako se u ovom trenutku odluke ne mogu donijeti napreac jer je to ozbiljna stvar i predmet kojemu
je Hrvatska prila vrlo ozbiljno i savjesno. Konstatirali smo vrlo
zabrinjavajuu situaciju vezano za regularnost postupka arbitrae,
rekla je te naglasila da problem koji je nastao nema nikakve veze
s arbitranim sporazumom. Ministrica je odbacila hrvatsku odgovornost odgovarajui na novinarsko pitanje da komentira ocjene
slovenskih strunjaka. Za cijelu stvar saznala sam u novinama, a ni
juer ni danas ne mogu sa stopostotnom sigurnosti tvrditi da je to
tono, iako naalost ide sve u tom pravcu. Cijela stvar je u tome da
je to bilo prikriveno od javnosti, rekla je Pusi i naglasila da treba
reagirati hladne glave.
Premijer Miro Cerar je za poslijepodne najavio sjednicu parlamentarnog odbora za kontrolu obavjetajnih slubi. No, iako je
otvoreno rekao da nije imao nikakvih informacija o razgovorima,
sve je vei pritisak slovenskih komentatora, analitiara, ali i politike kako iz koalicije, a posebno iz oporbe, da zbog ovog skandala
ostavku moraju dati i premijer i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je da njegova vlada nije
bila informirana o ovim tajnim razgovorima. Govorei o moguem
raspletu diplomatskog skandala, Cerar je izjavio da se on osobno
i sadanja vlada zauzimaju za nepristrano i neovisno djelovanje
arbitrae o granici, te da e zato i ubudue uiniti sve za takvu
orijentaciju tribunala. Cerar je rekao da cijelu stvar nee komentirati, sve dok ne bude poznata presuda arbitrae, ali da se oito
radi o pokuaju utjecaja na presudu od strane Hrvatske. Cerar se
osvrnuo na neke ocjene u Sloveniji da je Veernji do svog materijala doao od hrvatskih obavjetajnih slubi, rekavi: To da netko
povezan s hrvatskom stranom koristi pijunske metode ini mi se
neuvenim, kazao je Cerar.
Glasnogovornik Vlade Nikola Jeli, komentirajui stajalite Europske komisije da e Arbitrani sud nastaviti djelovati ak i ako se
Hrvatska povue iz arbitrae, izjavio je da Europska komisija nije
nadlena za arbitrani sporazum te da je rije o bilateralnom ugovoru izmeu dviju ravnopravnih lanica Europske unije.
Krajem srpnja 2015. saborski zastupnici prekinuli su godinji
odmor i vratili se u sabornicu zbog arbitranog procesa sa Slovenijom. Hrvatski sabor je jednoglasno obvezao Vladu da pokrene
postupak o izlasku iz Arbitranog sporazuma o rjeenju graninog
pitanja sa Slovenijom. Za donoenje su bile potrebne dvije treine
svih zastupnika u Hrvatskome saboru, a glasao je 141 zastupnik.
Dimitrij Rupel, dugogodinji slovenski bivi ministar vanjskih
poslova, rekao je da je ve pretpostavljao da se Hrvati nee drati
odluke o arbitranom sporazumu. Oni ne ele sporazum sa Slovenijom, ne ele ureene granice ve incidente i stalnu dramatinu
situaciju, rekao je Rupel. Zaprijetio je da Hrvatska nee u Schengen dok ne dogovorimo granice.
Slovenski politiar Ivo Vajgl kae da je rasprava o ponaanju
njihovog arbitra gotova te da e Arbitrani sud odluiti to e dalje.
Uskoro e sud pozvati obje strane u Haag i odluit e hoe li nastaviti s radom. Slovenija i Hrvatska su se obvezale da e potovati taj
sud, istie bivi ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl. Milanovieva
izjava da odluku suda nee potovati je u stilu Tita Ja ne priznajem
ovaj sud. Ako ste lan meunarodne zajednice morate potivati
meunarodno pravo i njegove institucije, rekao je Vajgl.
Kako e se zavriti ova afera saznat emo u mjesecima koji dolaze. q
Edis FELI

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

IZMJENE ZAKONA ZBOG PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Poetkom srpnja 2015. saborski je Odbor za Ustav prihvatio prijedloge izmjena dvaju zakona kojima se omoguuje rasputanje Gradskih vijea koja lokalne Statute odbiju uskladiti sa zakonskim pravima
nacionalnih manjina, no predloili su da se zakoni ne donose u hitnoj
proceduri, nego u dva itanja. Zakoni su podrani jednoglasno, no na
sjednici nije bilo zastupnika iz HDZ-a i HDSSB-a.

Arsen Bauk i Pea Grbin

Na odustajanje od urnog postupka Odbor se odluio nakon tumaenja predsjednika Pee Grbina (SDP) da je za izmjene Zakona o
uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina nuna dvotreinska veina. Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako se Vlada ne protivi ideji
da se taj i prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i podrunoj samoupravi
donesu u redovitoj proceduri, kako bi se ostavilo vie vremena za postizanje konsenzusa s oporbom. Bez opozicije zakon nee biti donesen jer je potrebna dvotreinska veina za donoenje. Stalo nam je da
se ova pria zavri, poruio je Bauk.
Ponovio je da je rije o zakonskim izmjenama na temelju odluke
kojom je Ustavni sud u kolovozu prole godine ustavno nedoputenim ocijenio referendumsko pitanje o irilici. Ustavni sud tada je
Vladu zaduio da u roku od godine dana u proceduru uputi zakonske
izmjene, kojima e utvrditi mehanizme za sluajeve kada lokalna
predstavnika tijela odbijaju uskladiti Statute gradova i opina sa zakonskim pravima nacionalnih manjina. q

NOGOMETNE (NE)PRILIKE
UEFA kaznila Hrvatsku i BiH
Disciplinska komisija UEFA-e kaznila je Hrvatsku sa oduzimanje jednog boda, 100.000 eura, dvije utakmice bez publike i zabranom igranja
na Poljudu u ovim kvalifikacijama. S bodom manje vatrenima ostaje
13 bodova, ali i dalje su prvoplasirana momad u skupini. Kazna je, slau
se mnogi, blaa od oekivane. Podsjetimo, kukasti kri uoen je na junom dijelu poljudskog travnjaka za vrijeme susreta Hrvatske i Italije 12.
lipnja 2015. u kvalifikacijama za Euro 2016. Taj dvoboj igran je pred
praznim tribinama Poljuda zbog jo jedne ranije kazne UEFA-e.
Kanjena je i BiH zbog rasistikog ponaanja dijela navijaa u utakmici grupe B kvalifikacija za Euro 2016 izmeu BiH i Izraela odigrane
12. lipnja 2015. u Zenici. BiH e morati platiti 18.000 eura, a suspendirana je i sjeverna tribina stadiona Bilino Polje na narednoj domaoj
kvalifikacijskoj utakmici koja se igra 6. rujna 2015. protiv Andore.

Mamii u zatvoru nakon plaene jamevine obrana sa slobode

Poetkom srpnja 2015. uhapeni su braa Mami, Zdravko i Zoran, te
Damir Vrbanovi, visoki dunosnici Hrvatskog nogometnog saveza i GNK
Dinamo, te poreznik Milan Pernar. etvorku se tereti za kaznena djela
zlouporabe poloaja i ovlasti, davanja i primanja mita, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaje poreza ili carine, poticanja na
zlouporabu poloaja i ovlasti te pomaganja u utaji poreza ili carine.
Uskok tvrdi da je poinjenjem navedenih kaznenih djela Dinamo
oteen za najmanje 117.808.541,62 kuna, a dravni proraun za najmanje 12.209.650,67 kuna. Pritom tvrde da su Zdravko Mami i lanovi
njegove obitelji pribavili 52.061.889,15 kuna nepripadne imovinske koristi, a Zorana Mamia terete za stjecanje najmanje 38.103.913,50 kuna
nepripadne imovinske koristi. Uskok tako sumnjii brau Mami da su
ukupno ukrali vie od 90 milijuna kuna.
Mamii i Vrbanovi e se braniti sa slobode nakon to su uplatili
jamevinu u ukupnoj vrijednosti od 11 milijuna kuna. q

21

HRVATSKA

OBILJEENA 20. OBLJETNICA OLUJE

Oduevljenje vojnim mimohodom

Proslava 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja
proteklo je uglavnom bez incidenata. Najprije je odran vojni mimohod u Zagrebu, 4. kolovoza 2015., a sutradan je u Kninu odrana
sredinja proslava.
Unato tome to su se oko odravanja vojnog mimohoda u
sreditu Zagreba lomila koplja, jer ga jedni nisu htjeli, a drugi su
govorili kako je to samo predizborni potez, sveana parada Hrvatske vojske na kraju je sve oduevila. Zagrebom su prodefilirale postrojbe pjeadije, povijesne postrojbe i postroj hrvatskih branitelja,
nakon ega je akrobatska skupina Krila Oluje izvela spektakl na
nebu iznad Zagreba. Efektna je bila i akcija specijalaca koji su se
spustili niz zgradu Nacionalne i sveuiline biblioteke, a potom ih je
helikopter uz pomo ueta digao u zrak. Na kraju je Hrvatska vojska
pokazala i kakvom raspolae mehanizacijom pa su centrom grada
protutnjali tenkovi, oklopnjaci i druga vozila.
Danas je doista bio velianstven dan. Nisam mogla, a da se
mislima ne vratim na ono postrojavanje Zbora narodne garde u
Kranjevievoj. Koliko smo od tada napredovali, koliko smo izrasli u respektabilnu ne samo vojnu silu, nego u dravu koja u cijelom svijetu radi na globalnom miru zajedno s naim prijateljima iz
NATO saveza, kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi na
sveanom primanju nakon vojnog mimohoda povodom 20. obljetnice Oluje na platou Gradec u Zagrebu. Danas su i moja djeca
bila na ovom mimohodu i bila su duboko ganuta vienim. Ovo je
bio mimohod mira, a ne rata, mimohod dostojanstva kojim smo
pokazali da cijenimo i volimo svoje. alimo za svakim braniteljem
koji je poginuo, nestao ili je dao svoje zdravlje za svoju domovinu.
alimo za svaku civilnu rtvu i suosjeamo s njihovim obiteljima.
Ovaj rat nismo eljeli, nego nam je bio nametnut i to je jedina
istina. Obranili smo se i idemo dalje, kazala je predsjednica te se
zahvalila svima koji sudjeluju u naim oruanim snagama, borei
se i za nau sigurnost i za sigurnost u svijetu. Zahvaljujem na
odlino organiziramo mimohodu, to je doista bilo na svjetskom
nivou. Doista se ponosim vama, kazala je predsjednica Grabar
Kitarovi te je naglasila da zahvaljujui svima koji su sudjelovali
u borbi za slobodnu Hrvatsku. Ona je pozvala graane Hrvatske
da dostojanstveno bez ikakvog jala proslave Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dan hrvatskih branitelja i 20. obljetnicu vojnoredarstvene akcija Oluja.

Neemo se pravdati
I premijer Zoran Milanovi bio je zadovoljan vienim. estitam svojoj dravi, ovo je Zagreb, ovo je Hrvatska. Cijela atmosfera
na mimohodu odraava ljubav prema Domovini. Sad ona natezanja
od prije nekoliko mjeseci padaju u vodu. Sutra je vana proslava u
Kninu i sutra u s radou tamo doi, rekao je premijer.
Vlada je inzistirala na ovom mimohodu kojemu se jedno vrijeme predsjednica protivila, a mnogi su smatrali da ga je premijer
elio iskoristiti za predizborne svrhe. No bilo je jasno nakon mimohoda da su svi bili oduevljeni onim to su vidjeli, neovisno da li su
bili u pravu oko predizbornog trika vladajuih. Tko moe biti protiv ovoga, upitao je Milanovi i dodao da e operacija 'Oluja' jo

22

Vojni mimohod u Zagrebu

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi u drutvu s

ministrom Kotromaniem i generalom Lovriem
neko vrijeme, ak i kod nekih naih prijatelja, biti kontroverzna. I
na nama je da im objasnimo to je ona bila. Mi znamo to je ona bila, bila jepravedna borba za slobodu jedne drave, jedne politike
nacije i jednog naroda. S druge strane su bili ljudi koji su zavedeni i
koji su se pobunili, a iza njih je bio manji broj ljudi koji su za to krivi.
I to je cijela pria, kazao je Milanovi.
Premijer Milanovi je na sveanom primanju nakon vojnog mimohoda na platou Gradec u Zagrebu kazao da je Hrvatska je imala
svako pravo poduzeti da ostane iva i cjelovita. Imala je pravo biti
ne protjerana iz svojih domova i ne biti vie ivi zid onima koji su
ruili i palili sela. Hrvatska je poduzela sve da rata ne bude i bila je
odbijena. Danas slavi slobodu i mir, ista srca slavi pobjedu. Olujom
je Hrvatska ponovno uspostavila svoj krvotok. Hrvatska je porazila
jednu zloinaku politiku, dokazala je da se ne isplati dirati tue,
da se nita oteto ne isplati drati. Bez nje ne bi bila mogua mirna
reintegracija Podunavlja. Ovo je prilika da se jo jednom zahvalimo
hrvatskim braniteljima. Slobodna Hrvatska najljepi je spomenik
poginulim braniteljima, istaknuo je premijer Zoran Milanovi.

PREPORODOV JOURNAL 177/178

HRVATSKA

Oekivao puno ljudi, a nije doao

On se zahvalio svima koji nisu oklijevali dati svoj ivot za Hrvatsku.
Pobjedu u Oluji ostvario je narod, nai graani koji su izabrali vlast i dali
joj voenje Hrvatske. Hrvatsku je vodio Franjo Tuman i njemu moramo odati priznanje to je dravu pripremio za ouvanje samostalnosti
i cjelovitosti.Platile su nau slobodu i mnoge nevine rtve. alimo za
svakim izgubljenim ivotom, svakom rtvom i obiteljskom tragedijom.
Hrvatska je postala i novi dom onima koji se nisu mogli vratiti u Banja
Luku ili drugdje. Zato je Hrvatska dobra, ljudi ele biti ovdje. Hrvatska
je danas zrela, smirena drava, ne mijea se u tua slavlja, zakljuio je
Milanovi, aludirajui na rekacije Srbije na proslavu Oluje.
Dodao je da se nikome neemo pravdati jer smo danas imali vojni mimohod. Ovo nije bila proslava tue nevolje i likovanje zbog
tuih jada, nego je ovo bilo radi naih ljudi i naih graana. Po stoti
put ponavljam onima koji se nisu vratili: Vrata su otvorena, kazao
je premijer i dodao da su otili prije Hrvatske vojske. Priznao je da
su neke stvari napravili loe nakon Oluje i da je bilo ozbiljnih propusta. Ali nakon toga ljudi se u Hrvatsku vraaju u veem broju nego
li u bilo koju drugu dravu iz regije, zakljuio je Milanovi. Na pitanje
koliko mimohod optereuje odnose sa Srbijom i BiH, Milanovi je
kazao ovisi tko je na vlasti. Mi smo normalna stabilna zemlja koja
nikoga ne ugroava, ali imamo svoj ponos i svoju pravdu i pravicu.
Ovo nije protiv nikoga, nego za nas. Moemo biti sretni s brojem ljudi koji su doli, kazao je premijer, te dodao da sutra u Kninu oekuje
puno ljudi. I Zagreb i Knin su Hrvatska. Puno je ljudi dolo, nisu doli
zvidati ve slaviti, kazao je Milanovi.
Inae, trokovi vojnog mimohoda koji se uoi proslave Dana
pobjede i domovinske zahvalnosti odrao u Zagrebu iznosili su 12,7
milijuna kuna. Potvrdio je to ministar obrane Ante Kotromanovi.
Na trokove goriva, rada na terenu i drugih naknada potroeno je
4,75 milijuna kuna, na najam opreme i prijevoza 3,6 milijuna kuna,
dok je na prehranu potroeno gotovo dva milijuna kuna. Za trokove grafikih usluga, higijensko-potronog materijala, komunalne
i drugi trokove utroeno je 119.251 kuna, za trokove sudionika
428.236 kuna, dok je za trokove usluga i kupljenih proizvoda za
tekue odravanje utroeno 1,9 milijuna kuna.
No iako je oekivao puno ljudi u Kninu, to se i oekivano obistinilo,
premijer i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko nisu doli na proslavu. Zato je bila predsjednica Republike koja je u svom pozdravnom
govoru ponovila kako ali za svakim izgubljenim ivotom, hrvatskim i
srpskim, ali i poruila da Hrvatska nee dozvoliti izjednaavanje rtve
i agresora, te da je akcija Oluja bila ista kao suza. alimo za svakim
izgubljenim ivotom i hrvatskim i srpskim, no naglaavam da je uzrok
tome bila Miloevieva ekspanzionistika, velikosrpska politika. Stoga
nije dobro to su danas vrlo glasni u Srbiji ba oni koji su bili vrlo tihi u
vrijeme okupacije hrvatskog teritorija ili su pak javno podravali Miloevievu politiku, istaknula je predsjednica na sredinjem kninskom
trgu, prekidana burnim pljeskom i uzvicima Franjo, Franjo!.
Predsjednica je naglasila da sveana proslava 20. obljetnice
Oluje, nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Srbije. Mi smo
narod koji zna cijeniti krvlju steenu slobodu jer rat je bio ovdje, a
ne tamo negdje daleko. Danas slavimo svoju pobjedu i zajednitvo, povratak u svoj ustavno pravni poredak 10.400 kvadratnih kilometara svojeg okupiranog teritorija. S najdubljom zahvalnou
sjeamo se preko 200 hrvatskih vojnika poginulih u Oluji, dvoje
nestalih i 200.000 hrvatskih keri i sinova koji su predvoeni vrhovnim zapovjednikom i prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom
Tumanom slomili kimu velikosrpskoj politici Slobodana Miloevia i njegovih jataka u Hrvatskoj, poruila je predsjednica nakon
polaganja vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95.

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Oluja je, podsjetila je, bila briljantno voena vojna akcija koja
je sprijeila pad zatiene zone Biha i moda jo i vei masakr od
onog u Srebrenici. Nitko ne porie da su se nakon 'Oluje' dogodili
zloini i ubojstva, no 'Oluja' je ista kao suza i jedna je do zaglavnih
kamena moderne hrvatske drave, poruila je. Kad danas srpski
politiari izjavljuju kako je 'Olujom' proveden genocid nad srpskim
narodom i to usporeuju s onim u Srebrenici poruujem im s ovog
mjesta: gospodo okanite se mitova, lai i obmana i okrenite se europskoj budunosti. Hrvatska nije neprijatelj Srbiji i ne sijte sjeme
novog zla, poruila je predsjednica.
Ocijenila je da je Hrvatska puno postigla u proteklih 20 godina,
ali i kako su veliki izazovi pred nama. Moramo uiniti sve da mlade
zadrimo u naoj domovini i ne smijemo dopustiti da rtve koje
su pale za slobodu budu rtve za opustjelu i odumiruu Hrvatsku.
Pitanje odumiranja nacije postavit u kao jedno od glavnih tijekom
svog mandata, obeala je Kolinda Grabar Kitarovi. q
Edis FELI
PUPOVAC OSUDIO EKSTREMISTE
Na dan kada je u Hrvatskoj obiljeena vojna pobjeda u Oluji,
optueni ratni zloinac Vojislav eelj je s oko 300 pristaa svoje Srpske radikalne stranke doao pred zgradu Hrvatskog veleposlanstva u
sreditu Beograda i zapalio hrvatsku zastavu poruivi da nikad nee
priznati ustaku dravu. Istoga dana naveer, uoi koncerta Marka
Perkovia Thompsona, organiziranog u sklopu obiljeavanja 20.
obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja u Kninu, s pozornice se
okupljenima obratio jedan od voa braniteljskog prosvjeda u Savskoj
uro Glogoki, a njegov govor je prekidan povicima ubij Srbina.
Thompson je otvorio koncert pjesmom avoglave i usklikom Za
dom! na to mu je mnotvo iz publike glasno uzvratilo Spremni!.
Pored tog prisutni su vikali Pobjeda! i U boj, u boj za narod svoj!.

Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijea, osudio je paljenje hrvatske zastave u Beogradu, ali i povike
uoi kninskog koncerta Marka Perkovia Thompsona ubij Srbina,
rekavi kako Hrvatska i Srbija moraju sankcionirati one koji unitavaju
znamenja druge drave, ali i one koje prijete drugom narodu, no to,
tvrdi, one ne ine. Proveo sam etvrt stoljea borei se protiv takvih
poruka i politika, no oito da smo se ovdje u Hrvatskoj, kao i u Srbiji,
navikli ivjeti s porukama nasilja i netolerancije, izjavio je Pupovac.
Dodao je da bi bilo prirodno da dio politikog vrha koji je u ime drave
govorio u Kninu osudi ono to se poslije te veeri dogaalo u prisutnosti dijela politiara. Srpsko narodno vijee je u svojoj izjavi sjeanja
upozorilo na razoran potencijal koji u sebi nose prakse obiljeavanja
obljetnice 'Oluje' s kojih se, na alost, ne alju poruke pomirenja, ve
konfrontacije. Stoga ni ne treba uditi to ekstremisti pale hrvatsku
zastavu u Beogradu kao i to to iz Knina poruuju 'ubij Srbina' jer smo
sve to ve vidjeli, poruio je Pupovac.
Medijima je takoer zamjerio jer su, tvrdi, propustili izvijestiti o
nasilju koje se dogodilo ispred rijekog HNK Ivana pl. Zajca, uoi performansa Drugi rat u kojem su ene protjerane iz svojih domova tijekom prolog rata govorile o svojim iskustvima. q

23

HRVATSKA

IZMJENE STATUTA GRADA VUKOVARA: VUKOVAR BEZ DVOJEZINIH I DVOPISMENIH NATPISA

Stop irilici u Vukovaru

Gotovo dvije godine od uvoenja dvojezinosti u Vukovar i postavljanja ploa ispisanih latininim i irilinim pismom na nekoliko
objekata javne namjene u gradu, vukovarsko Gradsko vijee donijelo je novi Statut kojim se ovo pitanje konano trebalo regulirati.
Meutim, kako stvari stoje, pitanje dvojezinosti u Vukovaru ne
samo da nije regulirano, nego su napravljene jo dublje podjele
meu politikim strankama, ali i samim graanima. Naime, 17. kolovoza 2015. Gradsko vijee je veinom glasova izglasalo izmjene
gradskog Statuta po kojima nisu predviene dvojezine table na
gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama u Vukovaru. Za izmjene je glasalo 10 vijenika vladajue koalicije HDZ-HKS uz
podrku vijenice HDSSB-a Slavice Jelini, koja je osigurala presudni glas za prihvaanje izmjena Statuta, a protiv ili suzdrano bilo je
10 vijenika iz redova SDSS-a, SNS-a, HNS-a i SDP-a.
Izmjenama Statuta su usvojene dvije odluke: Statutarna odluka
o izmjenama i dopunama Statuta te Statutarna odluka o ostvarivanju ravnopravne slubene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na podruju Grada Vukovara, kojom bi se postupno
osiguravala individualna prava graana srpske nacionalnosti u Vukovaru. Veinom glasova odbijen je prijedlog izmjena Statuta koje
je predloio Klub vijenika SDSS-a. Nakon to su izglasane promjene Statuta sjednicu su napustili vijenici SDP-a i HNS-a.
U viesatnoj raspravi proetoj brojnim verbalnim sukobljavanjima vladajuih i oporbenih vijenika, tokom koje je predsjednik
Vijea Igor Gavri (HDZ) udaljio sa sjednice vijenicu SDP-a Biljanu
Gae i vijenika HNS-a Nenada Buka, ulo se niz suprostavljenih
stajalita. Vijenici vladajue koalicije (HDZ-KHS) branili su prijedlog izmjena Statuta koje je predloio gradonaelnik Ivan Penava
(HDZ), a oporbeni vijenici bili su jednoglasni u miljenju da izmjene Statuta nude manje prava srpskoj nacionalnoj manjini od prava
predvienih Statutom iz 2009. godine.
Izmjenama Statuta nisu predviene dvojezine table na gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama u Vukovaru, a
Gradsko vijee obvezano je da razmatra u listopadu svake godine
dostignuti stupanj razumijevanja, solidarnosti, snoljivosti i dijaloga meu graanima Vukovara, te da u skladu s raspravljenim i
donesenim zakljucima donosi odluku o mogunosti, odnosno potrebi proirivanja opsega osiguranih individualnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine koji ive u Gradu Vukovaru novim
pravima. U Statut je ugraena i obveza da Gradsko vijee svake,
a najkasnije svake druge godine, donosi dopunu Statutarne odluke
kojom se pripadnicima srpske nacionalne manjine na podruju Vukovara priznaju prethodno dogovorena nova prava.

Trakavica oko dvojezinosti ili sumrak saga

demokracije
Ustavni sud je 11. kolovoza 2014. donio odluku po kojoj Gradsko vijee Vukovara mora izmijeniti Statut grada i unijeti promjene
kojima se pripadnicima manjina u gradu daju vea prava, u smislu
uvoenja dvojezinosti. U svojoj su odredbi naznaili da promjene
moraju biti donesene u skladu s trenutnim brojnim stanjem manjina i njihovom integriranou u drutveni ivot u Vukovaru ili e, u

24

Gradsko vijee Vukovara

protivnom, Gradsko vijee grada biti rasputeno zbog uskraivanja
prava manjinama.
Odluka Gradskog vijea razliito je komentirana ovisno o pripadnosti razliitim politikim strankama. Razmimoilaenje u tumaenju vie je nego vidljivo.
Vukovarski gradonaelnik Ivan Penava (HDZ) izjavio je na konferenciji za novinare da se izmjenama pruaju maksimalna prava
pripadnicima srpske nacionalne manjine u Vukovaru, ako se uzmu
u obzir ivotne injenice i faktine okolnosti u gradu. Imajui u
vidu injenicu da je primarni problem Vukovara slaba gospodarska aktivnost i vanost Vukovara kao simbola hrvatske borbe za
nezavisnost, duan sam naglasiti da je Vlada umjesto pomoi u rjeavanju goruih problema svih graana grada Vukovara ishitreno,
nepotrebno i zlonamjerno nametnula problematiku koja je urodila
masovnim prosvjedima, neredima, dodatnim razjedinjenjem i prikupljanjem 680.000 potpisa za referendum, rekao je Penava. Ne
elei odgovarati na pitanja novinara, Penava je pozvao Vladu RH
da prestane oteavati ivot Vukovarcima i pridrui se gradskim
vlastima pri otvaranju sljedee tvornice u Vukovaru.
Predsjednik Gradskog vijea Igor Gavri (HDZ) poruio je da su
izmjenama Statuta gradske vlasti ispotovale odluku Ustavnog suda te se sada mogu okrenuti gospodarskom razvoju. Vladu je optuio da je Vukovaru nametnula problem dvojezinosti i ustvrdio
da i Vukovarci srpske nacionalnosti ele da se trakavica oko dvojezinosti to prije zavri. Na pitanje novinara misli li da e Vlada
zbog izmjena Statuta donijeti odluku o rasputanju Gradskog vijea, rekao je kako smatra da do toga nee doi, a posljednju rije o
zakonitosti izmjena Statuta daje Ustavni sud.
Ovo je 'sumrak saga' demokracije, a iskljuivanje sa sjednice
Vijea mene i kolegice iz SDP-a Biljane Gae govori da su vladajui
u Vukovaru izuzetno nervozni, ocijenio je vijenik HNS-a Nenad
Buko.
Predsjednik Kluba vijenika SDP-a u vukovarskom Gradskom
vijeu Goran Bonjak ocijenio je da su izmjene Statuta Grada Vukovara pune manjkavosti. Mislim da smo propustili dobru priliku. I
dalje Vukovar ostaje grad sluaj, ali ne zbog Vlade Republike Hrvatske nego zbog vlasti u gradu koja se bavi sama sobom i zapoljava
podobne, poruio je Bonjak.

PREPORODOV JOURNAL 177/178

HRVATSKA
Predsjednik Kluba vijenika SDSS-a Dejan Drakuli rekao je kako je rije o izmjenama koje su protivne demokraciji. Katastrofalnim je pritom ocijenio lanak kojim se obvezuje Gradsko vijee da
svake godine razmatra dostignuti stupanj razumijevanja, solidarnosti, snoljivosti i dijaloga meu graanima te da u skladu s donesenim zakljucima donosi odluku o mogunosti, odnosno potrebi
proirivanja opsega osiguranih individualnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine. Steena prava su nam umanjena ovom
odlukom. Po ovome imamo manje nego to smo imali odlukom
koju smo 2009. godine dogovorili s HDZ-om, naglasio je Drakuli,
navodei za primjer brisanje iz Statuta dosadanjih stavaka koji su
pripadnicima nacionalnih manjina omoguavali razmjernu zastupljenost u skuptinama, upravnim vijeima i nadzornim odborima
trgovakih drutava, javnih ustanova i drugim pravnim subjektima
kojima je osniva Grad Vukovar.

Priopenje Savjeta za nacionalne manjine RH

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, krovno tijelo
nacionalnih manjina na dravnoj razini koji povezuje institucije i interese nacionalnih manjina u Hrvatskoj, vrlo brzo oglasio se priopenjem koje potpisuje Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta. U
priopenju je istaknuto kako izglasane izmjene Statuta Grada Vukovara nisu u suglasnosti s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih
manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u
Republici Hrvatskoj. Pritom donositelj nije uzeo u obzir Ustavnim
zakonom odreenu obvezu Republike Hrvatske da osigura ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina, a
naroito sluenje svojim jezikom i pismom u slubenoj uporabi.

Savjet za nacionalne manjine RH

Ne ulazei u ovlasti i nain rada tijela jedinica lokalne samouprave, razvidno je da je izglasanim izmjenama povrijeeno zakonom zajameno pravo pripadnika manjina na sluenje svojim
pismom u slubenoj uporabi, odnosno pravo na ravnopravnu slubenu uporabu pisma na podruju jedinice lokalne samouprave kada ine najmanje treinu stanovnika jedinice. Savjet za nacionalne
manjine zalae se za punu primjenu Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih
manjina kao zakona na koje moemo biti ponosni i po kojima nas
je Europska unija prepoznala kao budueg znaajnog imbenika u
promicanju mira, tolerancije i dijaloga i ne smiju biti objekt dnevnopolitikih prepucavanja. Ne ignorirajui nedavnu povijest Vukovara obiljeenu ratnim razaranjima i osjetljivost vezanu za pitanje
dvojezinosti, Savjet je u dubokom uvjerenju da niti jedan jezik i
pismo ne smiju dovoditi u pitanje miran suivot i budunost meuljudskih odnosa na bilo kojem podruju Republike Hrvatske, kao

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

i cjelokupnu politiku Vlade Republike Hrvatske u izgradnji sustava

zatite prava i sloboda nacionalnih manjina. Parcijalna primjena
zakona kojima se jami ostvarivanje ljudskih prava odnosno prava
nacionalnih manjina u danas slobodnoj, neovisnoj i demokratski
ustrojenoj Republici Hrvatskoj dovodi u pitanje smisao rtava onih
koji su ivote dali u borbi protiv vojne agresije na Republiku Hrvatsku i akata nasilja prema njezinim graanima. Postavljanje dvojezinih i dvopismenih natpisa na institucijama u Gradu Vukovaru samo su materijalna manifestacija vrijednosti koje su graani Republike Hrvatske prigrlili i afirmirali kroz uspjenu provedbu procesa
mirne reintegracije, napredak ostvaren na podruju ostvarivanja
kulturne autonomije nacionalnih manjina te odgoja i obrazovanja
na jeziku i pismu nacionalnih manjina, izmeu ostaloga, pie u priopenju Savjeta za nacionalne manjine RH.

Nivo manjinskih prava u Vukovaru pao ispod nivoa

propisanog Statutom iz 2009. godine
Odluka Gradskog vijea izazvala je brojne komentare u Hrvatskoj i Srbiji, a posebno ogoreni bili su srpski politiki predstavnici.
O razvoju situacije upoznate su i meunarodne institucije i organizacije.
Milorad Pupovac, saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik Srpskog narodnog vijea, rekao je da je izmjena Statuta grada Vukovara, na prijedlog HDZ-ove veine, kraj kampanje koja se u Hrvatskoj vodi protiv irilice. Trait e zatitu dravnih institucija. Oni
su sada ozvaniili sve ono to su htjeli, a to znai da su derogirali
Vladu Republike Hrvatske u pogledu mogunosti da na dravnim
institucijama postavlja dvopismene table, da su iskljuili srpsku zajednicu iz dijaloga i rjeenja o tome kako i na koji nain regulisati
dvojezinost u samom gradu Vukovaru, na trgovima, ulicama i da
su zapravo se odluili da ovim aktom nastave diskriminaciju pripadnika srpske zajednice, koja je otvorena tokom te dvogodinje
kampanje, istakao je Pupovac.
Saa Miloevi, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijea, najavio je kako e SNV upozoriti Ministarstvo uprave i Ustavni
sud, ali i meunarodne institucije na nezakonite izmjene Statuta
Grada Vukovara. Miloevi je kazao kako je tim dokumentom nivo manjinskih prava u Vukovaru pao ispod nivoa propisanog Statutom iz 2009. godine, kada su Srbi u tome gradu inili manje od
treine ukupnoga stanovnitva potrebne za primjenu dvojezinosti
po sili zakona. Takvu situaciju smatra paradoksalnom i podsjea da
je Hrvatska zajamila manjinska prava, meu ostalim, pristupnim
sporazumom sa EU, a radi toga se SNV namjerava obratiti tijelima
Evropske unije. Obratit emo se i Savjetu Vijea Evrope nadlenom za provedbu Okvirne konvencije o pravima nacionalnih manjina, ali i UN-u, s obzirom da je rije o krenju Erdutskog sporazuma,
za iju je implementaciju bio zaduen UNTAES, kazao je Miloevi.
Dragan Crnogorac saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik Zajednikog vijea opina, kazao je kako je odluka veine u Gradskom vijeu Vukovara poruka Srbima da nisu dobro doli u ovome gradu.
Srbi se ne osjeaju lagodno u ovoj situaciji s obzirom na sve ove
poruke prema njima. Ako ne elite jezik i pismo nekog naroda onda
je to poruka i da ne elite pripadnike toga naroda u gradu. Napetost
e se sada dodatno poveati, rekao je Crnogorac, koji smatra da
je izmjenama gradskog Statuta prekrena i sama odluka Ustavnog
suda, ali i niz meunarodnih instrumenata i normi za zatitu prava
srpske nacionalne manjine. To je apsolutno neprihvatljiv Statut koji
ne izraava nikakvu toleranciju. irilica je ve prisutna u gradu, u muzeju, na nekim ustanovama, na fasadama u povijesnoj jezgri... Zato

25

HRVATSKA
se onda ne bi nala i u slubenoj upotrebi u Vukovaru?, zapitao se
Crnogorac, koji je kazao kako je srpska zajednica ve pokrenula aktivnosti kojima e dodatno ukazati na najnoviju odluku i situaciju u
Vukovaru, najavivi kako e dopuniti izvjea o stanju ljudskih prava
koja Hrvatska ove godine podnosi etiri puta.
Nada Turina uri, lanica Predsjednitva HNS-a i saborska zastupnica, neprihvatljivim je ocijenila davanje mogunosti jedinicama
lokalne samouprave da same ureuju pitanja postavljanja dvojezinih ploa. Ili imamo pravnu dravu i Ustavni zakon koji rjeava
to pitanje, ili ne. Nemamo pravo ekskluzivno bilo kome dodjeljivati
mogunost da ureuje ta prava, rekla je Turina uri, podsjetivi da
je Ustavni sud, ne doputajui referendum o dvojezinim ploama,
naloio Gradu Vukovaru da sam odluuje o tome. Ne elim vjerovati da je Ustavni sud oekivao da e odluka Gradskog vijea ii u ovom
smjeru. On je samo trebao traiti da se provode zakoni Republike
Hrvatske, a ne raditi iznimke", rekla je Turina uri i izrazila nadu
da e na tu odluku reagirati Ministarstvo uprave, pa i Ustavni sud, i
sprijeiti taj izuzetak, jer bi to moglo postati pravilo te se uspostaviti
bezvlae. Naglasila je kako, dok se ne uspostave kvalitetni odnosi
unutar hrvatskog drutva, ne postoji ansa da se ostvari gospodarski
prosperitet. Ustvrdila je kako je pitanje dvojezinih ploa u Vukovaru
nacionalna tema, izuzetno vana i osjetljiva, podsjetivi da je upravo HDZ, dok je bio na vlasti u Hrvatskoj, osigurao vrlo visoka prava
za nacionalne manjine, a da je prole godine stvarao probleme u
provedbi zakona koje je sam donio. Jedno misle, a drugo rade,
poruila je i istaknula vanost osiguranja sigurnosti, stabilnosti i meusobnog razumijevanja, jer u budunosti u protivnom moemo
oekivati jo udnije i loije odluke.

Europska unija nije nadlena za ukidanje

dvojezinosti u Vukovaru
Situacija oko ukidanja irilinih natpisa u Vukovaru posebno pozorno se pratila i u Srbiji. Nikola Selakovi, srbijanski ministar pravosua, najavio je da e se Srbija obratiti europskim i meunarodnim
institucijama za zatitu prava manjina. Bruxelles bi svakako trebao
reagirati jer je ovdje u pitanju, prije svega, ugroavanje ljudskih prava, a onda i manjinskih prava jedne nacionalne zajednice u jednoj
dravi lanici Europske unije, rekao je Selakovi. Ocijenio je nedopustivim da Bruxelles ne reagira, rekavi da su posljednji dogaaji
i odluke u Vukovaru upravo rezultat izostanka slubene reakcije.
I svaki put kada se nije reagiralo, pojedinci su to koristili na ovakav
nain. Svatko se pita kako je mogue da EU kae da nema nikakve
nadlenosti u ovome podruju kad je rije o dravi lanici, a kada
netko eli postati lanicom itekako ima nadlenosti. Ovo je pitanje
pristojnosti i civiliziranog odnosa prema pravima jednog naroda,
rekao je Selakovi i najavio da e se Srbija obratiti svim meunarodnim institucijama. Tu je i Vijee Europe, kao najstarija institucija za
zatitu ljudskih prava, tu je i visoki povjerenik OESS-a za zatitu prava
manjina. I na svaku adresu trebamo pokucati i rei da je nedopustivo
ponaati se prema Srbima kao prema boksakoj vrei koju e utirati
svako tko stigne", rekao je Selakovi.
Ubrzo je stigao i odgovor iz Bruxellesa u kojem je reeno kako
Europska unija nije nadlena za ukidanje dvojezinosti u Vukovaru.
Posebno nezadovoljan bio je premijer Aleksandar Vui. Kada je u
pitanju Srbija, izjanjavali su se po mnogo manje vanim pitanjima
i drali prodike. Oko temeljnih vrijednosti EU, za koje se svi zalaemo - demokracija, sloboda, ljudska i manjinska prava, a nemaju reakciju na svoju dravu lanicu. A mijeaju se u neto to nema veze
sa temeljnim vrijednostima i to u zemlji koja jo nije lanica Unije.

26

Zamislite da smo mi ukinuli u Beogradu ili Subotici latinicu, to bi bio

skandal svjetskih razmjera", rekao je Vui i naglasio kako su vlasti
u Srbiji uznemirene zbog ukidanja irilinog pisma na tablama u
Vukovaru. Dodao je da e borba za prava srpskog naroda nastaviti.

Zanimljivo je da je prethodno Vijee Europe na svojim web stranicama izdalo priopenje u kojem se negativno oituje na odluku
vukovarskog Gradskog vijea. Vijee Europe sa aljenjem primjeuje da je Gradsko vijee Vukovara, gdje Srbi imaju znaajan udio u
stanovnitvu, 17. kolovoza odluilo izmijeniti gradski Statut na nain
koji ne omoguuje dvojezine natpise na latininom i irilinom pismu na gradskim zgradama, ustanovama, trgovima i ulicama, stoji u
priopenju. U njemu se naglaava kako je Odbor ministara Vijea Europe jo 15. travnja 2015. preporuio hrvatskim vlastima da nastave s naporima na promoviranju svijesti i tolerancije o manjinskim jezicima u svim aspektima, ukljuujui i natpise i tradicionalna lokalna
imena na irilinom pismu koje predstavlja integralni dio kulturnog
nasljea Hrvatske, kako u opem obrazovanju tako i u medijima.
Vijee Europe ponovno istie da je koritenje manjinskih jezika
u slubenim natpisima mjera kojom se postiu znaajne pozitivne
posljedice na ugled i javnu svijest o manjinskim jezicima. To podupire i Odbor ministara koji je proteklih godina usvojio vie preporuka kojima poziva drave lanice na koritenje manjinskih jezika na
javnim oznakama. Vijee Europe stoga osuuje uklanjanje natpisa
na manjinskim jezicima, bilo kroz vandalizam bilo putem slubenih
odluka kojima se eli ograniiti prisustvo manjinskih jezika u javnosti,
te poziva sve razine vlasti u svim dravama lanicama na potpunu
provedbu Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima,
stoji u priopenju Vijea Europe.

Pitanje irilice u Vukovaru pred Ustavnim sudom

Naravno, u svemu ovome veoma vano je bilo stajalite ministra
uprave Arsena Bauka (SDP), koji je nakon izglasavanja sporne odluke
Gradskog vijea Vukovara izjavio da e Ministarstvo uprave razmotriti mogunost neposredne primjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Vukovaru, mimo Gradskog statuta. Razmotrit emo mogunost da, sukladno lanku 24. Zakona o uporabi
jezika i pisma nacionalnih manjina drava, odnosno ministar uprave
naloi neposrednu primjenu zakona u onoj mjeri i obujmu za koji bi
donositelj odluke smatrao da odgovara stvarnom stanju u Vukovaru,
vodei rauna o pravima srpske nacionalne manjine i osjeajima veinskog hrvatskog naroda koji proizlaze iz injenice agresije 90-ih godina", rekao je Bauk. Na pitanje ne bi li izravna primjena zakona bila
protivna odluci kojom je Ustavni sud lani onemoguio raspisivanje

PREPORODOV JOURNAL 177/178

HRVATSKA
referenduma o irilici, a u kojoj se zabranjuje primjena dvojezinosti u Vukovaru prisilnim mjerama do stupanja na snagu zakonskih
izmjena koje bi trebale omoguiti rasputanje predstavnikih tijela
koja opstruiraju dvojezinost, Bauk je odgovorio kako je o tome i
sam razmiljao. Sasvim je sigurno da neemo prijei granicu koju je
postavio Ustavni sud, a koja govori o prisilnim mjerama, to znai da
e biti neprisilne mjere. I drugo, stupanje na snagu pojedinih odredbi
te odluke moe biti usklaeno sa stupanjem na snagu izmjena Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, do kada vrijedi
mjera koju je izrekao Ustavni sud, tako da emo o tome apsolutno
voditi rauna, rekao je ministar Bauk.
Ministarstvo uprave RH obratilo se u srijedu, 2. rujna 2015.,
Ustavnom sudu s molbom da se oglasi o tome da je li Gradsko vijee izmjenama Statuta Grada Vukovara provelo odluku tog suda iz
kolovoza 2014. godine, te da protumai smije li Ministarstvo uope
obustaviti od primjene Statut, odnosno bi li se to smatralo prisilnom mjerom, kakvu je Ustavni sud privremeno zabranio. U Ministarstvu uprave istiu da Gradsko vijee nije izrijekom propisalo
i uredilo, za cijelo podruje, odnosno za pojedini dio ili pojedine
dijelove podruja Grada Vukovara, individualna prava pripadnika
nacionalnih manjina na slubenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, te javnopravne obveze tijela dravne i javne vlasti izmeu onih navedenih u Zakonu o slubenoj uporabi jezika i pisma
nacionalnih manjina, za koje smatra da odgovaraju ivotnim injenicama i faktinim okolnostima u Gradu Vukovaru, u opsegu koji
ne ugroava samu bit tih prava. Dodaje se da Gradsko vijee istodobno uvaava potrebe veinskog hrvatskog naroda, koje izviru iz
jo uvijek ivih posljedica velikosrpske agresije poetkom 90-ih godina, te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne
manjine na podruju Grada Vukovara, kako je to odredio Ustavni
sud. Umjesto toga, Gradsko vijee je donijelo Statutarnu odluku u
kojoj je propisalo da e jednom propisati ta prava.

Ministar uprave Arsen Bauk

Kao to je ve istaknuto u lanku, takve odluke predstavnici
srpske manjine protumaili su kao krenje Ustavnim zakonom i
meunarodnim ugovorima zajamenih prava manjina, a tamonje
Vijee srpske nacionalne manjine o tome je izvijestilo Ministarstvo
uprave. Ministarstvo bi, pak, po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina RH, ako ocijeni da je Statut protivan Ustavu ili
zakonima kojima se ureuju manjinska prava, u roku od osam dana
trebalo obustaviti njegovu primjenu.
Dvogodinja sumrak saga oko irilice se nastavlja, a parlamentarni izbori su sve blie... q
Ismet ISAKOVI

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

INTERVJU MILORADA PUPOVCA U DNEVNIKU NOVE TV

Razgovor saborskog zastupnika i predsjednika SNV-a prof. dr. sc. Milorada Pupovca i novinarke Romine Knei u Dnevniku Nove TV (utorak,
18. kolovoza 2015.).

Gospodine Pupovac, nita od dvojezinih ploa u Vukovaru. I to sada:

krenuti u dijalog ili estoku retoriku i meusobna optuivanja?
to se tie estoke retorike, to s nae strane, sa strane institucija i
predstavnika srpske nacionalne manjine sigurno nee uslijediti. To ne treba ni nama, ne treba ni ovoj zemlji. Treba potivanje Ustava.
A dvjema dravama?
Ne treba ni dvjema dravama i dvije drave trebaju pronai nain da
uspostave dijalog i da ne naruavaju ionako krhko povjerenje.
Jeste li oekivali juer ovakvu odluku?
Da, oekivali smo jer se vidjelo da predstavnici Gradskog vijea, veine, HDZ-a i partnera su odluili da se ne konzultiraju ni sa kim, da ne uvae
niije miljenje i da po vlastitoj volji i pameti donesu statut koji je u sukobu
s Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Zakonom
o slubenoj upotrebi jezika i pisma, s Presudom Ustavnog suda o istoj stvari u sukobu s obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela kao lanica EU
i drugih meunarodnih organizacija.
Dobro, koji bi model vama bio prihvatljiv, kako i u kojem razdoblju
uvesti dvojezine ploe u Vukovaru?
To treba sjesti i razgovarati s institucijama i predstavnicima, srpske
zajednice u Vukovaru, to se nije napravilo nego se silovalo jednostranim
postupcima i zapravo je Statutom ozvanieno ono to je kampanjom protiv irilice u protekle dvije godine injeno.
Kada vi, osobno, mislite da e profunkcionirati dvojezinost u Vukovaru?
Nije samo problem dvojezinosti u Vukovaru. Ovo je problem za srpsku
zajednicu u cijeloj zemlji. Ovo je problem za toleranciju u cijeloj zemlji.
Istina, ali danas priamo u Vukovaru.
Ali, to ima reperkusije na cijelu zemlju.
Dobro, krenimo od Vukovara.
O tome ne izvjetava samo lokalni radio ili regionalna televizija. To je
nacionalni problem i on se reflektira i oslikava na ukupno stanje, ne samo
na grad Vukovar. I to predstavlja ozbiljan problem za zemlju.
Najavili ste kako ete se obratiti Vijeu Europe oko ovog sluaja, treba
li preskoiti hrvatske institucije?
to se tie hrvatskih institucija, mi smo se obraali do sada i obratiti e
se Vijee srpske nacionalne manjine ministarstvu, ako treba obratit e se i
Ustavnom sudu, ali ono to za nas postaje problem jest da se temeljni akti
koje je Republika Hrvatska potpisala kao to je Konvencija o pravima nacionalnih manjina Vijea Europe, kao to su preporuke OESS-a, kao to su
obaveze koje je Hrvatska preuzela Pristupnim ugovorom, kre.
Dobro, to se ne potuje, tko je kriv? Nitko nee biti kanjen.
Pa u ovoj zemlji se oito kanjava vrlo selektivno.
A imate li vi razumijevanja za hrvatsku stranu kad se govori u dvojezinosti, da uzmemo u obzir vukovarsku traumu?
Mogu ja vas neto pitati?
Ne, mi vas pitamo.
Ja u vama odgovoriti na to pitanje, ali u vas pitati jednu stvar.
Mi vas pitamo, gospodine Pupovac.
Zamislite situaciju '46., '47. ili 48. godine da je netko u Novskoj ili Jasenovcu rekao da latinino pismo ne smije biti u upotrebi. Ili u Glini, Jadovnom ili na ne znam kojem drugom mjestu.
Vratimo se u 2015. godinu, gospodine Pupovac.
Zamislite situaciju u kojoj ete 20 godina nakon rata obnavljati ratnu
atmosferu u kojoj ete kazati - ne moete primjenjivati zakone jer mi mislimo
da vas tamo ne treba toliko biti jer je za nas irilica uvredljivo pismo ili iz nekog
treeg razloga. Ja mislim da je neophodno da se razgovara.
Gospodine Pupovac, mi smo u 2015. godini. Hvala vam lijepa na gostovanju u Dnevniku Nove TV.
Hvala vama. q

27

HRVATSKA

LIPOVLJANSKI SUSRETI 2015.

Dijalogom do napretka
Od 21. do 23. kolovoza 2015. u selu Lipovljani, smjetenom
izmeu Kutine i Novske, na istonom rubu Sisako-moslavake
upanije, odrana je tradicionalna trodnevna manifestacija Lipovljanski susreti 2015., najvea kulturna i gospodarska manifestacija
nacionalnih manjina Hrvatske. Manjine su kroz bogat kulturnoumjetniki program, izlobe i tandove s narodnim nonjama, rukotvorinama i jelima predstavile svoju tradicijsku kulturu i obiaje.
Zemlja-partner Lipovljanskih susreta 2015. bila je Republika eka. U suradnji s Veleposlanstvom eke Republike u Zagrebu i Saveza
eha u Hrvatskoj izuzetno uspjeno je predstavljanja eka kao zemlja izuzetnih kulturnih i turistikih vrijednosti, ali i prezentacija rada
i manifestacija eke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Organizirane su
dvije izlobe: eki spomenici UNESCO-a i esi u Hrvatskoj, kao i
nastup vrhunskog ansambla iz Praga Gaudeamus, koji obradom eke narodne umjetnosti spaja tradiciju i suvremenost. Po prvi puta, nakon obnovljenog organiziranja Lipovljanskih susreta, organiziran je
i gospodarski susret, i to na temu Mogunost gospodarske suradnje
eka Hrvatska, prilika za Lipovljane i Sisako-moslavaku upaniju.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi na tandu BKUD 'Nur'

Ljudi su temelj i smisao drutva i drave

Drugi dan Lipovljanskih susreta 2015. u cijelosti je bio posveen nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. U subotu, 22. kolovoza,
program je zapoeo u rano poslijepodne postavljanjem 13 tandova udruga nacionalnih manjina, nastavljen okruglim stolom na
temu ostvarivanja manjinskih prava u uvjetima krize, te na kraju
zavren sveanim mimohodom drutava nacionalnih manjina kroz
centar Lipovljana i njihovim nastupom na sredinjoj pozornici.
Kruna Lipovljanskih susreta 2015. bio je dolazak hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi, koja je na sveanom otvorenju istaknula kako Hrvatska ima sreu ivjeti jedinstveno iskustvo zajednikog
ivota veinskog hrvatskog naroda i manjinskih naroda. Upravo se u
Lipovljanima, gdje zajedno s matinim hrvatskim stanovnitvom ive
pripadnici 13 nacionalnih manjina, kultura zajednikog ivota razvila
se do uzorne razine. U svom govoru pozvala je na zajednitvo. Vai
preci doli su ovdje u potrazi za boljim ivotom, izgraditi dom i ostali
ivei u zajednitvu s hrvatskim narodom. Svatko je pritom ostao svoj,
vjeran svome narodnom imenu i identitetu. 'Lipovljanski susreti' izrasli su iz te bogate kulture zajednitva u svom prirodnom ambijentu.
Nekada je ovdje uz veinski hrvatski narod ivjelo 20-ak manjina. Sada
ih je manje to je odraz starenja stanovnitva, izumiranja i migracija. Posljednjih godina zbog dugogodinje gospodarske krize one su,
naalost, jo izraenije. S druge strane, pred naim vratima tisue su
migranata koji nam dolaze ili samo ele proi Hrvatskom u potrazi za
boljim i sigurnijim ivotom. Sve nas to stavlja pred velika pitanja i izazove kojima moemo odgovoriti samo snanijim zajednitvom, brim
gospodarskim iskoracima i dugorono osmiljenom populacijskom
politikom. Ljudska prava, meu kojima su i prava nacionalnih manjina,
zakonski smo osigurali na najvioj razini i uspjeno ih i primjenjujemo,
ali ona e malo vrijediti ne budemo li imali ljudi. Ljudi su temelj i smisao drutva i drave, naglasila je predsjednica Grabar Kitarovi.
Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu, pohvalila je
primjer Lipovljana u kojima se ne govori o suivotu, ve o zajedni-

28

tand BKUD Nur Sisak

Nastup BKUD Nur na sredinjoj pozornici

(splet plesova Hej, Munira, gdje ti je Muharem?)

PREPORODOV JOURNAL 177/178

HRVATSKA
kom ivotu svih stanovnika, bez obzira na nacionalnost. Zadovoljstvo
organiziranjem Lipovljanskih susreta, kao manifestacije nacionalnih manjina, te izborom eke za ovogodinju zemlju-partnera izrazio je Vladimir Bilek, zastupnik za eku i slovaku nacionalnu manjinu u Hrvatskom saboru, koji je potvrdio i kako je zadovoljan brigom
za rad nacionalnih manjina, koja se iskazuje i kroz program Lipovljanskih susreta. Marin Pileti, doupan Sisako-moslavake upanije, istaknuo je da su Lipovljanski susreti integralni dio europske
kulturne batine, a Lipovljani multikulturna i multikonfesionalna sredina koja, kao takva, predstavlja budunost naega drutava.
Bogatstvo kulturne i gastronomske tradicije, tradicijske obrte
i rukotvorine na Lipovljanskim susretima 2015. predstavilo je
13 manjinskih drutava: Matica slovaka Lipovljani, eka beseda
opine Lipovljani, KPD Karpati iz Lipovljana, KUD Otrc iz Ruda, Matica slovaka Meuri, SKUD Jovan Jovanovi Zmaj Bijelo
Brdo Erdut, eka osnovna kola Daruvar, eka beseda Deanovac, Zajednica Talijana Plotina, Zajednica Maara Pakrac, KUD
Petefi andor iz Laslova, Drutvo Perojskih Crnogoraca Peroj
1657. i BKUD-a Nur iz Siska. Predstavili su se i domaini: Mjeoviti pjevaki zbor Lira i KUD Lipa iz Lipovljana.
Stalni gosti Lipovljanskih susreta, Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur iz Siska, nastupili su i ove godine. S mladom
generacijom plesaa izveli su splet plesova Hej, Munira, gdje ti je
Muharem?. Mlade plesae, budunost ovog drutva 10-godinje
tradicije djelovanja, predvodila je Jasmina Arapovi.

Eskalacija pojave tzv. socioetno darvinizma,

odnosno tko preivi, priat e
O potrebama i problemima u ivotu pripadnika nacionalnih
manjina svake se godine tokom Lipovljanskih susreta razgovara
na okruglom stolu, strunom skupu u organizaciji Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Opine Lipovljani. Ove godine
tema okruglog stola, odranog 22. kolovoza u Narodnoj knjinici i
itaonici u Lipovljanima, bila je Nacionalne manjine u demokratskim drutvima i ostvarivanje manjinskih prava u uvjetima krize.
Vrlo zapaena izlaganja imali su mr. sc. Branko Soanac, ravnatelj
Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.
Moderator okruglog stola bio je Josip Kraji, predsjednik Pododbora za pripremu Okruglog stola Lipovljanskih susreta.
Branko Soanac je uvodno naglasio kako je govoriti o nacionalnim manjinama uvijek svojevrstan izazov, pri emu nije isto govoriti o nacionalnim manjinama na podruju Istre, na istoku ili jugu Hrvatske. 2002. godine donesen je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, veoma bitan instrument za zatitu prava nacionalnih
manjina, koji predstavlja Magna Cartu zatite ljudskih i manjinskih
prava na ovim prostorima. Ovaj je dokument visoko ocijenjen na
meunarodnoj razini i njega se smatra jednim od najboljih naina
rjeavanja problematike nacionalnih manjina. On nije savren, ali
prua jedan okvir pomou kojeg je mogue do jedne visoke razine
postaviti zatitu prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Meutim, jedan od problema koji smo mi uvidjeli na naim brojnim
seminarima jeste nedovoljno poznavanje samog Ustavnog zakona.
Unato 13 godina njegovog postojanja neki ljudi jo ne znaju da on
postoji, a oni koji znaju, ne znaju koje su mogunosti koje se pruaju u Ustavnom zakonu, drugi ne koriste te mogunosti. Generalan
problem kod nas je nepoznavanje sustava zatite ljudskih prava.
U vrijeme ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju dolo je do
usvajanja bezbroj zakona koji su bili dio tog pristupnog ugovora s

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

EU. Trebat e svima nama jedan period vremena da postanemo

svjesni ne samo naih zakona, ve i svih onih okvira koje samo lanstvo u EU prua, rekao je Soanac.
U svojem izlaganju naglasio trajnu opredijeljenost Vlade RH
ka potivanju prava i zatiti nacionalnih manjina to se, izmeu
ostalog, moe iitati i iz ovogodinjeg vladinog izvjea za 2014. o
provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (koje e
se uputiti Hrvatskom saboru) u kojem stoji da je, unato ekonomskoj krizi, Vlada izdvojila 6 milijuna vie u odnosu na 2013. godinu,
to je u odnosnom kontekstu znaajno poveanje. Izvijestio je i o
posjetu Savjetodavnog odbora Vijea Europe za provedbu Okvirne
konvencije o zatiti nacionalnih manjina koji je organiziran od strane Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Kada je
rije o nacionalnim manjinama nerijetko se politiziraju razne stvari.
Umjesto da se kod svakog incidenta stvari pokuavaju spustiti na
jednu razinu, one se upravo diu na jednu kontrarazinu i stvara se
puno loija situacija nego sto u stvarnosti jeste. Poto smo u predizbornom vremenu nije udno da se tim putem pokuavaju dobiti
neki glasovi, ali svi relevantni politiki faktori trebaju sniavati, a ne
podizati tenzije kod ovakvih incidenata, rekao je Soanac.
Istaknuo je da je Republika Hrvatska sklopila pet meunarodnih
bilateralnih ugovora sa susjednim zemljama o pravima nacionalnih
manjina: sa Srbijom, Italijom, Maarskom, Crnom Gorom i Makedonijom. Slijedom tih ugovora stvoreni su mjeoviti nacionalni odbori
koji bi trebali imati jednogodinje sastanke s ciljem poboljanja situacije vezane uz nacionalne manjine. Soanac je naglasio kako je
Republika Hrvatska priznala 20 nacionalnih manjina i izdvaja znaajna sredstva za zatitu manjinskih prava. Poto ivimo na podruju
preoptereenom povijeu mora biti povjerenja i uvaavanja meu
nacionalnim manjinama. Tu posebno aludiram na politiare ali i na
vjerske institucije i njihov doprinos ovome. Republika Hrvatska ima
jedan zacrtan pravac vezan uz nacionalne manjine i ona e se drati tog pravca neovisno o problemima koji postoje, dokaz tome je i
poveanje sredstava za nacionalne manjine ovo krizno vrijeme. Vjerujem da e i budua vlada nastaviti tim pravcem, za boljitak uvjeta
ivota nacionalnih manjina, zakljuio je Branko Soanac, ravnatelj
Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Aleksandar Tolnauer je uvodno rezimirao prve dvije godine Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Istaknuo je nekoliko prednosti
pristupanja europskoj zajednici naroda: slobodno putovanje unutar
EU, jeftinije telefoniranje, zapoljavanje u EU, sloboda obrazovanja,
pravo na zdravstvene usluge, zatita potroaa, prava putnika u svim
prijevoznim sredstvima, ukidanje carina, pravo glasa i kandidiranja na
izborima, pravo koritenja mirovina i koritenje fondova. Tolnauer je
naglasio da je stanje u drutvu, u manjinskim pitanjima, loije nakon
ulaska Hrvatske u EU, nego prije toga. Tekoe u naem drutvu, zbog
ekonomske krize se zaotravaju, a incidenti koji su se nakon toga dogodili, to potvruju. Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine pobrojao je brojne probleme: nagla pojava nesnoljivosti i etnocentrizma,
pitanje povratka izbjeglica je stalo, zapoljavanje veine i manjine u
stagnaciji, zastupljenost vrlo problematina u smislu kako se danas
provodi, na koji nain se eli provoditi u izbornim ciklusima i na koji nain se pokuava prezentirati, neadekvatno pisanje medija (npr. HINA
nije prenijela priopenje Savjeta za nacionalne manjine vezano uz irilicu), loe rijeena statusna pitanja, pitanja mirovina, konvalidacije
prava, veliko poveanje govora mrnje i nesnoljivosti, pitanje pisma i
jezika (Vukovar), neprovoenje legislative (sankcije kritelja iste), nerijeeno pitanje o zabrani velianja faizma i svih totalitarnih sustava
Dvije temeljne vrijednosti Europske unije u svim dokumentima
su antifaizam i potovanje razliitosti. A to mi imamo? Mi imamo

29

HRVATSKA
izrazitu eskalaciju pojave tzv. socioetno darvinizma, odnosno tko
preivi, priat e. Imamo nacionalizam koji se poeo izrazito koristiti
i postao izgovor za sve neuspjehe. Nacionalizam je pogonsko gorivo
u ovom izbornom ciklusu. Imamo pojave militarizacije u drutvu,
velianja rata, uvodi ga se kao glavnu temu u sve pore drutva i
time se obnavlja atmosfera etnike distance. Imamo pojavu inverzije politike i religije. U mnogim sluajevima religija postaje politika
i obrnuto. Imamo inverziju i reviziju povijesti pobjednici postaju
oni koji su poraeni. Afirmiraju se vrijednosti koje se svi u Europskoj
uniji odriu. Postaje trend marginalizacije onoga to smo postigli,
manjinska pitanja se guraju u trei plan. U vrijeme predpristupnih
pregovora sa Europskom unijom situacija, to se tie prava nacionalnih manjina, bila je sjajna, odnosi su cvali. Danas kad nema pritiska od EU, vidljivi su zaostaci po tom pitanju. Danas imamo socijalno-shizofreno ponaanje veine prema manjini. Zato shizofreno?
Veinski narod prema manjinskim narodima formalno prihvaa ih i
daje im sva ljudska prava i imamo znakove prihvaanja manjina, a
u politikom, privatnom i intimnom ivotu prema njima se izraava
velika sumnja, esto i teke optube za koje oni ne snose nikakvu
krivicu. Neizreene istine su u svakom drutvu, a pogotovo u ovakvom politikom trenutku, puno gore od lai to moemo svaki dan
osjetiti. S obzirom da smo u vremenu krize koju svi teko podnose,
esto se deava da veina propitkuje da li manjine zapravo imaju
prevelika prava i previe trae!?, rekao je Tolnauer.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine iznio je podatke vezane uz Domovinski rat 1991.-1995. i uee pripadnika nacionalnih
manjina. U Registru hrvatskih branitelja je preko 503.000 branitelja,
a 10% odnosi se na pripadnike nacionalnih manjina. U ratu je sudjelovalo oko 25.000 Bonjaka, odnosno muslimana, zatim preko 2.500
pripadnika albanske nacionalne manjine, preko 3.000 eha i oko
10.000 Srba. Tokom Domovinskog rata poginulo je 14.499 osoba,
od toga je 7.896 hrvatskih branitelja i 6.603 civila. Kada se uzme u
obzir da je poginulo 1.187 Bonjaka, dolazi se do brojke od 14%, to
je veliki i znaajan doprinos, ogroman za takvu manjinsku grupaciju.
Ovi podaci Ministarstva obrane su podsjetnik koliko su nacionalne
manjine dale doprinos nastanku ove zemlje, rekao je Tolnauer.
Naglasio je kako je jedino politika integracije nacionalnih manjina ispravna politika, a ne politika getoizacije i marginalizacije
ili politika podcjenjivanja. Parcijalna primjena zakona u zemlji
Europske unije, koja ima pravnu sigurnost kojom se jame prava
nacionalnim manjinama, danas u Republici Hrvatskoj dovodi u pitanje smisao onih koji su ivote dali u borbi protiv onih koji su inili
agresiju na Hrvatsku. Postavljanje dvojezinih i dvopismenih naziva
na institucije u bilo kojem gradu se mora gledati kao materijalna
manifestacija vrijednosti koje su graani Republike Hrvatske prigr-

lili i afirmirali kroz uspjenu provedbu procesa mirne reintegracije,

napretka ostvarenog na podruju ostvarivanja kulturne autonomije odgoja, obrazovanja i pisma na jeziku nacionalnih manjina. To
je manifestacija afirmacije ove zemlje. Mi smo protiv utnje o ovoj
situaciji, a drutvo uti. Ova pitanja se u dananje vrijeme stavljaju
u esti plan. Moramo se kloniti monologa. Monolog u principu ne
podnosi drugaijeg onog drugoga, jedino se dijalogom uspostavlja ravnopravnost. Stvaranje negativnih emocija poput marginalizacije, podcjenjivanja, mrnje i slino uvijek zavrava nasiljem.
Pripadnici nacionalnih manjina plaaju porez i imaju pravo biti zastupljeni u Hrvatskom saboru, to ak mnogi danas postavljaju pod
pitanje. Svi se trebamo aktivno ukljuiti, pogotovo u ovo vrijeme
krize u obranu i primjenu prava nacionalnih manjina u republici
Hrvatskoj, zakljuio je Aleksandar Tolnauer.
Problema ima, na njima treba raditi i o njima razgovarati jer
jedino se dijalogom postie napredak, sloili su se sudionici i sudionici rasprave o nacionalnim manjinama i ostvarivanju manjinskih
prava u uvjetima krize.
Vladimir Bilek, saborski zastupnik eke i slovake nacionalne
manjine, naglasio je kako je situacija oko nacionalnih manjina posljednjih nekoliko godina nazadovala, emu doprinosi i loa ekonomska situacija. Upozorio je i na val izbjeglica koji je pred vratima Republike Hrvatske.
Femi Suhonji iz Lipovljana, sloio se s izlaganjem Aleksandra
Tolnauera, predsjednika Savjeta za nacionalne manjine RH. Takoer je i on, poput zastupnika Bileka, upozorio na izbjegliki val, ali i
na negativan odnos zemalja poput Makedonije, Maarske, Slovake i eke prema izbjeglicama. Napomenuo je da su muslimani u
Hrvatskoj esto na meti zbog deavanja u Siriji i Iraku.
Saborski zastupnik Mladen Novak (HDZ) sloio se su kriza i neimatina plodno tlo za najnie porive. Naglasio je kako se o svim
problemima mora govoriti jer preuivanje moe samo poveat
probleme. Meutim, pritom da treba isticati i pozitivne primjere.
Mirko Knjiek, predsjednik eke besede opine Lipovljani, pohvalio je rad i suradnju opinskih vlasti s nacionalnim manjina u
Lipovljanima. Izrazio je svoje uenje i pitao o novom nainu bodovanja i raspodjele novca savezima i udrugama nacionalnih manjina
od strane Savjeta za nacionalne manjine RH.
Boro Rkman (SDSS), zamjenik upana Sisako-moslavake upanije, naveo je problematiku oko lana 22. Ustavnog zakona i izbornog zakonodavstva u njegovom posebnom dijelu koji regulira
materiju zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u odreenim tijelima. Predloio je da se otvori rasprava o mijenjanju nekih
lanaka Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. q
Ismet ISAKOVI

Branko Soanac, Aleksandar Tolnauer,

Josip Kraji i Vladimir Bilek

Okrugli stol Nacionalne manjine u demokratskim drutvima i

ostvarivanje manjinskih prava u uvjetima krize

30

PREPORODOV JOURNAL 177/178

INTERVJU

EMIR RAMI, DIREKTOR INSTITUTA ZA ISTRAIVANJE GENOCIDA KANADA (IGK)

Posvaan i razjedinjen bonjaki politiki establiment, sa podignutim zidovima izmeu bonjakih
politikih partija u kojima dominiraju lidari, u kojima vlada odsustvo nacionalne demokratske rasprave
ne moe biti politiki predstavnik rtve agresije i genocida. U vremenu negiranja genocida kao zadnje
faze genocida, u tekom vremenu bitisanja Bonjaka i BiH, rtva trai minimum zajednikih nacionalnih
interesa za maksimalnu akciju u cilju dolaska do istine i pravde. rtvi treba novi koncept bonjakog
politikog djelovanja u kome neemo samo uvati, ve i jaati sve tri komponente bonjakog bia, u
kome ne smije biti kompromisa o komponentama bonjakog bia, u kome ne smije biti kompromisa o
istini o agresiji i genocidu, u kome ne smije biti kompromisa o pravdi za rtve i, na kraju, u kome ne smije
biti kompromisa o potrebitosti to hitnije promjene daytonske strukture funkcionisanja drave.

Bonjaka rtva nema istinskog

politikog predstavnika
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Preivjele rtve genocida u Prijedoru svjedoe o
neunitivosti ideje Bosne i bosanskog duha i
pobjedi istine, pravde i razuma
Imate vrlo zanimljivu i radom ispunjenu biografiju: roeni ste
u Prijedoru, diplomirali ste politike nauke a zatim i magistrirali,
ratno izbjeglitvo vodi Vas u Njemaku, a zatim u Kanadu. Spadate u red najangairanijih intelektualaca u bonjakoj dijaspori.
Izmeu ostaloga, direktor ste Instituta za istraivanje genocida
Kanada i profesor na Univerzitetu u Hamiltonu, nekoliko godina
bile ste i predsjednik Kongresa Bonjaka Sjeverne Amerike Za poetak intervjua poimo od Prijedora i ratne 1992. godine. Mnogo
je vremena proteklo dok ira javnost nije saznala za ratna prijedorska dogaanja konclogore Keraterm, Trnopolje i Omarsku,
plahte na prozorima kua i bijele trake na rukama nesrba, 3.176
ubijenih Bonjaka i Hrvata, od toga 102 djece i 256 ena, pobijenu
bonjaku inteligenciju, zatim masovnu grobnicu Tomaica, majku
Havu Tatarevi iz Zecova kod Prijedora kojoj je ubijeno est sinova
i suprug Prijedorski inferno 1992. sigurno Vas je obiljeio za cijeli
ivot, zar ne? Koje slike nosite iz tadanjeg Prijedora?
Slike uasa u Prijedoru u kome je ljudski ivot ponien kao rijetko kad u historiji civilizacije vjeno su ostale u mome pamenju,
ali i trajno trasirale moj put borbe za istinu i pravdu. Taj moj put
borbe simbolino sam nazvao: Genocid u Prijedoru, Srebrenica
u kontinuitetu. Zaista ljudska i civilizacijska budunost mora biti prinuena da sebe odredi prema genocidu u Prijedoru. Opina
Prijedor zbog velikog broja ekonomski monih Bonjaka i Hrvata,
zbog velikog broja bonjakih i hrvatskih intelektualaca i zbog geografskog poloaja u srcu Bosanske krajine, koja je trebala biti jezgro
budue zapadne srpske drave, bila je velika smetnja velikosprskim
nacionalistikim planovima. Prijedor se naao na putu realizacije
ideje tzv. Velike Srbije.
Srpski politiki, vojni i policijski establiment je 29. aprila 1992.
godine nasilno preuzeo apsolutnu vlast u Prijedoru. Na taj nain opina Prijedor je i formalno pristupila Srpskoj Republici. Po itavom

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Prof. dr. sc. Emir Rami

gradu vojne jedinice su postavile kontrolne punktove. Ispred zgrade
opine postavljena su mitraljeska gnijezda. Na krovovima kuapostavljeni su snajperisti. Na svim zgradama postavljene su srpske zastave, tako da su ovim inom derogirani dravni simboli Republike
BiH. Radio Prijedor je itav dan emitovao Proglas o preuzimanju vlasti. Bonjacima i Hrvatima je zabranjen ulaz u preuzete institucije.
Cilj srpske vlasti bio je da uspostavi potpunu kontrolu nad podruijem opine, izvri razorauanje bonjakog i hrvatskog stanovnitva,
postavi kadrove SDS-a na rukovodee pozicije i otpone sa hapenjem, muenjem, ubijanjem, protjerivanjem bonjakog i hrvatskog
stanovnitva iz Prijedora. Prijedor je postao tadanji najvei koncentracioni logor smrti u svijetu u kome je bonjako i hrvatsko stanovnitvo bijelim trakama oznaeno za odstrijel.
Prijedor je vjerojatno neslavni svjetski rekorder svih vremena,
lokalna zajednica kakvu je teko pronai jer ima veliki broj dokazanih ratnih zloinaca po glavi stanovnika. Za Prijedor je vezano
38 pravosnano osuenih osoba za ratne zloine, trenutno etvo-

31

INTERVJU

Genocid u Prijedoru je bio usmjeren protiv osnovnih naela

humanizma, protiv prava i sloboda ovjeka, protiv meunarodnog humanitarnog prava. Genocid u Prijedoru je zapravo
vrhunac ovjeije nehumanosti prema ovjeku, civilizaciji.
Zbog izvrenog genocida opina Prijedor je prva u BiH po veliini zloina, po broju nestalih osoba, po broju masovnih grobnica, po broju koncentracionih logora smrti, po broju sudskih
predmeta na meunarodnim sudovima. Genocid u Prijedoru
je trajao kontinuirano od 1992. do 1995. godine. Zato govorimo o genocidu u Prijedoru? Zato to je u Prijedoru izvreno
svakodnevno organizovano, planirano, masovno, namjerno
ubijanje i nasilno protjerivanje Bonjaka i Hrvata. U Prijedoru
je izvreno unitenje tragova kulture, duhovnosti i vjerskih
obiljeja Bonjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvren masovni zloin namjernog i organizovanog muenja u ubijanja u koncentracionim logorima smrti. U Prijedoru je izvren masovni zloin
silovanja. U Prijedoru je izvren masovni zloin organizovanog
i namjernog ubijanja bonjake i hrvatske inteligencije.
rica ekaju pravosnanu presudu, a 19 je jo uvijek u postupku
prvostupanjskog dokazivanja. Mnogi smatraju da se na podruju
prijedorske opine dogodio genocid veih razmjera od srebrenikog genocida u srpnju 1995. godine? Jesu li u pravu?
Genocid u Prijedoru je istina o poniavanju ljudskog dostojanstva i nacionalnog identiteta bia Bonjaka i Hrvata, istina o unitavanju svega postojeeg to odraava bonjaki i hrvatski nacionalni
identitet, istina o getoizaciji Bonjaka i Hrvata u cilju stvaranja Velike Srbije, istina o pokuaju unitenja Bonjaka i Hrvata kao nacija
i prisvajanju teritorija gdje su ivjeli, podjeli njihovih imanja Srbima i
instaliranju drave svih Srba na tuoj teritoriji. Genocid u Prijedoru
je bio nain ostvarivanja ratnih ciljeva. Radi se o namjernim, planiranim, masovnim zloinima nad prijedorskim civilima i o planskom unitavanju svakog osnova njihovog kolektivnog ili individualnog ivota.
Osnovni razlog zvjerstva koga su poinili zloinci u Prijedoru lei u
kulturi antiislamstva, antibonjatva, antibosanstva.
Genocid u Prijedoru je sastavni dio agresije na Republiku BiH
kao udruenog zloinakog poduhvata zauzimanja bosansko-hercegovake teritorije i nasilnog, neustavnog preuzimanja vlasti u
optini od strane bosanskih Srba uz pomo i podrku jedinica Jugoslovenske narodne armije i paravojnih formacija iz Srbije. Ruenje
Prijedora, silovanje Prijedoranki, ubijanje Prijedorana, svakojaka
ponienja, paljevine, muenja i logori nisu bili samo plod razmiljanja plitikih barbarskih mozgova, ve i dio razraene osvajake strategije osvetnikog srpskog pamenja koje ima samo jedan ishod
ponavljanje zla. Dakle, u Prijedoru se dogodio genocid jer se nije
se radilo o pojedinanom incidentu, ve o masovnom zloinu irih
razmjera koji je imao za posljedicu masovnu povredu proklamiranih univerzalnih ljudskih prava i sloboda.
Genocid u Prijedoru je bio usmjeren protiv osnovnih naela humanizma, protiv prava i sloboda ovjeka, protiv meunarodnog humanitarnog prava. Genocid u Prijedoru je zapravo vrhunac ovjeije
nehumanosti prema ovjeku, civilizaciji. Zbog izvrenog genocida
opina Prijedor je prva u BiH po veliini zloina, po broju nestalih
osoba, po broju masovnih grobnica, po broju koncentracionih logora
smrti, po broju sudskih predmeta na meunarodnim sudovima. Genocid u Prijedoru je trajao kontinuirano od 1992. do 1995. godine.

32

Zato govorimo o genocidu u Prijedoru? Zato to je u Prijedoru

izvreno svakodnevno organizovano, planirano, masovno, namjerno ubijanje i nasilno protjerivanje Bonjaka i Hrvata. U Prijedoru je
izvreno unitenje tragova kulture, duhovnosti i vjerskih obiljeja
Bonjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvren masovni zloin namjernog
i organizovanog muenja u ubijanja u koncentracionim logorima
smrti. U Prijedoru je izvren masovni zloin silovanja. U Prijedoru
je izvren masovni zloin organizovanog i namjernog ubijanja bonjake i hrvatske inteligencije.

Patnjom je branjen Prijedor, danas se Prijedor brani

istinom o toj patnji, zapisom o patnji
Prije nekoliko godina Avdo Huseinovi je napravio dokumentarni film Prijedorska polja smrti. Nekoliko mjeseci kasnije gostovao je na tribini u Zagrebu gdje je izrekao brojne bolne istine, a
onda s neskrivenim ogorenjem zakljuio: Prijedor je jedna pria
o naoj gluposti, pria o naoj retardiranosti koja e se, naalost,
moda opet ponoviti, pria o tome koliko smo vjerovali buduim
zloincima. Prijedor je bio sinonim antifaizma u bivoj Jugoslaviji znamo priu o Kozari i dr. Mladenu Stojanoviu, nigdje na
podruje BiH Bonjaci nisu bili tako bliski sa komijama Srbima
kao na podruju Prijedora, nigdje toliko kumovskih veza, prijateljstava, mjeovitih brakova U Prijedoru su 3.176 ljudi pobili
iskljuivo kolski drugovi i radne kolege, nije bilo paravojnih bandi iz Srbije i Crne Gore. Koja je pouka prijedorskog zloina genocidnih dimenzija?
Masovna pogubljenja Bonjaka i Hrvata u Prijedoru, masovna muenja u koncentracionim logorima smrti, masovne grobnice, masovna
silovanja, masovna protjerivanja, masovna unitenja historijskih, kulturnih i vjerskih dobara su opomena ovjeku i civilizaciji, ali i meunarodnim sudovima, velikim silama i meunarodnim organizacijama
da je u Prijedoru izvren najvei zloin poslije Drugog svjetskog rata
u Evropi genocid. Preivjele rtve genocida u Prijedoru svjedoe o
neunitivosti ideje Bosne i bosanskog duha i pobjedi istine, pravde i
razuma. Genocid u Prijedoru je i podsjetnik na ono ta se moe dogoditi kada voe jednog naroda izgube dignitet i pokrenu narod u zloin.

PREPORODOV JOURNAL 177/178

INTERVJU
Preivjele rtve genocida u Prijedoru trebaju napraviti ispit savjesti i pitati se jesu li kao pojedinci uinili sve to su trebali? Rade
li danas ono to je za njihovo ope dobro ili se beznadno predaju
osjeajima rezignacije, te svojim postupcima nesvjesno i neeljeno
pomau onima koji nisu za vraanje Prijedora tamo gdje on istinski i pripada, ideji Bosne i bosanskom duhu. Prijedorani su kroz
povijest imali udjela u oblikovanju BiH. Pridonijeli su razvoju svoje
drave, sudjelujui u stvaranju nauke i kulture, ali, i kad je trebalo,
branei jedinstvenu, demokratsku BiH. Prijedorski Bonjaci i Hrvati
su svoj nacionalni identitet ouvali i uvrstili u agresiji i genocidu.
Sada se trebaju pripremiti za novu obranu vlastitoga identiteta u
novom zajednitvu prijatelja ideje Bosne i bosanskog duha. To je
ozbiljni izazov koji se mora pretoiti u neku vrstu kulturne promocije prijedorskog bia, u politiki, ekonomski i kulturni preporod, u
agresiji i genocidu osakaenog grada.
Preivjele rtve genocida u Prijedoru su pozvane da se odgovorno ukljue u kreiranje novog Prijedora, a time i nove BiH. Preivjele
rtve genocida imaju budunost zato to imaju svoju dravu, naciju, vjeru, kulturu, tradiciju i jezik, zato to vjeruju u pobjedu istine
i pravde i zato to imaju svoj grad. Sjeanje na prijedorski genocid
nije sjeanje koje pobuuje osvetu, ve je sjeanje na neunitivost
Prijedora, Prijedorana i ideje Bosne i bosanskog duha, olienih u
susretitu mudrosti Istoka i razuma Zapada, to je bosansko-hercegovki odgovor i doprinos svjetskoj pobjedi mira i slobode, unutar
kojeg kao takovog je jedino mogue prihvatati, potovati, priznavati i tolerisati drugo i drugaije na osnovama dijaloga razliitih vjera,
kultura i civilizacija.
Jesu li Prijedorani zaboravili genocid i faizam koji su se desili
u njihovom gradu? Jesu li spremni opet, zarad osobnih trivijalnih ivotnih interesa, okrenuti lea istini i pravdi, a glavu pognuti lanoj
historiji, nepravdi i zaboravu, to ih uporno u daytonskoj nedravi
BiH hoe jo uvijek nametnuti oni koji su unitavali srce i duu Prijedora? Genocid protiv Prijedorana traje u kontinuitetu. Patnjom
je branjen Prijedor, danas se Prijedor brani istinom o toj patnji, zapisom o patnji. Zato Prijedorani moraju jo uvijek podnositi pogled pun mrnje i podsmijeha od strane zloinaca koji se slobodno
kreu gradom? Preivjele rtve genocida u Prijedoru su obavezne
svjedoiti istinu, zbog vlastite budunosti, budunosti njihove djece, budunosti njihovog grada i budunosti BiH.
Kako komentirate ponaanje prijedorskog gradonaelnika
Mirka Pavia kada je u pitanju njegov odnos prema ratnim dogaanjima u Prijedoru i obiljeavanju mjesta stradanja?
Danas se kontinuitet faistike ideje u Prijedoru ogleda u masovnom krenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i
povratnika, preivjelih rtava i svjedoka genocida. Frustrirane opinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadanjih
faistikih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prole na
hiljade Bonjaka i Hrvata, te pruile ruku pomirenja i pokajanja.
Marko Pavi je javno zabranio obiljeavanja godinjica od poetka zloina agresije i genocida zbog koritenja rijei genocid,
te naloio prijedorskoj policiji da podnese krivine prijave protiv
organizatora. To je nastavak genocida u Prijedoru drugim sredstvima. Tako on ve due vremena sustavno terorizira prijedorske Bonjake i Hrvate, koji su i dalje ponieni graani drugog reda. Marko
Pavi javno poniava organizacije koje okupljaju rtve i svjedoke
genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano iri strah meu
porodicama ubijenih i nestalih Prijedorana. Istovremeno se Prijedorom slobodno etaju ratni zloinci zauzimajui pozicije u lokalnoj
vlasti. Marko Pavi dozvoljava skupove faistikih grupa protiv kojih su se Prijedorani i svi antifaisti borili u Drugom svjetskom ra-

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

tu, a rtvama zabranjuje pravo na sjeanje, istinu i pravdu. Marko

Pavi ignorie zahtjeve predstavnika meunarodne zajednice koji
su mu jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora biti
dokuena, da se zloinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da
se stradanja svih prijedorskih rtava moraju obiljeiti jednako, bez
obzira na njihovu etniku pripadnost.
Ovi i mnogi drugi Pavievi ataci na osnovna ljudska prava i
slobode rue ugled Prijedora i BiH, napadaju na osnovne temelje
savremene demokratije i posebno teko kre temeljne odrednice
meunarodnog prava. Niko nema pravo da rtvama genocida zabranjuje sjeanje na zloin. Marko Pavi je u miru nastavio ono to
su ratni zloinci zapoeli u agresiji. On je lani demokrata koji ne
uvaava i ne potuje rtve. Pavi je izraz velikosrpske licemjerne i
ekspanzionistike politike prema BiH.

U Prijedoru je izdan ljudski rod i ta izdaja jo traje

S druge strane, jedna od najveih metalurkih kompanija na
svijetu, indijski Mittal Steel, danas ArcelorMittal, ne dozvoljava
istraivanja u oknima Rudnika Omarska i Ljubija koja sigurno kriju posmrtne ostatke mnogih ubijenih Bonjaka i Hrvata. Kako se
izboriti za pravo na dostojan pijetet rtvama i istinitu interpretaciju povijesnih injenica?
Djelovanje kompanije ArcelorMittal u vezi sa koncentracionim
logorom Omarska je neprihvatljivo i potpuno nemoralno. Omarska
je jedan od najozloglaenijih koncentracionih logora na evropskom
tlu od Drugog svjetskog rata, u kojem su se, tokom nekoliko mjeseci u ljeto 1992. godine, desila monstruozna smaknua, fizika, psiholoka i seksualna muenja i masovna ubistva. Vie od 700 mjetana prijedorske opine nesrpske nacionalnosti ubijeno upravo u
tom logoru. ArcelorMittal je dao usmenu saglasnost da e Bijela
kua u Omarskoj, koja je koritena kao objekat za muenje i u kojoj
su mnogi logorai izgubili ivote, ostati netaknuta i nepromijenjena, te da e pristup, odnosno ulazak u bivi logor, biti dozvoljen u
svako doba. Meutim, unutranjost Bijele kue je prekreena i na
taj nain su dokazi o poinjenim ratnim zloinima pokriveni i prikriveni. Obeanje o slobodnom pristupu je naknadno promijenjeno u
kojem je reeno da e ulazak biti dozvoljen samo tokom dva dana
komemoracije, 24. maja i 6. augusta, dok e posjete drugim danima biti doputene na blagovremeno podnesen zahtjev.
U Omarskoj ne postoji nita da nagovijesti injenicu da se koristila kao logor, a kamoli da je izgraen Memorijalni centar. Umjesto toga, posljednjih godina aktivisti redovno nailaze na sabotae i
zabrane komemoracija u Omarskoj, kako od strane ArcelorMittala,
tako i od strane lokalnih organa vlasti. Prijedorske vlasti svojim djelima, provokacijama i negiranjem genocida poinjenog u Prijedoru
jasno pristaju uz nacionalistiku ideologiju iz 1992. godine koja je
odgovorna za nezamislive horore poput Omarske, prvenstveno sa
svojim voama kao to su Radovan Karadi i Ratko Mladi, kojima
se trenutno u Haagu sudi po optubama za genocid. Sramno je to
ArcelorMittal, kao jedna od najveih multinacionalnih kompanija,
dozvoljava da joj se ime povlai po nastavljenom genocidu u Prijedoru u kojem je uskraivanje pristupa logorskom prostoru posljednja faza istog.
Institut za istraivanje genocida IGK e nastaviti svoju aktivnost
kako u pogledu upoznavanja svijetske javnosti sa sramnom ulogom
Marka Pavia, tako i sa sramnom ulogom ArcelorMittala. Nastaviemo sa mobilizacijom prijatelja istine i pravde u svijetu protiv
svih onih koji svojim radom nastavljaju genocid u Prijedoru drugim

33

INTERVJU
sredstvima. Stalno upozoravajui svijet na razmjere i posljedice genocida u Prijedoru, IGK nastavlja meunarodnu kampanju da se
rtvama genocida u Prijedoru omogui dostojanstveno sjeanje i
obiljeavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen obiljeja, kao
opomene na strahote genocida u Prijedoru koje se ne bi trebale nikad ponoviti. U saradnji sa amerikim i kanadskim organizacijama
za zatitu ljudskih prava i sloboda, putem naeg Internacionalnog
ekspertnog tima, radimo da rtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obiljee kao spomen-stratita Bonjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31. maj postane trajno
datumsko obiljeje prijedorskih bijelih traka, kao izraza najrigidnijeg faistikog apartheida.
IGK stalno podsjea svjetsku javnost da se genocid u Prijedoru
mora okarakterisati kao krajnje neovjena radnja, injena u reiji
parainstitucionalnog reima u namjeri potinjavanja, dehumaniziranja i stvaranja nepodnoljivih uslova za ivot, kako bi se to bre
i to okrutnije izvrilo etniko ienje bonjakog i hrvatskog etnikog elementa.
Kako komentirate odluku Sudskog vijea Hakog tribunala
koje je odbilo zahtjev Tuilatva za ponovno otvaranje dokaznog
postupka protiv Radovana Karadia, kako bi uvrstili dokaze o
masovnoj grobnici Tomaica, najveoj grobnici u Europi nakon
Drugog svjetskog rata? Zar Tomaica nije jedan od krucijalnih dokaz za agresorsko genocidne namjere Radovana Karadia i njegovih pomagaa u projektu stvaranja tzv. Velike Srbije?
Tomaica je mjesto najveeg zla, patnje, boli. Istina o genocidu
u Prijedoru je konano otila u svijet. Tomaica je postala sinonim
za genocid na Bonjacima i Hrvatima u Prijedoru. Tomaica, kao
primarna masovna grobnica, i Jakarina Kosa, kao sekundarna masovna grobnica, svjedoe o genocidu u Prijedoru. Unaprijed pripremljena kao mjesto za zakopavanje i prikrivanje posmrtnih ostataka
rtava, paljivo odabran lokalitet grobnice, velik broj angairanih
resursa nedvojbeno ukazuje da su pripadnici srpskih politikih, vojnih i policijskih snaga u opini Prijedor bili ukljueni u planiranje,
organizovanje, izvrenje i prikrivanje genocida u Prijedoru. Tomaica je opomena svim prijateljima istine i pravde u svijetu na namjeru srpskih vlasti opine Prijedor da Bonjaci i Hrvati nestanu sa
ovog prostora.
Strana je tvrdnja negatora genocida, gradonaelnika Marka
Pavia, da su ljudi sahranjeni na Tomaici. Kakva je to sahrana na
silu ubijenih vie od 800 Bonjaka i Hrvata kada ubijene bacaju na
gomile i zatrpavaju mainama, kada se tijela rtava komadaju mainama!? Zato su prijedorski zloinci utali 21 godinu o Tomaici? Zar Marko Pavi nije sluao vapaj preivjelih rtava u traenju
svojih najmiliji? Ova izjava Marka Pavia samo potvruje njegov
rad na poricanju genocida kao zadnje faze genocida. Ali zato mi u
IGK-u, upotrebom nauke i naunih istraivanja, svjedoimo da je
u Prijedoru izvren genocid. U Prijedoru je izdan ljudski rod i ta
izdaja jo traje. Tomaica je danas slika te izdaje koja bezuspjeno
pokuava sakriti genocid. IGK e nastaviti traiti pravdu za rtve
genocida u Prijedoru. Neemo na miru ostaviti zloince, dok god
grijeh za zloine ne otplate.

Srebreniki genocid e zauvijek progoniti ovjeka,

civilizaciju, meunarodnu zajednicu i posebno UN
Ove godine obiljeena je 20. obljetnica genocida u Srebrenici.
Mnotvo se pitanja namee oko srebrenikog genocida, naprosto je nevjerojatno da se takvo neto moglo dogoditi na podruju
koje je bilo pod zatitom Ujedinjenih naroda. Dakle, pod vojnom

34

i politikom zatitom cijelog svijeta. Ubrzo nakon srebrenikog

genocida dolazi do etnikog ienja epe, a zatim i do mirovnih
pregovora u Daytonu. Da li se radilo o dogovoru velikih sila i monika, s time da je Srebrenica, ipak izmakla kontroli?
20 godina od genocida nad Bonjacima Srebrenice, sigurne zone UN-a, ostaje trajno svjedoenje o sumraku civilizacije na kraju
20. stoljea. Genocid u Srebrenici je pokazao injenicu da genocidi
proizlaze iz dugog procesa koji je prepoznatljiv po svom obrascu svrsishodnih djelovanja koja su zajednika za svaki genocid: od politike
doktrine i poruke koja kreira jasnu razliku izmeu njih i nas, sve do
izvravanja genocida. Genocid u Srebrenici je pokazao da genocid
nije zloin pojedinaca. Samo najvie dravne vlasti mogu efikasno
instrumentalizirati mrnju kroz orkestriranu kampanju prije injenja
genocida, a zatim dati izvriocima sredstva i organizaciju kako bi se
mrnja prevela u djelovanje i da bi se sproveo genocidni proces u
detalje, dok vostvo, u stvari, donosi vrlo uopene odluke.
Genocid u Srebrenici je pokazao da meunarodna politika volja, koja je nuna za zaustavljanje genocida, nije sistematina i zavisi od razliitih faktora koji nisu univerzalni nego pripadaju razliitim
partikularnim dravnim interesima.
Na kraju, genocid u Srebrenici je pokazao da je genocid povezan sa poricanjem. Za preveniranje genocida od ponavljanja potrebno je hitno uspostaviti zonu zabrane poricanja. Ovakvo bi se
djelovanje moglo postii jedino uz utvrivanje injenica, priznavajui zloine i patnju rtava i identificirajui korijene koji dovode
do genocida kako bi se oponiralo argumentu samo uzrok koji se
uvijek koristi da bi se opravdao genocid, argument koji generira
nove cikluse nasilja pothranjujui pozive na ponavljanje ili na osvetu meu rtvama.
Kazna za zloince i pravda za rtve za genocid u Srebrenici je
trajan zadatak i obaveza, kako se tako to vie nikada i nigdje ne bi
ponovilo. I ono to je najvanije, genocid u Srebrenici je dobio planetarnu pravnu potvrdu koja je iskazana kroz pravosnane presude
izreene u oba meunarodna suda i planetarnu politiku potvrdu,
izraenu kroz usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u vie
od 20 dravnih parlamenta.
Ujedinjene nacije nisu eljele, niti su pruile podrku u odbrani
svoje teritorije sigurne zone Ujedinjenih nacija. Ujedinjene nacije
nisu eljele, niti su pruile zranu podrku u odbrani svojeteritorije,
sigurne zone Ujedinjenih nacija, niti u zatiti i spaavanju civila i civilnog stanovnitva na toj teritoriji, za to snose punu odgovornost,
jer nisu zaustavile ostvarivanje osvajakihsrpskih ciljeva ni sprijeile zloin genocida, postupajui suprotno Povelji Ujedinjenih nacija
i Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida.
Polazei od bitnih stanovita politikog i vojnog rukovodstva
Ujedinjenih nacija, te Sekretarijata Ujedinjenih nacija, o ulozi
UNPROFOR-a u zatiti sigurnih zona Ujedinjenih nacija u Republici
Bosni i Hercegovini, Ghali Akashi i Janvier Smith bitno su reducirali mandat UNPROFOR-a i njegovu ulogu i zadatke u Republici BiH,
posebno o upotrebi zranih snaga u zatiti sigurnih zona Ujedinjenih nacija teritorije i civilnog stanovnitva na toj teritoriji. Sveli
su ga iskljuivo na vlastitu samoodbranu, tj. samoodbranu UNPROFOR-a, samo radi ouvanja mira i omoguavanja nastavka tzv. mirovnih pregovora. To je bio oigledan i tipian primjer zavjere u
odgovornom sprovoenju rezolucija Ujedinjenih nacija i rtvovanja
sigurnih zona UN-a, odnosno rtvovanja civilnog stanovnitva u njima, to je omoguilo najneposrednije, mirne i sigurne pripreme,
organizovanje i izvrenje genocida u sigurnim zonama Ujedinjenih
nacija. Istovremeno, to je u direktnoj konfrontaciji i protivrjenosti sa temeljnim odredbama dokumenata meunarodnog prava,

PREPORODOV JOURNAL 177/178

INTERVJU
posebno Konvencije o spreavanju i kanjavanju zloina genocida
(1948.) i enevskim konvencijama (1949.) i Dodatnim protokolima
(1977.).
U aparatu Ujedinjenih nacija nije bilo politike i druge volje
da se zaustavi srpski agresor i sprijei genocid, pri emu posebno nije bilo politike volje da se upotrijebi odluna zrana sila u
odbrani sigurne zone Ujedinjenih nacija i zatiti civila i civilnog
stanovnitva.
Entitet Republika Srpska nije nastao kao rezultata vojne pobjede antibosanskih snaga, nego je dogovoren nakon njihovog vojnog
poraza neposredno pred Banja Lukom. Ovdje je presudila meunarodna zajednica. Kada god neko kae da je normaliziranje bosansko-hercegovakog drutvenog i dravnog poretka mogue samo
preko dva entiteta, pozivajui se pri tome na Daytonski sporazum,
time potvruje svoje destruktivno gledanje na bosansko-hercegovaku cjelovitost. Ako meunarodna zajednica ikada bude pokazala, a morat e pokazati, interes i za istinu o svojoj ulozi i istinu i
tome to je ona donijela narodu BiH, tada nee biti mogue mimoii ni osudu uasnog nemorala i cinizma politike iji su protagonisti
bili Francois Mitterand, John Major, Butros Butros Ghali i njihovi
suradnici i nasljednici, sve do kraja agresije i genocida.

UN bili zadueni za uvanje mira u tzv. zatienoj zoni Srebrenica.

Holandski bataljon je bio dio UN-a i nita nije uinio da bi spasio
rtve genocida.
IGK trai od holandskog suda pravinu presudu na tragu pravde
i istine za rtve, a ne politike, traimo pravni presedan koji e kao
zadnji pravni lijek spasiti ast mirovnih snaga i mirovnih operacija.
Jer Holandija je odgovorna za zloin genocida koji su poinile srpske vojne i policijske snage, koje su presudom Internacionalnog suda pravde osuene za genocid u Srebrenici. Vojnici koji su zadueni
za mir doputaju genocid. Ako se to sudski sankcionie, onda se
alje snana poruka buduim mirovnim snagama da e odgovarati
u sluaju pasivnog odnosa prema agresivno genocidnim kriteljima
mira, bezbjednosti, ljudskog ivota i dostojanstva. Odgovornost
Holandije lei istovremeno i na UN-u, posebno kada se radi o samom padu zatiene zone. IGK trai od UN-a i drugih odgovornih
da formiraju fond iz kojeg bi se isplaivale odtete rtvama genocida u Srebrenici.

U prolom broju Preporodovog Journala objavili smo intervju s Hasanom Nuhanoviem, preivjelim svjedokom srebrenikog genocida, prevoditeljom u Nizozemskom bataljunu UNPROFOR-a u Potoarima, koji se ve 10-ak godina bori za istinu na
sudovima u Nizozemskoj. Da li e ikada pravda biti zadovoljena,
hoe li Nizozemska ili netko od kljunih naredbodavaca biti kanjeni za genocid u Srebrenici?
Meunarodna zajednica, posebno svjetske sile, nisu adekvatno
odgovorili na agresiju na suverenu, nezavisnu i meunarodno priznatu dravu Republiku BiH. Zato e srebreniki genocid zauvijek
progoniti ovjeka, civilizaciju, meunarodnu zajednicu i posebno
UN. IGK podrava tubu 8.000 preivjelih i predstavnika rtava genocida u Srebrenici 1995. godine protiv drave Holandije, iji vojnici su u vrijeme zloina nad Bonjacima u okviru mirovnih snaga

Kako se odnositi prema kulturi pamenja i sjeanja? Prole

godine pozvali ste europsku i svjetsku akademsku, kulturnu i politiku javnost da konano pone na novi nain promiljati o genocidu u Srebrenici. O kakvom konceptu se radi?
Srpski velikodravni, nacionalistiki projekt je jo stvarnost. Iako je vojno poraen u Drugom svjetskom ratu, kada je predstavljao
politiki program etnikog pokreta Drae Mihajlovia i izbjeglike vlade u Londonu i uporno podravan od strane saveznika, taj
projekt je obnovljen 80-ih godina 20. stoljea. Istog stoljea 90-ih
godina on je eskalirao sa dva meusobno povezana elementa: prvi
je osvajanje tuih teritorija, ukljuujui i osvajanje BiH agresijiom,
drugi element jeste istrijebljenje naroda, genocidom nad Bonjacima. Imajui to u vidu IGK je pozvao bosansko-hercegovaku, evropsku i svjetsku akademsku, kulturnu i politiku javnost da konano

Borba za BiH danas se vodi kroz potivanje vladavine

zakona i priznavanje vanosti internacionalnog prava

U Omarskoj ne postoji nita da nagovijesti injenicu da se koristila kao logor, a kamoli da je izgraen Memorijalni centar. Umjesto toga, posljednjih godina aktivisti redovno nailaze na sabotae i zabrane komemoracija u Omarskoj, kako od strane ArcelorMittala, tako i od strane lokalnih organa vlasti. Prijedorske vlasti svojim
djelima, provokacijama i negiranjem genocida
poinjenog u Prijedoru jasno pristaju uz nacionalistiku ideologiju iz 1992. godine koja je odgovorna za nezamislive horore poput Omarske,
prvenstveno sa svojim voama kao to su Radovan Karadi i Ratko Mladi, kojima se trenutno
u Haagu sudi po optubama za genocid. Sramno
je to ArcelorMittal, kao jedna od najveih multinacionalnih kompanija, dozvoljava da joj se
ime povlai po nastavljenom genocidu u Prijedoru u kojem je uskraivanje pristupa logorskom prostoru posljednja faza istog.
SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

35

INTERVJU
pone misliti genocid u Srebrenici. Novo promiljanje genocida u
Srebrenici se treba zasnivati na nekoliko bitnih stvari
Prvo, genocid u Srebrenici se ne moe svesti na jednu denazu
godinje i kurtoazni govor sauea politiara. Time se iskrivljuje,
prikriva genocid koji u nedostatku novog promiljanja moe podstaknuti nove velikosrpske nasrtaje na BiH. Drugo, genocid u Srebrenici treba posmatrati na evropskom i svjetskom nivou, u okviru
internacionalnog prava, Povelje UN-a, Evropske unije. Tree, na
meunarodnim skupovima se pominje Srebrenica, ali se ne vee za
BiH. Tako se stie dojam da je Srebrenica neko neodreeno mjesto izvan bosanskohercegovakog prostora. etvrto, kompleksnost
problema genocida zahtijeva da se na vie razina govori i djeluje,
a jedna od njih je estetiko-umjetnika i poetika. Peto, mislei o
genocidu u Srebrenici, mi mislimo daytonski projekt kao projekt
koji direktno dovodi u pitanje dravu BiH i podmeeantibosanski
Ustav, tj. Anex IV. Mislei o genocidu u Srebrenici, dakle, mislimo
o dravi i drutvu u BiH. Bonjaci ne poklanjaju neophodnu panju
velikosrpskom programu etnikog ienja i genocida koji traje dva
stoljea. Entitet Republika Srpska je rezultat tog programa. Peto,
misliti genocid u Srebrenici znai i traiti odgovor na pitanje da li je
genocid legalno sredstvo u ostvarivanju politikih i kulturnih ciljeva? Daytonski mirovni sporazum pokazuje da on to jest. Isto tako,
pred nam je pitanje da li je Presuda Internacionalnog suda pravde
dovoljna da se ostvari pravo rtava i dostigne pravda? Da li je mogue da djelo genocida i dalje postoji na tlu drave BiH? Donoenje
nunih ustavnih promjena u BiH nije mogue uz ouvanje tekovina
genocida koji je u njoj izvren. Zloinom genocida stvoren je entitet
Republika Srpska na tlu drave BiH i treba zahtijevati da se to djelo i
njegovi izvrioci sankcioniraju pred internacionalnim institucijama
prava. esto, misliti genocid u Srebrenici podrazumjeva usvojanje
Rezolucije o osudi genocida u Srebrenici i proglaenje 11. jula Danom sjeanja na rtve genocida u Srebrenici. IGK putem svoga Internacionalnog ekspertnog tima e pojaati napore i traiti pritisak
meunarodnih faktora na pojedine lanove Parlamentarne skuptine BiH u smislu da promjene svoje razmiljanje i stavove kako bi
se rezolucija usvojila. To je prije svega ljudska obaveza i potovanje
prema rtvama i svjedocima genocida u Srebrenici i BiH. I sedmo,
misliti genocid u Srebrenici podrazumijeva razvijati sistem obrazovanja koji e uiti generacije da je na RBiH izvrena agresija, a nad
njenim graanima genocid. Danas su u svijesti bosansko-hercegovakog ovjeka pojmovi agresija i genocid na putu da nestanu.
Prof. dr. Senadin Lavi u svojem izlaganju na sesiji Kruga 99
izjavio je sljedee: Srebrenica je zavrni in stravinog projekta
fizikog istrebljenja bonjakog naroda i unitenja Bosne kao povijesne, geografske, kulturne, ekonomske, obiajne i, to je najvanije, politiko-pravne injenice. Strava zloina genocida u Srebrenici nastavlja se, naalost, i 20 godina poslije u monstruoznim
projektima negiranja i politikantskog manipuliranja poinjenim
zloinom. Kako obraniti istinu o Srebrenici 1995. od negatora genocida? Jesu li Bonjaci dovoljno svjesni vanosti pravomonih
presuda meunarodnih sudova o srebrenikom genocidu?
Entitet Republika Srpska treba vezati s presudom Meunarodnog suda pravde u Haagu iz feburara 2007. godine, kojom je sudski potvreno da su vojne i policijske institucije entiteta poinile
genocid. Tom presudom delegitimiran je entitet Republika Srpska
to je genocidna tvorevina, a legitimirano pravo rtava i svjedoka
agresije i genocida na istinu i pravdu. Meutim, neznanje, neodgovornost i nesposobnost pojedinaca i institucija predstavljaju osnovicu potkopavanja herojske odbrane Republike BiH i poniavanja
rtava. Time se pomae da agresija na Republiku BiH retroaktivno

36

postane graanski rat u kojem su svi ubijali i u kojem su svi

jednako krivi. Zna se ko je izvrio zloin genocida u Srebrenici, a
znamo li odgovornost mnogobrojnih meunarodnih i unutranjih
politiara koji Presudu Internacionalnog suda pravde pretvaraju u
mrtvo slovo na papiru!? Presuda treba da slui za traenje i potovanje prava, za ostvarivanjepravde za rtve, za utemeljenje istine
o zloinu.
Institucije entiteta Republika Srpska, vojska i policija, prema
presudi Internacionalnog suda pravde u Haagu poinile su genocid
nad Bonjacima. Bosansko-hercegovake institucije moraju ispotovati ovu Presudu, jer je ona nadreena svim pravno-politikim
i paradravnim formama djelovanja. Borba za BiH danas se vodi
kroz potivanje vladavine zakona i priznavanje vanosti internacionalnog prava kojim se lanica UN-a mora zatititi od barbarstva,
agresije i velikosrpskog projekta koji proizilazi iz ekspanzionistikointegralistikog nacionalizma. U entitetu Republika Srpska ouvanje rezultata genocida postavljeno je kao glavni politiki i kulturni
cilj svih Vlada poslije Daytona. To im je omoguio upravo Daytonski mirovni sporazum. Od 1995. do 2014. BiH je postala zatoenik
entitetskog iredentistikog i protivdravnog djelovanja. Oni koji ne
shvataju da je genocidna tvorevina Republika Srpska etniki antibosanski projekt trebaju odstupiti iz struktura vlasti. Tu se ne radi
o naivnosti i neznanju rije je o nedoraslosti i krajnjoj neodgovornosti. Tako se entitet Republika Srpska pokazuje kao rezultat i kao
uvarostvarenog genocidnog zlodjela kojim se priprema stvaranje
srpske drave na tlu drave BiH. To vodi ka novim ratovima.

rtva je jo jednom izigrana i ak natjerana da se

izvinjava negatoru genocida
Ovogodinju komemoraciju u Potoarima, svetoj bosanskoj
zemlji, obiljeio je atentat na srbijanskog premijera Aleksandra
Vuia. Da li mu je uope trebalo dozvoliti dolazak u Memorijalni
centar Srebrenica Potoari, naroito ako se uzmu u obzir njegovi politiki stavovi i rijei izreene tokom rata od 1992.-1995.?
Tko je u svemu tome zakazao i to se, po Vaem miljenju, njegovim dolaskom eljelo postii?
Onaj ko direktno kreira i uestvuje u agresiji na RBiH i genocida protiv Bonjaka, onaj ko negira historijske, pravne i politike
injenice o genocidu u Srebrenici, onaj ko kreira i uestvuje u anticivilizacijskom lobiranju da Rusija uloi sramni veto u Savjetu bezbjednosti UN-a da se ne usvoji Rezolucija o genocidu u Srebrenici,
onaj ko je sramno pozvan u Potoare, bonjako stratite opomene
ovjeku i civilizaciji, onaj ko se nije ni naklonio rtvama, ve polaui cvijee na spomenik srebrenikim rtvama skupljao politike poene, taj koji se ne moe svrstati u prijatelje istine i pravde nije trebao biti pozvan od strane politikog predstavnika rtve. rtva je jo
jednom izigrana i ak natjerana da se izvinjava negatoru genocida.
Vui i srpska politika odlino su poentirali na navodnom
atentatu, taj dogaaj skoro da je zasjenio sve ostale segmente
obiljeavanja 20. obljetnice genocida pod zastavom UN-a i denazi 135 ubijenih Bonjaka, zar ne?
Ratnohukaka kampanja koja je orkestrirana iz Vuievog
kabineta preko medija koje kontrolie reim u Srbiji, poela je sa
priom oko Nasera Oria, nastavljena je sa kreiranjem nacionalne histerije u vezi sa incidentom na denazi u Potoarima, a sada
se kontrolisani haos treba smiriti, te izgleda da Vui oekuje da
mu se neko jo i zahvali to je smirio doivljaj pobjenjelog Mileta, voe propalog politikog projekta SNSD-a. Politiki predstavnici
rtava se moraju oduprijeti mijeanju Vuia u unutranja pitanja

PREPORODOV JOURNAL 177/178

INTERVJU
bosansko-hercegovake zemlje, na osnovu kojih gradi lini profil i
promovira se kao lider i pomiritelj sukobljenih strana u BiH. Vui
nije donosilac stabilnosti, ve neko ko kreira krize, pa budui da
ih je kreirao, dalje kontrolie i navodno rjeava. Po istom principu
na kojem je preoteo denazu u Potoarima u vlastite propagandne
svrhe, danas se promovie kao neko ko smiruje nakane Milorada
Dodika u vezi sa referendumom. Milorad Dodik i Aleksandar Vui
su uinili taocima cijelu BiH. To je jo jedan u nizu dokaza da bonjaka rtva nema istinskog politikog predstavnika. Ukoliko politiki predstavnik rtve ima jo imalo morala trebao bi odbiti svaki
ciniki poziv negatora genocida da mu doe.
Kako komentirate Vuievu inicijativu za uspostavom i zajednikim obiljeavanjem Dana sjeanja na sve rtve? Da li su Srbija i srpski narod doivjeli katarzu ili se radi o novoj podvali iz kuhinje Srpske akademije nauka i umjetnosti?
Bez iskrenog izvinjenja i pokajanja nema zajednikog datuma
sjeanja na sve rtve. Dok se ne utvrdi tana terminologija zla nad
Bonjacima i BiH agresija i genocid, ne moe biti razgovora o zajednikom obiljeavanju stradanja svih rtava i zajednikoj budunosti i egzistenciji. Utvrivanje zajednikog datuma sjeanja na sve
rtve sukoba na prostoru bive Jugoslavije je licemjerni atentat na
istinu i pravdu od onih koji su gradili ideoloku platformu i izvravali agresiju i genocid u BiH. Stvarna istina o agresiji na Republiku BiH
i genocidu nad Bonjacima ivi u djelima analitiki ozbiljnih istraivaa, koji se slue logikom i jezikom historijskih injenica, ustaju
protiv zla i staju na stranu rtve i njenog prava na povijesnu i ljudsku pravdu. Naalost, ta povijesna istina jo je daleko od politike i
politikih predstavnika.

Neemo valjda dopustiti da nam brane isticanje

zastave pod kojom je Republika BiH primljena u UN!?
Svojevrstan uvod u pokuaj minimiziranja srebrenikog genocida, stvaranja drugaijeg ozraja i zamjene teza bio je sluaj
Zvornik i Dodikov rat protiv terorizma. Naprosto nismo mogli
vjerovati kako su bonjaki politiari kapitulirali pred velikosrpskom propagandom i politikom, koliko su bili nespremni odgovoriti na poniavajui teror nad Bonjacima povratnicima u genocidnu tvorevinu zvanu Republika Srpska, u okviru policijske akcije
Ruben. Da li smjelo dozvoliti da se obiljeava Dan alosti na teritoriju cijele BiH za policajcom koji je sudjelovao u srebrenikom
genocidu? U emu je problem sa elnim bonjakim politiarima?
Preivjele rtve i prijatelji istine i pravde znaju ko su agresori,
planeri i izvrioci genocida od kojih mnogi nisu ni odgovarali za
poinjene zloine, koji ne priznaju sudske odluke i ne prihvaaju
odgovornost za uinjeno, ali zato trae da se prihvati njihova navodno pruena ruka kao ista i to od rtava. Na tu navodno pruenu ruku nasjedaju politiki predstavnici rtava, ali i neki navodni
prijatelji istine i pravde u svijetu. Bez istine o agresiji i genocidu u
BiH i bez pravde za rtve tih zloina i to ne samo meu sudijama
i istraivaima, ve i posebno meu politiarima kao izabranim
narodnim predstavnicima, nema vanijeg iskoraka ka boljoj budunosti. Bez iskrenog izvinjenja i pokajanja za poinjeni genocid nad Bonjacima nema dugoronih rjeenja, kao ni zajednikih
datuma na spomen rtvama. Ukoliko politiki predstavnik rtve
ima imalo humanosti prema rtvi trebao bi usloviti sastajanje sa
negatorom genocida sve dok isti prizna genocid i prestane sa negiranjem genocida.

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Kako komentirati injenicu da se u RS-u vre hapenja zbog isticanja dravne zastave meunarodno priznate i nezavisne Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, koja je bila legitimna i legalna
dravna zastava sve do poetka februara 1998. godine, dakle dvije
i pol godina nakon okonanja rata? to nam to govori?
Hapenja zbog isticanja dravne zastave meunarodno priznate
i nezavisne Republike BiH s ljiljanima u genocidnoj tvorevini je jo jedan u nizu znakova kontinuiranog derogiranja drave BiH, znak da se
genocid nastavio drugim sredstvima, ali i znak pasivnosti politikog
predstavnika rtve. Neemo valjda ponovo dopustiti da neko drugi
odreuje ime bonjakog naroda, ime zemlje Bosne i Hercegovine,
ime bosanskog jezika ili broj Bonjaka izvan utvrenog popisanog
stanja!? Neemo valjda dopustiti da nam brane isticanje zastave pod
kojom je Republika BiH primljena u UN!? Dopustili smo da se Zakon
o prebivalitu izglasa, zakon koji e bez sumnje negativno utjecati na
ostvarivanje prava glasa izbjeglih i raseljenih osoba, ali i svih graana
generalno na lokalnim izborima 2016. godine.

MacKenzie treba da se stidi, treba da odgovara

poinio je zloin nad enom, majkom ivota
Mnogi zloini poinjeni nad bonjakim narodom tokom rata
jednostavno su zaboravljeni. Najmonstruozniji zloin uenjen je
zapravo nad bonjakim enama. Prema podacima UN-a u ratnom periodu silovano je izmeu 30.000 i 40.000 ena. U knjizi
Molila sam ih da me ubiju Zloin nad enom Bosne i Hercegovine, u izdanju Centra za istraivanje i dokumentaciju Saveza
logoraa BiH, iz jula 1999. godine, dokumentirano da su meu silovateljima bili i zapovjednici UNPROFOR-a, mirovnih snaga UNa. Opisi neasnih radnji asnika, glavnokomandujuih u meunarodnim mirovnim snagama, engleskog generala sir Michaela
Rosea (ifra: Tjentite II) i kanadskog generala Lewisa MacKenziea (ifra: General), pokazuju samo dio nemoralnosti tadanje
svjetske politike, ali i spregu s velikosrpskim agresorom. Do kakvih ste saznanja doli, naroito po pitanju generala MacKenziea,
kanadskog dravljanina?
Negiranje genocida nad Bonjacima u Srebrenici od strane
MacKenzia, njegovo negiranje agresije na Republiku BiH, njegovo
umanjivanje posljedica najveeg zloina protiv ovjenosti u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, njegova produkcija i pretvaranje
zloinca u rtvu, njegovo neasno ponaanje prema Bonjakinji u
BiH sve je to ravno zloinu koga osuuju svi kanadski Bonjaci i
svi poteni i pravedni ljudi u Kanadi i cijelom svijetu. Bonjakinje
su kroz svoje patnje, kroz odbranu svoje asti i vrlina postale dio
otpora Bonjaka, naroda koga su htjeli da unite. Silovanje je zloin
protiv ovjenosti, zloin protiv ene.
MacKenzie treba da se stidi, treba da odgovara, jer silovana
ena je muenik ija patnja i trauma je nebeskih razmjera. Vjerovao je i nadao se se da se o njegovom zloinu nee nikada saznati,
nee govoriti, nee pisati, bilo zbog straha, bilo zbog stida ene. Ali
Bonjakinja vie nema straha, nema ni stida posebno kada je istina
u pitanju i zloin koji je poinjen nad njom. Dolo je vrijeme da se
on morate stidjeti, a posebno plaiti pravde koja e ga u skorije
vrijeme stii. Bonjakinje ele da osudom zloina silovanja sprijee zloin sutra i raanje novih MacKenzija. Bonjakinje vjeruju
u pokajanje, ali nada u bolje sutra trai i kaznu u ime pravde do
koje se dolazi jedino istinom. Borba Bonjakinja za dostojanstvo
je odbrana svake ene. MacKenzie je napao na svijetli obraz ene
Bonjakinje. Njegov zloin silovanja je dokaz da je sistematska
praksa silovanja koritena kao oruje agresije i genocida i instru-

37

INTERVJU
ment etnikog ienja protiv ene Bonjakinje. Svojim zloinom
on je pokazao da silovanje nije agresivna ekspresija seksualnosti,
nego seksualna ekspresija agresije i genocida.
Glavni cilj masovnog silovanja u BiH je bio ratna strategija da se
ubrza proces obeaenja Bonjakinja i protjerivanja Bonjaka. Zato
se zloin silovanja nee preutjeti. Bonjakinja je povrijeena, poniena i traumatizirana jer je zloinom silovanja seksualni identitet i
seksualna sposobnost rtve degradirana i slomljena, a u bie enertve ugraen strah. Bonjacima i naroito Bonjakinjama se nee
desiti da ostanu bez istine o zloinu kao temelju za budunost.
MacKenzie je poinio zloin nad enom, majkom ivota. Zloin
silovanja nad Bonjakinjama je zloin protiv porodice kao osnovne elije ljudskog ivota. Zloin silovanja nad Bonjakinjama je
istovremeno i zloin prema Bogu. U zloinu se oituje ovjekova
odreenost prema Bogu. Stvoriteljom, pred kojim on odgovara za
svoj ivot i djela, dobra i zla. Uvredu i bol Bonjakinje nose u sebi.
Njihova uvreda i bol, njihove muke nee prestati sve dok on ne
bude optueni i osuen. ena, Bonjakinja, velika stradalnica nije
unitena u agresiji i genocidu niti je postala manje vrijedna u sebi
i za druge, u porodici i drutvu. Uzvieno dostojanstvo ene Bonjakinje, nedune rtve, izvor je jo veeg samopotovanja ene i
daje joj neprolaznu vrijednost kod Boga i svih potenih ljudi.

Dijaspora se osjea odbaenom, neshvaenom,

usamljenom i suvinom
U pripremi ovoga intervjua proitao sam inspirativan tekst
Fatmira Alispahia napisan nakon vae ostavke u maju 2008. godine na funkciju predsjednika Kongresa Bonjaka Sjeverne Amerike. Citirat u dio Fatmirovih rijei koji su svojevrstan uvod u drugi
dio intervjua: Od Emira Ramia bonjaka je dijaspora zadobila
centralno, lidersko mjesto u promiljanju i kreiranju bonjake
politike. Do Emira Ramia bonjaka je dijaspora u semantikom
poimanju bila skup izbjeglikih zaveljaja i trauma, bez kompasa i nacionalnog usmjerenja. Ramievim prepoznatljivim, ipak
autorskim djelovanjem, bonjaka je dijaspora nacionalno stabilizirana, profilirana, usmjerena i nadgraena konanim ciljem
uspostave lobistikih mrea na Zapadu kojima e biti branjena
i hranjena dravnost Bosne i Hercegovine. Kako ocjenjujete sadanje stanje bosansko-hercegovake dijaspore? Da li podjele
prevazilaze ili se jo vie produbljuju?
Prvih 10 godina poslije zavretka oruanog dijela agresije i genocida u BiH, bonjaka dijaspora je bila angaovana na ouvanju
sve tri komponente bonjakog nacionalnog bia: duhovne komponente islam, nacionalne komponente bonjatvo i dravotvorne komponente BiH. Sljedeih 10 godina bonjaka dijaspora je angaovana ne samo na ouvanju, ve i na jaanju sve tri
navedene komponente bonjakog nacionalnog bia. Naalost, ni
ouvanje, a ni jaanje komponenata bonjakog bia nije pratilo
jedinstveno djelovanje bonjakih organizacija. Bonjaci u dijaspori jo nisu definisali minumum zajednikih duhovnih, nacionalnih i
dravotvornih interesa za njihovu maksimalnu akciju.
Dijaspora moe biti snaan i utjecajan lobi koji titi interese
svoje domovine u svijetu. Da li je ekonomski, diplomatski, obrazovni i svaki drugi potencijal koji posjeduje bosansko-hercegovaka dijaspora iskoriten u dovoljnoj mjeri?
Naravno da nije. Matica jo nije prepoznala potencijal dijaspore. Mladi akademski kadar u dijaspori, vrlo uspjeni poslovni ljudi,
istaknuti istraivai u skoro svim naunim poljima, znaajni kulturni
radnici, sve uspjeniji politiari u zemljama u kojima ive, sav taj

38

potencijal drava BiH ne koristi za promociju svojih vitalnih interesa u svijetu.

Na jednoj od redovnih sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 izjavili ste kako ne poznajete dravu koja ima
gori odnos prema svojoj dijaspori, a da vie o njoj ovisi. Da li je
dijaspora potrebna dananjoj politikoj, ekonomskoj i znanstvenoj eliti u BiH? ta institucije BiH rade da priblie maticu s dijasporom? Da li ste razmiljali o potrebi osnivanja Ministarstava za
iseljenitvo BiH, odnosno posebnog Ministarstva za dijasporu?
Bosansko-hercegovaka dijaspora bolje ilustrira unutranji svijet
ideje Bosne i bosanskog duha, preciznije osjea probleme, dileme i
potrebe matice, bre nasluuje puteve i stranputice matice. Dijaspora, koja se manje iseljavala, a vie raseljavala, kroz razliite historijske periode je ouvala tradicionalni kontinuitet bosanskog duha,
olienog u humanizmu, toleranciji, solidarnosti, pluralizmu i multilateralizmu. Duhovni genij bosanskoga ovjeka je 1.000 godina stvarao neponovljivu kulturu, raznolike jezike, literaturu, knjievnost,
umjetnost, filozofiju i teologiju, neprocjenjivu humanistiku politiku i socijalnu filozofiju, te odve inspirativnu i nadahnutu kulturu
dijaloga koja se moe mjeriti sa najviim duhovnim i civilizacijskim
ostvarenjima velikih kulturnih naroda u ljudskoj povijesti. Roena
od takvog bosanskog duhovnog genija, dijaspora je potvrdila sposobnost, adaptibilnost i mo odravanja tradicionalnog, prihvatanje
multietinosti, ne odbacivanje sopstvenog identiteta i kosmopolitsku predispoziciju multikulturalizma. Meutim, dijaspora se osjea
odbaenom, neshvaenom, usamljenom i suvinom.
Dijaspora zna da uklanjanjem prepreka u matici moe svojim
idejama, uticajem, obrazovanjem i kapitalom produkovati demokratsku i prosperitetnu dravu BiH u koju e se sa ponosom vraati trea ili etvrta generacija izbjeglica. Zato dijaspora insistira
da nadlene vlasti pod hitno donesu Zakon o dijaspori. Taj zakon
trebalo bi da bude pripremljen od strane eksperata, ukljuujui
svakako i one iz dijaspore. Stvaranje demokratske, jedinstvene i
prosperitetne BiH, u kojoj e svi znaajni resursi matice i dijaspore
biti usmjereni ka ekonomskom, kulturnom i duhovnom prosperitetu drave BiH, trebalo bi da budu osnovna ideja ovog zakona. Da
bi se ostvarila politika, duhovna, kulturna i ekonomska simbioza
dijaspore i matice potrebno je formirati Ministarstvo za dijasporu.
Prve akcije Ministarstva bi trebale biti popis dijaspore i formiranje
strunih i profesionalnih logistikih i lobistikihtimova.

Sve dok oni negiraju genocid, mi emo ih tui

naunom i sudskom istinom
Kao to smo ve u uvodnim reenicama intervjua istaknuli,
mnogi Vas smatraju jednim od najangairanijih intelektualaca
u bonjakoj dijaspori. Sigurno najvei doprinos se ogleda kroz
rad Instituta za istraivanje genocida. Kako je dolo do njegovog
osnivanja, to ste htjeli postii?
U svim periodima historije vreni su genocid i drugi oblici zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, nanosei velike gubitke ovjeanstvu. U temelje najpoznatijih i danas najstabilnijih
nacionalnih drava ugraeni su vjerski, graanski i osvajaki ratovi,
inkvizicije, reformacije i kontrareformacije, rekonkviste, genocid i
drugi oblici zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava. Svi ti
pokreti ili institucije manipulisali su ovjekom, odnosno njegovim
nacionalnim, etnikim i vjerskim obiljejem. Nisu to bile naelne
ili apstraktne kontraverze, ve konkretni obrauni koji su raspolagali ak i strogo fomalizovanim metodama: lomaama, pokrtavanjima, deportacijama, prisilnim protjerivanjem, koncologorima,

PREPORODOV JOURNAL 177/178

INTERVJU

U entitetu Republika Srpska ouvanje rezultata

genocida postavljeno je kao glavni politiki i kulturni cilj svih Vlada poslije Daytona. To im je omoguio upravo Daytonski mirovni sporazum. Od
1995. do 2014. BiH je postala zatoenik entitetskog iredentistikog i protivdravnog djelovanja.
Oni koji ne shvataju da je genocidna tvorevina Republika Srpska etniki antibosanski projekt trebaju odstupiti iz struktura vlasti. Tu se ne radi o
naivnosti i neznanju rije je o nedoraslosti i krajnjoj neodgovornosti. Tako se entitet Republika
Srpska pokazuje kao rezultat i kao uvarostvarenog genocidnog zlodjela kojim se priprema stvaranje srpske drave na tlu drave BiH. To vodi
ka novim ratovima.
gasnim komorama, misionarstvom, svetim ratovima, svetim alijansama. 20. stoljee je stoljee genocida.
To je samo dio razloga koji su uticali na nas da formiramo IGK
Institut za istraivanje genocida u Kanadi. Ideja za osnivanje IGK je
proizvod potrebe da se na drugaiji nain pone promiljati kultura
pamenja koja treba biti sastavni dio bonjakog nacionalnog bia
koje je zajedno sa dravom BiH odbranjeno u agresiji i genocidu.
Ta kultura pamenja podrazumijeva da se o najveim zloinima
u Evropi poslije holokausta treba promiljati upotrebom nauke i
istraivanja, jer borba protiv revizionista historije nije mogua samo emocijama. Samo nauno-istraivaka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naih sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, spreavanju i kanjavanju zloina genocida, u
emu istraivai genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost.
Uspjeli ste stvoriti i hvalevrijednu mreu suradnika iz cijelog
svijeta, tzv. Internacionalni ekspertni tim. Koji su najznaajniji rezultati Instituta za istraivanje genocida Kanada? to planirate u
budunosti?
Od naih aktivnosti posebno istiem pozivanje UN-a i drugih meunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala
Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH, o genocidu u BiH
se govori u kanadskim kolama, poslije intezivnog lobiranja Kanadski
parlament je jednoglasno usvojio dvije Rezolucije o genocidu u BiH,
a puten je u parlamentarnu proceduru i Zakon o genocidu u BiH.
Kanada e biti jedina zemlja u svijetu koja e prava rtava genocida
u BiH, a koji ive u Kanadi, regulisati sopstvenim dravnim zakonom.
Osim toga, pokrenut je multidimenzionalni nauno-istraivaki projekat borba protiv negatora genocida, poziv Darku Trifunoviu negatoru genocida u BiH da uestvuje na Evropskom kongresu policije je
povuen i njegovo uee je otkazano, Sri Trifkoviu negatoru genocida u BiH i propagatoru antimulimanske kampanje, zabranjen je
ulaz u Kanadu, podrana je nicijativa za osnivanje Kluba prijatelja BiH
u Kanadskom parlamentu. Takoer, organizovana je stalna postavka
o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava, genocid u
Sarajevu prezentiran je Kanaanima i kanadskim univerzitetima, podran je projekat spomen-obiljeje rtvama genocida u Srebrenici u
kanadskom gradu Windsoru, otkazano predavanje Michaela Parentia, negatora genocida, zatim Vlada Kanade je podrala obiljeavanje
Dana bijelih traka u Kanadi.

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

U svojoj brobi za istinu i pravdu IGK je ostvario saradnju sa brojnim znaajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se
bave istraivanjem holokausta i genocida. Posebno istiemo saradnji sa Meunarodnom asocijacijom istraivaa genocida, Muzejom
memorijala holokausta Sjedinjenih Amerikih Drava, Kandskim
muzejom za ljudska prava, Asocijacijom Svijet bez genocida itd.
IGK e nastaviti svoju misiju borbe za istinu i pravdu putem injenica na bazi naunih istraivaja. IGK u svome Upravnom odboru
i posebno Internacionalnom ekspertnom timu ve sada ima veliki
broj mladih istraivaa. Na cilj je da okupimo to vei broj mladih
istraivaa koji e postati lideri u oblasti istraivanja genocida ne
samo u BiH, ve u svijetu, koji e postati lideri u borbi za zatitu
ljudskih prava i sloboda svugdje gdje su ugroena. I jo jedan vaan
cilj namjeravamo umreiti, odnosno uvezati sve mlade istraivae.
Tako emo stvoriti ljudski potencijal spreman da se uhvati u kotac
sa svim negatorima genocida, sa svima onima koji na bilo koji nain
naruavaju osnovna ljudska prava i slobode. IGK eli kreirati mlade
istraivake elite koje e brzo i adekvatno odgovoriti na sve izazovnija ugroavanja ljudskih prava i sloboda kako u Sjevernoj Americi,
tako i u svijetu uopte. Sve dok oni negiraju genocid, mi emo ih
tui naunom i sudskom istinom.

Negiranje bosanskog jezika je negiranje

bonjakognaroda i negiranje BiH
Va angaman nije usmjeren samo na izuavanje genocida
nad bonjakim narodom, ve i drugim segmentima degradacije
bonjakog nacionalnog identiteta. Nedavno ste se oglasili i po
pitanju negiranja bosanskog jezika, kao jednog od kljunih segmenata velikosrpske politike u BiH. Do kakvih spoznaja ste doli? S druge strane, obrazovni sustav u BiH, u kojoj djeca najmanje
ue o svojoj domovini Bosni i Hercegovini, moe biti izvor novih
dezintegrativnih procesa, podjela i sukoba, zar ne?
Negiranje bosanskog jezika od strane SANU i RS-a je jo jedan
dokaz nemogunosti opstojanja entiteta nastalog na genocidu,
dobrano homogeniziranom, s permanentnom separatistikom
intencijom. Negiranje bosanskog jezika je jedan od bitnih ciljeva
srpskog historijskog pamenja za nastavak morbidne velikosrpske
ideologije i glavno orue u izvrtanju historijskih injenica za ciljano
debljanje i uvravanje granica manjeg bosansko-hercegovakog

39

INTERVJU
entiteta. 20 godina poslije genocida u Srebrenici i 20 godina poslije
Daytonskog sporazuma, Bonjaci kao slobodni ljudi, kao slobodan
narod, kao slobodni graani BiH i Evrope ne mogu zatiti svoja kulturna, ljudska i jezika prava i slobode. Na najgrublji i najsiroviji
nain u manjem bh-entitetu i dalje se negira Bonjacima pravo da
bude ono to jesu, da misle i govore jezikom kojim misle i govore.
Unato tome to bosanski jezik ima svoje utemeljenje u stotinama
godina historije BiH. On je sebe kroz prolost nazvao bosanskim i
on je, primarno, jezik bonjakih naroda te svih onih koji BiH doivljavaju kao svoju domovinu.
Bonjaki narod zapravo sebe legitimira sa bosanskim jezikom. Ne postoji nijedan fenomen svijesti kroz koji se bolje oslikava bonjaka prolost, sadanjost i budunost, nego to je to
bosanski jezik. Naziv bosanski jezik jeste aspiracija i na BiH jer
je nastajao na bosanskohercegovakoj zemlji. Bosanski jezik je
neosporna, nauno utemeljena, historijska i kulturoloka injenica. Kao to Bonjaci imaju pravo da svoj jezik imenuju bosanskim,
tako isto bosanski jezik je bio, jeste i ostae kljuna dimenzija BiH.
Nikada, niko i nigdje nije prisiljavao neki narod na to kako e zvati
svoj jezik. Svaki narod ima pravo da zove svoj jezik kako on hoe.
U naem sluaju, imamo povijest, imamo gramatike i rjenike bosanskog jezika stare vie 100 godina, tako da su i naune injenice
na naoj strani.
Polazei od kontinuiteta ugruavanja ljudskih prava i sloboda Bonjaka i uporedo s tim i pravnih akata na kojima se temelji drava BiH, kao sastavnih dijelova strategije po kojem se eli
Bonjacima ograditi njihova rodna gruda, prostor na kojem su
svoji na svome, polazei od toga da se bonjaka djeca zajedno sa
svojim roditeljima kontinuirano nalaze u stanju degradacije i dehumanizacije, pozivamo bosansko-hercegovaki, prije svega bonjaki politiki, akademski, kulturni establiment koji bi trebao
predstavljati rtve da konano pone raditi na uklanjanju koniara za uspostavljanje funkcionalne BiH. Tumaima i implementatorima Daytonskog sporazuma koji nije Sveto pismo, treba
biti jasno da BiH ne funkcionie, niti e funkcionisati u izglednoj
budunosti. Dayton je postao pretijesan politiki okvir za sve normalne graane BiH. Nije u redu da istina, pravda i budunost BiH
stradaju u daytonskom buldoeru.
Na kontinuiranu dehumanizaciju ideje Bosne i bosanskog duha i
posebno bonjakog bia je opasno odgovoriti utnjom i pasivnou
politike, akademske i kulturne elite. Ovdje treba da se ukljue insitucije na svim nivoima, a te institucije mogu aktivirati ljudi ija pozicija je
takva da imaju tu mo. Za taj proces odavno postoje sudske injenice,
a sada i moralne i ljudske. Na kraju, nije cilj dokazati bonjatvo, bosanski jezik i bosansko-hercegovaku dravu i drutvo, nego pokazati
historijsku utemeljenost bitnosti i bitisanosti navedenih kategorija.
Zato nemapotrebe objanjavati nacionalno ime Bonjak, ime jezika
bosanskog i ime drave i drutva BiH. Ja ih samo promoviram kao prirodno pravo na bonjaku i bosansko-hercegovaku tradiciju. Dakle,
negiranje bosanskog jezika je negiranje bonjakognaroda i negiranje
BiH. Bonjaki politiki establiment i politiki predstavnik rtava agresije i genocida pristaju su na ovu diskriminaciju.
to se tie obrazovnog sistema u BiH on je doista izvor ne samo
novih sukoba i podjela, ve i permanentna opasnost po funkcionisanje drave BiH. Dravna struktura, koja je stvorena Daytonskim mirovnim sporazumom, imala je itav niz negativnih efekata u sektoru
obrazovanja. Od samog poetka daytonski Ustav je stvorio decentralizovani, asimetrini i defektni sistem upravljanja u obrazovanju
koji je totalno zanemario jedinstvo obrazovne politike, zajednike
ciljeve u obrazovanju, zajednike vrijednosti, pozitivna i patriotska

40

osjeanja za zemlju i domovinu. BiH ima teku sadanjost, ali je teko

zamisliti ta li joj se sprema u budunosti sa generacijama koje se
odgajaju u ovakvom obrazovnom sistemu. Zahvaljujui, naime, ovakvom obrazovnom sistemu, mi uveliko odgajamo generacije za budunost koje nemaju nita zajedniko obrazuju se na tri navodno
razliita jezika u okviru tri razliita obrazovna sistema, ue razliite
historije njihove zemlje i to je najgore, nemaju nikakav meusobni
kontakt. Kakvu budunost ovoj zemlji mogu da kreiraju te generacije
kada jednog dana dou na kormilo ove drave?

BiH ne smije postati taoc nepravedne daytonske

prolosti
Za kraj razgovora, osobno pitanje Roeni ste u Prijedoru,
sada ivite i radite u Kanadi. Namjeravate li se vratiti u domovinu
ili ostajete u Sjevernoj Americi?
Steak i bosanski ljiljan su simboli bosansko-herceovakog uzdizanja. U BiH, gdje su se vijekovima sudarale egoistine namjere
razliitih kultura i civilizacija, gdje je bila granica Istonog i Zapadnog rimskog carstva, gdje su u zagrljaju zauvijek ostali izmijeani
islam, jevrejstvo i krianstvo, tu je ostalo rasuto na desetine hiljada steaka. To su nadgrobni spomenici koji nijednom carstvu ni
uticaju nisu priklonili, ve su ostali vjerni sebi i onome to su samo
u sebi u BiH mogli nai. Na toj prostornoj vododjelnici civilizacija,
kultova i religija oni su nali svoj put u mirenju nepomirljivog, u
preplitanju i proimanju onoga to je teilo potiranju svega to nije
istovjetno. Nakon agresivno genocidnog iskustva BiH vjerujem da
oni koji su znali tako vjerovati, klesati, voljeti, pisati i umirati ne
treba da se plae nijedne budunosti, ni oni, ni one generacije koje
su ih naslijedile. A ljiljani su tokom etverogodinjeg rata postali
simbolom nadljudskog otpora, patnji, stradanja i herojskih pobjeda
golorukog bonjakog narada. Pod ljiljanima je na kraju izvojevana
krvava, ali zasluena pobjeda to je spasilo BiH od nestanka. I to je
razlog to su oni uli duboko u moje srce i to se prema njima odnosim s toliko ljubavi i emocija. Te ljubavi i emocije se jedino mogu
doivjeti u domovini. Zato se planiram vratiti.
I na kraju poruka bonjakom politikom establimentu. Posvaan i razjedinjen bonjaki politiki establiment, sa podignutim
zidovima izmeu bonjakih politikih partija u kojima dominiraju
lidari, u kojima vlada odsustvo nacionalne demokratske rasprave ne moe biti politiki predstavnik rtve agresije i genocida. U
vremenu negiranja genocida kao zadnje faze genocida, u tekom
vremenu bitisanja Bonjaka i BiH, rtva trai minimum zajednikih
nacionalnih interesa za maksimalnu akciju u cilju dolaska do istine
i pravde. rtvi treba novi koncept bonjakog politikog djelovanja
u kome neemo samo uvati, ve i jaati sve tri komponente bonjakog bia, u kome ne smije biti kompromisa o komponentama
bonjakog bia, u kome ne smije biti kompromisa o istini o agresiji
i genocidu, u kome ne smije biti kompromisa o pravdi za rtve i, na
kraju, u kome ne smije biti kompromisa o potrebitosti to hitnije
promjene daytonske strukture funkcionisanja drave.
Jedino dostignue Daytonskog sporazuma je prekidanje rata.
Daytonska struktura nije omoguila da BiH postane funkcionalna
drava. Ali Dayton nije nepromjenjiv. Ustrajavanjem na daytonskoj strukturi, potkopavaju se temelji BiH. Nema napretka i rjeenja ako se ne ostvari odustajanje od podjele na dva entiteta.
Daytonski sporazum je edo Sjedinjenih Amerikih Drava i meunarodne zajednice i oni koji su ga napravili imaju moralnu obavezu
da ga mjenjaju. BiH ne smije postati taoc nepravedne daytonske
prolosti. q

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR

VELIKOSRBI IZGLASALI REFERENDUM O PRAVOSUU U BIH

Dodik se igra vatrom

Tko o emu, velikosrpski voa Milorad Dodik o referendumu. S
njim oijuka i Dragan ovi, predsjednik HDZ-a BiH, to je potvrdio
i ublaavanjem svojih stavova o srebrenikoj tragediji. ovi ju je
dodue nazvao genocidom, no na pitanje novinara o Rezoluciji o
Srebrenici i o podjelama oko toga u Predsjednitvu BiH, rekao je
da podjele postoje. Poeli su pisat vlastita pisma, to se do sada
nije radilo. Imali smo jasan stav kolektivnog efa drave i govorili
smo kako vodimo vanjsku politiku, a sada smo doli u situaciju da
kad ne znamo to hoemo, drugi vrlo lako naprave sliku gdje nitko
ni s kim ne moe i kako imamo mnogo problema. Takoer, dodao je kako ne vidi zbog eka su opet prave politiki problemi oko
Srebrenice, jer je u Srebrenici nainjen genocid. ovi smatra kako
je to vrlo jasno prepoznato, bar kroz dvije rezolucije kada je u pitanju Europski parlament. Ne vidim svrhe zato se ponovo iritiraju
i otvaraju ova pitanja, a posebno u vrijeme kada se odrava ova
komemoracija i gdje su svi ranjivi zbog toga, te jo osjetljiviji to e
se o tome kazati, kazao je ovi.
Naelno se moemo sloiti s njim, meutim rijeima da se nekoga iritira ovi je zapravo prokazao probosanske strane jer valjda one iritiraju velikosrbe, umjesto da je jasno prozvao velikosrbe
zbog njihovog negiranja, kad se ve udostojio da prizna da je u Srebrenici poinjen genocid.
Isti takav stav ovi je zauzeo i prilikom izglasavanja odluke o
Referendumu o Tuilatvu i Sudu BiH koju je donio Dodikov parlament. To je direktni udar na dravu BiH, no ovi, koji je aktualni
predsjednik Predsjednitva drave BiH, ustvrdio je kako problem
kojega je Dodik potaknuo odlukom o raspisivanju entitetskog referenduma o radu Suda i Tuiteljstva BiH i nije ba tako veliki. Kazao
je kako je bio uvjeren da do referenduma nee doi, no kad je ve
raspisan, treba ga iskoristiti kao povod da se razgovara o problemu
koji je do toga doveo. Uvjeren sam da referendum treba iskoristiti
ne da bi se napadalo Dodika, nego kako bi se vidjelo to je pravi
povod, kazao je ovi, dodajui kako on meu politiarima u BiH
eli imati prijatelje, a ne neprijatelje.

estoke svae i uvrede

Dodik je zatraio da se sprovede referendum o pitanjima ovlasti Suda i Tuilatva Bosne i Hercegovine, za koje tvrdi kako su neustavni te kako postoje samo da bi kanjavali Srbe. No mnogi tvrde
da je to samo paravan, jer zbog kriminala u koji je ogrezao, zapravo
eli kontrolirati te institucije s entitetskog nivoa.
U velikosrpskom parlamentu u Banja Luci estoko se raspravljalo
o referendumu, a prvog je dana sjednica bila prekinuta. Prisustvovali
su joj Dodik, potpredsjednik tog entiteta Josip Jerkovi, premijerka
eljka Cvijanovi te ministri i predstavnici entitetskih institucija. Dodik je na sjednici imao okraj s predstavnicima opozicione Srpske
demokratske stranke. Jezikom koji vie prilii uliarima, uvredama
su se astili uglavnom Dodik i predsjednik kluba zastupnika SDS-a
u Vukota Govedarica. Sram te bilo. Niega nisi dostojan, rekao je
Dodik Govedarici, koji mu je odgovorio da Parlamentu i graanima
RS-a jo jednom pokuava uvaliti priu o referendumu, kojeg nikada nee biti, jer tako pere vlastitu neistu savjest.

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Milorad Dodik i Dragan ovi

Dodik je Govedarici rekao da e se s njim lino obraunati,
spominjui pri tom kako mu iz opozicije napadaju i porodicu, a dodao je i kako mu je sin ve mjesecima nezaposlen. Pokazali ste
da niste predsjednik RS-a, nego obian kabadahija, kazao je Govedarica, optuivi Dodika za kriminal i korupciju te najavivi kako
e SDS stoga istrajati na ruenju sadanje vlasti koju on predvodi.
Nakon svae, klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skuptini predloio je amandmane kojima se za dan odravanja referenduma
utvruje prva nedjelja po isteku 50 dana od dana stupanja na snagu
odluke. Nenad Stevandi, potpredsjednik Skuptine, istakao je da je
mo referenduma nesumnjiva i pozvao poslanike da se u vezi s tim
ne dijele. Cvijanovi je prilikom obraanja poslanicima istakla da je
mo referenduma ogromna i da treba da iskoristi tu mo. Navela je
i da nije sigurna kako e izgledati budunost te paradrave ako referenduma ne bude. Istakla je da ako ne zaustavimo ovo to nam se
sada deava, nema nam spasa, ni nama, ni buduim generacijama.
Istakla je da Sud i Tuilatvo BiH ne postoje u Ustavu. Ne dam da
nas varaju. Ne dam da nas lau kako visoki predstavnik ima pravo da
namee zakone, jer nema, rekla je Cvijanovi.
Nakon dva dana rasprave poslanici su usvojili odluku o referendum o Sudu i Tuilatvu BiH; 45 poslanika je glasalo za odluku, nitko
nije bio protiv, a 31 poslanik bio je uzdran. Usvojen je i amandman
kojim se definira da e referendum biti proveden u roku od 50 dana
od dana objavljivanja u slubenom glasniku. Referendumsko pitanje
trebalo bi glasiti: Da li podravate neustavno i neovlateno nametanje zakona od visokog predstavnika meunarodne zajednice u Bosni
i Hercegovini, posebno nametnute zakone o Sudu i Tuilatvu Bosne
i Hercegovine i primjenu njihovih odluka na prostoru RS-a?

Zamazivanje oiju
No i sam Dodik u zavrnom govoru nije mogao rei toan datum referenduma, pogotovo jer su Bonjaci u vijeu naroda najavili
da e potegnuti pitanje zatite nacionalnog interesa, to e usporiti cijeli proces. Osim toga, Dodik je uvjeren i da e lan dravnog
Predsjednitva Bakir Izetbegovi podnijeti i apelaciju Ustavnom sudu BiH. I da e Ustavni sud BiH, odlukama dva stranca i tri Bonja-

41

BOSANSKI BAROMETAR
ka, vjerovatno, ponititi ovu odluku. A ja vam kaem da je kljuan
taj momenat i da tada moramo znati da idemo na referendum, bez
obzira na odluku Ustavnog suda jer je ona politika, a nije pravna,
rekao je Dodik.
U cijeloj raspravi opozicija je nazivala referendum samo zamazivanjem oiju javnosti pred ozbiljnim problemima. Opozicioni
poslanici do kraja su uvjereni da referenduma nee biti. U preko
20 sati meusobnih zastupnikih optubi, Dodik nije dao ni jasan
odgovor na pitanja opozicije a to poslije referenduma? Da li
e pravosudni organi RS uskratiti svaku vrstu podrke bilo kakvim
aktivnostima koje provode sigurnosne agencije i druge slube po
nalogu Suda i Tuilatva BiH? Da li e kazneno-popravne institucije
otpustiti lica koja izdravaju kaznu zatvora na osnovu presuda Suda
BiH, odnosno da li e im se ponovo suditi pred entitetskim institucijama? Znamo i da e vjerovatno visoki predstavnik posegnuti za
bonskim ovlatenjima. Ako bilo tko pokua da sprijei odravanje
referenduma, gospodine predsjednie, to ete da uradite?, upitao je Vukota Govedarica, poslanik Srpske demokratske stranke.
Vladajui kau da je usvajanjem odluke zapravo reaktivirana
Odluka o referendumu iz 2011. jer u meuvremenu nije bilo napretka u strukturalnom dijalogu o reformi pravosua. Okida je,
navela je Cvijanovi, politiki pritisak kojim je Naser Ori izruen
iz vicarske Bosni i Hercegovini, pa puten na slobodu. Dodik je
odbio i prijedloge da referendumsko pitanje dobije neutralniji ton.
Uvjeren sam da se njime ne kri vitalni nacionalni interes, nego
uva ustavni poredak, rekao je Dodik.

Referendum o Tuilatvu i Sudu BiH

U zajednikom saopenju predstavnika nekoliko zapadnih zemalja navodi se da su ambasadori i ef delegacije EU-a putovali u Banju
Luku kako bi izrazili zabrinutost zbog najave referenduma. Prepoznajemo i slaemo se da postoje ozbiljni problemi s pravosudnim i
tuilakim sistemom u Bosni i Hercegovini na svim nivoima, ukljuujui i dravni. Ali, strukturalnim dijalogom o pravdi postignuti su bitni
rezultati u procesuiranju ratnih zloina i otvaranju puta ka osnivanju
albenog suda na dravnom nivou, navodi se u saopenju.
Ambasadori istiu kako ele raditi zajedno u duhu partnerstva
sa svim nivoima vlasti kako bi osnaili pravosue irom Bosne i Hercegovine, s ciljem garantiranja njene nezavisnosti i nepristranosti te
kako bi se poboljala efikasnost i povratilo javno povjerenje u njene
institucije. U saopenju se naglaava da su pravosudne institucije
na dravnom nivou kljuni faktor suvereniteta i stabilnosti te zemlje. Duboko smo zabrinuti da bi predloeni referendum mogao
predstavljati neustavan pokuaj ne reformiranja, ve potkopavanja
i oslabljivanja tih institucija, ime bi predstavljao direktnu prijetnju
suverenitetu i sigurnosti cijele drave. Ovo se ne moe tolerirati.
Posljednja stvar koja treba Bosni i Hercegovini je nepotrebna kon-

42

frontacija, koja bi potkopala, a ne podrala nae partnerstvo i provoenje reformi s kojima se slaemo, navode europski ambasadori.
Iz perspektive EU-a, planirani referendum bi takoer ozbiljno
natetio putu ove drave ka EU, bacajui sjenu na sposobnost Bosne i Hercegovine da usvoji obavezujue pravne sporazume koji e
se potovati irom zemlje. Navodi se da je EU pokuala preusmjeriti fokus politikih voa na prave drutvene i ekonomske probleme,
s kojima se ljudi u ovoj dravi svakodnevno suoavaju. Osim stabilizacije ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta, pogotovo za
mlade, reformska agenda ukljuuje mjere za osnaivanje vladavine
prava i borbe protiv korupcije.

Osude meunarodne zajednice

Ambasadori Upravnog odbora Vijea za provedbu mira nedvosmisleno su izjavili da bi najavljeni referendum o predstavljao
fundamentalno krenje Opeg okvirnog sporazuma za mir. Pitanja
koja se odnose na dravne pravosudne institucije potpadaju pod
ustavne nadlenosti drave i ne spadaju u ustavne nadlenosti entiteta, dok su status i ovlasti visokog predstavnika pitanja, koja proistjeu iz Opeg okvirnog sporazuma za mir i meunarodnog prava,
te ni oni ne spadaju u okvir nadlenosti entiteta. Zato, upozorili
su, skuptina ne moe usvajati pravne akte o tim pitanjima, putem
referenduma ili na bilo koji drugi nain. Dodali su i kako najavljeni referendum predstavlja direktno krenje Aneksa 4 i Aneksa 10
Opeg okvirnog sporazuma za mir. Osim toga, ustavni okvir tog entiteta i Zakon o referendumu i graanskoj inicijativi predviaju da
tamonja skuptina moe provesti referendum samo o pitanjima
koja spadaju u njene nadlenosti, dodaje se u izjavi.
Ambasadori Upravnog odbora PIC-a ponovo su iskazali punu
podrku visokom predstavniku i podsjetili Dodika i kliku na njihovu
obavezu da u potpunosti potuju Opi okvirni sporazum za mir, sve
njegove anekse i odluke visokog predstavnika. Takoer su istakli
da meunarodna zajednica zadrava neophodne instrumente za
provoenje Opeg okvirnog sporazuma za mir.
U priopenju iz kancelarije Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini izraava se aljenje zbog ove odluke, koja je, kako navode,
izvan okvira nadlenosti rog entiteta. Iz OHR-a smatraju da traiti
od graana da glasaju protiv sutinskih elemenata Daytonskog mirovnog sporazuma je neodgovorno, i pokazuje spremnost mone
elite da nastavi gurati taj entitet i BiH u jo dublju u krizu.
Iz Ambasade SAD u Sarajevu priopeno je da referendum
predstavlja krenje Daytonskog mirovnog sporazuma i da se plae
posljedica koje e imati za graane u tom entitetu i u cijeloj BiH.
Ambasada SAD alarmirana je pravcem u kojem planirani referen-

Vukota Govedarica i eljka Cvijanovi

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR
POKREE SE ZATITA VITALNOG NACIONALNOG INTERESA

Ambasadori Upravnog odbora Vijea za provedbu mira

dum vodi Republiku Srpsku kao entitet, kao i prijetnjama koje on
predstavlja za sigurnost, stabilnost i prosperitet BiH. Mi smo protiv
ovog referenduma i bilo kojih priprema za njega jer predstavljaju
krenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, stajalo je u priopenju.
Ambasada SAD je angairala odjele i agencije Vlade SAD da bi
se odluilo o primjerenoj reakciji prema onima koji su odgovorni
za ovu politiku provokaciju te naglasila da blisko surauje sa Misijom EU i OHR-om u vezi sa poduzimanjem narednih koraka.
Raspisivanje referenduma o radu Suda i Tuilatva BiH izazvalo
je brojne reakcije, uz pitanje: da li jedan entitet moe odluivati o
radu dravnih pravosudnih institucija i to bi mogle biti posljedice
referendumskog pitanja?
Za razliku od parlamentarne veine, opozicija u ovom entitetu
raspisivanje referenduma shvaa kao politiku trgovinu koju sve ee koristi Dodik. Podsjeam da je do sada predsjednik RS vie od
30 puta najavljivao referendum - referendum o nezavisnosti RS, o
odlukama Suda BiH, o ulasku u NATO, o odlukama Visokog predstavnika pa sve do referenduma o smjeni gradonaelnika Trebinja. I to
smo od toga imali? Nita! Sutina ove prie je ono to najvie boli, a
to je gubitak vlasti na nivou BiH. Sada se plaite da se sav kriminal i
korupcija koju ste napravili, sa RS prenese na BiH to je va najvei
strah, rekao je poslanik u entitetskom parlamentu Dragan Gali.
Rad pravosudnih institucija, na iji raun se mogu izrei ozbiljne
kritike, nije mogue promijeniti referendumom, istaknuo je Momilo Novakovi, poslanik u Parlamentu BiH. Dodaje da nepriznavanje Suda i Tuilatva BiH, i praktino njihovo ukidanje na teritoriji
Dodikovog entiteta, moe izazvati ozbiljne politike posljedice.
Takva odluka, u ovim uslovima kakvi su danas u Bosni i Hercegovini, moe proizvesti daljnje dizanje tenzija, moe proizvesti daljnja neslaganja, zaotravanje, i ako hoete, situaciju koja je krajnje
neizvjesna kad se radi o samom stanju sigurnosti unutar Bosne i
Hercegovine. Zbog toga smatram da je ovako osjetljivom pitanju
trebalo prii mnogo ozbiljnije, mnogo studioznije, napraviti procjene i utvrditi to e se desiti nakon to referendum da rezultat koji
je oekivan, istakao je Novakovi.
Dodik se igra vatrom, nema sumnje. No da je vea kukavica nego to se prikazuje potvruje i navodni nagovor srbijanskog predsjednika Aleksandra Vuia da odustane od referenduma. Valjda
mu je trebao netko kako bi se izvukao iz nelagodne situacije, ali je
ipak odluka ostala i uvijek se moe aktivirati. q
Edis FELI

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Da Dragan ovi koketira s Miloradom Dodikom, upuuje i to da Klub

izaslanika hrvatskog naroda u Vijeu naroda nije uloio veto na odluku o
raspisivanju Referenduma o Sudu i Tuiteljstvu BiH. Tri hrvatska izaslanika bila su protiv odluke o referendumu, a etiri suzdrana, to znai da
nije bilo dovoljno glasova za pokretanje pitanja zatite vitalnog nacionalnog interesa na tu odluku. Naalost, dva Hrvata iz HDZ-a nisu bila protiv
odluke o referendumu. Hrvati povratnici u RS trebaju to znati, a mi iz
druge politike opcije protiv smo referenduma, konstatirao je ef ovog
kluba eljko Stipi (HSP BiH). Stipi je naveo kako je on glasovao protiv
odluke o referendumu, kao i izaslanici Tomislav Tomljanovi (HSP) te Mijo Perkuni (HDZ 1990). Suzdrani su bili izaslanik Ivo Kamenjaevi (HDZ)
kao i izaslanici koji su lanovi iz SNSD-a, odnosno SP.
S druge strane, Klub Bonjaka stavio je veto, odnosno pokrenuo
pitanje zatite vitalnog nacionalnog interesa. ef bonjakog kluba
Mujo Hadiomerovi najavio je i da e Klub Bonjaka zatraiti ak
ocjenu ustavnosti Zakona o referendumu u tom entitetu jer smatraju
da za taj akt nema uporita u Ustavu entiteta. Smatraju kako je neprihvatljivo da entitet osporava pravosudne institucije drave. Bonjaki klub e iskoristiti sva pravna sredstva kako bi osporili za njih neprihvatljivu odluku o referendumu. Sud i Tuiteljstvo BiH su institucije
formirane u skladu s Ustavom BiH, kazao je Hadiomerovi. On je
rekao i da e, ukoliko Ustavni sud RS-a odbije veto Bonjaka, traiti da
se o odluci o referendumu izjasni i Ustavni sud BiH.
Procedura sada nalae da e veto Bonjaka na odluku o referendumu razmatrati vijee naroda, a ukoliko se stavovi ne usuglase, zasjedat e i Zajedniko povjerenstvo vijea naroda i skuptine. Ukoliko
ni tada ne bude dogovora, konaan stav dat e entitetski ustavni sud.
Tek kada se iscrpe sve ove aktivnosti, odluka o referendumu bi i slubeno stupila na snagu.

Kasim Trnka
Iako su poslanici vladajueg SNSD-a, u skuptinskoj raspravi ponavljali kako referendum ne znai raspakivanje Daytonskog mirovnog sporazuma i da nije protuustavno da RS raspie referendum, te
da je on kljuni za opstanak RS, profesor ustavnog prava dr. sc. Kasim
Trnka naglaava da su Sud i Tuilatvo BiH iskljuivo u nadlenosti drave, a ne jednog entiteta. To bi bio ilegalan referendum, i ako se
raspie. Prvo, nije to nadlenost entiteta da o tome odluuje. Drugo,
kao to su ve zvaninici meunarodne zajednice rekli to je potpuno
suprotno i slovu i duhu Daytonskog mirovnog sporazuma. Iz toga bi
trebala eventualno da proizae nekakva intervencija visokog predstavnika, ako do toga doe. Referendum pravno ne moe biti valjan, i
pravno - formalno ne moe proizvesti posljedice, ali, naalost, on ima
dalekosene politike posljedice. Prvo, zaotrava odnose i dalje podstie konfrontacije u Bosni i Hercegovini, skree panju s onih kljunih
pitanja koja interesiraju graane. S druge strane, moe politiki da
ima efekta to e sutra, kad se bude u Parlamentarnoj skuptini neto
odluivalo o slinim pitanjima, njihovi e se predstavnici pozivati na
volju naroda iz tog entiteta, i naravno, dalje oteavati ionako sloen i
kompliciran postupak odluivanja u Parlamentarnoj skuptini BiH,
smatra Trnka. q

43

BOSANSKI BAROMETAR

ZAPAD NE ELI NOVI KRIM U BOSNI: AMERIKANCI I EVROPLJANI ZAUSTAVILI REFERENDUM U RS-U

Nita od Dodikovog referenduma

U manjem entitetu koji ini suverenu i nezavisnu dravu Bosnu i
Hercegovinu, Republici Srpskoj, nakon okonanja rata 1995. godine
pa sve do danas nekoliko puta je inicirana ideja o odravanju referenduma na prostoru entiteta o nadlenostima ali i o moguem odvajanju ovog dijela od ostatka BiH. Posljednja u nizu je inicijativa koju
je krajem juna ove godine najavio predsjednik RS-a Milorad Dodik,
a koja se odnosi na odravanje referenduma na kojem bi se graani
tog entiteta izjasnili o ukidanju Suda i Tuilatva BiH. Nametnuli su
nam Sud i Tuilatvo da progone srpske vojnike i oficire, a da putaju
one zloince za koje svi znaju da su poinili zloin, iji su zloini dokumentovani i ije zloine brane institucije BiH, kazao je Dodik. Zbog
toga je hitno predloio i traio posebnu sjednicu Narodne skuptine
da raspie referendum, te da odbaci postojanje Suda i Tuilatva BiH
i njegovo djelovanje na prostoru RS-a.
Od tada su prola dva mjeseca, a referendum jo uvijek nije
odran. Meutim, koliko ozbiljno treba shvatiti prijetnje o moguem odravanju referenduma u RS-u? ta se krije iza svega, politika strategija Dodika, privatni ekonomski interesi ili klasini populizam? Da li je meunarodna zajednica, tanije Amerika i Evropska
unija, zaustavila referendum?

Nakon burnih rasprava, 15. jula 2015. Narodna skuptina RS-a

ipak je izglasala raspisivanje referenduma u RS-u o nametnutim odlukama visokog predstavnika, posebno o Sudu i Tuilatvu BiH. Na
osnovu Dodikovog prijedloga, referendumsko pitanje o kojem bi se
izjanjavali graani RS-a glasi: Da li podravate neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika meunarodne zajednice, a posebno nametnute zakone o Sudu i Tuilatvu BiH i
primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?
U referendumskom pitanju se na vrlo otvoren i jasan nain osuuju djelovanje i rad meunarodne zajednice u BiH u postratnom
periodu. Dodik i njegovi istomiljenici su, ipak, zaboravili da se u
BiH ne moe donijeti bilo kakva znaajnija odluka bez konsenzusa
predstavnika svih naroda, a posebno bez odobrenja i pristanka zapadnih sila, posebno SAD-a i Evropske unije. U dananjem globali-

ziranom i visoko meuovisnom svijetu u kojem skoro svaki politiki

dogaaj na globalnom nivou moe izazvati posljedice i na nacionalnom nivou, za zemlje, posebno one koje uveliko ovise o drugim
zemaljama u ekonomskom i politikom smislu, skoro je nemogue
da samostalno kreiraju vlastite politike. U tom smislu, i ideju referenduma u RS-u treba posmatrati kroz prizmu bipolarnog svijeta u
kojem trenutno glavnu ulogu igraju SAD i Rusija, uz nekoliko sila u
usponu poput Kine, Indije i Brazila.
Akteri meunarodne zajednice, posebno zapadne zemlje, su skoro jedinstveni oko stava da je ideja o odravanju referenduma u RS-u
neustavna i protuzakonita, te da bi mogla imati i globalne reperkusije.
Naprimjer, Ambasada SAD-a u BiH navela je jasno da bosanskohercegovaki entiteti ne mogu organizirati referendum o nadlenostima
koje pripadaju dravi. Iz ambasade SAD-a su dodali da su dravne pravosudne institucije predviene Dejtonskim mirovnim sporazumom i
potvrene od Ustavnog suda BiH, tako da je ta nadlenost oduvijek
pripadala dravi. Dodali su da je nezavisno pravosue temelj svake
demokratije napominjui da svi trebaju da ga potuju. Sud BiH i Tuilatvo BiH moraju temeljito istraiti nove dokaze u sluajevima ratnih
zloina i nastaviti procesuirati relevantne sluajeve u skladu sa zakonima ove zemlje, reeno je iz Amerike ambasade. Jednostavno, SAD,
koja je vjerovatno trenutno najvea svjetska sila u vojnom i politikom
smislu, poruila je kako su pravosudne institucije u nadlenosti drave
naglasivi kako je nemogue putem referenduma mijenjati trenutni
ustavni okvir BiH. Osim toga, SAD ne eli odravanje referenduma u
RS-u i zbog toga to Rusija podrava Dodikove namjere. Odravanjem
referenduma Rusija je proirila svoju dominaciju u RS-u, kao i na Balkanu, to amerika administracija zasigurno ne eli. Amerikanci sigurno
ne ele scenario Krima u Bosni.
Zvaninici Evropske unije su, isto tako, istakli da se idejom odravanja referenduma u RS-u otvara Pandorina kutija ime se moe
uzrokovati cijeli niz nepredvidivih pravnih, ali i politikih dogaaja.
ef Delegacije Evropske unije u BiH, Lars-Gunnar Wigemark,
izjavio je da je referendum opasno pitanje u BiH. Na osjeaj je da
referendum otvara Pandorinu kutiju i zato je on izazvao tako duboku zabrinutost i unutar BiH i izvan nje. Stalno pokuavamo zatvoriti
tu kutiju, no neko je uporno iznova otvara i stalno nas vraa da se
bavimo pitanjima daytonskog ureenja, kazao je Wigemark poja-

Narodna skuptina RS-a podrala odravanje referenduma:

Ne mogu nam nita ni BiH ni SIPA!

Milorad Dodik najavio referendum

o Sudu i Tuilatvu BiH

U BiH nemogue donijeti vanu odluku bez

pristanka zapadnih sila

44

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR

Lars-Gunnar Wigemark

Valentin Inzko

njavajui kako su se ranije svi politiari u BiH usaglasili da je sada najvanije provoditi ekonomske i socijalne reforme. Diplomata EU-a je
napomenuo kako nema dileme da e BiH morati mijenjati svoj ustav
kako se bude pribliavala lanstvu u EU, ali to nije stvar sadanjeg
trenutka jer je pitanje ureenja sudstva ujedno i pitanje ureenja
zemlje. EU je jasno poruila da referendum dovodi u pitanje suverenitet i integritet BiH te da je to neto to nadilazi samu RS jer se ovdje
radi o dravnim institucijama. Iz Bruxellesa su takoer naglasili da je
u sluaju BiH jasno kako se njen ustav moe promijeniti samo kada
se postigne saglasnost sva tri konstitutivna naroda.
Isto tako, Wigemark je poruio kako elnici EU-a planiraju razgovarati s politiarima u BiH ne bi li se problemi rijeili, no na temelju odluke donesene 2011. godine i dalje moe posegnuti za mjerama sankcioniranja politiara za koje se ocijeni da ometaju provedbu Daytonskog
sporazuma i kre ustav zemlje. Ta odluka je i dalje na snazi i ona znai
da EU moe posegnuti za restriktivnim mjerama prema bilo kome za
koga smatramo da kri temeljne propise i odredbe poput ustavnih pitanja i daytonskog ureenja. No mi ne elimo koristiti takve mjere,
osim ako je nuno. Mislimo da je jo rano govoriti o sankcijama i da
sad nije vrijeme za razmatranje takvih mjera, kazao je Wigemark.
Iako moda nee upotrijebiti restriktivne mjere, EU je poruila
kako bi svaki nelegalan pokuaj cijepanja BiH i unoenje tenzija na
politiku scenu u zemlji mogao biti strogo sankcionisan. Strane sile,
posebno SAD i EU, su jo uvijek glavni akteri u kreiranju politike scene
u BiH, iako to moda za samu demokratiju u zemlji i nije ba najbolje.

ave da izvrava dravne ustavne nadlenosti. Nadalje, Mirovni sporazum i Ustav BiH kau da su sve odluke Ustavnog suda BiH konane
i obavezujue. Ne moe biti jasnije, poruio je Inzko. Istakao je da
na svim nivoima vlasti postoji institucionalni okvir za razgovore o
pravosuu i za preduzimanje mjera da se poboljaju i ojaaju pravosue i njegovi zvaninici. Jasno je potcrtao kako postoje instrumenti
kako bi se to promijenilo, a to su, prema njegovom miljenju, zakoni
koji se donose u parlamentima, a ne na referendumima.
Dok meunarodna zajednica i probosanske snage osuuju inicijativu, Rusija otvoreno podrava ono to radi Dodik i njegova partija.
Rusija navodi kako je to pravo srpskog naroda u RS-u, to opet podsjea na deavanja u Ukrajini kada se Krim referendumom pripojio
Rusiji. Kao to se vjerovatno i oekivalo, Rusija je otvoreno podrala
ideju Dodika da se u entitetu RS odri referendum. Ambasador Ruske
Federacije u BiH Petar Ivancov izjavio je da e njegova zemlja nastaviti
da podrava Republiku Srpsku u odlukama koje su u okviru principa
propisanih Daytonskim mirovnim sporazumom. Ivancov je naveo da
Republika Srpska ima pravo da pronae rjeenja za koja smatra da su
dobra za nju. Nadam se da emo zadnju odluku traiti zajedno i da emo pokuavati to da rijeimo i odluimo uz dijalog, rekao je Ivancov
u Banjoj Luci nakon sastanka s predsjednikom RS. Podrka Rusije ideji referenduma u RS-u, osim politike i historijske bliskosti sa Srbima
na Balkanu predstavlja antiameriki stav koji je posebno dominantan
zbog tenzija izmeu Rusije i SAD-a u sukobima u Ukrajini.
Kolumnista portala Buka Dragan Bursa sumnja da e se referendum uopte i odrati jer, kako kae, priom o referendumu
se, na neki nain, demonstrira i mo i utjecaj Rusije prema Zapadu.
Podgrijavanje prie o referendumu je ruski strateki malj, odnosno interes, gdje Milorad Dodik vidi svjetlo na kraju tunela da bi
politiki opstao, a ne da bi odrao bilo kakav referendum. Svi znamo i da se odri, on ne bi bio validan, osim to bi bio anketa koju
bi mi skupo platili, kae Bursa.
Kako god, Dodik je nakon odreenih pritisaka i upozorenja meunarodne zajednice, ali i nedostatka jasne podrke u Beogradu,
izjavio da nije protiv kompromisa kada je rije o odravanju referenduma o radu pravosudnih institucija BiH. Podsjetio je da je jo prije
etiri godine sa tadanjom evropskom komesarkom Catherine Ashton dogovorio reformu pravosua BiH. Napominjui da je referendum u svim dravama mogu, Dodik istie da stranci ne dozvoljavaju
da RS ide na referendum da narod ne bi shvatio da se time, kako je
rekao, rjeavaju politika pitanja. Takoer, Dodik je napomenuo da
je razgovarao sa premijerom Srbije Aleksandrom Vuiem i smatra
da Vui dobro razumije stvari. Mi elimo da pravosue vratimo
u ustavne okvire. Neka nam Vui pomogne i svi iz Evrope, ja prihvatam. Ako to uradimo do dana referenduma, onda referendum moe

Ustav BiH jasno omoguio uspostavljanje dodatnih

dravnih institucija
Visoki predstavnik meunarodne zajednice za BiH, Valentin
Inzko, takoer je poruio da najavljeni referendum o pravosuu u
entitetu RS predstavlja krenje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Neodgovorno je i krajnje tetno to smo nakon skoro 20-tak godina i dalje svjedoci temeljnih osporavanja Mirovnog sporazuma,
umjesto da svi napori budu okrenuti ka izgradnji bolje budunosti za
graane ove zemlje. Kada bi se samo sav taj trud uloio u otvaranje
radnih mjesta za mlade u ovoj zemlji. Naalost, to se jo uvijek nije
promijenilo, rekao je Inzko. Visoko predstavnik je dodao da namjera Daytonskog sporazuma, ukljuujui i Ustav BiH, koji se nalazi u
Aneksu 4. Daytonskog sporazuma, nikada nije bila da dravne institucije ogranii samo na one koje se navode u Ustavu BiH. Upravo
suprotno, Ustav je jasno omoguio uspostavljanje dodatnih dravnih
institucija. Dravno pravosue je zato vrsto zasnovano na Mirovnom sporazumu i Ustavu ove zemlje. Ustavni sud BiH utvrdio je da su
Dravni sud i Tuilatvo uspostavljeni kako bi se ispunila obaveza dr-

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

45

BOSANSKI BAROMETAR
da bude besmislen, rekao je Dodik, govorei o Vuievoj izjavi da je
pitanje referenduma o Sudu i Tuilatvu BiH za njega jedno od najteih pitanja i da bi volio da Dodik jo jednom razmisli o tome.
Inae, tokom nedavnog sastanka u Beogradu Vui je kazao kako
je, navodno, zamolio Dodika da ponovo razmotri odluku o referendumu. Razgovarano je o saradnji manjeg bosanskohercegovakog
entiteta i susjedne Srbije. Zamolio sam u ime Srbije da samo jo
jednom razmotre odluku. Zahvalan sam to potuje to vienje Srbije
za koje mislim da je u ovom trenutku cjelovito, sveobuhvatno i ozbiljno. Zabrinjavajua je i sama injenica da su Dodik i Vui uopte
razgovarali o mogunosti odravanja referenduma. Ako to nije mijeanje u politika pitanja u BiH, ta bi onda moglo biti? Nakon sastanka u Beogradu Ustavni sud RS-a je u odluci donesenoj 9. septembra
naveo kako se referendum u tom entitetu moe odrati.
Ustavni sud bh-entiteta Republika Srpska u meuvremenu je
odbacio veto Bonjaka na odluku Narodne skuptine RS-a o raspisivanju referenduma u tom entitetu o radu Suda i Tuilatva Bosne
i Hercegovine. To praktino znai da odluka o referendumu u RS-u
o radu bosanskohercegovakih pravosudnih institucija moe stupiti na snagu. Nakon sjednice Vijea za zatitu vitalnog interesa pri
Ustavnom sudu RS-a reeno je da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa bonjakog naroda u vezi s odlukom o raspisivanju
republikog referenduma.
Klub delegata bonjakog naroda u Vijeu naroda RS-a ranije je
podnio Vijeu Ustavnog suda RS-a zahtjev za utvrivanje povrede
vitalnog nacionalnog interesa bonjakog naroda. Klub Bonjaka naveo je da se povreda vitalnog interesa ovoga naroda oituje, izmeu
ostalog, u tome to se predmetnom odlukom osporavaju dravne
pravosudne institucije, ime se dovodi u pitanje procesuiranje najteih oblika ratnih zloina poinjenih nad bonjakim i drugim narodima. Nadalje se istie da Narodna skuptina RS-a nije ovlatena da
raspie referendum, jer se on tie materije koja je u nadlenosti BiH.
Takoer, Klub Bonjaka iznosi u svome zahtjevu da Narodna skuptina RS-a nije ovlatena da trai izjanjenje graana o konanim i obavezujuim odlukama visokog predstavnika meunarodne zajednice
te da je mogue neprovoenje njegovih odluka kvalificirano kao antidejtonsko djelovanje suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, a time
i vitalnom nacionalnom interesu bonjakog naroda.
Odluujui o zahtjevu, polazei od odredaba Ustava RS-a, odredaba Odluke o raspisivanju republikog referenduma te uzimajui u
obzir navode Kluba delegata bonjakog naroda, Vijee je ocijenilo
da osporenom odlukom nisu povrijeena prava iz okvira zatite vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda, pa tako ni
bonjakog. U odluci se navodi da e referendum u RS-u biti odran
u prvoj sedmici po isteku 50 dana od stupanja na snagu ove odluke.

Iako jo uvijek referendum nije odran, i imajui u vidu postojeu

konstelaciju politikih odnosa u regionu i svijetu, vjerovatno nee biti
ni odran, ipak se moe postaviti pitanje ta ako bi se to desilo i ako
bi se graani u RS-u izjasnili o ukidanju Suda i Tuilatva BiH!? S obzirom na to da je rije o nadlenostima drave, strunjaci su miljenja da
pravnih posljedica ne bi trebalo da bude, dok su politike vrlo izvjesne.
Referendum o pravosudnim institucijama na dravnom nivou bi zasigurno bio poetak kraja drave BiH. Sljedei korak, ako bi se ukazala
povoljan prilika, vjerovatno bi bio referendum o otcjepljenju RS-a od
BiH. U tom kontekstu, meunarodna zajednica, koja igra kljunu ulogu u izgradnji postratne BiH, svjesna je politikog momenta u zemlji i
regionu i zasigurno nee dozvoliti odravanje referenduma u RS-u jer
bi to bio i poraz njihove vlastite politike u BiH. Pitanje mogueg referenduma u RS-u je pitanje ruske i zapadne politike.
Uprkos ranijoj izjavi Dodika da nema toga ko e promijeniti
odluku o sazivanju referenduma o Sudu i Tuilatvu Bosne i Hercegovine, pa ni autoriteti poput njemake kancelarke Angele Merkel, koja je nedavno posjetila Bosnu i Hercegovinu, niti Federice
Mogherini, visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost
Evropske unije, ili visokog predstavnika meunarodne zajednice
u BiH, pritisak i upozorenja meunarodne zajednice, posebno zapadnih zemalja su u ovom momentu odvratili predsjednika RS-a od
odravanja referenduma. SAD i EU jednostavno ne ele nove tenzije i politiki haos u BiH koji bi mogli izazvati ak i otvorene oruane
sukobe. Osim toga, za zapadne zemlje odravanje referenduma u
RS-u bi bio scenario sa Krima to bi, drugim rijeima, bila demonstracija politike moi Rusije, to, u dananjem polarizovanom svijetu, nikako ne ele doivjeti. Osim toga, ni zvanini Beograd nije
dao podrku Dodiku po pitanju referenduma, iako i sam taj in
predstavlja otvoreno mijeanje u unutranja politika pitanja BiH.
ta bi pak se desilo da je Srbija podrala Dodika? Iako ovaj put referendum u RS-u nije odran, zahvaljujui najvie sadanjoj konstalaciji
odnosa u regionu i svijetu, niko ne moe garantovati da se to nee desiti
u nekom drugom historijskom momentu. Probosanske snage moraju
stoga produbiti postojea politika partnerstva i razviti nova sa svim
zemljama i meunarodnim organizacijama koje podravaju nezavisnu
BiH kako bi zatitile dravu u dugoronom smislu. Jedan od naina je
sigurno napredak na putu prema EU i NATO-u. Iako e zasigurno BiH,
kao i sve druge manje zemlje koje se nalaze u okrilju euroatlantskih organizacija, nakon lanstva imati manji prostor za suvereno djelovanje,
u konanici e ipak zadrati suverenitet, a i dalje e se zvati dravom. q
Bedrudin BRLJAVAC

Petar Ivancov

Aleksandar Vui: Neka Dodik jo jednom razmisli!

46

Pravosudna tijela na dravnom nivou vana za

suverenitet i stabilnost BiH

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR

REZOLUCIJE O SREBRENICI

Izmeu kulture sjeanja i

kulture zaborava
Iako je i ove godine zavreno obiljeavanje 20. godinjice genocida u Srebrenici time nije zavrena moralna obaveza svakog dobronamjernog i humanog ovjeka koji bar malo razmilja o irenju
civilizacijskih vrijednosti kako bi linim naporima i idejama promovisali istinu o svirepim ubistvima oko 8.300 Bonjaka u julu 1995.
godine. Ovdje nije rije samo o pitanju institucionalizacije sjeanja
na genocid u Srebrenici nego se radi o ouvanju najuzvienijih vrijednosti humanizma. Potrebno je na svakom koraku initi napore
na institucionalizaciji genocida u Srebrenici i jaanju kulture sjeanja meu bosanskim muslimanima, Bonjacima, ali i svim ljudima
svijeta kako bi se irila istina o tom masovnom zloinu, a sve s temeljnim ciljem da se ubijanja, ratovi i genocidi vie ne ponove niti u
Bosni niti bilo gdje u svijetu. Jaanjem kulture sjeanja o Srebrenici
mora se graditi mir i pomirenje u Bosni, na Balkanu i u svijetu.
Jedan od mnogih puteva koji zasigurno mogu doprinijeti procesu institucionalizacije genocida kao i jaanja kulture sjeanja
je kreiranje i usvajanje rezolucija o genocidu u Srebrenici u svim
zemljama svijeta, njihovim parlamentima kao i u meunarodnim
organizacijama, posebno u najpoznatijim organizacijama koje promoviu pravdu, povjerenje, pomirenje i ljudska prava. U tom svjetlu je potrebno sagledati i nedavna deavanja u vezi sa rezolucijom
o Srebrenici koju je pred Vijee sigurnosti Ujedinjenih nacija uputila Velika Britanija, a koja je izazvala veliku panju svjetske javnosti
ali i uzrokovala duboke socijalne i politike tenzije na ionako turbulentnom Balkanu kao i na globalnom nivou, posjetivi u jednom
momentu na konstelaciju odnosa iz perioda Hladnog rata.
Podsjetimo, Velika Britanija je u povodu 20 godina od genocida, u Vijee sigurnosti UN-a uputila rezoluciju iji nacrt je zbog
protivljenja Rusije i Srbije bio mijenjan nekoliko puta, a u kojem
je stajalo kako se osuuje genocid i svako poricanje genocida u
Srebrenici, a lanice Ujedinjenih naroda su pozvane da buduim
generacijama usade lekcije iz prolosti, odnosno apelirano je na
drave da lekcije o ovakvim zloinima uu u kolske udbenike, to
bi bio veliki korak prema istinskom pomirenju i izgradnji povjerenja
meu narodima na Balkanu. Takoer se izraavalo suosjeanje za
rtve na svim stranama u sukobu u BiH, kao i za njihove porodice. U uvodnom dijelu je istaknuto da je Haki tribunal u presudi
generalu Radislavu Krstiu 19. aprila 2004. godine konstatirao da
se u Srebrenici desio genocid i da je istu kvalifikaciju za zloine u
Srebrenici dao i Meunarodni sud pravde 26. februara 2007. Ipak,
kvalifikacija o genocidu u Srebrenici je izazvala najvee rasprave.

Rusija sprijeila Rezoluciju o Srebrenici u Vijeu

sigurnosti UN-a
Rezoluciju o Srebrenici 7. jula, etiri dana prije samog obiljeavanja 20. godinjice zloina u Srebrenici, trebalo je da usvoji Vijee
sigurnosti UN-a. Ipak, zbog snanog stava Moskve, glasanje je odgoeno za jedan dan kada je rezolucija o Srebrenici odbijena zbog,

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Vijee sigurnosti UN-a

prije svega, negativnog glasanja stalne lanice Vijea sigurnost UNa, Rusije. Za rezoluciju je glasalo 10 lanica Vijea sigurnosti UNa, etiri su bile suzdrane, dok je Rusija bila protiv. Iako su zemlje
Balkana i prije glasanja u UN-u bile duboko podijeljene oko ove
umnogome ispolitizirane rezolucije, neusvajanjem ovog dokumenta ne samo zemlje regiona nego i zemlje u svijetu duboko su se
podijelile, pa se tako jedna prozapadna grupa priklonila Britancima i Amerikancima, a drugi opet Rusiji. Sve je govorilo kako svijet
prolazi kroz bipolarni momenat koji najvie podsjea na podjele iz
Hladnog rata. Najbitnije od svega, neusvajanje rezolucije je poraz
za globalnu pravdu i istinu.
Naprimjer, naelnik Opine Srebrenica amil Durakovi je neusvajanje rezolucije nazvao velikim porazom institucije Meunarodnog suda pravde kojega su uspostavile te iste zemlje i one koje su
bile uzdrane na glasanju. Poraena je svjetska pravda uspostavljena kroz Meunarodni sud pravde u Haagu, poraen je sam sud
kojeg su uspostavile iste te zemlje, kazao je Durakovi. Naglasio
je takoer da je alosno da elnici Rusije niti Srbije nisu ni u jednom momentu pomislili na rtve genocida a ne samo na sebine
politike interese iako je rije o genocidu nad jednim narodom, izvrenim u samom srcu Evrope na kraju 20-tog stoljea. Bonjaci su
neusvajanje rezolucije vidjeli kao podli pokuaj Srbije, Rusije i RS-a
da dokau kako se u Srebrenici nije ni desio genocid i na taj nain
relativiziraju zloine poinjene u ratu u Bosni te osnae kulturu zaborava kako bi se sve manje panje u BiH, ali i u svijetu poklanjalo
genocidu u Srebrenici. Krajnji cilj je bio da se istina o genocidu u
Srebrenici marginalizira i izbrie iz kolskih udbenika o bosanskoj
i evropskoj historiji.
S druge strane, proruski front je pohvalio Rusiju kako se bori
za istinu, pravdu i jaanje mira na Balkanu. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odmah nakon glasanja u UN-u je izjavio
da Rusija nije dozvolila da se eventualnim donoenjem rezolucije
problematizuje situacija i pojaaju podjele unutar Bosne i Hercegovine. Poruio je da e Velika Britanija snositi odgovornost za,

47

BOSANSKI BAROMETAR

amil Durakovi
kako je kazao, drutvene i politike podjele koje e biti izraene.
Vjerujem da e, s druge strane, u BiH biti opta atmosfera osude
ruske strane... Prijedlog rezolucije Velike Britanije je poniavajui
za nas Srbe i trebamo se podsjetiti svih onih situacija, u kojima je
Britanija kroz historiju... uvijek radila na tetu srpskog naroda i njegovih istorijskih i nacionalnih interesa, ocijenio je Dodik.
Veina Srba u RS-u ali i u Srbiji su rezoluciju vidjeli kao pokuaj
da se viktimizira srpski narod zbog genocida u Srebrenici i na taj
nain se prikae kao zloinakim elementom Evrope. Protivnici rezolucije na srpskoj strani su tvrdili kako je rezolucija najjasniji izraz
dugogodinje mrnje i nepovjerenja zapadnih zemalja prema Srbima na prostorima Balkana. Paradoksalno je da ista ta Srbija, uprkos
jo uvijek izraenim predrasudama prema zapadnom svijetu i Evropi, eli postati dio Evropske unije (EU) u budunosti. Srpski narod
se nalazi u ozbiljnoj krizi identiteta. S jedne strane, u Srbiji postoje
tvrdnje da se u Srebrenici nije desio genocid i da Beograd nije uestvovao u napadima na BiH, dok s druge strane Srbija eli postati
lanicom EU-a iji parlament je donio rezoluciju u kojoj se zloini u
Srebrenici nazivaju genocidom. Srbiji bi se, radi pomirenja i istine
na Balkanu, trebao postaviti uvjet da prizna genocid u Srebrenici
prije nego ue u Evropsku uniju. Svaki drugi nain evropeizacije
Srbije bi bio nepotpun ali i uvreda za rtve genocida u Srebrenici i
njihove porodice koje u Evropi jo uvijek vide drutveno tijelo koje
gaji univerzalne vrijednosti kao to su istinski humanizam, istina,
mir i pravda.

Novo ponienje za Bonjake

Odbacivanjem rezolucije su posebno pogoene rtve genocida
u Srebrenici, odnosno majke Srebrenice. Jedna od majki Srebrenice, Hatida Mehmedovi je tim povodom izjavila kako odreeni
krugovi u entitetu RS i Srbiji 20 godina poniavaju muslimane i rade
na etnikom ienju i projektu Velike Srbije. Istakla je nakon glasanja kako su se majke Srebrenice nadale da e pravda biti zadovoljena i da e rezolucija posluiti kao vana opomena za budunost, ali
naalost, to se nije desilo. To znai da jo uvijek nisu odustali od
projekta Velike Srbije. Mi znamo da je Rusija ratovala na prostoru
Bosne i Hercegovine i da su sa svojim porodicama oformili naselja
u mjestima gdje su ratovali, postoje takva mjesta na vlasenikoj
optini. Naalost, danas negiraju sve to, kazala je Mehmedovi.
Jednostavno, majke Srebrenice nisu mogle pojmiti da su sebini
politiki interesi u ovom sluaju bili iznad humanizma, osjeaja
odgovornosti i priznanja zloina nad muslimanima u Bosni i Hercegovini. Majke Srebrenice su bile okirane kada su shvatile da su
globalni politiki interesi vrlo usko povezani sa lokalnom politikom

48

koja je u veini sluajeva samo arena za demonstraciju moi i ostvarenje interesa velikih sila.
Mehmedovi je takoer istakla kako prolost koja je izgraena
90-ih godina prolog stoljea, a u kojoj su sauesnik bile i UN traje i dan danas. Da su eljeli da Bosna bude drava po mjeri svih
njenih graana, ne bi od nje napravili bude baruta gdje od jedne
iskre moe da bukne sve. Ne bi od Bosne i Hercegovine pravili malu
Palestinu, ne bi od Bosne i Hercegovine pravili cirkus. Ovo to Ujedinjene nacije rade je jedan cirkus. Velike sile trebaju da mijenjaju
politiku kako bi u svijetu bilo manje rtava i kako bi i mali ljudi imali
pravo na ivot. Oni su toliko veliki koliko potuju male ljude, a mi
smo jedni od tih malih ljudi. Na ovakav nain samo velike sile imaju
pravo na ivot, a mali ljudi ne, kazala je Mehmedovi i dodala kako
nikad nee odustati od borbe za pravdu i irenja svijesti o tome ta
su napravile Ujedinjene nacije. Majke Srebrenice su previe potene kako bi mogle dokuiti podlost i okrutnost svjetske politike koja
je mnogo puta do sada izdala mnoge narode i zajednice ukljuujui
i same bosanske muslimane.
Rezolucija o Srebrenici je bila prilika za jo jedan obraun velikih sila, lanova Vijea sigurnosti UN-a. Kao da se svijet u jednom
momentu vratio u dane iz Hladnog rata, i novu ideoloku i politiku
borbu izmeu Rusije i SAD-a i Zapada. Nakon glasanja, Samantha
Power, ambasadorica SAD-a pri UN-u, je podsjetila kako je Dodik
nedavno genocid nazvao najveom prevarom 20. stoljea. Mi smo
uli ovakve izjave i od onih koji negiraju holokaust i genocid u Ruandi. Pojedinci koriste takve izjave. Oni poniavaju sami sebe i vode na pogrean trag one koje predstavljaju. U Srebrenici se desio
genocid. Negiranje genocida ne vrijea samo rtve, nego i predstavlja prepreku za pomirenje. Ovo Vijee je uinilo sve u svojoj
moi da uvjeri Rusiju da prihvati ovu rezoluciju iako ona ne imenuje
poinioce. Ali Rusija je imala crvenu liniju preko koje nije eljela
prei. Nije eljela prihvatiti rije genocid. Vijee sigurnosti opet nije
ispunilo svoje obaveze. Ovo je veto na injenice o genocidu, rekla
je Power. Rezolucija je bila prilika za cijelu meunarodnu zajednicu
da izvue vane pouke iz jednog od najtunijih momenata u historiji UN-a i da naglasi njenu odlunost da se angauje na sprjeavanju genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina bilo gdje
u svijetu. Ipak, to nije uinjeno i odbacivanje rezolucije e ostati
upisano u knjige historije o meunarodnoj politici kao jedna od novih mrlja UN-a u svome djelovanju prema jaanju mira i pravde u
svijetu. Ipak, u meunarodnoj zajednici postoje i krugovi, a najbolji
primjer je moda Evropski parlament, koji otvoreno ire istinu od
genocidu u Srebrenici bez ikakvog podlog pokuaja relativizacije
krivice za gnusne zloine.

Hatida Mehmedovi

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR

Evropski parlament usvojio Rezoluciju o Srebrenici

Moda najbolji primjer djelovanja u cilju promocije istine i
pravde za rtve genocida u Srebrenici predstavlja rad Evropskog
parlamenta. Zastupnici ove institucije i ove godine su, u znak sjeanja na srebreniki genocid, usvojili Rezoluciju o Srebrenici gdje
se otro osuuje zloin u Srebrenici koji se u skladu sa presudama
Hakog tribunala i Meunarodnog suda pravde oznaava kao genocid. Rezolucijom se obiljeava sjeanje na sve rtve genocida iz
Srebrenice i okrutnosti poinjene tokom ratova u bivoj Jugoslaviji
te svim rtvama odaje poast; izraava suut i solidarnost s porodicama rtava, od kojih mnoge ive bez konane potvrde o sudbini
svojih srodnika. Ovo je moda i najbolji model kako iriti istinu o
genocidu u Srebrenici ali i o svakom drugom genocidu u svijetu
kako se strani zloini ne bi ponovili vie nikada bilo gdje u svijetu.
Rezolucijom se snano osuuje genocid u Srebrenici; odluno
izjavljuje da se takvi strani zloini ne smiju vie nikada ponoviti i
navodi da e EU uiniti sve u svojoj moi da sprijei ponovno poinjenje takvih djela; odbacuje sve oblike negiranja, relativizacije ili
pogrenog tumaenja tog genocida. Rezolucijom se istie potreba
da politiki predstavnici u BiH priznaju prolost kako bi zajedno radili na boljoj budunosti za sve graane u zemlji; naglaava vanost
uloge koju u tom tekom procesu mogu imati susjedne zemlje,
vjerske vlasti, civilno drutvo, umjetnost, kultura, mediji i obrazovni sistem. Na kraju se naglaava vanost posla koji je u tom smislu
uradio Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju i potrebu da
se poduzmu sve mjere potrebne za ubrzanje suenja i albenih postupaka te da ih se okona bez nepotrebnog odgaanja.

Neusvajanjem rezolucije srpski narod srlja u

civilizacijski sunovrat
Svaka rezolucija o Srebrenici trebala bi imati dalekosene posljedice na budunost Balkana. Poznato je da je Meunarodni sud
pravde po tubi BiH protiv Srbije 2007. godine, donio vanu presudu kojom se utvruje da Srbija nije direktno odgovorna za genocid
u Srebrenici, ali da je odgovorna to ga nije na kraju sprijeila. Politiari u Beogradu vrlo dobro znaju da je presuda o nespreavanju
genocida blizu ideje podravanja politike koja je dovela do genocida nad Bonjacima, najveeg zloina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Iako su u RS-u i Srbiji trijumfalno, kao nakon neke sportske pobjede, slavili neusvajanje rezolucije o Srebrenici, oni koji su
slavili nisu ni svjesni da su time osnaili mentalni sklop i nain razmiljanja koji je zasnovan na mrnji i nepovjerenju prema drugom
i drugaijem to predstavlja prijetnju i rizik za nova izbijanja ratova
i nove genocide na Balkanu. Neusvajanjem rezolucije srpski narod
i dalje srlja u civilizacijski sunovrat iz kojeg se moe vratiti samo
pokajanjem i priznanjem da su pripadnici njihovog naroda poinili
zloine i genocid nad bosanskim muslimanima tokom 1990-ih.
Potrebno je stoga postaviti zdrave i sigurne temelje za izgradnju novog Balkana, ali i nove Evrope i svijeta. Pomirenje mora poeti tamo gdje postoje najvei problemi i najvei ljudski nedostaci,
a sjeanje na genocid je uvijek bolno i mukotrpno. Rezolucija je bila
posebna prilika za pomirenje i za iskren i dugoroan dijalog. Srebrenica mora biti vjeiti podsjetnik da se ovakav svirepi zloin ne
smije nikada vie ponoviti. Zato neusvajanje rezolucije predstavlja veliki udarac za ljudsku ast kao i opasan civilizacijski sunovrat.
Istovremeno je i moralni poraz demokratskog svijeta i sve vei jaz
bipolarnog svijeta koji se poigrava sa temeljnim ljudskim vrijednostima i naelima. Moda najpogubnije od svega, takav in je najlo-

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

ija lekcija za budunost meunarodnog pravnog poretka i prava

uopte, poruka svim zloincima i ubicama da politika i izvanpravni
interesi imaju snagu veta nad najteim zloinima. Neusvajanjem
rezolucije se alje poruka kako politiki interesi u dananjem svijetu mogu biti jai od prava ime se otvara prostor za nove agresije
i genocide u svim zemljama u svijetu. Jednostavno reeno, meunarodna zajednica je svim ljudima u svijetu poruila da je ubijanje
ljudi dozvoljeno uz napomenu da to rade sa stilom.
Rezolucija o Srebrenici je trebala imati i daleko iri civilizacijski
iskorak putem kojeg bi se preventivno djelovalo kroz obrazovne sisteme u cilju spreavanja novih zloina i genocida nad nevinim ljudima. Osnovni smisao rezolucije je bio ojaavanje svijesti o genocidu
u Srebrenici koji se dogodio nad bonjakim narodom, ali i doprinos
javnom priznanju odgovornosti poinilaca i nalogodavaca za najtei
zloin. U rezoluciji se trailo od lanica drava Vijea sigurnosti UN-a
da, izmeu ostalog, u svom obrazovnom programu i u kolskim udbenicima uvrste i lekcije o srebrenikom genocidu. To je bila veoma
sporna odredba onima koji jo uvijek negiraju genocid, jer bi na ovaj
nain nove generacije djece nauile pravu istinu o deavanjima u
BiH. Ali upravo na taj nain i poinje odgajanje novih Willy Brandtova
koji bi u budunosti bili spremni da ire istinu i grade iskrene meunacionalne odnose u cilju promocije mira i suivota. Dok djeca u Srbiji i u RS-u, i bilo gdje u svijetu, u historijskim udbenicima ne budu
itali kako se u Srebrenici desio genocid, nema pravog pomirenja i
mira u Bosni i na Balkanu. Da li je u dananjim okolnostima onda
mogue oekivati nekog Willy Brandta meu srpskim narodom?

Jo uvijek se eka srpski Willy Brandt na Balkanu

Kada se Willy Brandt poklonio i odao poast milionima rtava holokausta iz Drugog svjetskog rata, njegov civilizacijski gest je u tom
momentu smatran najveim ponienjem i nije naiao na apsolutno
odobravanje i podrku u Njemakoj, iji je bio kancelar u to vrijeme.
Meutim, danas se njegov gest smatra jednim od najveih simbola pomirenja i kozmopolitizma u Evropi i svijetu i, to je najbitnije,
omoguio je da mnoge nove generacije stasaju i ive u miru, saradnji
i prosperitetu. Vjerujem da je, bar donekle, slian efekat mogla imati
i rezolucija o Srebrenici koja je, naalost, odbijena. Usvajanjem ovog
dokumenta izgradio bi se ogroman socijalni kapital i opomena da se
takva nedjela nigdje i nikada vie ne ponove, dajui posebnu ansu
iskrenom pomirenju i zajednikoj budunosti, posebno zemljama
zapadnog Balkana koje su prole stravian period u novijoj historiji.
Ali, ak i 20 godina nakon genocida veina ljudi u ije ime je poinjen
taj strani zloin nisu spremni da priznaju istinu i Srebrenicu nazovu
genocidom. Zato je vie nego ikada potrebno govoriti i istraivati o
odgovornosti pojedinaca i ustanova u Srbiji i RS-u.
Zloincima je u Tribunalu u Haagu sueno za individualne zloine koje su inili u ratu u BiH. Ali rezolucija je trebala biti modus
vivendi kako bi cijeli jedan narod pokuao sistemskim pristupom
dostii nivo ljudske savjesti kada bi prihvatili injenice i istinu i jasno bez ikakve dileme kazali da se u Srebrenici desio genocid. Sve
ostalo je licemjerstvo kojem nema mjesta u iskrenoj ljudskoj savjesti. Zato se rezolucijom otvorilo i pitanje odnosa individualne
krivine odgovornosti i masovnih zloina. Nemogue je nakon ovog
momenta zloin u Srebrenici svoditi samo na individualnu odgovornost 50 ljudi koliko e ih moda krivino odgovarati, jer ako je
sud nedvojbeno utvrdio da su to uradili Vojska RS-a i MUP RS-a, onda to znai da odgovor nije taj da je svaki Srbin u RS-u odgovoran za
ono to se dogodilo, ali isto tako injenica je da su to organi koji su
postupali u slubenom kapacitetu jedne drave, odnosno entiteta.

49

BOSANSKI BAROMETAR
Sve to bi u konanici trebao biti doprinos memorijalizaciji genocida
i kolektivnog sjeanja.
Svaki oblik kolektivnog sjeanja zasigurno poinje sa iznoenjem
konkretnih injenica. A to je da je od 8.372 prijavljene nestale osobe sa podruja Srebrenice i epe do ovog trenutka ekshumirano
7.057 nekompletnih tijela. Tijela su naena u sekundarnim ili tercijarnim grobnicama. Tako da su ta tijela, tih oko 7.000 tijela, uglavnom nekompletna. Samo manji broj tijela je pronaen na povrini
i u primarnim grobnicama kao one to su obraene 1996. godine.
injenica je i da odreeni broj rtava genocida u Srebrenici, kao i
generalno rtava na cijelom prostoru BiH nikad nee biti pronaen.
Meunarodni krivini sud, odluujui po tubi BiH za genocid i agresiju protiv Srbije, odnosno bive SR Jugoslavije, presudom je utvrdio
da je genocid poinjen u Srebrenici, no ne i da je vlast u Beograda
kriva za taj zloin. Srbija je takoer proglaena odgovornom samo
za propuste u spreavanju i kanjavanju poinitelja genocida. Ako
Srbija nije eljela podrati rezoluciju o Srebrenici potrebno je ponovo pokrenuti pitanje o reviziji presude Meunarodnog suda pravde
o ulozi Srbije u ratu u BiH kako bi se ta zemlja na ovaj nain prisilila
na moralno preispitivanje o zloinima poinjenima protiv nesrpskog
naroda, posebno Bonjaka, tokom rata u BiH.

Ponovo pokrenuti pitanje o reviziji presude

Meunarodnog suda pravde o ulozi Srbije u ratu u BiH
Preciznije reeno, nakon to Srbija i RS nisu iskoristili historijsku
ansu koju im je rezolucija nudila da preispitaju savjest i zaponu
iskren dijalog sa susjedima Bonjacima, bosanskim muslimanima,
namee se potreba legalistikog pristupa kako bi se ponovo pokrenulo pitanje o reviziji presude Meunarodnog suda pravde o ulozi
Srbije u ratu u BiH. Presudom iz 2007. godine MKS je odredio kako
je mogue otvoriti postupak preispitivanja odluke, no samo pod
uslovom da BiH ponudi nove dokaze. Vjerujem da ve sada postoje
dovoljni dokazi kako bi se ponovo otvorio postupak o reviziji presude Meunarodnog suda pravde o ulozi Srbije u ratu u BiH.
Bivi tuilac Hakog tribunala Geoffrey Nice, koji je zastupao
optubu na suenju nekadanjem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloeviu, smatra da bi bosanskohercegovake vlasti trebale
ponovo aktualizirati pitanje revizije presude Meunarodnog suda
pravde o ulozi Srbije u ratu u BiH, kako bi rtve dobile satisfakciju.
Mnogi u ovim krugovima smatraju da ova presuda nije uspjena,
jer tad nije bilo dovoljno dokaza. Od tada do danas pojavili su se novi
dokazi koji su korisni za ovu presudu. Kad je rije o reviziji, tu postoje
tehniki problemi. Reviziju treba pokrenuti est mjeseci nakon pojave novih dokaza. I rok je deset godina. BiH ima rok za reviziju ove
presude do februara 2017. godine, istakao je Nice. To bi u konanici doprinijelo i procesu kulture sjeanja, a zaustavilo bi pokuaje
u smjeru kulture zaborava. Cilj nije okriviti cijeli srpski narod nego
dati priliku novim generacijama u Srbiji i RS-u da se suoe sa istinom
i da istinski daju doprinos miru i pomirenju na Balkanu. Od kulture
sjeanja bi sigurno koristi na Balkanu imali svi narodi.

Pamti sve loe to si uinio. To e ti pomoi da ne

ini zlo.
Inae, glavni cilj programa kulture sjeanja je sistemsko upoznavanje s politikama sjeanja, praksama obiljeavanja mjesta stradanja
i komemorativnom kulturom u BiH, iroj regiji i susjednim dravama,
poticanje javnog dijaloga o kulturi pamenja, usvajanje rezolucija o genocidu kao i osnaivanje strunih timova zainteresiranih za suoavanje

50

s prolou u pojedinim zemljama. Dok je vie decenija sistemskog rada na obrazovanju o Holokaustu doprinijelo smanjivanju ksenofobije
i predrasuda prema Jevrejima, slabiji interes za istraivanja genocida
nad Bonjacima u BiH, kao i za pogubljenja iz politikih i ideolokih razloga, jo uvijek hrani predrasude prema potomcima tadanjih rtava
zloina. Negiranje zloina iz prolosti esto prati aktuelna diskriminacija i nepovjerenje meu narodima u svim sferama ivota.
Poznato je iz teorije i prakse da ideje i inicijative za trajno obiljeavanje mjesta stradanja u svim zemljama iziskuju strpljenje i istrajnost
u zagovaranju. Njemaka je, moda vie od bilo koje druge zemlje,
nauila, i dan danas ui, ivjeti s nacistikom prolou u sloenom
procesu postepenog razvoja kulture komemoriranja i sjeanja. Ipak
ne treba zaboraviti da su i tamo rane inicijative za institucionalizaciju pamenja ignorisane. Joseph Wulf, historiar koji je preivio logor
Auschwitz, 1965. godine pokrenuo je inicijativu za osnivanje meunarodnog dokumentacijskog centra u vili gdje je dogovorena provedba
ubijanja evropskih Jevreja, koja je zaivjela u obliku Haus den Wansee
Konferenz tek 27 godina kasnije. Tek u toku posljednje decenije u centru Berlina blizu Parlamenta izgraeni su memorijali ubijenim evropskim Jevrejima (2005.), homoseksualcima (2008.) te Romima (2012.).
Ugledni francuski historiar Pierre Nora, objanjavajui u svojim
djelima kako sjeanje i historija nisu sinonimi ve suprostavljeni pojmovi, naglaava da je sjeanje ivot, da ih prenose ivi ljudi, da su u
trajnoj evoluciji, osjetljiva na prisvajanja i manipulacije, podlona
dugim mirovanjima i naglim oivljavanjima, a da je historija, s druge
strane, uvijek problematina i nepotpuna rekontrukcija prolosti koju
ljudi sve vie tumae prema vlastitim politikim i ideolokim stavovima. Iz tog razloga je vrlo bitno za sve ljude na ovom svijetu da pamte i
prenose na budue generacije injenice o svim gnusnim i nehumanim
djelima koja su poinjena protiv nevinih ljudi. Inae, bi se za 20 godina
moglo priati kako je neko sluajno ubio nevine ljude u Srebrenici.
Kao to je jednom kazao Lav Tolstoj: Pamti sve loe to si uinio. To e ti pomoi da ne ini zlo. Ako pak pamti dobro koje si
uinio, to e te omesti da i dalje ini dobro. Sjeanje, odnosno
nain i odabir onoga ega emo se sjeati, jedno je od temeljnih
pitanja s kojima se susreu sva drutva. Bezbroj puta u svijetu,
ukljuujui i prostor Balkana, politiari su manipulaciju prolou
koristili kao djelotvorno politiko oruje. Ipak, svaki pojedinac, institucija i drava moraju raditi naporno kako ne bi dozvolili da prolost ugrozi sadanjost, nego da treba ovladati prolou da bi se
krenulo dalje, u izgradnju pravednog i otvorenog drutva u kojem
e se potovati prava svih ljudi bez obzira na vjeru i naciju. Sjeanje
na gnusne zloine trebalo bi ljude uiniti pravednijima, humanijima
i otvorenijima prema drugom i drugaijem. q
Bedrudin BRLJAVAC

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR

SUTORINA GOTOVO IZGUBLJENA ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Radi li se o veleizdaji drave BiH?

Sutorina je naalost najvjerojatnije izgubljena za Bosnu i Hercegovinu. Tako su odluili lanovi Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi, Dragan ovi i Mladen Ivani, a ovi je bio taj koji je krajem
kolovoza 2015. u Beu sudjelovao tom sveanom inu za Crnu Goru, a veleizdajnikom inu za BiH.
Jo krajem srpnja su Izetbegovi, ovi i Ivani na 10. sjednici
Predsjednitva BiH donijeli odluku o prihvaanju i odreivanju potpisnika za ugovor o dravnoj granici izmeu Bosne i Hercegovine i
Crne Gore. Nema nikakve sumnje da su time odluili pokloniti Crnogorcima dio teritorija koji ve preko 600 godina pripada Bosni.
Kako kau mnogi u BiH koji su bili za to da se pitanje Sutorine razrijei na meunarodnom sudu u Haagu, ova su trojica ovim inom
uli u povijest kao jedni od najveih izdajnika bosanskog naroda i
drave Bosne i Hercegovine.
Bez obzira sloio se netko s ovom konstatacijom ili ne, nevjerovatna je injenica da su lanovi Predsjednitva olako preli
preko pitanja Sutorine. Naime, svjedoci smo velike pravne bitke
izmeu Hrvatske i Slovenije za, da tako kaemo, par kapi mora
u Piranskom zaljevu. Te dvije zemlje nee ni pedalj da odstupe,
a lanovi Predsjednitva, uz stranke i koalicije kojima pripadaju,
odluili su da nema potrebe istinu o Sutorini utvrditi na meunarodnom sudu.

udesni trio
Dok se za ovia i Ivania, koji ni ne kriju da im BiH, najblae
reeno, nije zemlja koju ludo vole, moglo i oekivati ovakvo neto,
vjerovatno neke zauuje injenica da je i Bakir Izetbegovi bez
imalo krzmanja digao svoju ruku za sporazum s Crnom Gorom. Meutim, postoje i oni u BiH koji smatraju da tu ne moe biti nikakvog
iznenaenja jer se njegova SDA, jo dok je njome upravljao njegov
otac Alija Izetbegovi, ponaala vrlo servilno prema zahtjevima susjeda, odnosno prema Srbiji i Crnoj Gori te Hrvatskoj. Takva SDA, u
kojoj glavnu rije vode klimoglavci i koji su ovaj put bez imalo stida
bili servilni prema zahtjevima SAD-a i EU da se ne pravi problem
oko Sutorine, od takve SDA i Izetbegovia, sina biveg navodnog
velikog voe, nije se moglo nita drugo ni oekivati.
Kako bilo, Sutorina aptom pade, da parafraziramo Krleu, a
injenica da se nije ilo na meunarodni sud aktere politike scene
u BiH koji su o tome mogli odluivati zaista treba jasno osuditi sud
javnosti. Ali ne samo to, protiv njih treba podii krivinu prijavu
za veleizdaju drave jer nisu do kraja iskoristili pravne mehanizme
kako bi se zatitio teritorij za koji postoje vrsti dokazi da je dio BiH.
Prema Ustavu BiH ovaj je trio bio duan iskoristiti sve mehanizme
kako bi obranio ne samo cijelu BiH, nego i svaki njezin dio, a to nije
uinio. S druge strane, SDA je jo jednom pokazala da to nije stranka koja je sposobna biti na visini zadatka u najvanijim trenucima
za zemlju, a to su pokazali i prodajom Sutorine za nula kuna.
Ni vei dio parlamentaraca u BiH nije nita bolji od udesnog
trija Izetbegovi, ovi i Ivani. Prilikom rasprave o Rezoluciji o Sutorini koju je pokrenuo SDP-ov zastupnik Denis Beirovi, 17 ih je
bilo protiv, dva su bila suzdrana, a za tekst Rezolucije bilo ih je samo 7. Od 42 zastupnika, koliko broji Parlamentarna skuptina BiH,

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Sutorina
15 ih nije ni bilo na toj sjednici. Beirovi je predloio rezoluciju
kojom se, izmeu ostalog, predlae da Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i
tetnim Prijedlog ugovora o dravnoj granici izmeu Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji je utvrdilo Vijee ministara BiH poetkom
studenog 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom
dravnih organa BiH trajno ostati u sastavu Crne Gore.
Inae, prema onome to se zna, Sutorina se do 1947. godine
nalazila u sklopu NR Bosne i Hercegovine, te je imala izlaz na Jadransko more i na Boku Kotorsku u duini od 7 kilometara obale, ali
je neformalnim politikim dogovorom bez ikakvog pisanog ugovora, zajedno sa selima Igalo, Suepan, Prijevor, Ratievina i Kruevice, ija ukupna povrina iznosi 83,7 km, navodno ustupljena NR
Crnoj Gori, za to nema dokumenta. Istina, tvrdi se da je NR BiH dobila podruja istono od rijeke Sutjeske - Magli, Kruevo i Vuevo
(to je vidljivo u Slubenom listu FNRJ iz svibnja 1949. godine kao
i u Slubenom listu NR BiH iz listopada 1949.). To je bio argument
Crnoj Gori, jer najee otamo stiu informacije kako je BiH dobila
taj dio. No Slubeni list nije ugovor dviju strana i nije validan.

Novakovi brani Sutorinu

Predsjedavajui Kluba poslanika SDP-a BiH Mirsad Mei je
ocijenio da poslanici imaju povijesnu priliku da validnost ovog
parlamenta zatite time to e BiH, prihvatanjem ove rezolucije,
dovesti u priliku da stanu u bok civiliziranim narodima koji rjeavaju svoje sporove tedovesti BiH pred meunarodni sud pravde koji
bi bio u prilici da donese odluku o tome kome pripada Sutorina.
Istaknuo je da je potpuno siguran i ubijeen da historijski i ustavnopravno Sutorina pripada BiH. Ne izazivamo nikakve nesporazume. Traimo da se civilizirano, meunarodnim pravno utvrenim
metodama vrati teritorija BiH, poruio je Mei.
Poslanik Zaim Backovi (BPS) je kazao da je jedina dilema ovdje zato mi neemo, kao graani ove zemlje, da zatitimo vlastitu zemlju, dok je poslanica Hanka Vajzovi (DF) istaknula da za
odluivanje o tako vanoj stvari popravnog nema. ak je i zastupnik Momilo Novakovi (NDP) rekao da e glasati za rezoluciju

51

BOSANSKI BAROMETAR
su privremeno zaustavila lobiranja u Sarajevu ije je stajalite bilo
kako bi podruje od oko 70 etvornih kilometara koje izlazi na more izmeu Prevlake i Bokokotorskog zaljeva, a nalazi se unutar Crne
Gore i naziva se Sutorinom, zapravo trebalo pripasti BiH.
Takve je zahtjeve Parlament BiH odbacio no zagovornici pripadnosti Sutorine BiH najavili su kako e na tome i dalje inzistirai i
nastojati sprijeiti ratificiranje sporazuma potpisanog u Beu. Sporazum o granici izmeu BiH i Crne Gore mora jo proi postupak ratifikacije u dvjema dravama i to je jo jedna slabana nada da ipak
sve jo nije gotovo. No na izglasavanju o Rezoluciji moglo se vidjeti
kako parlamentarci diu i teko se moe oekivati neki preokret. q
Edis FELI

JO SE EKA NOVA KOALICIJA

Potpisivanje Sporazuma o granici izmeu BiH i Crne Gore

jer misli da ima anse da se u nekom postupku to pitanje rijei
pozitivno po BiH.
Protiv Rezolucije su glasali zastupnici iz reda SDA i to efik
Daferovi, Asim Sarajli, Sefer Demirovi, Amir Fazli, Nermina
Kapetanovi, Salko Sokolovi, zatim iz koalicije Hrvatskog narodnog sabora (Borjana Krito, Predrag Koul, Monika Tomi i Nikola Lovrinovi), iz SDS-a (oro Krmar, Borislav Boji, Aleksandra
Pandurevi) i SBB-a (Mirsad onlagi, Damir Arnaut, Fehim kalji
i Mirsad Isakovi).
Za Rezoluciju su glasali zastupnici DF-a Maja Gasal Vraalica i
Hanka Vajzovi, iz SDP-a Denis Beirovi i Mirsad Mei te Zaim
Backovi iz BPS-a, Jasmin Emri iz A-SDA te Momilo Novakovi iz
PDP-a. Suzdrani su bili eljko Komi i Damir Beirovi iz Demokratske fronte, to je pravo iznenaenje za ove zastupnike.
To je bila neka vrsta legitimiteta za trojac iz Predsjednitva da
prihvati prijedlog sporazuma s Crnom Gorom. Krajem kolovoza ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak i ministar
unutarnjih poslova Crne Gore Rako Konjevi potpisali su u Beu
meudravni sporazum o granici postavi prve drave u regiji koje
e rijeiti granino pitanje otvoreno raspadom bive Jugoslavije.
Potpisivanje sporazuma uprilieno je uoi beke konferencije o
zapadnom Balkanu. Potpisivanju su, uz predsjedatelja Predsjednitva BiH Dragana ovia i predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovia,
prisustvovali i austrijski predsjednik Heinz Fischer te ef austrijske
diplomacije Sebastian Kurz. efovi drava te ministri vanjskih poslova BiH, Crne Gore i Austrije uoi potpisivanja odrali su sastanak. Nadamo se da e potpisivanje sporazuma s Crnom Gorom
biti poticaj da to to prije uinimo i s Hrvatskom i Srbijom, kazao
je Igor Crnadak.
Crna Gora ima najduu graninu crtu upravo sa Bosnom i Hercegovinom u duini od 268 kilometara, a sporno je bilo tek oko 700
metara. lanovi dravnih izaslanstava koji su o tome pregovarali
konano su se usuglasili prije vie od godinu dana, no potpisivanje

52

U Federaciji BiH jo nije dogovorena nova koalicija nakon izlaska

iz vlasti Demokratske fronte. U obzir su dolazile SBiH i BPS kao novi
koalicioni partneri, no ini se da su otpali jer su HDZ-u privlaniji Radonieva SBB (iako su u sukobu s SDA), dok je SDA-u privlaniji HDZ
BiH 1990 (iako su u sukobu s ovievim HDZ-om). Vodstva SDA i HDZa jo se nisu uspjela usuglasiti o tome tko bi trebao initi novu parlamentarnu veinu u Federaciji BiH. SDA nije protiv prijedloga da u novu
parlamentarnu veinu na federalnoj razini ue SBB, no smatra da dijelom vlasti treba biti i HDZ 1990, s im se, kako je rekao Izetbegovi,
HDZ ne slae. Mislim da SDA i SBB imaju istu agendu u odnosu na
Bonjake, Federaciju BiH, dravu. Postoje tu neki personalni animoziteti koji ne smiju biti iznad interesa drave i mislim da odnosi polako
otopljavaju, kazao je Izetbegovi.

Bakir Izetbegovi i Dragan ovi

ovi je, pak, izrazio uvjerenje da emo do kraja godine imati
kvalitetnu i stabilnu parlamentarnu veinu u Federaciji BH. Mi imamo izvrnu vlast u Federaciji BiH, a dok se ne posigne dogovor o novoj
parlamentarnoj veini, a ponovit u u njoj na federalnoj razini pored
SDA i HDZ BiH, po naem vienju, treba biti SBB, dogovorili smo se da
stvaramo ambijent u federalnom parlamentu za podrku radu federalne vlade, kazao je ovi.
Zamoljeni da komentiraju izjave eljka Komia kako ovi eli
uvesti Dodikov SNSD, a iskljuiti Savez za promijene iz Vijea ministara, Izetbegovi je ponovio da HDZ BiH, od kako je formirano Vijee
ministara, nikad nije dovodio u pitanje poziciju Saveza za promijene u
toj koaliciji, niti je ovi ikada razgovarao s drugim stranaka o novoj
parlamentarnoj veini u Federaciji BiH bez dogovora s njim. Na upit o
mogunosti povratka DF-a u vlast, ovi je kazao kako je DF u vlasti na
dravnoj razini, te da su samo dijelom izali iz izvrne vlasti u Federaciji BiH, jer i dalje imaju svog dopredsjednika Federacije BiH Dunovia.
Oni se moraju odluiti hoe li biti vlast ili oporba, kazao je ovi,
napomenuvi kako on ipak ne vidi mogunosti za povratak DF-a u izvrnu vlast, mada on sam ne odluuje o tome.
Izetbegovi je, pak, kazao kako nikome vrata nisu zatvorena, pa ni
DF-u, koji se jo profilira. Oni se ponaaju na jedan nain na jednoj,
a na drugi nain na drugoj razini. Recimo na dravnoj razini i u Kantonu Sarajevo imamo dobru suradnju, a lou smo imali na federalnoj
razini, kazao je Bakir Izetbegovi. q

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR

UTJECAJ POLITIKE I IDEOLOGIJE

U BiH se ue tri historije kad je u

pitanju (anti)faizam
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini je vjerovatno jedan od
najnefunkcionalnijih obrazovnih sistema na svijetu. U zemlji od
samo 3,5 miliona stanovnika postoji ak 13 ministarstava obrazovanja te minimalno 12 razliitih obrazovnih planova i programa.
Posebno problematina je situacija u Federaciji BiH gdje svaki od
10 kantona ima svoje ministarstvo obrazovanja te samim tim i plan
i program koji moe, a i ne mora da se znaajno razlikuje od ostalih planova i programa koji su na snazi u Bosni i Hercegovini. Ovo
je direktna posljedica politikog ureenja BiH, a sama injenica da
imamo ovako podijeljene jurisdikcije, otvara mogunost za veliku
autonomiju u izradi obrazovnih programa, na koje politika i politike ideologije imaju veliki uticaj.
Budui da u Bosni i Hercegovini ive i tri konstitutivna naroda te
da u pojedinim kantonima u Federaciji, kao to su Srednjebosanski
ili Hercegovako-neretvanski kanton imamo znaajan broj dvaju
konstitutivnih naroda (u oba sluaja Bonjaka i Hrvata), dolazi se
do situacije da nastavni plan i program ak ni za kanton nije jedinstven, nego se radi po dva plana i programa.
Ovakva situacija dovodi do razliitih problema i anomalija u
obrazovnom sistemu u BiH, izmeu ostalog, recimo i do fenomena
nazvanog dvije kole pod jednim krovom. U praksi, ovaj sistem
znai da se bonjaka i hrvatska djeca u istim kolama segregiraju i
ue po razliitim planovima i programima. Ovakav sistem je prisutan u ak 52 kole na podruju Srednjebosanskog, Hercegovakoneretvanskog i Zeniko-Dobojskog kantona.
Kancelarija Visokog predstavnika u BiH (OHR), tijelo zadueno
za implementaciju mira, pokualo je ujediniti obrazovni sistem u
pomenutim regijama, ali s malo uspjeha. Predstavnici politikih
partija koje se deklariu kao zatitnici hrvatskih nacionalnih interesa se protive ujedinjenju uz tvrdnju da e u nacionalno mjeovitim
kolama izgubiti nacionalni identitet. S druge strane, predstavnici
partija koje se deklariu kao zatitnici bonjakih nacionalnih interesa podravaju ujedinjenje uz tvrdnju da e segregirane kole
prouzrokovati mrnju meu nacijama to u konanici moe dovesti
do raspada Bosne i Hercegovine.
Vijee za implementaciju mira (PIC) pozvalo je 12. juna 2003.
godine federalno ministarstvo obrazovanja da implementira ujedinjenje dvije kole pod jednim krovom do naredne kolske godine.
Meutim, HDZ, najjaa politika stranka u BiH s hrvatskim predznakom, stopirao je implementaciju ujedinjenja u kantonima u kojima
su imali znaajan uticaj, posebno u Srednjebosanskom kantonu.
Zbog opstrukcija ujedinjenju kola, visoki predstavnik Paddy Ashdown smijenio je 8. jula 2005. godine Nikolu Lovrinovia s pozicije
ministra obrazovanja u Srednjobosanskom kantonu. Meutim, ni
nakon ove odluke, situacija se nije promijenila te je sistem dvije
kole pod istim krovom i dalje prisutan u Federaciji BiH.
Problemi u obrazovnom sistemu BiH postoje i na relaciji Federacija BiH Republika Srpska. Vjerovatno najpoznatiji sluaj ovog
tipa je sluaj Konjevi Polja i Vrbanjaca, gdje se roditelji i uenici

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Razliito tumaenje historije, istorije i povijesti u BiH

bonjake nacionalnosti ve godinama bore da im se omogui izuavanje tzv. nacionalne grupe predmeta (Bosanski jezik te Priroda
i drutvo) po planu i programu iz Tuzlanskog kantona. Niti ovaj sluaj do dana pisanja ovog teksta nije rijeen.
Iz svega navedenog evidentno je da su korijeni problema u bosanskohercegovakom obrazovnom sistemu u razliitim programima za razliite etnike grupacije te je na taj nain napravljen i izbor
udbenika za ovu analizu. Zbog toga smo za ovaj tekst analizirali
kako je antifaizam i faizam predstavljen u udbenicima historije/
istorije/povijesti za svaki od programa koji se koriste u Bosni i Hercegovini budui da je ovaj predmet najrelevantniji za posmatranje
izuavanja pojmova faizma i antifaizma.
Analizirano je est udbenika koji se koriste u 9. razredima
osnovne i 4. razredima srednje kole u Republici Srpskoj, Sarajevskom kantonu te u Katolikom kolskom centru Sveti Josip
u Sarajevu. u navedenim knjigama. U navedenim udbenicima je
posmatran broj stranica posveenih historijskom razdoblju izmeu
dva svjetska rata, broj ponavljanja rijei antifaizam i faizam te
nain na koji su predstavljeni partizani, etnici i NDH (pozitivnom ili
negativnom), panjolski graanski rat te Drugi svjetski rat u cjelini.

Udbenici u Republici Srpskoj

U Istoriji za 9. razred osnovne kole autora Ranka Pejia, Sime
Teia i Steve Gavria razdoblju od zavretka prvog do zavretka
drugog svjetskog rata posveeno je 80 stranica. Lekcija u kojoj je
obraeno nastajanje novih ideologija faizma, nacizma i komunizma je obraena na pet stranica, nastajanje faizma i nacizma
je obraeno na dvije i pol stranica teksta, a identian prostor je
posveen i komunizmu.
panjolski graanski rat, kao prvi vei sukob antifaista i faista
se, iako je vlast generala Franka okarakterisana kao faistika, ne karakterie kao antifaistiki rat. Navodi se i da je znaajan broj stranih

53

BOSANSKI BAROMETAR
boraca, ukljuujui i jugoslavenske, uestvovao u ovom ratu te da
su faistike sile Njemaka i Italija pruale pomo generalu Franku.
U ovom udbeniku, rije faizam se spominje 52 puta, dok se antifaizam spominje znatno manje, tek 12 puta. Zanimljivost je da se
borba protiv faistikih sila uglavnom karakterie kao antihitlerovska, a ne antifaistika. to se tie Drugog svjetskog rata na podruju
Jugoslavije, on se u ovom udbeniku karakterie kao ustaniki i antiokupatorski, a ne kao antifaistiki. Sama rije antifaizam se spominje tek u kontekstu AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a te formiranja AF-a.
Partizani i etnici su predstavljeni kao dvije vojske ija je najvanija distinkcija ta da su etnici uglavnom branili svoje domove
i sela od muslimanske milicije i okupatora, dok su partizani bili letea vojska. Niti jedna od ovih formacija nije okarakterisana kao
antifaistika, nego kao antiokupatorska ili ustanika.
to se tie karaktera borbe protiv Nijemaca u 2. svjetskom ratu,
bitno je napomenuti i da se u ovom udbeniku dosta potencira i
naglaava nacionalnost partizana i etnika te se vie puta navodi
kako su Srbi ustvari iznijeli teret NOB-a na svojim pleima.
Nezavisna drava Hrvatska (NDH) je okarakterisana kao satelitska
faistika drava, a njen predsjednik Ante Paveli kao kvislingovac koji
sa smijekom i poniznou ljubi ruke Hitleru. U okviru predavanju o
NDH, posebna panja je stavljena na zloine poinjene nad Srbima te
se nazivaju i pokuajima istrebljenja srpskog naroda i navodi se da je u
Jasenovcu i ostalim logorima stradalo oko 800.000 Srba.
U Istoriji za trei razred gimnazije prirodno-matematikog i etvrti razred gimnazije opteg i drutveno-jezikog smjera, autora
Duana ivkovia i Borislava Stanojlovia period izmeu kraja prvog i kraja drugog svjetskog rata je obraen na 87 stranica. Nastajanje novih ideologija, faizma, nacizma i komunizma je obraeno
na etiri stranice, dok su faizmu i nacizmu posveeno dvije stranice teksta, jednako kao i komunizmu.
panjolski graanski rat je u ovom udbeniku obraen na dvije
stranice. Okarakterisan je kao graanski rat izmeu faistikih snaga generala Franka i kontrarevolucionalnih snaga legalne i legitimne Vlade Narodnog fronta. Navodi se i da je Franko imao pomo
od strane faistikih reima Njemake i Italiji, a da su kontrarevolucionarne snage imale pomo od strane radnikih, lijevo orijentisanih internacionalnih brigada, meu kojima se posebno istie prisustvo 1.700 jugoslovenskih boraca. Ni u ovom udbeniku panjolski
graanski rat nije okarakterisan kao antifaistiki.
Faizam i antifaizam se u ovom udbeniku spominju na 36, odnosno 17 mjesta. U odnosu na udbenik koji se koristi u osnovnim
kolama, vrijedi primijetiti da se borba protiv Njemake, Italije i Japana karakterie kao antifaistika, a ne kao antihitlerovska.
Drugi svjetski rat na podruju Jugoslavije je predstavljen na slian
nain kao u udbeniku za osnovne kole, s tim da se u veoj mjeri karakterie kao antifaistiki, nego kao ustaniki ili samo kao antiokupatorski te se i partizanske vojne formacije karakteriu kao antifaistike.
to se tie predstavljanja partizana i etnika, obje formacije su
predstavljene kao formacije koje su se borile protiv okupatora te se
naglasak stavlja na injenicu da su se borili drugaijim sredstvima i
drugaijim ciljevima. Kasniji sukob izmeu partizana i etnika se karakterie kao velika nacionalna tragedija te se spominje i da su u Bici na
Neretvi etnici bili protiv Partizana. I u ovom udbeniku se potencira
injenica da su Srbi narod koji je najvie uestvovao u NOB-u.
NDH je u ovom udbeniku obraena na etiri stranice te je okarakterisana kao faistika drava pod diktatom Njemake i Italije.
Dvije stranice su posveene stradanjima srpskog naroda i navodi
se da je u zloinima NDH nastradalo oko 800.000 ljudi, od kojih su
etiri petine bili Srbi.

54

Udbenici u Kantonu Sarajevo

U Historiji za 4. razred gimnazije autora Hadije Hadiabdia,
Edisa Derviagia, Alena Mulia i Vahidina Memia period od zavretka Prvog svjetskog rata do zavretka Drugog svjetskog rata je
obraen na 79 stranica. Novim ideologijama, komunizmu, faizmu
i nacizmu je posveeno sedam stranica, dok je nastajanje faizma i
nacizma obrazloeno na tri stranice, a isti prostor je dobilo i nastajanje komunizma. Faizam se u ovom udbeniku spominje na 47, a
antifaizam na 19 mjesta.
panjolski graanski rat je obraen na jednoj stranici teksta.
Kao i u udbenicima iz Republike Srpske, ovaj rat nije okarakterisan
kao antifaistiki, unato tome to se decidno kae da je Franko bio
faist, da je dobijao pomo od faistikih zemalja te da je njegovom
pobjedom u paniji zavedena faistika diktatura. U odnosu na
ostale udbenike, ovaj se u pogledu panjolskog graanskog rata
razlikuje i po spominjanju Fadila Jahia panca kao jednog od boraca iz bive Jugoslavije te Guernice kao primjera prvog sistematskog
bombardovanja civilnih objekata.
Nezavisna drava Hrvatska (NDH) je u ovom udbeniku predstavljena na etiri stranice. Zanimljivo je da se u opisivanju NDH
niti jednom ne spominje da je bila faistika tvorevina. Umjesto
toga, NDH je dobila kvalifikaciju ustaka. Ovaj udbenik se najveim dijelom bavi pozicijom Bosne i Hercegovine u okviru NDH, kao
i pozicijom i stremljenjima Bonjaka u okviru NDH, dok su recimo
zloini NDH nad srpskim stanovnitvom (Jasenovac i drugi koncentracioni logori) nepomenuti. Jedini zloini koji se u okviru ove lekcije spominju eksplicitnije, u smislu da se spominje mjesto zloina, su
etniki zloini nad muslimanima u istonoj Hercegovini, istonoj i
zapadnoj Bosni i dijelovima Sandaka.
U ovom udbeniku karakter borbe protiv Nijemaca je okarakterisan kao antifaistiki navoenjem etiri osnovna cilja u kojima se
navodi i osnivanje antifaistikih vijea irom Jugoslavije. Nadalje,
sve zasluge za borbu protiv Nijemaca na prostoru bive Jugoslavije
su pripisane partizanima te se, za razliku od udbenika iz Republike
Srpske, Ravnogorski pokret uopte ne spominje u ovom kontekstu.
Jedino spominjanje etnikog pokreta je u kontekstu zloina nad
muslimanima u lekciji koja obrauje NDH.
Udbenik koji se koristi u Kantonu Sarajevo za 9. razred osnovne kole (Historija za 9. razred devetogodinje osnovne kole Izet
aboti i Mirza ehaji) periodu od zavretka 1. do zavretka 2.
svjetskog rata je posvetio 65 stranica. Formiranju novih ideologija
(faizam, nacizam i komunizam) je posveeno 10 stranica, pet komunizmu i pet faizmu i nacizmu. Faizam se spominje 24, a antifaizam 13 puta u ovom udbeniku.
panjolski graanski rat je u ovom udbeniku predstavljen na
samo jednoj stranici, a od ostalih knjiga ovaj udbenik se razlikuje
po karakterizaciji ovog rata kao antifaistikog. Kao i u udbeniku za srednje kole koji se koristi u Kantonu Sarajevo, i u ovom je
naglaeno uee jugoslavenskih dobrovoljaca antifaista (Blagoje
Parovi i Fadil Jahi panac), te razaranje Guernice.
NDH je dobila prostor od dvije stranice u ovom udbeniku i ne
karakterie se kao faistika, nego kao ustaka drava, identino
udbeniku za srednje kole koji se koristi na podruju Kantona Sarajevo. Kao i udbenik za starije ake i ovaj udbenik akcenat stavlja na poloaj Bosne i Hercegovine i muslimana u okviru NDH, kao i
na zloine poinjene od strane etnika nad Bonjacima i Hrvatima.
Zanimljivo je da se u ovom udbeniku spominje i Handar divizija,
formirana od strane antijugoslovenskih nastrojenih Bonjaka koja
je bila u sastavu Vermachta.

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR
to se samog 2. svjetskog rata na podruju Jugoslavije tie, ovaj
udbenik se najvie fokusira na deavanja na prostoru Bosne i Hercegovine te se detaljnije obrauju etiri bitke: Bitka na Sutjesci,
Bitka na Neretvi, Bitka za Kozaru i Desant na Drvar. Bitno je napomenuti da su i u ovom udbeniku partizani predstavljeni kao nosioci NOB-a, dok se Ravnogorski pokret spominje jedino u kontekstu
borbe protiv partizana. Antifaistiki karakter rata protiv Nijemaca
nije posebno naglaavan u ovom udbeniku.

Udbenici koji se koriste u KC Sveti Josip u

Sarajevu
U Povijesti za 4. razred gimnazije (Hrvoje Matkovi, Franko Miroevi, Boo Golua i Ivica arac) period od kraja 1. svjetskog rata
do zavretka drugog svjetskog rata je obraen na ak 138 strana.
Ovo je uglavnom uvjetovano injenicom da je detaljno obraena
historija Hrvatske u periodu izmeu dva svjetska rata. Nove idologije, faizam, nacizam i komunizam su predstavljene na ukupno
sedam stranica, od ega je komunizam dobio tri, a faizam i nacizam etiri stranice. Za ovaj udbenik je zanimljivo i da jedini od posmatranih ima poglavlje koje se zove Pojava antifaizma u svijetu
te ga vee za Narodne fronte Francuske i panjolske. Kada je rije
o spominjaju samih rijei, faizam se spominje na 45, a antifaizam
na 16 mjesta u ovom udbeniku.
panjolski graanski rat je u ovom udbeniku obraen na jednoj stranici i iako se u samoj lekciji nigdje ne spominje antifaizam,
zbog lekcije u kojoj se samo stvaranje antifaistikog pokreta vee
za Narodni front panjolske, moe se zakljuiti da je panjolski graanski rat okarakterisan kao antifaistiki u ovom udbeniku.
NDH je jedna od oblasti kojoj je posveen znaajan prostor u
ovom udbeniku. Detaljno se predstavlja osnivanje, ustroj, kao i
slom NDH. Iako se u udbeniku navodi da je NDH uspostavljena kao
projekat italijanskih i njemakih faistikih reima, sama NDH nije
okarakterisana kao faistika, nego kao ustaka. Jo jedno sporno
pitanje su i zloini NDH za koje se u ovom udbeniku ne porie da
su postojali, ali se razlika u broju pobijenih Srba drastino razlikuje
u odnosu na udbenike iz RS-a. U ovom udbeniku navedeno je da
je pobijeno 48.000 Srba te nekoliko hiljada idova. Razlika izmeu
ovog udbenika u odnosu na udbenike iz RS-a i Kantona Srajevo
je i da se pominju partizanski zloini nad ustaama (Bleiburki put).
to se borbe protiv Nijemaca na prostoru bive Jugoslavije tie, njoj je posveeno jako malo prostora, tek etiri stranice, to
ovaj udbenik ini znaajno drukijim od onih iz Kantona Sarajevo
i Republike Srpske. Kao nosioci borbe protiv Nijemaca turo se pominju partizani i etnici, ali se ustanak nigdje ne karakterie kao
antifaistiki. Znaajan prostor u ovom udbeniku je posveen i
zloinima etnika nad hrvatskim stanovnitvom te partizana nad
hrvatskim stanovnitvom.
U udbeniku za Povijest za 8. razred osnovne kole (Leonard
Valenta) koji se koristi u KC Sveti Josip u Sarajevu, 123 strane su
posveene razdoblju od kraja 1. do kraja 2. svjetskog rata. Nastanku novih ideologija, komunizmu, faizmu i nacizmu, posveeno je
osam stranica, od toga pet faizmu i nacizmu te tri komunizmu.
Faizam se spominje na 27 mjesta, a antifaizam na devet mjesta
u ovom udbeniku.
panjolski graanski rat je u ovom udbeniku obraen vrlo
turo, na tek pola stranice i nije spomenut njegov antifaistiki karakter, ali jeste da je general Franko bio faista te da je njegovom
pobjedom u panjolskoj zavedena faistika diktatura, kao i da je u
tom ratu imao pomo Italije i Njemake.

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Stvaranje NDH se u ovom udbeniku obrauje na dvije stranice

te se NDH naziva kvislinkom i ustakom tvorevinom. Drugi put se
na NDH referira pred kraj obraivanog razdoblja u deavanjima na
Krinom putu i Bleiburgu. NDH je obraena kroz prizmu poloaja
Bosne i Hercegovine u NDH te se spominju i zloini koje je poinila
NDH, poglavito nad srpskim narodom, a spominje se i logore Jasenovac i Staru Gradiku. Iako se stradanja spominju, konkretnih
podataka o broju poginulih nema u ovom udbeniku.
to se borbe protiv okupatora tie, ona je u ovom udbeniku
na vie mjesta okarakterisana kao antifaistika, posebno u poglavlju Otpor i borba antifaistike Hrvatske, razvitak NOP-a u BiH,
gdje se naglaava kako je veliki broj Hrvata stupio u partizane, te
se navodi i osnivanje Sisakog odreda (22.06.1941. godine), kao
poetak antifaistike borbe u Hrvatskoj. Nain borbe partizana je
takoer detaljno predstavljen u ovom udbeniku. Ravnogorski etniki pokret se vrlo malo spominje, samo u jednom pasusu u smislu
suradnje s okupatorom.

Razliita interpretacija u razliitim krajevima BiH

dovodi u pitanje i interpretacije historijskih dogaaja
Kao to se moglo pretpostaviti iz uvoda u ovu analizu, u Bosni
i Hercegovini se ue tri historije kada je u pitanju antifaizam i faizam, kao to je sluaj sa veinom programskih sadraja u historiji
koji imaju potencijal da budu promatrani iz etnike perspektive.
No, krenimo prvo sa slinostima izmeu posmatranih udbenika.
Faizam i nacizam su u svih est udbenika predstavljeni na slian nain, kao ovinistike ideologije koje su za cilj imale unitavanje radnike klase i ugaanje interesima kapitalista.
Od est posmatranih udbenika, ak pet svoju definiciju antifaizma, kao i zaetak antifaizma kao ideologije vue iz Atlantske
povelje, gdje se kae da je antifaizam drutveni pokret/ureenje
u kome svako ima pravo na svoju nacionalnost i religiju dok god
njegove pretenzije ne ugroavaju drugoga. Jedan udbenik (Povijest za 4. razred gimnazije Matkovi, Miroevi, Golua, arac),
poetke antifaizma datira u tridesete godine prolog vijeka i vee
ih za Francusku i panjolsku (njihove narodne fronte).
Evidentno je da se rije antifaizam spominje znaajno manje
od rijei faizam u svakom od est nabrojanih udbenika, to se
donekle moe objasniti injenicom da je faizam kao ideologija nastao neto prije antifaizma i da su historijske posljedice faizma
znaajnije za historijsko izuavanje, ali je nuno posmatrati i kontekst spominjanja ovih pojmova. Na primjer, nikako se ne moe
objasniti injenica da se Drugi svjetski rat u primjerice udbenicima iz Republike Srpske naziva antihitlerovskim, isto kao i to se
antifaistika koalicija naziva prije svega antihitlerovskom, a da se
antifaistiki karakter ovog rata ne spominje eksplicitno.
Udbenici se neznatno razlikuju i po pitanju panjolskog graanskog rata, prvog ozbiljnijeg sukoba antifaista i faista u Europi.
Zanimljivo je da se za samo dva od est udbenika moe rei da
ovaj rat nazivaju antifaistikim, to je zaista neshvatljivo budui
da se svih est udbenika prema reimu Francisca Franca referiraju
kao faistikom, te jasno naznauju da je primao znaajnu pomo
od strane faistikih sila, Njemake i Italije. U kontekstu graanskog rata, zanimljiva je injenica da jedino udbenici koji se koriste
u Kantonu Sarajevo poimence spominju antifaistike dobrovoljce
koji su sa ovih prostora otili u panjolski graanski rat (Fadila Jahia panca i Blagoja Parovia).
Najvie razlika u udbenicima, to se moglo i oekivati, moe se
nai u lekcijama o 2. svjetskom ratu na podruju Jugoslavije. Tako

55

BOSANSKI BAROMETAR
je u udbeniku za 4. razred gimnazije za Republiku Srpsku potpuno
preuena uloga Ravnogorskog etnikog pokreta u kasnijim fazama rata kada su otvoreno bili uz okupatore (Bitka na Neretvi), a
etnici su predstavljeni kao borci okupatora rame uz rame sa partizanima, sa razliitim metodama borbe. Slina situacija je i u udbeniku za osnovne kole, sa tom razlikom da se u ovom udbeniku
jasno navodi uloga etnika u Bitci na Neretvi. U ovim udbenicima
se dodatno snano pokuava naglasiti da su NOB ustvari iznijeli Srbi
uz manju pomo ostalih naroda.
Udbenici koji se koriste u Kantonu Sarajevo uopte se ne bave
Ravnogorskim etnikim pokretom kao faktorom u NOB-u, nego ga
samo spominju u kontekstu zloina nad bonjakim i hrvatskim stanovnitvom te se fokusiraju na partizane kao nosioce otpora protiv
faistikog okupatora. Izmeu ova dva udbenika postoji jedna bitna
razlika, a ta je da se u udbeniku za srednju kolu naglaava antifaistiki karakter NOB-a, dok se u onom za osnovne kole to ne radi.
Udbenici koji se koriste u KC Sveti Josip u Sarajevu se, kao i
udbenici iz Kantona Sarajevo fokusiraju na partizane kao nosioce
NOB-a, dok se etnici spominju jedino u kontekstu zloina nad Hrvatima. Zanimljivo je i da je u udbeniku za osnovnu kolu prilino
jasno naglaen antifaistiki karakter NOB-a, dok u onom za srednju kolu to nije uraeno.
NDH je nastavna jedinica u kojoj se udbenici najmanje slau. U
udbenicima iz RS-a, NDH je okarakterisana kao faistika, kvinslinka tvorevina koja je odgovorna za genocid nad oko 800.000 Srba i
teite lekcija je na genocidu nad srpskim narodom.
Udbenici koji se koriste u KC, istina, NDH nazivaju ustakom
tvorevinom, no niti u jednom se decidno ne kae da je NDH bila
faistika, uprkos jasnom kazivanju o njenim vezama s Italijom i
Njemakom. I u ovim udbenicima se navodi da su nad srpskim narodom poinjeni zloini pod okriljem NDH, no brojke se drastino
razlikuju, budui da je navedena cifra od 48.000 ubijenih Srba. NDH
se u ovim udbenicima spominje i u kontekstu zloina na Krinom
putu i u Bleiburgu.
Udbenici iz Kantona Sarajevo takoer ne karakteriu NDH
kao faistiku, nego kao ustaku dravu koja je inila zloine nad
Srbima, Jevrejima i Bonjacima, a u samom gradivu se fokusiraju
na poloaj Bosne i Hercegovine unutar NDH te poloaj Bonjaka/
muslimana u istoj.
Iz analize navedenih udbenika namee se nekoliko vanih zakljuaka, naime, nastavni planovi i programi u Bosni i Hercegovini
ne naglaavaju dovoljno antifaistiki karakter 2. svjetskog rata, niti antifaistiki karakter Narodnooslobodilake borbe i stie se dojam kao da se to namjerno eufemizira, vjerovatno zbog veze koju
antifaizam ima sa bivom Jugoslavijom.
U glavnom u svim udbenicima postoji jasno odreenje prema
faizmu kao ideologiji, dok se antifaizam uglavnom pokuava zaobii terminoloki to je vie mogue razlog ovome treba traiti
upravo u etnikim motivima prilikom pravljenja obrazovnih programa i udbenika.
Svaki od programa koji je namijenjen uenicima koji dolaze iz
njihove etnike grupacije se trudi da minimizira zloine i tete
koje su pripadnici te grupacije poinili tokom 2. svjetskog rata (minimiziranje broja srpskih rtava u NDH, turo spominjanje Handar
divizije, nespominjanje zloina Ravnogorskog pokreta i njegovog
saveznitva sa okupatorima pred kraj rata).
Politiko ureenje BiH omoguava veliku autonomiju u donoenju obrazovnih programa te se u tom smislu osjeti veliki uticaj
politike na obrazovne programe, to je prema posmatranim segmentima udbenika upravo dovelo do navedenih razlika.

56

Zbog svega navedenog, moemo zakljuiti da je izuavanje historije u BiH jo uvijek izuzetno pristrano, politizirano i neobjektivno. Iako smo za ovo istraivanje izabrali upravo historiju i nekoliko poznatih historijskih dogaaja, jasno se moe zakljuiti da postoje jasne
politike agende u kreiranju obrazovnih programa i pozicioniranju
faizma i antifaizma u okviru njih. Faizam i antifaizam u posmatranom istorijskom kontekstu imaju definitivno razliitu interpretaciju
u razliitim krajevima BiH to dovodi u pitanje i interpretacije historijskih dogaaja posmatranih kroz ovo istraivanje. q
Darko BRKAN i Tijana CVJETIANIN, Udruenje graana Zato ne
(GONG-ova konferencija Antifaizam zalog iz prolosti za budunost)
OTVORENO PISMO IZETBEGOVIU I REISU KAVAZOVIU:
POZIV NA ZAJEDNIKU BORBU
Djeca iz Konjevi Polja e novu kolsku godinu opet poeti u edukativnom centru u Novoj Kasabi. Borba roditelja protiv pokuaja nametanja termina bonjakog jezika ili jezika bonjakog naroda, to nameu vlasti u RS-u, traje tri godine. Stoga su roditelji krajem kolovoza
2015., prije poetka nove kolske godine, uputili otvoreno pismo lanu
Predsjednitva Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviu i reisu-l-ulemi
Huseinu ef. Kavazoviu. Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti.

Cijenjeni predsjednie Izetbegovi, uvaeni reisu-l-ulema Kavazovi,

koristimo se prilikom da Vam se i na ovaj nain jo jednom zahvalimo za
ogroman doprinos koji ste do sada dali odgoju i obrazovanju djece iz Konjevi Polja, nae djece, kojima se svakodnevno ukidaju prava na obrazovanje i nad kojima se ne potuje Konvencija o pravima djeteta.
Cijenei Va dosadanji doprinos i sve to ste uinili da se sauva dostojanstvo bonjakog naroda, elimo Vas i sada pozvati na zajedniku
borbu na putu od kojeg mi roditelji neemo odustati, do zadnjeg daha.
Upuujemo Vam iskren poziv, poziv za ouvanje bosanskog jezika
i svih vrijednosti na koje pravo imaju naa djeca, na dostojanstven ivot, na jedini izbor koji imamo, a to je izbor za odgoj i obrazovanje
koje nam je propisano Ustavom Bosne i Hercegovine, na odgoj, obrazovanje i jezik koji postoji vijekovima, a koji je trenutno kod sve nae
djece, u kolama u Republici Srpskoj upitan, nepostojei i koji se svakim danom, ne dajui nam pravo na izbor, zasigurno gasi.
Sigurni smo i svjesni da ete, kao i do sada, stati i biti uz nas, te da
emo se svim demokratskim sredstvima izboriti i sauvati ono to je nae,
to je na identitet, to je na uvjet za opstanak i to naa djeca zasluuju.
Pozivamo Vas da nam se pridruite i ispratite nau djecu u prvi
radni dan, kolski dan, naalost ne u kole u kojima zasluuju biti, nego na instruktivnu nastavu u Novu Kasabu, gdje naa djeca ve godinu
i po imaju pristup onakav kakav zasluuju sva djeca ovog svijeta. Ue
se da potuju, jer su potovani, ue se da uvaavaju razliitosti, jer i
njihove se uvaavaju, ue se da budu ljudi kojima je tradicija i ouvanje tradicije i identiteta na svim mjestima u njihovom obrazovanju.
Oekujemo i elimo Vau podrku generacijama koje e jedinu
nam Bosnu i Hercegovinu voditi pravim putem, putem prosperiteta i
potovanja svih koji u njoj ive. q

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR

FRAGMENTI SEKTARIJANSKE OTUENOSTI: ZAR SU LIDERI VANIJI OD NAS, NAIH SUDBINA, CIJELIH NARODA?

Bonjaka frakcijska politika i

sektarijanska svijest
Ko hoe da sazna istinu o neposrednom ivotu mora ispitati
njegovo otueno oblije, objektivne sile koje do u najskriveniji kutak odreuju svaku individualnu egzistenciju.
(T. W. Adorno, Minima moralia)

Bonjaci su regionalno ogranieni i kantonalno

segmentirani
Bonjaci su neodgovorno podijeljeni na beznaajne grupacije
koje (svaka za sebe) nemaju nikakvu snagu ni mo da pokrenu neophodne procese kvalitetnog uzdizanja drutvenog ivota u Bosni. Oni
su u svojim skromnim sektarijanskim politikama sasvim zaboravili na bosanski okvir postojanja i zanijeli se fragmentiranim slikama,
potroenim idejama koje su uglavnom ispod razine ozbiljne politike
naeg doba. U politici je opasno biti ispod razine vlastitog doba.
To je zasigurno znak da se ne vlada onim politikim na moderan
i savremen nain. Bonjaci su uistinu regionalno ogranieni i kantonalno segmentirani da predstavljaju samo objekt za razne vrste
manipulacija veim i organiziranijim formama poslovno-politikog
djelovanja u regionu i irem okruenju. Njihova strategija je kantonalna (tuzlanska, sarajevska, zenika, bihaka), a ne bosanska.
Oni su prevareni daytonskim ustavom. Politiko djelovanje, koje
demonstriraju, ne osigurava im nikakvu mo donoenja odluka i
trasiranja procesa koji bi odreivali povijesne sadraje.
Poniavaju ih negiranjem njihovog starog narodnog imena i
imena njihovog jezika. Oni, ini se, kao da jo uvijek nisu razumjeli
ono politiko u modernom vremenu, jer im je sve drugo navodno
bitnije od politike konstitucije vlastitih ivota. Oni na prvi pogled
neprestano bjee od politike konstitucije njihovih oblika postojanja i relacija s drugima oko njih u vremenu i prostoru. Radi se,
ustvari, o bjeanju u geto kantonalni ili opinski atar, neku skromnu ideologiju ili partijsku istinu.
Uz svaku nesretnu bonjaku frakciju ili sektu ide jedna ideologija, istina, pravi put, naracija, medij, garnitura sudija-tuitelja-policajaca-ekonomista-profesora-svetenika-kapitalista/tajkuna-novinara koji su dio sistema koji se ponaa kao interesna
grupa. Oni ne slue dravnom sistemu niti institucijama oni sve
podvrgavaju sebi i svojim interesima. Oni imaju svoje sudije, svoje
policajce, svoje bankare, svoje inspektore, svoje dounike, svoje
efove tajnih slubi.
Ono to su institucije sistema oni koriste kao svoje privatne resore u kojima oni nameu zakone i pravila, postavljaju svoje ljude,
ministre, inspektore, birokrate koji im slijepo i odano slue. Oni ruilaki zloupotrebljavaju institucije sistema na isti nain na koji su
njihovi poslunici privatizirali brojna preduzea koja su prethodno
obezvrijeena i svedena na nulu. Stravino je kad neki potpuno
bezvrijedan lik iz bonjakog okruenja stavi pod svoju kontrolu
cijele dijelove sistema i kontrolira ih do rasula, besmisla, totalnog
unitenja kao da su njegovo privatno vlasnitvo.

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Bonjaci jo nisu dali odgovor ko je njima autoritet

na poetku 21. stoljea
Prokletstvo bonjakih frakcija bez ireg plana konsolidacije
bonjakog naroda, vremenu primjerene politike i bosanske drave dovodi nas do najstravinijeg stanja u kojem se moe nai jedna
narodna i nacionalna zajednica u svome postojanju. To ne znai
da je to stanje bezizlazno i neoekivano. Ono je rezultat bonjake
pohlepe, nemorala, frakcijskog mentaliteta, sektarijanske podijeljenosti i nesposobnosti da se misli ono ope, dravno, bosansko,
povrh jeftine otimaine resursa. Stanje u kojem se danas nalaze
Bonjaci nije Bogom dato nego je samo i jedino rezultat njihovog
djelovanja. To samo kazuje da je unutar bonjakog narodnog bia
prevladala nerelano-nekritika feudalna forma odnosa prema zbilji
a ivimo na poetku 21. stoljea.
To je straan paradoks. Bonjaci jo nisu dali odgovor ko je
njima autoritet na poetku 21. stoljea. Vrijeme u kojem ivimo
ne moe se procjenjivati, mjeriti ili organizirati prema principima
koji su nekada negdje vaili i koji su izgubili svoju povijesno-pragamtiku relevantnost. Drutveni ivot u Bosni ne moe se vie
zasnivati na potroenim mitovima o bosanskom biu, kad je jasno
da je Bosna pogoena genocidom i velikosrpskom agresijom to
je rezultiralo stvaranjem entiteta rs u kojem su srpski politiki
predstavnici ostvarili dravu u dravi Bosni i Hercegovini, oteli od
Bonjaka brojne gradove u kojima su stoljeima bili veina i aktivni
stanovnici i to je posebno bitno oni ne misle stati sa svojim velikosrpskim projektom.
Bonjaka frakcijska politika i sektarijanska svijest jo uvijek nije
u stanju da sagleda dimenzije katastrofe koju je pretrpjela tokom
i nakon agresije 1992-1995. Bonjake politike frakcije se uglav-

57

BOSANSKI BAROMETAR
nom ponaaju kao nojevi s glavom u pijesku. Poneka frakcija ukazuje na momente te strane kataklizme nakon agresije, ali samo
da bi kontrirala drugoj bonjakoj frakciji ili da bi joj napakostila.
Bonjaci u politici ne misle dravniki, nego stranaki, dakle, ogranieno i nefunkcionalno. Sve iz inata! Na djelu je malograanska,
populistika feudalizacija sadraja svakodnevlja koji se ve odavno
pretoio u mit o vioj klasi, rasi, vrsti i postao samorazumljiva opijajua naracija dijela snobovskog establimenta koji nema osjeanje
za patnje gladnih, nemonih, nezaposlenih, unesreenih, eksploatiranih i prevarenih tranzicijskim obeanjima o boljem drutvu
koje bi se trebalo pojaviti u nekom postmodernom ozraju. Ogranienost politike stranke uguila je dravnu ideju, jer je politika
stranka ispred svega.
U dominantnoj palanakoj pakosti, jedno dostojanstveno podsjeanje na profesora Kasima Prohia ignorira se medijski, ute mediji znakovito, ali se glorificira sujeta malih birokrata i aparatika,
svijetu Bosne stranih i nebitnih linosti. Duh nae bosanske povezanosti sa svjetskim tokovima miljenja i kulture stvarali su nai profesori humanistikih nauka, nai knjievnici, umjetnici, znanstvenici
nikako birokrati, partijski uvari istine, kabadahije, svetenici bez
morala, dounici, tajne policije, montirani sudski procesi i ucijenjene/podmiene tuiteljice, naelnici opina, plaeni urnalisti i njihovi
atentatorski mediji, glasnogovornici naroda/plemena. Lana obeanja o boljem svijetu koji e doi odmah poslije zavrene kole, poslije
dobrog vladanja, poslije molitve, poslije neuzvraanja dobrote, nisu
donijela nita osim razoarenja i ogorenosti.

Bonjaka fragmentiranost je
osnov bonjake nemoi
Nita nee doi poslije osim novog ljudskog truda i napora da
se ivot odri na razini vrijednog i potovanja dostojnog. U njima,
u tim naivnim obeanjima koja se pokazuju kao la, umro je jedan
stari svijet. U tim obeanjima skapava umrtvljeno Sarajevo koje
tjera i odbija od sebe, dok ga dre pod opsadom. Generacije su
oblikovane sarajevskim duhom koji je gotovo uniten i pretvoren
u barutinu skorojevia, malograana, tajkuna, lopovia, kurvica
sa koride, zabavljaa, cirkusanata, navijaa. To znai da, u osnovi,
nikome ovdje nije potrebno miljenje jer imamo ve ustanovljene
istine i samo ih treba ponavljati kao mantre. Svi oni koji se usude
misliti i stvarati bie proskribirani na najopakiji nain od badaca.
Veina onih to su do 1990. obrazovani u duhu slobodnog miljenja
odavno su ameriki ili skandinavski dravljani.
Bonjaka fragmentiranost je osnov bonjake nemoi. Pretvoreni u sitni za potkusurivanje, postali smo zatoenici lidera, velikih vidilaca malih stvari! Unutarbonjake politike igre svjedoe
o narasloj napetosti izmeu oprenih politikih koncepcija i nezajaljivih interesa politikih oligarhija koje izigravaju demokratske
grupacije i koje se vie ne zadovoljavaju malim komadima bosanskog kolaa. Svi hoe vlast i mo u ime Bosne, Bonjaka i islama.
Svi misle da im pripada vie i da upravo oni trebaju da budu na
elu drave, preduzea, institucija, procesa i pojava koje su bitne za
drutvenu zbilju u kojoj ivimo. U tim visokim predstavama o sebi
svako misli da jedino on moe odgovoriti zahtjevima vremena i
niko vie! Niko od tih silnih vizionara nikada ne priznaje svoju odgovornost, postali su gotovo nepogrjeivi. Tu zapoinje prokletstvo
bonjake politike kulture.
Osnov jadnog stanja bonjake egzistencije jeste u nemoi bonjakog politikog uma da odgovorno kormilari javnim bonjakim
interesima. Njegov problem je u nedovrenosti i nedefiniranosti,

58

jer on nije uspio do kraja apsorbirati cjelovit sadraj evropskog moderniteta i primijeniti ga na povijesnu bosansku praksu u kojoj bi
trebao producirati prepoznatljive sadraje, odnosno modelirati i
formatirati kulturnu formu u politikom djelovanju.
Naalost, taj bonjaki kapacitet je drutvenu zbilju prepustio opasnim amaterima koji svoju poluobrazovanost i pohlepu smatraju
vrlinom, a to je samo jo jedan od nadolazeih rauna bonjake etnokleriklane politike i njenih koncepcija drutvenog ivota. Usljed toga
iz javnog bonjakog djelovanja nestala je umna sadrina, racionano
procjenjivanje i odluivanje, povukli su se kvalitetni ljudi, a nastupio je
voluntarizam tajkuna, sumnjivih likova i njihovih grupacija.
Tako je i kod Srba i kod Hrvata. Od gunanja nezadovoljnih intelektualaca nema nita. emu slue profesori pristupnog puta
EU? Zato oni postaju smijeni kad iz svojih kabineta pozivaju na
moralno dranje u politikim procesima u postratnoj drutvenoj
zbilji koju su prepustili polusvijetu kojem ne trebaju umni ljudi.

O blioj prolosti Bonjaci jo ne znaju kazivati sutinski

Fragmentirano bonjako politiko bie nije u stanju da izgradi
opi interesni okvir djelovanja i da na njemu radi. Fragmentiranost otkida smisao bonjakog postojanja od bosanstva i njegovih sadraja.
Ona je ideologizacija koja autoreferencijalnost ili samodovoljnost nudi
kao definitivnu istinu. Stvar nije u nekoj vioj metafizici ili principima.
Vrlo je prosto radi se o sasvim opipljivim ovosvjetovnim sadrajima
u obliku finansijske, politike, ekonomske ili neke druge vrste moi.
Grupacije se ne odriu tih opipljivih stvari i smrtno su podijeljene
oko spasonosnih izvora novca, preduzea ili finansijera izvana, obeanja i zadataka koji su dobijeni od monih multinacionalnih kompanija
i nevidljivih stranaca Etniki i religijski narativi samo im slue da prikriju pravu prirodu svoje jalove politike i bijedne balkanske politike
filozofije, kao pljake vlastitog naroda, na kojoj ordiniraju decenijama.
U nedostatku vizija budunosti pokazuje se sva nemo i neznanje koji podstiu zloupotrebu demokratskih principa i institucija
sistema kao sredstva za postizanje moi nekoliko sretnika. Usljed
nedostatka vizija budunosti nude se mitologizirane slike prolosti
u kojima su nai preci bili glavni, moniji od sultana i svih svjetovnih sila. O blioj prolosti, naalost, Bonjaci jo ne znaju kazivati
sutinski, jer nema govora o Tomaici kod Prijedora, Srebrenici,
Heliodromu, Trnopolju, luci u Brkom, Batkoviu, grobnici Drini,
progonu iz istone Hercegovine nego samo isprazno jadikovanje
pojedinaca i udruga koje su na bonjakoj nesrei napravile neku
malu industriju stradanja u koje se moe neto uiariti. Nama, ini
se, ne treba bitno razumijevanje antropologije genocida i odsudnog asa naeg stradanja to moe samo biti pria za neke donacije i namicanje novaca za privatne interese.

Bjeanija ve ima epsku dimenziju i vrijednost u

naoj kulturi
Danas se pravimo naivni, kao da ne znamo zato smo doli u
ovo stanje, ko je odgovoran za sve to nam se deava Mi glumimo vrlo loe. Nama ne trebaju kvalitetni strunjaci, svjetski kriteriji, vrhunska znanja, vrijednosti, dostignua, ljudi od znanja. Mi
utimo kad polupismeni inspektor poniava rektora univerziteta i
postavlja mu primitivna, uvredljiva pitanja. Mi utimo kod pitanja
da li e sistem obrazovanja krojiti inspektori ili profesori? ta e biti
sa Univerzitetom u Sarajevu? Kome, naprimjer, smetaju profesori
s pojedinih fakulteta Sarajevskog univerziteta? Mi se kao udimo
kad barbarin baca na pod bosansku dravnu zastavu, a sami sudje-

PREPORODOV JOURNAL 177/178

BOSANSKI BAROMETAR
lujemo u ilegalnom sistemu koji su nam priredili nai prijatelji u
vojnoj bazi! Mi se pravimo nevjeti dok gledamo kako organizirane
grupe bonjakih tajkuna pustoe Bosnu i zloupotrebljavaju sistem
i dravne institucije za svoje interese!
Tu nije kraj, pred nam stoji more tekih pitanja na koja moramo
kad-tad odgovoriti. Naprimjer: trebamo li u svakoj situaciji kad budemo oteeni od neke paradravne klike, uvezane grupe koja je svoju
ruku stavila na dijelove sistema i zloupotrebljava ga prema svojim
opasnim privatnim namjerama, napustiti sve i pobjei? Bjeanija ve
ima epsku dimenziju i vrijednost u naoj kulturi. To je onaj mentalitet
kukavica i oklijevala oko nas koji strpljivo ekaju da neko drugi obavi
vane poslove, a da onda oni zasjedaju i upravljaju. Takvi su iz rata
izali bogati, stekli fakultetske diplome i sad oni obilaze mezarja
heroja i dre srceparajue govore! Priaju velike prie o svojim kuharskim i doboarskim vjetinama. Visoko je bila Mala aba Hladna
je bila Ljuta u zoru S Ljeljena se vidjela Zelengora

Ko smo mi? ta smo postali?

Trebamo li zemlju prepustiti u ruke korumpiranim policajcima,
tuiteljima, sudijama, loim profesorima, neprofesionalnim dravnim slubenicima u sjeni, loim ljekarima, malim i nevidljivim birokratama po ministarstvima koji rade protuzakonite radnje, organiziranim interesnim grupama? Trebamo li se odrei sebe, svoje tradicije, svojih predaka? Trebamo li promijeniti ime, vjeru, narodnost,
naciju i nestati kao izbjeglice iz Sirije? Trebamo li pobjei u Beograd
kao Nemanja K. i prodavati svoje vizije? Zar nismo u stanju da detektiramo precizno one grupacije koje su sistem podredile svojim interesima i da traimo njihovu odgovornost? Trebamo li ostaviti zemlju
multinacionalim kompanijama, njihovim kompradorima i politiarima koji im slue irom svijeta dok prekarijat raste?
Trebamo li se prepasti kad medijski delati masakriraju nae
ivote i javno liu krv s naih rana? Moemo li preivjeti teror medija i policijsko-obavjetajnih mrea? Trebamo li ivjeti sa strahom
koji nam medijski i politiki tajkuni nameu kao smisao ivota? Zar
je sav na ivot sveden na dva-tri lidera i njihove klike, oligarhijska
kvazidemokratija, sveteniki jaram za naivne, politiku bez vizije
sutranjice, snajpere s njihovih web-portala?
Zar su lideri vaniji od nas, naih sudbina, cijelih naroda? Trebamo
li se prepustiti propalim acima da oni odreuju nau sudbinu? Trebamo li plaati reket naim katilima da bi ih odobrovolji? Trebamo li
utjeti kad polupismene spodobe, mrani polusvijet, postanu nosioci
drutvenih funkcija ministri/ce, sudije/nice, tuitelji/ice, profesori/
ice, direktori/ce? Trebamo li se prepasti kad bonjaka organizirana
klika napravi igranku? Trebamo li utiti dok najloiji aci vode politiku naroda i odreuju ko je pravi, a ko je izdajnik, koristei pritom politike partije i dravne institucije kao svoje vlastite?
Mi se nikako ne moemo oteti silnim pitanjima. Ona naviru Kako smo dozvolili da pojedinci budu iznad sistema (iznad svih zakona i
normi, bogovi malog balkanskog Olimpa) i da ga po potrebi zloupotrebljavaju do unitenja? Kako smo dopustili da pojedinci budu vlasnici
pojedinih javnih institucija, tj. da oni u njih zapoljavaju svoje klijente
uz odreenu naknadu kao da su im vojska, policija, kole, fakulteti,
bolnice ili dravna uprava privatno vlasnitvo? Kako smo unitili konkurs, konkurenciju, nadmetanje najboljih i institucije prepustili na koritenje pojedincima koji su neobrazovani, nemoralni i opasni po javno
dobro graana? Kako smo dopustili da bosanska mladost samo razmilja o odlasku iz svoje drave i da obrazovani ljekari, ininjeri, profesori,
majstori masovno odlaze iz Bosne ostavljajui svoje gradove i povijest
propalicama iz reda Bonjaka, Srba, Hrvata i ostalih?

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Zato je rtva stalno naivna? udimo se, kao, kako je mogue

da vas nevina pokupe i odvedu u no, u smrt, na strijeljanje? Kako
je mogue da vam na pravdi Boga zakucaja na vrata prve komije
i odvedu vas na stari most da vas zakolju i bace u Drinu? Kako je
mogue da to rade ve nekoliko puta u 20. stoljeu, na isti nain i
s istim motivima? Negiraju vas. Ne priznaju va jezik. Manipuliraju
rezultatima popisa rtva nita ne poduzima, ne sveti se, ona pria
o idealima, ona nema volje za mo, ona ne zna ta joj je initi dok
je njezine voe ue da bude glupa i trpi klanje do nestanka
Zar sada sami u svojim getima ne radimo jedni drugima mirnodopska odvoenja nevinih graana, pod drugim okolnostima, uz
drugaije inkriminacije i ideje, zarad drugih interesa? Zar ne sudjelujemo u namjetaljkama i pakovanjima sa svojim ministrima i
tuiocima, medijima, politikim odbornicima i parainstitucionalnim
grupama, tajnim slubama i denuncijantima? Kakav smo monstruozan sistem napravili? Ko smo mi? ta smo postali? Ko smije odgovarati na teka pitanja?

Sistem je u rukama loih aka i kukavica koje

neto trabunjaju o pravdi i potenju
Ratom i zloinima razbijeno je bosansko drutvo po etnikim,
religijskim, regionalnim, stranakim crtama. U njemu sve se obruava i raspada kao egzistencijalni proces. Ovdje niko ne moe biti
stvaralac, neka vrsta veliine, ikone, uzora. Ovdje svaki propalica
moe demonstrirati mrnju prema drugom i ruiti sistem kao da
mu ga je polupijani otac ostavio u emanet Sva mizerija naih interpretacija zbilje svedena je na olajavanje, mrnju, jeftine intelektualne spekulacije bez vrijednosti.
Na kraju ostajemo sami sa svojim provincijalnim duhom i ludilom korida za prosjenog bosanskog ovjeka, izgubljeni u nekoj vanvremenoj samoorjentalizirajuoj magli svetenikom mentalitetu
primjerenih konstrukcija koje nas vraaju daleko unazad, u slavnu
prolost. Samo je reality stvarnost. Populisti progone bolje od sebe i mrze ih kao svoje ponienje i dokaz vlastite niskosti. Upali smo
u barbarski proces iskorjenjivanja kvaliteta i diktaturu prosjeka,
medijski terorizam i dominaciju rulje koja jede i razmnoava se kao
parazitska vrsta. eher postaje kasaba s opasnim motom: kadija te
tui, kadija ti sudi! Sistem je u rukama loih aka i kukavica koje
neto trabunjaju o pravdi i potenju. Svako od nas mora nai svoj
odgovor na teka pitanja.

Ne plaim se. Odavno sam Bonjak i zauvijek!

Sasvim lino, pokuavam sebi odgovoriti na sva ova pitanja, a
polazite je neupitno. Jo sam tu, na staroj plemenitoj batini i ne
mislim se pomai s nje. Nisam Turin, nisam Arap, nisam Srbin, nisam Maar Nisam doljak, orijentalni subjekt eurocentrikih konstrukcija ili orijentalizirana srpsko-hrvatska avet antibosanstva
Ne plaim se. Odavno sam Bonjak i zauvijek! Ne oekujem da mi
neko drugi treba obraditi moje njive, ozidati moje kue i kule, podii moje hidroelektrane i fabrike, razvijati moj univerzitet i nauke
na njemu. Ne oekujem da mi budunost izgrade stranci i neznani
ljudi. Nauio sam da se pouzdajem u sebe i samo u sebe. To je
maksima mojih predaka stoljeima. Prijatelji su, naravno, uvijek
dobrodoli. I zato sam tu. Ja nisam Nemanja K., dakle, ja jesam.
Moramo gledati u oi opasne ljudske kreature koje nad nama
ine zlodjela i boriti se hrabro protiv njih. Sve je nae u budunosti q
Senadin LAVI

59

ZEMLJO MOJA

BONJACI SU U IME IENJA SRPSKOG OBRAZA PRISTALI DA PONIZE SVOJE RTVE, A DA NITA
ZAUZVRAT NE DOBIJU

Historijsko pomirenje
izmeu koljaa i zaklanih
Srbijanski premijer Aleksandar Vui ne prestaje biti opsjednut
rtvama. ini se da on nita drugo i ne radi, osim to se bavi temama pomirenja meu narodima. Ispade da od tih moralnih pitanja
zavisi sve drugo, od ega se ivi. Metafizikom logikom, to je tano,
jer nema berieta na haramu, dokle god se i kolektivi i pojedinci
ne oslobode grijehova. Ali, Aleksandar Vui ne misli na te vjerske aspekte. On upravo nastoji velikosrpsku agresiju dovesti u istu
pravedniku ravan sa bonjakim rtvama genocida, da bude isto
to to su Srbi ubijali, i to to su Bonjaci ubijani. Zato je njegova
pacifistika retorika zapravo jeftina i drska podvala, jer on o miru
i pomirenju govori iskljuivo u interesu sapiranja historijske odgovornosti sa velikosrpskog projekta. A taj projekt danas je sav olien
u postojanju Republike Srpske.

Vraamo se do vjenog pitanja: moe li biti srpskog pokajanja

bez ukidanja Republike Srpske? Moe li biti pomirenja i trajnog mira bez ukidanja Republike Srpske? Ne moe! Definitivno: ne moe!
Aleksandar Vui nikada nije pomenuo takvu mogunost, tavie, on
govori o jaanju Republike Srpske u ime slabljenja daytonske strukture. On bi htio da se zadre velikosrpske osvajake pozicije, sve to
je genocidnom agresijom osvojeno, a da se u to udjene spoznaja o
srpskom mirotvorstvu, dobroti, spremnosti na suivot. Haman Aleksandar Vui misli da je mnogo pametan, a svi drugi mnogo glupi,
im oekuje prihvatanje jedne naivne ponude, po kojoj lopov predlae rtvi pljake da mu u ime pomirenja oprosti to to je pokradeno
i prisvojeno. Od Aleksandra Vuia moe biti samo lua rtva koja
pristaje da kao satisfakciju dobije lanu i nevanu rije, namjesto
trajne srpske odgovornosti za genocid, ukidanja Republike Srpske po
osnovu presuda za genocid pred Svjetskim sudom i Hakim tribunalom, upravo u uvjerenju da Srbi i srpstvo ne mogu ozdraviti dokle
god ne budu svezani pravno obavezujuim definicijama. To to e

Aleksandar Vui doi u Potoare, kazati ovo ili ono, pa to vrijedi koliko svaki dim iz svakog auspuha! To nema nikakvu teinu, jer nije
pravno slovo, nije obavezujue, ne mijenja nita...
A daytonski poredak, postojanje Republike Srpske, djelovanje
politikog i ideolokog mehanizma razgradnje Bosne i Hercegovine, getoiziranja i rastakanja bonjakog naroda sve to je pravni
mehanizam koji se manifestira kao oma oko bonjakog vrata.
Kako to bonjaki politiari nemaju pameti da razumiju razliku izmeu rijei Aleksandra Vuia koje nita ne znae, i pravnih poluga
daytonskog poretka koje znae rastakanje Bosne, bez koje nema
Bonjaka, rastakanje Bonjaka, bez kojih nema Bosne?! Daytonski
poredak je skrojen po mjeri velikodravnih planova Srbije i Hrvatske, susjedih drava koje i dalje insistiraju na supotpisnikom
svojstvu. Konano mora biti jasno: daytonski poredak dugorono
vodi unitenju Bosne i nestanku Bonjaka, tako da je borba protiv
daytonskog poretka, kroz ukidanje entiteta, kroz regionalizaciju
BiH na prirodnim i ekonomskim, a ne na etnonacionalnim osnovama borba za opstanak Bonjaka.
Takav poredak je mogue mijenjati iskljuivo kroz insistiranje
da srpska katarza, kao i njemaka katarza, kao i japanska katarza,
postane pravno obavezujua kategorija. Valjda kazne u pravosuu
i postoje u ime moralnih razloga! Kakva je svrha kanjavati Srbe
i srpstvo za genocid, a da to nema po(d)uku u vidu ukidanja Republike Srpske?! Na alost, u Bonjaka se jo nije pojavio politiki
ambijent koji ove stvari uope razumije, a kamo li da ih uzima kao
centralnu taku nacionalne platforme. tavie, namjesto da se insistira na pravnoj dimenziji srpske katarze, kroz stvaranje trajnog
politikog ambijenta u kome e biti zauvijek sprijeeno zanavljanje
velikosrpskog genocidizma, bonjaki prvaci se trude ugoditi toj velikosrpskoj mimikriji i nastojanju da se srpska katarza podvede pod
isprazne rijei o pomirenju. Niko vie, ak, ne govori ni o izvinjenju.
Zamislimo da se nakon Drugog svjetskog rata ovaj ili neki drugi Adolf Hitler izvinuo narodima koji su stradali, da je opstao Tre-

Potoari 2015.

Premijer Aleksandar Vui u Potoarima

Srbaliluk u Bonjaka

60

PREPORODOV JOURNAL 177/178

ZEMLJO MOJA

Aleksandar Vui: Za jednog Srbina ubit emo 100 muslimana.

Atentat na Aleksandra Vuia u Potoarima

i Reich, a da su smei nastavili diskriminirati Jevreje i koristiti

opljakanu jevrejsku imovinu. Nezamislivo, zar ne? Pa kako onda
moemo zamisliti opstanak Republike Srpske, dakle, ideoloke i politike strukture koja je kreirala i sprovodila genocid nad Bonjacima,
a koja i danas, kroz diskriminaciju Bonjaka i Hrvata, potvruje svoju
genocidnu sutinu?! Fascinantna je ta bonjaka nepamet, taj srbaliluk u Bonjaka, koji se kreativno i ponizno nudi da bude na usluzi u
pranju srpstva od genocidnosti i od historijske odgovornosti.

u odnosu na tempirane dogaaje koji su uslijedili prije, kao to je

hapenje Nasera Oria u vicarskoj ili neusvajanje britanske Rezolucije u Srebrenici zbog ruskog veta i diplomatske ofanzive Srbije.
Dobrotvorni i dobrohotni Aleksandar Vui, kojega su prethodno pomilovale Majke Srebrenice, postao je rtva. Srpski mediji su to zvidanje Vuiu u apsolutnoj dimenziji prikazivali kao pokuaj atentata
i ubistva, a o emu postoje brojni video klipovi, u kojima navodni
strunjaci za terorizam (Lazanski, Balijaevi i drugi) analiziraju elemente tog atentata, prvog u povijesti koji je izveden zvidanjem.
Majke Srebrenice ponovo, izmanipulirane, igraju zadatu rolu,
jer kazuju da je napad na Vuia napad na rtve, napad na njih.
Tako se Aleksandar Vui udobno smjestio meu bosanske ehide,
kao rtva, bezbeli, tzv. vehabija i tzv. Islamske drave. Kako je silovita bila ta medijska kampanja da se jo malo pa moglo ispostaviti
da su tzv. islamisti krivi za sve rtve na svim stranama. A zato bi neko u to sumnjao kad Majke Srebrenice, predvoene velikosrpskim
poltronima u bonjakoj politici, prihvataju podvalu o atentatu na
Vuia, izvinjavaju se, izravnavaju bonjake rtve sa Aleksandrom
Vuiem. (Ovo nije napad na srpskog premijera Aleksandra Vuia,
ve je ovo napad na rtve i na nae dostojanstvo, rekla je Tanjugu
predsednica Udruenja Majke Srebrenice i epe Munira Subai.)
Iz ovoga se vidi geneza velikosrpskog prijedloga da se ustanovi jedan datum sjeanja za sve rtve ratova iz 90-ih, a ime bi
najvie izgubili Bonjaci, a najvie dobili Srbi. Ako je neko mogao
instrumentalizirati Majke Srebrenice da Aleksandra Vuia svrstaju meu rtve, da njegov prljavi obraz operu Cvijetom Srebrenice,
onda je, oito, ogromna obavjetajna energija uloena u ambiciju
poravnjavanja agresora i rtve. Odlazak lanova Predsjednitva BiH
u Beograd, gdje im srpska javnost dri predavanje iz gostoprimstva, vrhunac je samoponienja, iskljuivo bonjakog naroda, jer
se predavanje iz gostoprimstva odvijalo na relaciji Srbi Bonjaci. Slika tog uasa ogleda se u tamburici koja svira na uvce Bakiru
Izetbegoviu, dok se on izgubljeno i izbezumljeno kleberi, nesvjestan da je ta tamburica replika na genocid u Srebrenici, odakle se
zakotrljala sva ova pria.
Vuiev poziv uslijedio je nakon atentata, pa je za pretpostaviti da sve to proizilazi iz jedinstvene dramaturke strukture, po
kojoj Vui pomiritelj i ujedinitelj treba da na svom terenu zakuca
poziciju srpske rtve i bonjakog ekstremizma. Uistinu, na kraju
nigdje nije bilo etnika i rtava Srebrenice, na kraju su ostali samo
dobri Srbi koji ele pomirenje i tzv. islamisti koji napadaju tu srpsku dobrotu. Ne bi ta izvraena slika bila tako uspjena, da u njoj
nije bilo bonjakih statista, koji su u znaju ili neznanju legitimirali
velikosrpsku obavjetajnu i propagandnu namjeru da se bagatelie
genocid u Srebrenici a uzdigne srpska pravednost.

Aleksandar Vui smjeten meu ehide

Znamo kako je bonjaki politiki establiment neki kau pod
obavjetajnim utjecajima Turske prihvatio dolazak Aleksandra
Vuia u Potoare, 11. jula, ime je viestruko unien in denaze i dostojanstvo rtava. ak i ako ne ulazimo u moralne i vjerske
dimenzije ovog ina da neko ko negira genocid nad Bonjacima,
neko ko je podsticao genocid nad Bonjacima, dolazi na svetu bonjaku zemlju ak i tada ovaj dolazak je problematian, jer u prvi
medijski plan dolazi Vui, dok same rtve postaju marginalne. Moemo li zamisliti nekoga od poznatih negatora holokausta (npr. Robert Faurison, Ernes Zundel) da odu na Zid plaa da suosjeaju sa
rtvama, tvrdei da nije ubijeno 6 miliona, ve je ubijeno 300.000
Jevreja? I onda ga neko od predstavnika porodica rtva holokausta
doeka i poasti simbolima rtava. Nezamislivo, zar ne?!
Heftama prije 11. jula mediji su ispirali usta pitanjima oko Vuievog dolaska, a sve manje je u fokusu bila 20. godinjica genocida u Srebrenici. Jedno odluno NE dolasku Aleksandra Vuia,
razrijeilo bi sve. Zato Majke Srebrenice nisu imale snage da kau kako neko ko negira genocid u Srebrenici ne treba da dolazi u
Srebrenicu? Zato to su Majke Srebrenice, ispostavit e se, ipak
konektirane na neke ideoloke, stranake a uje se i finansijske
servere, nisu neovisne, nisu slobodne, postale su prejak moralni
faktor, da bi tek tako imale slobodu zbora i dogovora. A to to su
svojom ili tuom voljom izgraivane kao bedem moralnosti, ije
rijei dobijaju sakralna znaenja, ispostavit e se da je na najbrutalniji nain zloupotrebljeno kada su Majke Srebrenice poeljele
dobrodolicu Aleksandru Vuiu. Prisjetite se, niko vie nije vidio
Billa Clintona i mnoge druge vane linosti, svi oni su ostali u sjenci
dobrodolice koju ushiene Majke Srebrenice uskazuju Aleksandru
Vuiu, maltene onako kako je Josip Broz Tito doekivan u Zairu
i Zimbabveu. Bonjakom voljom, nesmotrenou i poltronstvom,
sve je bilo spremno da predstava pone, i to predstava iz koje vie
nema povratka.
Dogodio se navodni napad na Vuia, a zapravo su velikosrpski
agenti u civilu nahukali masu na zvidanje, to nije bilo teko uiniti

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

61

ZEMLJO MOJA
Pojavile su se tvrdnje da iza svega stoji turska politika, koja
nakon 137 godina ponovo trguje bonjakim interesima, koristei
bonjaki sentiment kao glavni resurs ove obmane, a sve s ciljem
udovoljavanja velikosrpskim interesima, bez kojih je nemogue
tursko pozicioniranje na Balkanu. Teko je potvrditi ili opovrgnuti
ove teorije zavjere, ali, injenica je da se oko bonjakih interesa
pletu neke udne, sumanute, nelogine igre, kao to je ovo (samo)
poniavanje Srebrenice u ime uzdizanja posrnulog srpstva.

Ugodno druenje u Beogradu

Koliko kota Kralj u Sandaku?

Najvea enigma je ponaanje bonjakog establimenta, tih
politikih, vjerskih i drugih prvaka. Malo ko od njih govori, uglavnom statiraju i ute. Oni koji govore, govore naopake. Tako je
nakon atentata na Vuia objavljen intervju sandakog muftije
Muamera Zukorlia, za koji je njegova informativna sluba smueno rekla da je podmetnut, pogotovo dio u kome muftija apostrofira
Nasera Oria kao zloinca, traei da se ispitaju njegovi zloini. To
je, dakle, izmiljeno, ali, muftijina sluba skandalozno potvruje da
je muftija rekao da nije razoaran to nije usvojena Rezolucija o
Srebrenici. A koji to Bonjak moe NE BITI razoaran, odnosno, biti
zadovoljan to nije usvojena Rezolucija o Srebrenici?! Potom e se
na drutvenim mreama pojaviti razni citati u kojima muftija Zukorli velia Aleksandra Vuia i preporuuje Bonjacima da vjeruju
njegovoj ruci pomirenja. Pojavit e se i odgonetke ovakvog ponaanja, u raunici da je Srbija muftiji Zukorliu priznala nezvaninu autonomiju na Sandaku, da bude dole Kralj Sandaka, ali da
zauzvrat muftija, kao samozvani lider u Bonjaka, treba umiriti
bonjake inicijative za ukidanje Republike Srpske.
Uistinu, u maju su u Bonjakoj nacionalnoj fondaciji, pri Svjetskom bonjakom kongresu, spontano prireene tri javne rasprave
koje su u fokus stavljale velikosrpsku okupaciju Sarajeva, sa pitanjem:
kako ukinuti Republiku Srpsku? Ove javne rasprave su u javnosti odjeknule snanije nego ita to je radio Svjetski bonjaki kongres i Bonjaka nacionalna fondacija, kojima inae gazduju bivi reisu-l-ulema
dr. Mustafa Ceri i muftija sandaki Muamer Zukorli. Dogodit e se
da ove rasprave, sa ovim kljunim pitanjima, budu bez ikakvog objanjenja ukinute. Ve tada se ulo da je muftija Zukorli, zarad svojih
srbijanskih interesa, spasio Republiku Srpsku od pretresanja. Stvari e
se posloiti sa muftijinim navijanjem protiv Rezolucije o Srebrenici, sa
preporuivanjem Vuieve ruke pomirenja, i jo poneem.
Potom, u povodu obiljeavanja Oluje oglasio se Svjetski bonjaki kongres, sa potpisom dr. Mustafe Ceria. U saopenju nema traga zahtjevu za ukidanje Republike Srpske, o tome su uti, ali
ima ta neobjanjiva potreba da se Srbi operu od odgovornosti za

62

genocid nad Bonjacima. ak se ni sami Srbi ne peru od te odgovornosti koliko ih pere dr. Mustafa Ceri. Evo tog citata iz kojega se
raspoznaje intencija bonjake politike u odnosu na velikosrpsko
glumatanje mirotvorstva:
Bonjaci znaju da nema srpske majke koja ne pusti suzu, gledajui kako srpski 'korpioni' hladnokrvno ubijaju golobrade mladie Bonjake; nema srpske majke, koja bi spremila svoje sinove da
siluju bonjake djevojice i ene, niti da strijeljaju hiljade bonjakih mukaraca u Kravicama, Branjevu, Manjai, Omarskoj i drugim
stratitima. Bonjaci znaju da se veina Srba stidi Tomaice, kao
i drugih mjesta gdje su njihovi sunarodnjaci sakrivali svoj zloin
protiv ovjenosti; Bonjaci znaju da Srbi trae da oni koji su inili
zloine u njihovo ime odgovaraju za svoja zlodjela; tako da ih se
oslobodi od kolektivne krivnje.
Ovaj citat trai nedvosmislene odgovore: Bonjaci nisu ugledali srpsku majku koja puta suzu kad korpioni ubijaju golobrade
Bonjake! Ko je to, ako ne srpske majke, odgojio koljae i silovatelje, ko ih je zanjihao u kolijevkama mrnje?! Gdje su se to srpske
majke, na nekom mitingu, masovno, ogradile od tih svojih sinova?!
Nema ni jedne srpske majke da se odrekla svoga sina zloinca, da
je digla glas protiv toga to je njen sin radio. Veina Srba se, na alost, ponosi Tomaicom, i drugim mjestima, jer ne postoji ni jedan
masovni vid srpskog dizanja glasa protiv srpskih zloina nad Bonjacima. Srbi nigdje masovno ne trae da oni koji su inili zloine
u njihovo ime odgovaraju za svoja zlodjela. To to rade ene u
crnom, i poneko jo, pa to je moda jedan Srbin na 10.000 koji
genocid nad Bonjacima smatraju nacionalnom vrlinom.

Muamer Zukorli i Mustafa Ceri

I evo nas i kod pojma kolektivne krivnje, onako kako je razumijeva dr. Ceri i mnogi drugi Bonjaci. Kolektivna krivnja ne moe
biti razrijeena individualnim procesima, ve samo ukidanjem Republike Srpske, koja se otjelovljuje genocidom nad Bonjacima. Ali,
Svjetski bonjaki kongres i dr. Mustafa Ceri ne pominju ukidanje
Republike Srpske, jer je, vjerovatno, to dio sporazuma sa velikosrpskim stratezima, koji su spremni dati nezvaninu i ogranienu autonomiju u Sandaku, na ime ovog i ovakvog bonjakog odustajanja od svoga dostojanstva i pameti. U tome ime Svjetski bonjaki
kongres sapire obraze srpskih majki, od njih pravi moralne veliine,
dok svi drugi dozvoljavaju da se Majka Srebrenice poniava sapirui prljave obraze i krvave noeve raznoraznim etnicima.
Eto, to je strategija u ime koje Bonjaci nemaju stav u povodu
bezobrazne inicijative Aleksadra Vuia da se pod jedan datum sjeanja podvedu i oni koji su klali i oni koji su zaklani. q
Fatmir ALISPAHI

PREPORODOV JOURNAL 177/178

ZEMLJO MOJA

HRVATSKA SE NE TREBA PLAITI ISLAMA, VE VELIKOSRPSKOG TERORIZMA KOJI BI SE PRIKAZAO KAO

RUKOPIS ISIL-A I EKSTREMISTA U BONJAKA

Kome treba ISIL u Hrvatskoj?

Na evropskoj politikoj sceni ini se da ne postoje dvije frekventnije i dramatinije teme od borbe protiv samoproglaene tzv.
Islamske drave (ISIL) i od neizvijesnosti koje sobom nose milioni
sirijskih izbjeglica koji se kreu prema Evropi. Obje pojave povezane su fenomenom privida i realnosti, utoliko to javnu sliku dobijamo kao medijski ili obavjetajni simulakrum, a iza koje stoji posve
drukija realnost. Neovisno od toga, obje pojave u evropskoj politikoj i drutvenoj recepciji odzvanjaju strahom, neizvijesnou,
zbunjenou, pa je ona slobodna Evropa eljna i edna pravovaljanog tumaenja i reakcije u odnosu na ISIL i u odnosu na izbjegliki
tsunami kakav Evropa nije vidjela jo od velikosrpskog genocida
nad Bonjacima.
U Evropi trenutno ne postoje dravne i nacionalne adrese koje,
poput hrvatske i bonjake, mogu autentino preuzeti tumaenje
obje ove pojave od kojih strahuje slobodna Evropa. Namjerno koristimo ovu sintagmu slobodna Evropa, budui da smo uvjereni
kako danas u Evropi postoji jedan dio diplomatskih i obavjetajnih
snaga koje su involvirane u stvaranje simulakruma o tzv. Islamskoj
dravi i o sirijskim izbjeglicama koje u Evropi treba da uine vjerodostojnim strah od islama.
Iz ove prie logiki i sutinski je (samo)iskljuena srpska komponenta jugoslovenskog trougla, budui da velikosrpska ideologija
u djelovanju ISIL-a pronalazi alibi sa genocid nad Bonjacima, odnosno, vidi realan teren za relativiziranje krivice i fokusiranje ope
pozornosti na tzv. islamsku opasnost.

Tzv. Islamska drava maina za ubijanje muslimana

Neemo ulaziti u genezu ISIL-a, te samoproglaene, globalne,
prekogranine, transkontinentalne, tzv. Islamske drave, zapravo,
globalne teroristike mree koja je uzurprilala asni pojam islamske drave, kao ideala pravednog i slobodnog drutva, u kojemu
se ogledaju duhovne i politike tenje svakog pismenog muslimana. Nije teko primijetiti da zapadni mediji, sa neskrivenom strau, naziv Islamska drava koriste bez ikakvih ograda, bez navodnika ili rijei takozvana, ime hoe rei da je ba ta teroristika
organizacija, ta globalna mrea za ubijanje muslimana, autentian
izraz jednog sakralnog i u povijesti religija zatemeljnog pojma.
ta kad bi se dogodilo da se neka tako snana teroristika organizacija nazove nekim od noseih pojmova kranskog svjetonazora? Mada u registru pojmova nema adekvatne usporedbe, ali,
zamislimo da li bi se tada naziv te zloinake organizacije, recimo,
Drave Isusa Hrista, ili Drave Majke Boije, ili Drave Franje
Asikog, koristio u zapadnim medijima tako vjerodostojno, bez
ikakvih ograda? Ne postoji mogunost da urednici vodeih zapadnih medija odakle se kreira semantika savremenih pojmova, ne
znaju ta za islamski svijet znai ideal islamske drave!
Iz ovoga proizilazi realna pretpostavka da postoji globalna strategija razvijanja islamofobije, kako bi se islam prikazao kao religija
terora, bezumlja i primitivizma. Dodue, kada bismo samo analizirali imigrantsku muslimansku knjievnu produkciju na Zapadu, a
koja je postala hit u posljednjih desetak godina, uoili bismo stra-

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Rezultat rata protiv terorizma - tzv. Islamska drava i ISIL

teku pojavu izvitoperivanja islamskih znaenja, a koju vjerodostojnom ine upravo muslimanski pisci koji se na tako jadan nain
bore za opstanak i afirmaciju u zapadnim drutvima. Ako je danas
borba protiv ISIL-a za Zapad vana kao juer borba protiv Adolfa
Hitlera, recimo, onda ne postoji mogunost da se strateki pojam
islamske drave koristi bez znanja da je islamska drava drutveni i politiki ideal svakog muslimana, i svakog osloboenog ovjeka. Opasnost u islamskoj dravi moe vidjeti samo onaj kome
je stalo da se ovjekova sloboda svede na bezbonitvo, robovanje
kapitalu i konzumerizmu.
ta god da je u pozadini ove islamofobijske strategije, nepobitno je da kreatori medijske i semantike politike znaju istinsko
znaenje pojma koji tako obilato koriste i blate. Mogu se teroristi
ISIL-a predstavljati kao tzv. islamska drava, ali, niko ozbiljan i dobronamjeran im ne bi smio prihvatiti uzurpaciju jednog sakralnog
i teroru suprotstavljenog pojma. Rije je o blasfemiji! jer se svetost islama srozava u kaljuu terora. Tu se ve otvara jedna ozbiljna sumnja, koja nas vodi do pretpostavke da su ISIL i neki zapadni
centri moi jedno te isto. A o tome je odve napisano mnogo tekstova, na onaj isti nain kao to je pisano o zavjeri 11. septembra.
Danas je u globalnoj javnosti etablirana injenica da je rat protiv Sadama Huseina imao izmiljeni povod. I za tu globalnu prevaru,
svjetsku tragediju i guranje u smrt na hiljade zapadnih vojnika, niko
ne odgovara. Ko zna ta e sutra izviriti iza ISIL-a? Ono to se danas
moe znati jeste da je ISIL dosad najsavrenija maina za ubijanje muslimana. Nikada ma koja zapadna armija ne bi mogla tako
rahat trijebiti muslimane u ime islama. ISIL je savren alibi da
se pokolji nad muslimanima realiziraju kao graanski rat, meumuslimanski sukob, neto to nema veze sa zapadnim ili cionistikim interesima. A dokle god vri sukob meu muslimanima, dotle
je sigurna cionistika zlotvorina u okupiranoj Palestini. Podjele na
ije i sunije u mnogim muslimanskim sredinama uope nisu bile
bitne, da bi danas postale pogonsko gorivo u meumuslimanskom

63

ZEMLJO MOJA

Granica Turske i Sirije u rujnu 2014. godine

(kurdske izbjeglice iz grada Kobani)

Reakcija na izbjegliku krizu: Vukovar nikad nee biti

(emisija Bujica Osjeke TV, 21.09.2015.)

istrebljenju. Ovo je dokaz kako su revolucije i vojne akcije postale

roba na tritu, gdje se za toliko i toliko novaca kupi toliko i toliko
revolucionara, plaenika, koji e uz kritinu masu maloumnika
stvoriti novu vojno-politiku snagu.
Ba zato to se radi o hibridu, o teroristikom teatru, ISIL nema vjerodostojnost! Po serijskim pogubljenjima, po matovitim
iivljavanjima nad rtvama, po medijskom spektaklu koji se pravi
od ubistava vidi se da tzv. Islamska drava nema nikakve veze
sa islamom. To navaljivanje da ubistvo postane spektakl, zapravo, otkriva krajnji cilj: uiniti teror toliko medijski atraktivnim da
e i najobiniji medijski konzument prihvatiti sugestiju da su ba
to odsijecanje glava - islam i islamska drava. Drugo, jedna tako
ozbiljna i revolucionarna pojava trebala bi da ima transparentnu
ideologiju, nekoga ko je zastupa, tumai, objanjava svijetu, jer
se podrazumijeva da svako ko se bori za pravdu hoe da tu svoju
pravdoljubivost predstavi javnom mnijenju. Ali, ISIL nema ta rei,
osim to govor zamjenjuje potapanjem i spaljivanjem zatoenika.
Onaj ko je kreirao ovu teroristiku zavjeru, zaboravio je tu glavnu
komponentu da sve to se deava upakuje u neki smislen cilj.
Mada, ustinu bi bilo teko nekom asnom oslobodilakom idejom
objasniti tolika i takva ubijanja muslimana u ime islama.
Kad s druge strane postavite pitanje a kome bi moglo odgovarati postojanje i djelovanje jedne takve teroristike pojave, koja
uz podrku Zapada stie legitimitet islamske drave? - onda dolazite do zastraujuih odgovora. To bi znailo da nam se svugdje
moe dogoditi Pariz i Charlie Hebdo, gdje dvojica brae, koja su
poginula u saobraajnoj nesrei prije dvije godine, uskrsavaju,
da poine teroristiki in i budu ubijena. ta vrijedi onome ko je
saznao za ovu istinu, kad istog asa dolazi do spoznaje da onaj ko
je mogao iskopati dva mrtvaca da njihove identitete upotrijebi u
ubijanju svojih graana, taj je spreman zaas smaknuti svakoga ko
pokua razbrkati zvaninu verziju dogaaja.
I upravo je ovaj momenat kljuna taka borbe protiv ISIL-a,
tzv. Islamske drave! Ko ima hrabrosti u hrvatskom ili bonjakom
drutvu borbu protiv ISIL-a pokrenuti u obznanjivanju sumnje da
ISIL ima podrku nekih zapadnih centara moi, te da se one zdrave
antiteroristike snage moraju udruiti u borbi protiv ove zavjere?!

roristika mrea prelazi granice i nastoji potvrditi svoje postojanje

izvan islamskog prostora. Velikosrpska politika je najvee uporite
ISIL-a u Evropi, jer samo ISIL moe sauvati Republiku Srpsku od
ukidanja, po osnovu presuda Svjetskog suda pravde i Hakog tribunala za genocid! Naravno da ova postavka zvui navjerovatno, ali,
ubrzo emo je logiki posloiti.
Genocid nad Bonjacima kreiran je 80-tih godina pod optubom da Bonjaci ele stvoriti islamsku dravu usred Jugoslavije,
koja bi se, kao zelene transverzala, prostirala od Makedonije
do Slavonskog Broda. Zato je kritina masa Srba bila involivirana
u monstruozne zloine nad Bonjacima. Na istoj konekciji bila je i
propaganda oko inkarniranja ustake drave, koja u bratstvu sa
handar divizijom, ide da ubija Srbe, to je vie-manje poznato.
U Srba je proizveden strah da bi mogli ostati ivjeti pod ustakim ili
turskim terorom, da ih neko pokatoliava, prevodi na islam, suneti
i zabranjuje rakiju i krmetinu. Postoji obilje medijskog materijala
koji dokazuje pripremu srpstva za kolektivno uee u genocidu
nad Bonjacima. (Pogledaj: Fatmir Alispahi, Medijska priprema
genocida nad Bonjacima, 2012.)
Efekti traju do danas, u vidu svesrpskog odbijanja da se prihvati
istina i pravne posljedice koje proizilaze iz Presuda za genocid. Ba
zato, kompletna velikosrpska aparatura, sa obavjetajnim, diplomatskim i finansijskim potencijalima, upire sve snage da na talasu islamofobije i odgajanja opasnosti od ISIL-a na Balkanu, skrene
panju sa istinskih problema Bosne i regiona. A ta je problem?
Problem je postojanje Republike Srpske, kao jedinog prostora u
Evropi u kome je ozvaniena politika genocida nad Bonjacima, i
etnikog ienja nad Hrvatima, gdje se kroz razne parazakonske
forme (Zakon o prebivalitu, Popis, itd.) nastoji rastjerati nesrpsko
stanovnitvo. Nad Republikom Srpskom visi realizacija Presuda za
genocid i postoje samo dva naina da se odgodi ili izopi mogunost ukidanja ovog entiteta nastalog na genocidu. Prvi, da se stalno
proizvodi tzv. islamska prijetnja; drugi, da se velikohrvatski sentiment navue na osnivanje tzv. treeg entiteta, ime bi se logikom
zakonomjernosti zabetonirala Republika Srpska i stvorio geto za
Bonjake od Ilijaa do Tenja.
A kako e taj velikohrvatski sentiment oivjeti, otumaniti,
uiniti saveznikom u borbi protiv Bosne i Bonjaka? Tako to e
reiranim terorizmom proizvesti rtve i uvui Hrvate u borbu protiv
ISIL-a, ali, onu u kojoj su Bonjaci stigmatizirani kao uporite ISILa u Evropi. Hrvatska se ne treba plaiti islama, ve velikosrpskog
terorizma koji bi se prikazao kao rukopis ISIL-a i ekstremista u Bonjaka, a sve zbog obnove velikodravnog saveznitva protiv Bosne

ISIL u slubi velikosrpskih interesa

U odnosu na sve evropske narode, Hrvati i Bonjaci su u veoj
opasnosti, veoj odgovornosti i obavezi da budnije prate dogaanja oko ISIL-a, pogotovo u onom segmentu u kome ta globalna te-

64

PREPORODOV JOURNAL 177/178

ZEMLJO MOJA

Veoma zanimljivo je vienje Tonija Tadia, koji je sa Senadom

Bajramoviem i Igorom Tabakom sainio studiju o krizi nakon tzv.
Arapskog proljea. On kae da je teina svake lanice EU vea to
ona sama ima vie diplomatskih i gospodarskih kontakata s prostorom izvan EU, a da Hrvatska u tom prostoru ima veliku ansu jer
nastupa kao zemlja za koju dobro znaju da ima autohtonu islamsku
manjinu koja je ovdje po svim pravima ve 100 godina posve izjednaena sa ostatkom stanovnitva, (...) i zato moemo bez veih problema posluiti kao most prema EU. Pitanje je koliko u Hrvatskoj ima
snaga da se u saveznitvu sa Bonjacima prepozna ansa te posebnosti u odnosu na ostale lanice EU, te da se zauzme liderska pozicija
u stvaranju mostova prema Mediteranu i islamskim zemljama. Napose, zar nije drug Tito izvrsno iskoristio jugoslovenske Muslimane
za lidersko pozicioniranje u Treem svijetu i u Pokretu nesvrstanih!?
Kao da bi Demal Bijedi ikada bio premijer Jugoslavije da nije bilo Titove strategije nesvrstanosti!? Budui da je Srbija, usljed historijske
odgovornosti za genocid nad muslimanima, izopena iz ovih relacija,
Hrvatska bi mogla preuzeti lidersku poziciju, a Bonjaci bi mogli profitirati u hrvatskim i irim relacijama.
Ali, tu ima jedan nezgodan, ba nezgodan problem... Istina je
voda duboka, to kae Miroslav koro, pa se u toj vodi moe olahko
utopiti onaj koji bi da istinu ugleda prije vremena. Tako su spalji-

vani mnogi vizionari. Nema uspjene i djelatne borbe protiv ISIL-a

dokle god se ne napravi dekonstrukcija mnogih neloginih i neprincipijelnih postavki. Tako je i sa naglim, bejagi spontanim, a zapravo
organiziranim i brino reiranim i finansiranim transportom izbjeglica iz Sirije direkt u vodee zapadno-evropske drave. Zato ba
tamo, zato ba sad, zato ba ovako? Da li se to pravi tzv. veliki
Izrael na prostoru Sirije, ije se stanovnitvo deloira pod pritiskom terora tzv. Islamske drave, kojom se komanduje iz Izraela?
Da li e Sirija biti jo jedna Palestina, zemlja koja je oteta od svoga
naroda, kako bi se na njenom prostoru rasprostrla cionistika paradrava? Da li je ovo ujedno velika anglo-cionistika zavjera protiv
Njemake, ije se evropsko liderstvo nastoji uguiti sa milionima
sirijskih izbjeglica, koje idu ba ka Njemakoj? Pitanja su otvorena, a odgovori sve blii! Da li je to nekome potreban legitimitet za
orwellovski pakao dirigiranog i doziranog straha u koji se nastoji
uvui Evropa? Evropski muslimani, u drugom ili treem koljenu,
odve su se odomaili i nisu vjerodostojna prijetnja. Tek muslimani
koji sa sobom nose teret bola i frustracije mogli bi biti pokrie za
doziranu destabilizaciju evropskog ivota i poretka. Napose, zar se
sve ove godine to isto ne pokuava proizvesti od Bonjaka, upravo
u ime trauma koje Bonjaci sobom nose? No, kreatori ove predstave redovito zaboravljaju da islam ne poznaje takve ispade, jer se u
teretu sudbine ogleda iskuenje i sticanje Boije Milosti.
S druge strane ostaje istinska teina izbjeglike patnje i boli
koja, kao i u sluaju ISIL-a, nema veze sa prividom i krajnjim ciljevima. Kako su sirijske izbjeglice sredstvo za postizanje totalitarnih
i islamofobijskih ciljeva u Evropi, tako je ISIL maina za ubijanje
muslimana i deloaciju jedne kompletne drave. To to znamo da
sirijske izbjeglice kre put jednoj iznutra porobljenoj Evropi, to nema veze sa njihovom patnjom koja je realna, opipljiva, i koja trai
ljudsku reakciju. To to je ISIL instrument globalnog terora i pokolja
nad muslimanima, to to su zapadni obavjetajci i vojno-industrijske korporacije upletene u ISIL, to ne iskljuuje obavezu slobodne
Evrope da se tome teroru suprotstavi, prije svega hrabrou.
Bonjaci su 1941. bili prvi antifaistiki narod Evrope, jer su
bonjaki prvaci usvajali Rezolucije protiv faizma, za zatitu komijskih i manjinskih naroda. To su prvi antifaistiki dokumenti
jednog naroda, i to jednog malog naroda koji je imao hrabrosti rei NE jednom velikom i nadolazeem faizmu. Bonjaci tu snagu
i odlunost trebaju imati i danas, u asnoj borbi protiv ISIL-a, te
samoproglaene tzv. Islamske drave. q
Fatmir ALISPAHI

Homs i..

...Allepo u Siriji

i Bonjaka, u interesu tzv. treeg entiteta i betoniranja Republike

Srpske.
Javno ubistvo Tomislava Salopeka moglo bi biti uvertira za
mnogo sloenije i opasnije poduhvate velikosrpskog ISIL-a u Bosni
i u Hrvatskoj, to je na neki nain najavljeno putem misterioznih
web siteova koji navodno zastupaju ISIL-a, a zapravo su servisirani
iz Beograda. Kao i u sluaju postojanja Izraela na okupiranoj Palestini, tako se i postojanje Republike Srpske nastoji zatititi skretanjem pozornosti sa izvornog terora na teror koji je proizveden.
Velikosrbizmu je potrebno ukljuenje (veliko)hrvatske politike u
stvaranje tzv. treeg, hrvatskog entiteta u BiH, a preko solidarisanja u zajednikoj borbi protiv zajednikog neprijatelja. Budui da
taj neprijatelj ne postoji, jer Bonjaci nemaju veze ni sa ISIL-om,
ni sa terorom, kao to muslimani nemaju veze ni sa ISIL-om, ni sa
terorom to znai da se ISIL-ovski teror ima izreirati. Pod onim
kapuljaama ISIL-ovih delata moe biti ma ko, kao to se ubistvo
Tomislava Salopeka moglo dogoditi i na Adi Ciganliji.

Orwellovski pakao terora i straha

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

65

IZ SVIJETA

POVIJESNI DOGOVOR O IRANSKOM NUKLEARNOM PROGRAMU, RUSIJA ULAZI U SIRIJSKI RAT

Geopolitika prekretnica
LIBIJA: Saif al-Islam Gaddafi osuen na smrt
hoe li biti izruen?
Tko se boji ivog Saifa al-Islam Gaddafija?
28. srpnja 2015. vlasti u Tripoliju objavile su presudu za Saif alIslam Gaddafija, najstarijeg sina ubijenog libijskog lidera Muammara
Gaddafija. Osuen je na smrt, kao i osmero pripadnika bive Vlade.
Saif Gaddafi po mnogoemu ovjek broj 2 Libije prije rata
2011., bio je predodreen da preuzme vlast u zemlji nakon odlaska oca. Vodio je obranu glavnog grada Tripolija 2011. pruajui
estoki otpor pobunjenikim skupinama, koji su prodrli u grad uz
pomo intenzivne zrane potpore NATO pakta koju je predvodio
SAD. Tripoli je u konanici ipak pao, a Saif je uspio pobjei iz grada.
No, zarobljen je na jugu zemlje 11. studenog 2011., a nakon toga
prebaen u Zintan, grad zapadno od Tripolija, u kome se i danas
nalazi. Pobunjenike meunarodno nepriznate vlasti u Tripoliju
traile su u vie navrata da se Saifa izrui u glavni grad, no tamonji
militanti odbili su izvriti taj zahtjev.
Saifu je izreena smrtna kazna bez da je on bio prisutan pred
sudom. Znai li to da e kazna biti i izvrena? Mogue je, sada sve
ovisi o kompleksnim politikim, militantnim i plemenskim odnosima. Ako militanti iz Zintana izrue Saifa u Tripoli to e gotovo
sigurno biti njegova smrt. No, takoer je injenica da Saif jo uvijek
ima znatnu potporu kod brojnih plemena i u narodu Libije, naroito sada kada su u zemlju poeli prodirati ISIL-ovi teroristi. Mnogi
Libijci gledaju prema Egiptu i tamonju vojnu vlast, koju predvodi
predsjednik Abdel Fattah al-Sisi, smatraju faktorom stabilnosti. Za
mnoge u Libiji Saif je i danas simbol te stabilnosti, no to znaju i oni
koji ga upravo zbog toga i ele sada smaknuti.
UN-ov Ured za ljudska prava istie kako su duboko uznemireni smrtnom kaznom koja je izreena Saifu al-Islam Gaddafiju.
Pomno smo pratili njegovo zatvaranje i suenje te smo ustanovili
da standardi meunarodnog pravednog suenja ovdje nisu zadovoljeni, navodi se u izjavi, a kao razlog istie se nedokazivanje kriminalne odgovornosti, nedostatan pristup odvjetnicima, tvrdnje o
zlostavljanju, suenje u odsutnosti.
Gaddafijev odvjetnik, Britanac John Jones, istie kako se radi o
travestiji od suda, te kako tu nije rije o niem drugom nego o obinom smaknuu. Cijela stvar je nelegitimna, od poetka do kraja.
Suenje je proglaeno ilegalnim ak i od strane libijskog ministra
pravosua, rekao je Jones, koji se nastojao izboriti da Saifu budu
sueno pred ICC-om u Haagu gdje ne moe dobiti smrtnu kaznu.
Podupirateljska misija UN-a u Libiji (UNSMIL) takoer je izrazila
zabrinutost zbog ilegalnih procedura i prije nego je suenje zavrilo. UNSMIL u izjavi kae da suenje nije ispunilo meunarodne
standarde potenog suenja.
Neki analitiari navode kako bi mnogima odgovaralo da Saif alIslam Gaddafi bude smaknut u Libiji, prije nego mu se prui prilika
da progovori o odnosima izmeu zapadnih monika i njegova oca.
Neki dre kako od pojave Saifa pred ICC-om najvie strahuje bivi
britanski premijer Tony Blair, koji je intenzivno suraivao s pokojnim Muammarom Gaddafijem. Saif Gaddafi bi svakako mogao jako
puno toga ispriati, ali pitanje je hoe li ikada dobiti priliku.

66

Saif al-Islam Gaddafi u zarobljenitvu

Ahmed Qaddaf al-Dam, bliski roak ubijenog libijskog lidera
Muammara Gaddafija, koji danas ivi u Egiptu, 1. kolovoza komentirao
je smrtnu presudu Saifu al-Islam Gaddafiju i drugim visokim libijskim
dunosnicima. Ova presudu unitila je svaku nadu da bi se dijalogom
mogla vratiti stabilnost u Libiju. Ovo irom otvara vrata novom nasilju.
udi me da se netko udi ovakvoj presudi naoruane bande vode zemlju i vre smaknua svakog dana. U zatvorima se nalazi preko 40.000
mukaraca i ena koji nisu uinili nita, osim to su odbili lojalnost lanoj dravi koja je stvorena na egzodusu ni vie ni manje nego polovice
libijskog stanovnitva. Odgovornost za ovu situaciju u potpunosti lei
na onim zemljama koje su sudjelovale u ruenju libijske vlasti i unitenju njene vojske, rekao je Ahmed Qaddaf al-Dam.
Ova osuda moe imati ozbiljne posljedica za ve kaotinu situaciju u Libiji. Ako se izvri smrtna kazna, iako se to ne oekuje
uskoro, proces pomirbe e se dodatno oteati i moda e se raspasti. Osueni elnici biveg reima i dalje imaju svoj veliki status u
vanim libijskim plemenima koji ine velik segment libijskog drutva. Saif al-Islam i Senusi su iz plemena Gadhafa i Magarha, koji
okupljaju jo barem etiri velika plemena u svoju potporu, a koji su
inili okosnicu Gaddafijeve Libije. Nakon to su osude objavljene,
dolo je do prosvjeda u gradovima diljem zemlje, ukljuujui Brak,
Kirah, Sebha i uvairif na jugu, kao i Sirtu, koji je rodni grad Gaddafija. Prosvjednici smatraju da su suenja politiki motivirana i nepotena. Kako god zavrio Saif al-Islam Gaddafi bilo da ga smaknu
oni koji ga se toliko boje ili se nekakvim udom, kao u nekakvom
pustolovnom romanu, dokopa slobode u zadnji tren Libija je jedna od najtraginijih pria naeg doba.

SIRIJA: Ratna prekretnica ruske vojne snage u Siriji

Sirijski vladine snage kontroliraju vie od polovice kljunog
teritorija
Situaciju u Siriji je jako teko pratiti, barem onu na bojnom polju, jer se svaki pomak na frontu, zauzimanje manjeg sela i farme u
pustinji prikazuje kao zauzimanje jakog stratekog uporita, posebice ako se radi o pobunjenikim/teroristikim izvorima. Krajem
srpnja i tokom kolovoza borbe su se uglavnom vodile u podru-

PREPORODOV JOURNAL 177/178

IZ SVIJETA
ju Qalamouna, na granici s Libanonom, gdje su regularna Sirijska
Arapska Armija (SAA) i iitski pokret Hezbollah oistili gotovo cijelo
podruje. Pokuaja proboja linija obrane sirijske vojske ima posvuda, najvie u Dara'ai, glavnom gradu istoimene june sirijske pokrajine. ISIL gomila trupe oko Deir Ez-Zora, grada na Eufratu na istoku
zemlje, dok Sirijska vojska SAA napreduje u oslobaanju Palmire.
Svaki put kada sirijske snage i saveznike milicije pokrenu napad na pobunjeniko-teroristika uporita, oglasi se Sirijski opservatorij za ljudska prava i navodi neprovjerene podatke o desecima
i stotinama ubijenih civila, koji su stradali od takozvanih barelbombi kojima se koristi Assadov reim.
Mediji koji prate sirijski kaos sve ee navode kako je Sirijska
vojska SAA na izmaku snaga i kako Basharu al-Assadu nije ostalo
puno vremena. Struni analitiari izlaze u javnost kako je sirijskom predsjedniku ostao samo manji kontingent snaga sainjen
od njemu vjernih alavita, potpuno ignorirajui injenicu da u Siriji alaviti ine oko 18% stanovnitva i da u obrani Sirije veinom
sudjeluju suniti, kao najbrojnija skupina, tek onda alaviti, krani,
Druzi, Kurdi i druge etnike i vjerske manjine sirijskog mozaika. Zapovjedni kadar takoer odgovara etno-religijskoj slici stanovnitva,
a gotovo identina situacija je s Vladom i Parlamentom.
Tokom graanskog rata su oruane snage Sirije dvostruko opale i sa 325.000 su se smanjile na 150.000 ljudi. U isto vrijeme je
otprilike izgubljeno oko 30% oklopnih vozila. Meutim, Sirijska vojska SAA i dalje ima borbeni kapacitet, iako se nairoko raspravljalo o utjecaju dezertiranja. Osim toga, tokom rata Vlada je krenula
osnivati paravojne snage. To se prije svega Nacionalne obrambene
snage milicije etnikih i vjerskih manjina (alavita, krana, Druza,
Armenaca) koje broje do 60.000 ljudi. Gotovo svi izvori ukazuju na
visoku izobrazbu i moral u redovima ovih milicija koji se ove godine
planiraju poveati na 100.000.
Mnogi kljuni dijelovi sirijskih vojnim sustavima su za vrijeme rata
ili teko oteeni ili zastarjeli. Prije svega radi se o protuzranoj obranu
i zranim snagama, koje bi vjerojatno teko izdrale sudar s modernim
vojnim strojem velikih drava. Neki lokalni uspjesi poput unitenja nekoliko turskih izviakih zrakoplova su vie sluaj nego pravilo.
U isto vrijeme, za borbe na unutarnjem planu vladine snage imaju dovoljno snage i sredstava, barem za sada. No, vidjelo se bilo kakva opskrba velikim modernim orujem u odreenom podruju Sirije, jedne ili druge islamistike skupine ili vladinih snaga, odmah mijenja sliku rata. Grubo govorei, sve zaraene strane u najveem dijelu
ovise o opskrbi modernim orujem, a iznenadne ofenzivne operacije
se kronoloki uvijek podudaraju s datumima takvih isporuka.
Na strani vladinih snaga se bori i libanonski iitski pokret Hezbollaha, koji unato malim dimenzijama (prema razliitim procjenama, vie od 4.000 ljudi ini stalnu jezgru podijeljenu u manje
formacije, te ima oko 11.000 rezervista), igra vrlo vanu ulogu. Vojnici Hezbollaha su dobro obueni i organizirani, ne samo da sami
sudjeluju u borbama, nego rade i kao instruktori sirijskih milicija.
Izuzetno su dobro motivirani i imaju svoje vlastite kanale za dostave streljiva i opreme. Ova jezgra je u vie navrata pokazala da je
zasluna za akcije sirijskih trupa s vrlo dobrim rezultatima.
U ovom trenutku sirijski vladine snage kontroliraju vie od
polovice kljunog teritorija, tj. gusto naseljenih podruja, dok
ostatak dre snage umjerene oporbe i islamisti, i to uz izraelsku,
jordansku i tursku granicu. Iznimka je sjeverna pokrajina Idlib, neka
podruja oko Homsa i pustinjski predjeli istono od Palmire.
Ameriki strunjaci u boje tzv. Islamske drave rado prefarbaju gotovo polovicu karte teritorija Sirije i lukavo tvrde da to kontrolira ISIL. Bilo koju takvu kartu da usporedite sa zemljopisnom

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

kartom Sirije, onda ete vidjeti da je obojana nenaseljena pustinja,

odakle su ove srednjovjekovne horde dole gotovo do turske granice. Nakon pljakanja Palmire ISIL-ovci nisu krenuli prema Damasku, jer naprosto nemaju snage da uu u gusto naseljena podruja
s neprijateljskim stanovnitvom i sposobnom dravnom vojskom.

Ruska i iranska diplomatska inicijativa

Na diplomatskoj razini su Rusija i Iran pokrenuli dvije inicijative.
Rusija onu vojnu koja podrazumijeva stvaranje velike regionalne
koalicije u borbi protiv tzv. Islamske drave, a Moskva eli ugostiti i
trei krug pregovora izmeu sirijske vlade i prozapadne Sirijske nacionalne koalicije. Reakcije regionalnih sila poput Saudijske Arabije i
Turske, te Sirijske nacionalne koalicije na prijedlog Moskve su uglavnom negativne. S druge strane je sirijski predsjednik Bashar al-Assad
je ponovio kako za njega ne postoji naoruana oporba i svi koji se
bore protiv sirijskih sigurnosnih snaga su teroristi. U svom govoru
poetkom kolovoza pojasnio je razloge zbog kojih Sirijska vojska ne
moe u svakom trenutku biti u svakom kutku zemlje i da trenutni
gubitak nekog grada ili sela nije gubitak ovog rata openito.
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, poruio je 9. kolovoza 2015. kako bi SAD i saveznici trebali suraivati sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom u borbi protiv zajednikog neprijatelja meunarodne zajednice, teroristike organizacije ISIL: Nai
ameriki partneri i pojedine zemlje regije uporno odbijaju prihvatiti
Assada kao partnera, to je poprilino udno. Assad je bio u potpunosti legitiman partner u procesu unitavanja kemijskog oruja, no
zbog nekog razloga sada nije kada je rije o borbi protiv terorizma.
to se tie iranske inicijative, kljuni njezin dio je trenutni prekid
vatre, promjena Ustava u kojem e sve sirijske etnike i vjerske skupine imati zajamena prava i predstavnike u politikom ivotu zemlje,
stvaranje tranzicijske vlade (vjerojatno s Assadom na elu) i raspisivanje izbora pod nadzorom promatraa meunarodne zajednice.

Ruske trupe u Siriji SAD die paniku, Europa poinje

prihvaati ostanak Assada
Poetkom rujna 2015. tri libanonska izvora, upoznata s politikom i vojnom situacijom u Siriji, rekli su u razgovoru za novinsku
agenciju Reuters kako su ruske snage poele sudjelovati u vojnim
operacijama u Siriji na strani vladinih snaga. Izvori su pristali na
razgovor pod uvjetom da njihovi identiteti ostanu anonimni.
Vrlo vana injenica u svemu ovome je da je regularna Sirijska
Arapska Armija (SAA) krajem kolovoza 2015. izgubila i posljednju
vojnu bazu na prostoru vane sjeverozapadne provincije Idlib koja
granii s Turskom. Hoe li Rusija tek tako pustiti da ovi militanti dospiju do Latakije ili do njihove jedine vojne baze na Bliskom istoku,
Tartusa? Nee. Stoga, ukoliko su se Rusi sada poeli pojavljivati onda
to znai da su doli napraviti preokret ili sprijeiti kolaps Nekoliko europskih dunosnika, ukljuujui i visoke predstavnike, javno je
izrazilo potporu 'ruskom' vienju situacije u Siriji, odnosno stavu da
bi se sirijske vlasti i vojsku trebalo gledati kao partnera u ovom ratu,
kao aktera koji moe doprinijeti borbi protiv ISIL-a jer nitko nema
toliko iskustva u ratovanju protiv ovih terorista kao Sirijska vojska
Sve vei broj europskih zemalja poinje okretati lea amerikoj
iskljuivosti koja nalae da nipoto, nikako, nikada, ne smije biti zavren sirijski rat dok Assad postoji na vlasti. Sada kada stotine tisua izbjeglica ulaze u Europu, moda i Europa pone malo drugaije
razmiljati. Dakako, ako je trebalo ekati da doe do toga kako bi
se desile sitne politike preinake, onda je to uistinu ekstremno tragino. No, ba te sitne politike preinake, koje da su donijete prije
2-3 godine su mogle spasiti stotine tisua ivota, sada se donose pa

67

IZ SVIJETA
je tako britanski ministar vanjskih poslova, Philip Hammond, izjavio
kako bi Velika Britanija mogla prihvatiti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada da ostane na vlasti za vrijeme tranzicijskoj perioda,
ukoliko bi to rijeilo sukob u Siriji.
Zar je na to trebalo ekati tri duge krvave godine? Jer isti prijedlog je dat za vrijeme sastanka u enevi u ljeto 2012. Tada je
tadanja amerika dravna tajnica Hillary Clinton strogo odbacivala
takvu ideju, ali to je od poetka bila jedina prava ideja za zaustavljanje rata. Nadalje, da je taj potez donijet tada, ISIL-a danas moda
ne bi niti bilo jer ne bi postojali uvjeti za njegov nastanak.
I dok Europa polako dolazi k sebi, SAD nastoji fiziki sprijeiti
rusko jaanje prisutnosti pa redom trae od europskih zemalja da
se zatvori zrani prostor za ruske zrakoplove koji lete prema Siriji.
Dakako, to nee biti veliki problem za Rusiju jer uvijek mogu raunati na iranski zrani prostor.
Konkretni vojni ulazak Rusije u Siriju, ako se desi ili ako se ve
deava, potez je koji Rusija sigurno nije donijela olako, naroito ne
u ovom trenutku kada joj geopolitika ve zadaje ozbiljne izazove.
S druge strane, ovo je Sirija epicentar velike geopolitike borbe
i koliko god najutjecajniji akteri govorili o rjeavanju krize, istima
je i dalje na pameti prije svega geopolitika pobjeda, pie jedan
hrvatski vojno-politiki analitiar.

nosti UN-a, koje je 20. srpnja jednoglasno odobrio sporazum o nuklearnom programu. Svih 15 zemalja lanica je glasovalo za nacrt
rezolucije koja predvia ukidanje sankcija Vijea sigurnosti protiv
Irana. Temeljeno na dogovoru, svjetske sile priznaju iranski civilni
nuklearni program i priznaju iransko pravo da zavri svoj nuklearni
ciklus. Sankcije Vijea sigurnosti UN-a protiv Irana, ukljuujui sve
ekonomske i financijske zabrane, odmah su ukinute, prema meusobno dogovorenom okviru kroz novu UN-ovu rezoluciju.
Niti jedno iransko nuklearno postrojenje nee biti rastavljeno
ili zaustavljeno. Nuklearna istraivanja i razvoj djelovanja na svim
tipovima centrifuga, ukljuujui napredne IR-6 i IR-8 strojeve e se
nastaviti. Ekonomska i financijska ogranienja vezana za nuklearna pitanja koje su postavili SAD i EU, a koje su natetile iranskom
bankarstvu, financijama, naftnoj i plinskoj industriji, petrokemiji,
trgovini, osiguranju i transportu e biti odmah ukinute s poetkom
implementacije dogovora.
Embargo na oruje protiv Irana proglasiti e se nitavnim i zamijeniti odreenim ogranienjima koja e sama biti ukinuta nakon
pet godina. Osim toga, Iran e primiti milijarde dolara koji stoje
zamrznuti u stranim bankama. 800 fizikih i pravnih osoba, meu
njima Sredinja banka Irana i Nacionalna iranska naftna kompanija,
biti e skinuti s popisa sankcija.

Obama: Bez ovog dogovora riskirali bismo dodatni rat na

Bliskom istoku

Prekretnica sirijskog rata Ruska vojska u Siriji

IRAN: Povijesni dogovor o iranskom nuklearnom

programu
estorka i Iran postigli konani sporazum
Nakon vie od jednog desetljea pregovora o iranskom nuklearnom programu u utorak, 14. srpnja 2015., skupina P5+1 (SAD,
Velika Britanija, Rusija, Francuska, Kina i Njemaka, uz posredovanje Europske unije) i IR Iran sklopili su povijesni dogovor koji e
izmijeniti sliku Bliskog istoka. Sankcije uvedene od strane SAD-a,
Europske unije i Ujedinjenih naroda podii e se u zamjenu za iranske ustupke po pitanju njihovog nuklearnog programa.
Ovo je prije svega velika pobjeda iranskog predsjednika Hassana Rouhanija koji je prije dvije godine izabran upravo s ciljem da
smanji iransku diplomatsku izolaciju. U ovom uspjehu svakako je
vana bila i uloga amerikog predsjednika Baracka Obame koji je
potaknuo ovaj proces unato brojnim kritikama od strane vlastitih
saveznika, kako u zemlji, tako i u svijetu (Izrael i Saudijska Arabija).
Zavrni cjelodnevni pregovori u Beu trajali su gotovo tri tjedna, a
najaktivniji sudionici bili su iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif i ameriki dravni tajnik John Kerry.
Dogovor pod imenom Zajedniki sveobuhvatni akcijski plan,
napisan na 100 stranica uz pet aneksa, predstavljen je Vijeu sigur-

68

15. srpnja u televizijskom obraanju ameriki predsjednik Barack Obama naglasio je kako sporazum nije utemeljen na povjerenju, ve provjerama, te da e se Iran rijeiti 98% zaliha obogaenog
urana. Meunarodni inspektori imat e stalni pristup kljunim nuklearnim postrojenjima, a neke od mjera sigurnosti bit e na snazi
25 godina. Obama je rekao kako je tokom proteklih godina esto
razmatrao upotrebu vojne sile. Snano vjerujem da na nacionalni
interes ovisi o sprjeavanju Irana da razvije nuklearno oruje. Nepostojanje dogovora znailo bi da postoji vea ansa irenja rata na
Bliskom istoku. Bez dogovora ne bi postojala ogranienja na iranski nuklearni program i Iran bi bio korak blie nuklearnoj bombi.
Bez ovog dogovora riskirali bismo dodatni rat na Bliskom istoku,
rekao je Obama i dodao kako snano vjeruje da e, i nakon isteka
njegovog mandata, Iran biti sve dalje od razvoja nuklearnog oruja.
Zbog toga smatram da bi bilo neodgovorno napustiti pregovore,
rekao je ameriki predsjednik. Podsjeajui da je Iran ve 35 godina
smatran neprijateljem SAD-a, Obama je rekao kako se sporazumi
ne postiu uvijek samo s prijateljima.
Konani dogovor, formalno znan kao Zajedniki sveobuhvatni
akcijski plan, trenutno je pod 60-dnevnim razmatranjem amerikog Kongresa, koji treba revidirati sporazum. Siguran sam da e
ovaj sporazum biti u interesu nacionalne sigurnosti SAD-a i naih saveznika. Uloit u veto na bilo kakav zakon koji bi sprijeio
uspjeno provoenje ovog sporazuma. Ba zbog injenice da je
ulog toliko velik ovo nije vrijeme za politikantstvo. Otre rijei iz
Washingtona ne rjeavaju probleme. vrsta diplomacija je efikasnija u potvrivanju da Iran ne razvija nuklearno oruje, rekao je
ameriki predsjednik i dodao da e SAD nastaviti raditi na osnaivanju sigurnosti Izraela, vie nego to je to inila ijedna prethodna
amerika administracija. Ovaj sporazum nudi ansu da krenemo
novim pravcem. Trebamo je iskoristiti, rekao je Obama.
Cijela implementacija Zajednikog sveobuhvatnog akcijskog plana imat e velike posljedice za ameriko-iranske odnose. Smanjiti e
se meusobni osjeaj prijetnje izmeu dvije zemlje, a to bi moglo
dovesti i do promjena u regionalnoj politici. Vrlo brzo bi Iran mo-

PREPORODOV JOURNAL 177/178

IZ SVIJETA
gao biti predvodnik multilateralne politike na Bliskom istoku, jer bi
ojaala ideja kolektivnog djelovanja u rjeavanju regionalnih pitanja.
Nuklearni dogovor e ukloniti glavne prepreke odnosa izmeu dviju
zemalja, a to je da Washington zahtjeva promjenu reima u Iranu i
da predstavlja Islamsku Republiku kao glavnu prijetnju u regiji.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je osudio postizanje
sporazuma. Islamska drava Iran e jednostavno doi do nuklearnog oruja uz jackpot stotina milijuna dolara, to e joj omoguiti
da nastavi s terorom. Ovo je velika greka povijesnih razmjera',
kazao je Netanyahu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da su est svjetskih sila i Iran, postizanjem nuklearnog sporazuma u Beu, napravili jasan
izbor u korist stabilnosti i suradnje. Svijet sada moe odahnuti. Unato pokuajima da se opravdaju scenariji temeljeni na snazi, pregovarai su napravili jasan izbor u korist stabilnosti i suradnje. Rusija e
raditi sve to moe kako bi vidjela da je sporazum iz Bea realiziran u
potpunosti, doprinosei jaanju meunarodne i regionalne sigurnosti i globalnom reimu neirenja nuklearnog oruja", naveo je Putin u
priopenju objavljenom na internetskoj stranici Kremlja.
Yukiya Amano, ef Meunarodne agencije za atomsku energiju, rekao je: Ovo je znaajan korak naprijed prema razjanjenju
pitanja o iranskom nuklearnom programu. Mapa puta pojanjava
proces u skladu s okvirnim sporazumom iz studenog 2013. godine
i dozvoljava Agenciji uz suradnju iranske strane da izvri procjenu moguih vojnih dimenzija njihovog nuklearnog programa do
kraja 2015. godine.
Iran je veliki pobjednik ovih pregovora. Zemlja je izdrala godine
i godine sankcija koje su uobliile svakidanji ivot u Iranu. Manjak
bilo kakvog uvoza tehnologije uzrokovao je upotrebu amortiziranih
strojeva, znaajno zagaivanje zraka i okolia, ali i velik uspon domae znanosti. Uslijed prijekih potreba, Iranci su gradili tehnoloke
parkove u kojima su se izdigli u znanstvenog diva Azije. vrsti stav i
volja za borbom protiv svjetskih sila su se isplatili. Najzad je i Vijee
sigurnosti shvatilo da niti jedan plan, niti jedna aktivnost, niti jedan
ishod politikih procesa na Bliskom istoku ne moe zavriti bez Irana
u vodeoj ulozi, pie jedan hrvatski politiki analitiar.

cije Anbar. U ofenzivi u Anbaru vladine snage nastoje osigurati i rutu

koja vodi prema vojnoj bazi Ain al-Asad u kojoj se nalaze i ameriki
marinci koji tamo treniraju pripadnike irakih snaga.
Iraka vojska i pro-vladine snage u Iraku uskoro bi mogle preuzeti potpunu kontrolu nad zapadnom provincijom Anbar, poetkom kolovoza izjavili su iraki strunjaci u razgovoru za novinsku
agenciju Al-Alam. Irake snage su ostvarile znatan napredak na
prostoru provincije Anbar, indikacije su da bi ISIL mogao biti u potpunosti poraen u iduih nekoliko tjedana, rekao je iraki sigurnosni strunjak, Saeed al-Jayashi. Tvrdi kako se situacija u Anbaru
razvija onako kako su vlasti i zamislile. Nekoliko dana ranije irake
dobrovoljake snage uspjele su vratiti kontrolu nad dijelovima grada Ramadi, ukljuujui i prostor sveuilita. U zadnjim direktnim
sukobima irake pro-vladine snage eliminirale su vie desetaka
ISIL-ovih terorista.
Ameriki dunosnici iz Bijele kue objavili su kako je 18. kolovoza u napadu amerikih zranih snaga u Iraku ubijen Fadhil Ahmad
al-Hayali, drugi ovjek teroristike organizacije ISIL. Ubijen je dok
je putovao u vozilu u blizini Mosula zajedno s ISIL-ovim medijskim
operativcem po imenu Abu Abdullah. Njegova smrt e snano
utjecati na ISIL-ove operacije jer je on bio utjecajan kada je rije o
financijama, medijima i logistici, rekao je Ned Price, glasnogovornik Bijele kue, koji je istaknuo kako je ubijeni bio jedan od suuesnika u planiranju prologodinje velike ofenzive na Mosul.
Istrano vijee Irakog parlamenta optuilo je biveg premijera
Nourija al-Malikija, zajedno s jo 35 dunosnika, za pad velikog sjevernog grada Mosula u ruke ISIL-a u ljeto 2014. Istie se kako su oni odgovorni za sramotan pad grada u ruke terorista te se poziva na pravni postupak protiv njih. Izvjetaj je odobrilo 16 od ukupno 24 lanova specijalnog vijea. Isti je sada predan predsjedniku irakog parlamenta,
Salimu al-Juburiju koji treba izvjetaj proslijediti na druga relevantna
dravna tijela. Nitko nije iznad zakona, poruio je Juburi. Oekuje se
kako e dokument biti poslan aktualnom irakom premijeru Haideru
Abadiju. Podsjetimo, Malikija se optuuje da je kriv za eskalaciju sektakih tenzija izmeu irakih sunita i iita, te se navodi kako je to jedan
od glavnih uzroka tako naglog uspona ISIL-a u Iraku.

Da li SAD eli ponovno prekrajanje granica Bliskog istoka?

Barack Obama, Hassan Rouhani i pregovarai u Beu

IRAK: Nema znaajnijih pomjeranja na frontu

Tko je odgovoran za pad Mosula?
Irake snage i pro-vladine paramilitarne skupine pokrenule su
13. srpnja veliku ofenzivu protiv ISIL-a iz vie pravaca na prostoru zapadne provincije Anbar. Rije je o najveoj irakoj i veinski sunitskoj
provinciji, no u ofenzivi protiv ISIL-a sudjeluju i brojne lokalne sunitske plemenske snage. Jedan od glavnih ciljeva je oslobaanje grada
Falluja koji se nalazi na svega 50-ak kilometara od Bagdada. Irake
snage su takoer krenule i prema Ramadiju, glavnom gradu provin-

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Qais al-Khazal, voa jedne od najeih irakih iitskih paramilitarnih skupina Asaib Ahl al-Haq, krajem srpnja je izjavio kako se SAD
ne bori ozbiljno protiv ISIL-a te kako SAD nema volje suprotstaviti
se radikalnim sunitskim dihadistima koji dre velike prostore Sirije i
Iraka. Tvrdi kako je amerika kampanja protiv ISIL-a propala jer SAD
ima agendu ponovno prekrajanje granica Bliskog istoka. Mi vjerujemo kako SAD ne eli rijeiti ovu krizu, ve upravljati njome. Ne
ele unititi ISIL, eli ih koristiti kako bi ostvarili svoje projekte u Iraku
i regiji. Ameriki projekt u Iraku je reparticioniranje regije, rekao je
Khazali u intervjuu za novinsku agenciju Reuters. Njegova organizacija, zajedno s drugim snanim iitskim skupinama, kao to su Badr
Brigade i Kataib Hezbollah, zajedno formiraju tzv. Narodno mobilizacijsko vijee ili Hashid Shaabi te su postali najmonija vojna snaga u
zemlji kada se Iraka vojska gotovo raspala prije godinu dana.
24. kolovoza ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, kritizirao je izjavu amerikog potpredsjednika Bidena koji je, ponovno, poeo spominjati komadanje Iraka na nekoliko novih drava
istiui kako su njegove izjave iznimno neodgovorne. Nadalje,
Lavrov je rekao i kako Moskva nikada nee pristati na takve manipulacije dravnih struktura. Ne prihvaamo takve stavove, koje
je iznio ameriki potpredsjednik Joe Biden, prema kojima bi Irak
trebalo podijeliti na ijitsku dravu, sunitsku dravu i kurdsku dr-

69

IZ SVIJETA

Iraka vojska ofenziva u provinciji Anbar

avu, rekao je Lavrov. Naglasio je kako su Bidenovi stavovi neprihvatljivi, te kako se ne moe irakom narodu govoriti kako bi
trebali urediti budunost vlastite zemlje. To je drutveni inenjering, manipulacija dravne strukture izvana, na takvo to neemo
pristati. Vjerujemo kako Iraani iiti, suniti i Kurdi trebaju sami
za sebe odluiti kako e ivjeti zajedno, zakljuio je Lavrov.

JEMEN: Nagli preokret u ratu na jugu zemlje

Teka humanitarna situacija
Svijet u velikoj tiini prati dogaaje u Jemenu. Saudijska Arabija
i njezini zaljevski prijatelji sve vie pojaavaju vojne aktivnosti na
jugu Arapskog poluotoka. Huthijevski pobunjenici i njihovi saveznici ne ele se potiniti volji saudijskog vladara i priznati poraz nakon
etiri mjeseca krvavog ratovanja. Najveu cijenu, kao i inae, plaa
jemenski narod.
UN je postavio Jemen na treu razinu sustavne humanitarne krize, to je najvia razina opasnosti u UN-ovom rangiranju. Prema meunarodnim agencijama za razvoj, 21 od 25 milijuna Jemenaca je u
iznimnoj potrebi za humanitarnom pomoi, od kojih 20 milijuna treba
odmah pristup vodi i higijenskom nainu ivota, dok 13 milijuna treba hranu. Humanitarni radnici u Jemenu izvjetavaju da se situacija
pogorava velikom brzinom. Najsiromanija zemlja arapskog svijeta je
blokirana od strane najbogatijih arapskih drava. Zrana i pomorska
blokada odsjekla je jemenske zrane i pomorske luke i time sprijeila
dolazak pomoi. ak i u normalnim uvjetima, Jemen uvozi 90% hrane, a sada dolazi daleko premalo. Kao posljedica, jemenski narod pati.
Prema informacijama UN-a, otkako je sukob u Jemenu zapoeo najmanje 4.000 ljudi je ubijeno, a oko 1,2 milijuna raseljeno.

Napredovanje pro-saudijskih snaga

Tokom srpnja i kolovoza 2015. dolo je do naglog preokreta na
jugu Jemena. Prvo su sredinom srpnja jemenske snage poduprte
od strane Saudijske Arabije, nakon bitke koja je trajala etiri mjeseca, zauzele juni grad Aden, najveu jemensku luku. Uz intenzivnu potporu saudijskih zranih snaga anti-Houthi snage zauzele su
bazu Labuza nedaleko od Adena, te bazu 117. oklopne divizije koja
se nalazi na prostoru istone provincije Shabwa, kojih 230 kilometara od Adena. 9. kolovoza pro-saudijske snage (anti-Houthi borci
lojalni svrgnutom predsjedniku Mansouru Hadiju i njihovom glavnom pomagau Saudijskoj Arabiji) uspjele su je preuzeti kontrolu
nad jemenskim gradom Zinjibar, glavnim gradom provincije Abyan,
a zatim 11. kolovoza zauzeli su est okruga na prostoru centralne
jemenske provincije Ibb. Najsjeverniji okrug kojeg su anti-Houthi
borci preuzeli tijekom jueranjeg dana je Al-Qafr, a nalazi se na

70

oko 125 kilometara od glavnog grada Sanaa. Sredinom kolovoza

pro-saudijske snage zauzele su i junu provinciju Shabwa, to je posljednji u nizu njihovih uspjeha u borbi protiv Houthi pobunjenika
koji su dugo vremena imali inicijativu.
Sudei prema izjavama jemenskih pro-saudijskih lojalista, uskoro
bi se mogla voditi odluujua bitka za Jemen. Naime, krajem kolovoza najavili su kako u roku od dva mjeseca planiraju pokrenuti bitku za
glavni grad, Sanaa, koji se jo od prole godine nalazi pod kontrolom
Houthi iitskih pobunjenika. Ministar vanjskih poslova iz jemenske
Vlade u egzilu, Reyad Yassin Abdulla, najavio je bitku za glavni grad.
Bitka za glavni grad Sanaa poeti e u roku od osam tjedana. Pokret
otpora u samom gradu je ve zapoeo, krenula je mobilizacija, rekao je Abdulla u razgovoru za Reuters za vrijeme posjete Kairu.
Reimi Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i njihovi pomagai iz Al-Qa'ede uz blagoslov Sjedinjenih Drava pokrenuli
su kopnenu invaziju na Jemen. Nakon pomorske blokade, zranih
udara koji traju ve mjesecima, Jemen je sada na udaru kopnene
invazije, to daje novu smrtonosnu dimenziju ovom sukobu za obje
strane. Nakon slijetanja u luki grad Aden na jugu Jemena oklopno-mehanizirana brigada, koja se sastoji od izmeu 1.000-3.000
vojnika, prije svega iz UAE, sada kree na sjever. Njihovo je krajnje
odredite Sanaa, glavni grad Jemena. Kolone francuskih tenkova
Leclerc vojske Ujedinjenih Arapskih Emirata su viene kako se kreu iz lukog grada. Njihov je toan broj teko utvrditi, dok izvjea
govore da je rije o brigadi vojske UAE veliine od oko 100 tenkova,
odnosno treina ukupnih oklopnih snaga te male zaljevske monarhije. Ovo je veliki zaokret nakon mjeseci frustrirajuih poraza snaga saudijske marionete, svrgnutog jemenskog predsjednika AbdRabbu Mansoura Hadija, koje su se pokazale potpuno nemonima
u borbi protiv Houthi boraca i to usprkos zranoj podrci njihovi
arapskih saveznika. I dok se ini da dobro opremljene arapske snage mogu usredotoi vatrenu mo protiv odlunih Houthija u izravnim bitkama, sposobnost snaga Saudijske Arabije, UAE i al-Qa'ede
je vrlo upitna kada je rije o zadravanju zauzetog teritorija, pie
jedan hrvatski vojno-politiki analitiar krajem kolovoza 2015.
Raspored snaga na terenu pokazuje da houthijevske snage i Ali
Abdullah Saleh nadziru veinu sjevernog Jemena. Saudijci, Mansour Hadi i al-Qa'eda na Arapskom poluotoku svoja uporita imaju
u lukama junog Jemena. Tako Saudijci i Hadi imaju Aden, a alQa'eda ima Al-Mukalu. Dodatna posljedica rata jest ulazak ISIL-a.
Saudijska Arabija tvrdi kako iza jemenskih pobunjenika, Houthija, stoje njihovi regionalni rivali, odnosno Iran. Ukoliko je tako,
Jemen je jo jedan tipian primjer ratovanja preko posrednika,
odnosno manifestacija estokog rivalstva izmeu Rijada i Teherana. Iz Irana nikada nisu javno potvrdili da vojno podupiru Houthi
iitske pobunjenike. q

Pro-saudijske snage zauzele Aden i kreu na Sanaau

Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 177/178

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: CICVARII, UVARI BOSANSKE SEVDALINKE IZ ABAKE MAHALE

Avaj Bosno, sirotice kleta

Avaj Bosno, sirotice kleta
po tebi mi ni sunce ne eta.
Po tvom kraju pjetli ne estaju,
po tvom raju pjetli ne pjevaju.
Tvoja polja i tvoje doline
pomrale tamne pomrine.
Cicvarii (Omer, Bego, Baka) su poznata muzika porodica iz 19.
i poetka 20. stoljea u apcu. Spadaju u red najmnogobrojnijih i
najdugotrajnijih muzikih druina (58 lanova i 7 generacija) sa velikim originalnim opusom iz domena narodnog lirskog stvaralatva.
Osniva loze abakih Cicvaria Omer Cicvari. Po legendi,
Omer za vrijeme turske vladavine sakupio ostatke violine koju
jedan abaki beg razbio iz bijesa. Omer parad odnio u abaku
mahalu, gdje ih je spojio. Po prii, Omer ve svirao 1829. godine, na nekim vanim abakim veseljima. Bilo je to vrijeme kad su
Bonjaci muslimani inili veinsko stanovnitvo u apcu, kao i u jo
nekim gradovima zapadne Srbije.
Omer Cicvari, 67 godina, ena ana 50 godina, sinovi Alija kova 21 godina, Bego svira 19 godina, snahe Mekeka 17 godina, Meka 30 godina, pie u popisu iz 1863. godine. U vrijeme prvih zapisa ve
se sa Cicvariima pominju i Salko Biirovi, svira, Milii i Zejii, koji su
kao porodice svakako iz najstarijih vremena abake mahale.
Posebno su bili cijenjeni Ibro Mili i Latif Zeji. Bego, sin Omera
Cicvaria i unuk Osman Loso, pridruiti se uvenoj Bakinoj druini.
U toku abakog zlatnog doba, svirae tri druine Cicvaria: Omerova, Begina i Bakina druina. Omerova do 1870., Begina do 1901.
i Bakina druina do 1913. godine. Svaka druina oznaava jednu
generaciju Cicvaria. Baka bio Begin sin i svoj muziki vrhunac
Cicvarii su ostvarili za vrijeme njegovog vostva (od 1900.-1912.).
Baka, pored toga to svirao, napisao i komponovao najvei
dio pjesama. Od samih poetaka nadalje, u muziciranju ove uvene

porodice razlikujemo dvije faze. Prva epoha se ogleda u specifinoj

pojavi, po orijentalnom nainu oblaenja i sviranja. Upotrebljavali su
argije, emana, tamburu i bubnjeve. U prvom dobu imali su turska
odijela i svirali su na orijentalnim trgovima. Arhaini period zavrio
se negdje 1881. godine, u vrijeme kada su se okrenuli novopodignutim evropskim kafanama. Bilo je to vrijeme kad Cicvarii esto prelaze Drinu i dolaze u Bosnu, te donose nov pjevaki materijal.
Njihov uticaj sezao u svim vremenima, i svim historijskim okolnostima. To najdua i najbrojnija muzika porodica u dananjoj Srbiji. Dva stoljea, 58 lanova i preko 20 originalnih, do sada sauvanih
pjesama, odreuju ih ubjedljivo najistaknutijom muzikom pojavom
na podruju nekadanje Jugoslavije. Ostavili su zapise uglavnom o
svim historijskim periodima. Njegovali su najiri nacionalni i kulturni
repertoar od Turske do Bosne, od Makedonije do Austrije. Cicvarii su
snimili 44 pjesme od 1909. do 1912. godine, u vrijeme kada je muzika
produkcija na ovim prostorima bila rijetka i ograniena.
Poznata narodna melodija Svilen konac je zapravo tekovina
Cicvaria. Cicvarii su uvali i popularisali ovu pjesmu vie od jednog stoljea, a varijantu njihovog pjevanja, uz tekstualnu obradu
preuzima pedesetih godina 20. stoljea Vlastimir Pavlovi Carevac,
poznati srbijanski dirigent, i od tada u tom obliku se ova pjesma i
danas izvodi, a zanimljivo je da je mnogi, zbog neznanja smatraju
jednom od najautentinijih srpskih nacionalnih pjesama.
Mnogo je sevdalinki koje su zahvaljujui Cicvariima svirane i
uvane vie od jednog stoljea. Jedna je ve prilino zaboravljena, a nastala je u vrijeme kad je Austro-Ugarska nakon Berlinskog
kongresa okupirala Bosnu. Tada je osjetivi dolazak nekog udnog
vakta, nepoznati narodni genije ga prepoznao kao mrklu pomrinu,
pa skrojio stihove sevdalinke Avaj Bosno, sirotice kleta.
Ova sedvalinka je najveu afirmaciju doivjela u vrijeme druine Bege Cicvaria. Naalost, danas se rijetko gdje moe uti. Danas
jedna ulica u apcu nosi ime po Cicvariima. q
Avdo HUSEINOVI

Cicvarii 1927. godine

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

71

KULTURA

IZLOBA SREBRENICA U GALERIJI KLOVIEVI DVORI (ZAGREB, 10. SRPNJA - 2. KOLOVOZA 2015.)

okantne i potresne fotografije

U sredinjoj izlobenoj instituciji u Hrvatskoj, u Galeriji Klovievi dvori, Jezuitski trg 4 u Zagrebu, u petak, 10. srpnja 2015., veer
uoi Dana sjeanja na genocid u Srebrenici otvorena je izloba britanskog fotografa Tima Lovelessa. Izloba fotografija pod nazivom
Srebrenica, upriliena povodom obiljeavanja 20. godinjice srebrenikog genocida, zajedniki je projekt Galerije Klovievi dvori,
SENSE Centra za tranzicijsku pravdu Pula i Documente Centra
za suoavanje s prolou. Izloba je dio ciklusa Snapshot/Brzo
okidanje u Galeriji Klovievi dvori koji je pokrenula nedavno preminula ravnateljica Klovievih dvora Marina Viculin, a nastavak je
njezina projekta koji je vodila za vrijeme rata Oi istine, u sklopu
kojega je fotografirana razruena batina.
Za razliku od Vukovara i Sarajeva, zloin u Srebrenici fotografski nije dokumentiran, ne postoje autentini fotografski zapisi stradanja Srebreniana. Ono to smo vidjeli slike su preivjelih i oaloenih, te stotine tabuta/lijesova s novoidentificiranima koji se
svake godine na obljetnicu srpskog osvajanja Zatiene zone UN-a
11. srpnja pokapaju na zajednikom mezarju/groblju u Potoarima
kod Srebrenice.
U okviru izlobe Srebrenica javnosti su po prvi puta predstavljene Lovelessove potresne crno-bijele fotografije koje je snimio
1999. i 2000. godine na vie lokacija masovnih grobnica za koje
je istrani tim utvrdio da su povezane sa Srebrenicom. Zagreb je
povodom obiljeavanja tune 20. godinjice srebrenikog genocida dobio svjetsku premijeru dosad jo neizlaganih fotografija koje
prikazuju tijela onakva kako su zateena u masovnim grobnicama.
Crno-bijele fotografije koje dokumentiraju srebreniki genocid nikoga nisu ostavile ravnodunim.
Osim toga, na izlobi u Klovievim dvorima predstavljen je i dio
postava SENSE Dokumentacijskog centra Srebrenica (Memorijalni centar Srebrenica Potoari), te dio bogate audio-vizualne
dokumentacije koju je za vrijeme vie od dva desetljea rada Hakog suda prikupila Novinska agencija SENSE, iji mali tim novinara
kontinuirano prati sva haaka suenja Za trajanja izlobe prikazan
je i audiovizualni materijali u etiri od osam segmenata, od koliko
se sastoji prezentacija u Memorijalnom centru u Potoarima kod
Srebrenice.

Lovelessove fotografije pomau da masovni zloin

dobije svoju vizualizaciju
Tim Loveless roen je 1966. u Sussexu (Velika Britanija), studirao je fotografiju na Sveuilitu Kingston, a osim u BiH i drugim
podrujima bive Jugoslavije, dokumentirao je forenzike istrage i
u Iraku. Dio njegovih radova koriten je kao dokazni materijal na
suenjima za ratne zloine. Od 1999. godine radi kao slobodni novinar na podruju Bliskog istoka i Europe, a sada ivi i radi u Aleksandriji u Egiptu.
Loveless je kao forenziki fotograf s istraiteljskim timom Hakog suda fotografirao iskapanje masovnih grobnica oko Srebrenice, dok su prikupljali dokaze za suenja na Hakom sudu. Loveless
je jedna od rijetkih osoba koje su vidjele netaknute grobnice, prije
iskapanja i njihove forenzike obrade. Jedini je koji je snimao ono

72

Izloba o srebrenikom genocidu

to su istraitelji otkrili. Imao je priliku zabiljeiti ljudske ostatke,
kosti i tkivo u bolnom gru trenutka umiranja, brojna tijela s jo
uvijek vidljivim ostacima odjee, s povezima na oima, s rukama
svezanim na leima... Iz toga je bio vidljiv nain egzekucije, to su
sve koristili kao dokaz na suenjima.
Lovelessove fotografije posluile su kao dokumentacija i dokazni materijal Meunarodnom kaznenom sudu za bivu Jugoslaviju
(to je uinio i Meunarodni sud pravde) prilikom donoenja presude kojom je srebreniki zloin okarakteriziran kao genocid, to je
bila prva presuda takve vrste nakon Drugoga svjetskog rata. Lovelessove crno-bijele fotografije mnogo su vie od sudskog dokaza.
U prvom redu, one su svjedok najgorega to ovjek moe uiniti
drugom ovjeku, svjedok su bezumlja i bezgranine bestijalnosti.
Svaka od fotografija svojevrstan je portret, ne samo umrle osobe,
nego stradanja itave Srebrenice.
Za popratni tekst izlobe Srebrenica bila je zaduena Sandra
Vitalji, akademska fotografkinja i profesorica na Odsjeku snimanja Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Drhtala je sigurno
i ruka fotografa Tima Lovelessa dok je snimao prizore ekshumacija
masovnih grobnica oko Srebrenice. Drhtim i ja dok zurim u te fotografije otkrivajui detalje ljudskosti u mumificiranim ostacima koji
izgledaju kao reljefi i skulpture posveeni stradanju i patnji. Lice u
kriku, tijelo izvijeno unatrag dok su ruke vezane na leima. Rupa u
lubanji, proteza koja se izmaknula iz leita, koulja koju je supruga
briljivo glaala moda tek koji sat prije iznenadne smrti. Poloaji tijela otkrivaju kako ih je smrt zatekla i unato protoku vremena. To
je itljivo u sluaju primarnih grobnica. Poinitelji su, nastojei sakriti monstruozni zloin, bagerima iskopavali grobnice i premjetali
ih na tajne lokacije. U sekundarnim grobnicama kosti i ostaci su
pomijeani i tek detaljnom analizom forenziari spajaju razbacane
ostatke da bi identificirali svaku pojedinanu rtvu, vratili joj njezin identitet i ljudskost, vratili je u okrilje obitelji za dostojanstven
ukop, napisala je u Katalogu izlobe Sandra Vitalji.
Ona smatra kako Lovelessove fotografije pomau da masovni
zloin dobije svoju vizualizaciju, omoguuju nam da shvatimo i pri-

PREPORODOV JOURNAL 177/178

KULTURA
hvatimo ono to se dogodilo, posebice zato to je teko shvatljivo
da se usred Europe potkraj 20. stoljea mogao dogoditi takav masovni zloin bez reporterskih kamera. Mukarac na fotografiji nosi
majicu kratkih rukava s prugastom teksturom koju jasno razaznajem na fotografiji. Drugi je u koulji koja je sada na leima trakasto
pokidana kao da se dugo provlaio kroz otro grmlje ili se skrivao
u njemu. Rukom se jo vrsto dri za iblje od kojeg je oekivao
sklonite, koje mu je prualo nadu da nee biti otkriven i pogubljen
kao i ostale tisue mukaraca, staraca i djeaka Srebrenice tih vruih srpanjskih dana 1995. Oi su im povezane komadom iskidane
tkanine kao da im je ona mogla pomoi da se sakriju od brutalne
egzekucije. Ali ne stavljaju krvnici poveze na oi svojih rtava zato
da bi olakali njima nego sebi. eljeli su izbjei njihov pogled, taj
pogled koji ih podsjea da se pred njihovim cijevima nalaze ljudska
bia, pie Sandra Vitalji.

Sve znamo, sve su kockice posloene, jedino ne

znamo zato
Neposredno po otvorenju, prireen je i razgovor o izlobi u kojemu su sudjelovali fotograf Tim Loveless, autor izlobe i urednik
Novinske agencije SENSE Mirko Klarin, i voditeljica Documente Vesna Tereli.
Zbog vanosti istraga koje je vodio Haki sud, osobito onih koje se odnose na Srebrenicu, smatrao sam da je potrebno stvoriti jo
jednu razinu dokumentacije. Dok smo ekshumirali masovne grobnice, izdvajali smo sve dokaze i nakon toga mjesto vratili u prijanje
stanje. Stoga je vrlo mala skupina ljudi, nas tridesetak, jedina vidjela masovne grobnice u kojima su pokopane rtve iz Srebrenice.
Svrha je ovih fotografija da prenesu drugima kakav je osjeaj bio
nalaziti se na lokaciji masovne grobnice tijekom ekshumacije. Na
njima se namjerno ne nalaze nikakvi identifikacijski nazivi ili brojevi
koji bi mogli odvratiti pozornost od samih fotografija. Fotografije
su crno-bijele, to olakava gledatelju da se usredotoi i istovremeno stvara osjeaj opepovijesne vanosti, umjesto da tvori puki
forenziki dokazni materijal koji se odnosi na pojedinu lokaciju,
rekao je Tim Loveless. Izrazio je nadu da u njegovim fotografijama
promatra nee vidjeti samo uas nasilne smrti nego i individualnost i dignitet rtava, ak i u krajnosti kakva je masovna grobnica.
Osim toga, ukazao je na potrebu da se fotografije prepoznaju i kao
svjedoanstvo o stravinom zloinu te kao umjetniki artefakt.

Zloini koji su u srpnju 1995. godine poinjeni u Srebrenici bili su predmetom brojnih suenja pred Meunarodnim kaznenim
sudom za bivu Jugoslaviju (MKSJ). Izvjeujui iz dana u dan o tome to je reeno i vieno u sudnicama, agencija SENSE je prikupila
obimnu dokumentaciju: tisue sati snimaka svjedoenja preivjelih, oevidaca i poinitelja zloina, dokumentarne snimke iz srpnja
1995. prikazane u hakim sudnicama, fotografije mjesta zloina i
zrane snimke, vojne dokumente zaplijenjene u stoerima jedinica
koje su u srpnju 1995. sudjelovale u napadu na Zatienu zonu UNa. U elji da tu ivu povijesnu grau vrati tamo kamo pripada, SENSE je u suradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica Potoari u
Potoarima osnovala Dokumentacijski centar Srebrenica.
Mirko Klarin, urednik Novinske agencije SENSE, izjavio je kako e
obimna graa, prikupljena tokom 20-godinjeg izvjeivanja iz Haaga, po zavretku rada Meunarodnoga kaznenog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ) biti prebaena u Centar za tranzicijsku pravdu, koji je
osnovan u Puli. Od grada i upanije dobili smo divan prostor u centru Pule, ali obnova se oduila pa jo nismo spremni za preseljenje,
rekao je Klarin, koji je naglasio kako je Pula odabrana kao sjedite
Centra za tranzicijsku pravdu jer nije bila u aritu nacionalistikih
sukoba na ovome podruju 90-ih godina prologa stoljea.
Cilj je da se dokumentacija o tome na koji su nain istraeni, rekonstruirani i procesuirani zloini poinjeni na prostoru bive Jugoslavije sauva, organizira i uini dostupnom sadanjoj i buduim generacijama. Na temelju uspjeha Dokumentacijskog centra u Srebrenici i u suradnji s Documentom Centrom za suoavanje s prolou
i drugim partnerima u regiji, SENSE planira osnivanje mree dokumentacijskih centara na lokacijama na kojima su u ratovima tokom
90-ih poinjeni najtei masovni zloini (poput Vukovara, Prijedora,
Sarajeva, Kosova...). elimo da u gradove poput Vukovara i Sarajeva
prenesemo dokumentaciju koja je vezana za njih. Suenja su trajala
godinama i na njima je utvreno jako puno injenica, ali ljudi to ne
znaju i bez ovakvih akcija to ne bi ni saznali, rekao je Klarin.
Osim to e tim zajednicama pokazati na koji su nain njihova
stradanja prezentirana pred MKSJ, dokumentacijski e centri potaknuti procese suoavanja s prolou, delegitimizaciju mitova i
suprostavljanja politici i kulturi poricanja, a sve na temelju injenica koje su izvan razumne sumnje utvrene na suenjima pred
Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju (MKSJ).
Srebrenica je jedan od najbolje istraenih zloina, esto se kae da je to bila najvea kriminalistika istraga u 20 stoljeu. Sve
znamo, sve su kockice posloene, jedino ne znamo zato, rekao
je Mirko Klarin.

Veliko zanimanje javnosti za izlobu Srebrenica

Tim Loveless: prizori iz srebrenikih grobnica

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Iako je prvobitno bilo planirano da izloba Srebrenica postavljena do nedjelje 26. srpnja, zbog velikog zanimanja javnosti trajanje izlobe je produeno za jo tjedan dana, do nedjelje 2. kolovoza
2015. godine.
U petak, 17. srpnja 2015., izlobu su posjetili predstavnici diplomatskog zbora u RH: Henrik Ofstad, veleposlanik Kraljevine Norveke, Nancy Rossignol, veleposlanica Kraljevine Belgije, Michle
Boccoz, veleposlanica Republike Francuske, Maggie Nardi, zamjenica efa misije SAD-a, Miroslav Kolatek, zamjenik efa misije eke
Republike i Duan Vujovi, trei sekretar Veleposlanstva Republike
Srbije. Uvaene diplomate kroz izlobu su provele Jasmina Bavoljak, v.d. ravnateljice Klovievih dvora i Vesna Tereli, voditeljica
Documente Centra za suoavanje s prolou. q
Ismet ISAKOVI

73

KULTURA

NEKA MOJA SJEANJA SULEJMANA AMDIA, NOVA KNJIGA U IZDANJU BNZH

Dostojanstveni put kroz ivot

Zahvaljujui izdavau Bonjakoj nacionalnoj zajednici za Grad
Zagreb i Zagrebaku upaniju te sunakladniku Naunoistraivakom institutu Ibn Sina iz Sarajeva, ne samo bonjaka zajednica u
Hrvatskoj, nego i ira itateljska publika dobila je jo jedno vrijedno
djelo, knjigu dr. sc. Sulejmana amdia Neka moja sjeanja, koja
je nastala po autorovim rijeima iz potrebe da se ostavi pisani trag
o Udruenju Mladi Muslimani.
Autobiografija u teoriji knjievnosti predstavljala je rubni anr
zbog neliterarnog oblikovanja i sklonosti ka samorefleksiji, sve do
nedavno, kada joj se poinje pridavati vei znaaj. Francuski teoretiar
Lejeune autobiografiju definira kao
retrospektivni prozni tekst u kome neka stvarna osoba pripovijeda
vlastito ivljenje. U razliitim proznim anrovima (memoari, pisma,
dnevnici itd.) prepoznaje se autobiografski diskurs u kojem se govori o
vlastitom ivotu, kao i na problematiziranje drutvene i kulturne povijesti. Fleksibilnost autobiografskog
diskursa omoguuje da se u njegovo
okrilje skrase gotovo sve teme koje
se tiu pojedinca i drutva, tako i u
ovoj amdievoj knjizi. Autor polako, smireno, nenametljivo, onako
kakav je doista bio, govori o mladim
ljudima koji su se u jednom vremenu, borili protiv vjetrenjaa. Ali, to
moe samo mladost. Bez obzira to
autobiografija prua mogunost da
se pribliiti ono to se stvarno dogodilo sa subjektivnim doivljajem,
u ovoj knjizi na djelu je gruba realnost, predoena bez ikakvog uljepavanja, kako je naznaio sam autor.
Neki kritiari su autobiografiju
oznaili osobnom priom koja mora
zadovoljiti etiri elementa: prozno pripovijedanje, temu-osobni ivot, identinost autora i pripovjedaa te identinost pripovjedaa i
glavnog lika, kao i retrospektivnu poziciju. Namjera amdieva je
bila ta da ne govori o sebi kao glavnom akteru, nego da na opoj razini progovori o neravnopravnom poloaju cijele jedne generacije,
iji je jedini grijeh bio taj to je u svom biu nosila duboku spoznaju
o postojanju Stvoritelja Nebesa i Zemlje.
Naalost, dr. sc. Sulejman amdi nije doivio izlazak iz tiska svoje
knjige, na Ahiret je preselio 6. srpnja 2015. godine, u vremenu ramazana. Prof. dr. Sead Berberovi je u govoru prije denaze istakao kako
je autor pourivao izdavaa, kao da je predosjeao da mu se blii kraj
ovodunjalukog ivota. Bilo je planirano da knjigu zavrimo i promoviramo prije ramazana, ali neke objektivne okolnosti i njegovo narueno zdravlje posljednjih tjedana, usporili su nas Sudbina je htjela da

74

smo pokrenuli tampanje knjige u tiskari istoga dana kad je preselio.

Iskreno mi je ao to mu nismo uspjeli ispuniti tu elju.

ivot bez kompleksa i osjeaja manje vrijednosti

S vremenske distance vie od 60 godina (1939., kada je pokret
Mladi Muslimani nastao do 1949. kada je uniten), autor govori
ne samo o Pokretu nego i o kulturno-povijesnoj i drutvenoj zbilji
tog vremena. Saznajemo kako u vremenu autorovih studentskih
dana u Zagrebu, prije hapenja, bili
su zabranjeni neki bonjaki pisci,
kao npr. Safvet-beg Baagi. Ta hrabra mladost nije marila za zabrane
nego su u svojoj lektiri imali upravo
ono to im se zabranjuje, ali irina
duha im je nalagala da itaju i druge, pogotovo svjetske klasike iz knjievnosti i filozofije.
U Zagreb su dolazili Bonjaci na
studij, kako nas obavjetava autor
ove knjige, jer u BiH u to vrijeme nije bio ni jedan univerzitet. Studenti
Bonjaci su potovali sredinu u koju
su doli i svojim ponaanjem izgraivali povjerenje u nas. Mladi
Muslimani su bili svjesni tragedije
koja je zadesila bonjaki narod u
Drugom svjetskom ratu, mladalaki
zaneseno, nastojali su da osvijeste
tu injenicu u namjeri da se tragedija Bonjacima vie nikad ne dogodi.
Naalost, svjedoci smo kako je na
pragu 21. stoljea, u vremenu od
1992.-1995., slian ili jo gori scenarij bio ponovno na djelu. Knjiga ne
predstavlja cjelovitu povijest Mladih Muslimana, kako je autor rekao, nego je samo jedan kameni
u cjelokupnom mozaiku kojem e
neki itatelji prilaziti iz bilo kojih razloga.
Uloga itatelja kojeg e zanimati ova tema, iz bilo kojeg razloga, je autorova konstatacija koja je vrlo sugestivna i puna nade da
e netko iz budunosti, bez utjecaja bilo kakve ideologije, na pravi
nain i na realnim osnovama valorizirati ideje tog Pokreta, a po
autorovim rijeima jedina ideja im je bila da ive kao muslimani
bez kompleksa i osjeaja manje vrijednosti, (...) jedan dio intelektualaca iz muslimanskog kulturnog kruga, (...) bjeao je od svog
islamskog porijekla.
Oblikovanje teksta iz naknadne vremenske pozicije, tj. od trenutka kad autor poinje pisati, ostvaren je na nain da se oblikuju
one injenice koje su ve u recepciji imale svoju ovjeru. A vrijeme,
od autorovog roenja pa do suvremenosti, predstavlja ne samo
individualnu povijest nego i kolektivnu ope pamenje. Rije je

PREPORODOV JOURNAL 177/178

KULTURA
o dogaajima koje autor, kako navodi, ne uljepava niti prikazuje
u gorem svjetlu nego to su se dogodili. Pored potrebe da se upie
jedno vrijeme u kodove ove sada kulture, ali i neke druge koja e
biti, ova knjiga predstavlja i svjedoenje o jednom vremenu i ljudima u njemu. Svjedoenje na sebe uvijek preuzima i kolektivnu
(opu) refleksiju. Svjedoiti ne znai jednostavno pripovijedati ve
i obavezati se, i obvezati druge pripovijedanjem: preuzeti odgovornost-govorom-za povijest ili za istinu jednog dogaaja, za neto to
po definiciji nadilazi osobno jer ima opu vrijednost i posljedice.

Jedini grijeh Mladih Muslimana

borba protiv ateizacije
Upravo zbog itatelja, ova knjiga ima znaaj jer su informacije
o Mladim Muslimanima bile servirane onako kako je odgovaralo
vlastodrcima, u stvari bile su svedene samo na oznaku kako su
pripadnici tog Udruenja bili dravni neprijatelji. No meutim,
stvari su bile mnogo komplikovanije od onoga to je bilo poznato
javnosti. Predstave o pijunima, ljudima s dva lica, uhodama itd.
mogli smo itati u krimiima, ali amdievo svjedoenje govori u
prilog tome da ivot moe biti gori od nonih mora i fantastiniji
od bilo kojeg horor filma, u kojemu sudbine one pojedinane, ali i
cijele jedne generacije su krojili ljudi s dna moralne ljestvice, koji su
za vlastitu korist bili u stanju prokazati i roenu majku.
Autorovo sjeanje na vrijeme od jednog desetljea provedenog
u jugoslavenskim kazamatima moe biti dobra podloga za uobliavanje jedne ivotne prie u romaneskni ili dramski tekst. Na realnim osnovama autor prikazuje KPD Zenica i ljude, osuenike koji su
smjetani u sobe po visini uinjenog grijeha. U jednoj sobi bili smo
mi Mladi Muslimani, sa jednim cinkerom, u drugoj sveenici (fratri i hode) i u treoj kriari. A jedini grijeh Mladih Muslimana je
bio taj to su se borili protiv ateizacije, ne uinivi nikome zla koliko je jedan trun. Bez obzira na sve torture, hapenja, nepravedne
optube itd. komunistiki sistem im nije mogao potrti ime, vjeru i
dostojanstvo.
Autor istie kako su jedino Mladi Muslimani u Jugoslaviji bili
organizirani i tri godine djelovali ilegalno. Borili su se za slobodu.
Kad smo ulazili u tu borbu mi nismo kalkulirali koliko bi nas to moglo kotati. Vjerovatno zato to smo bili mladi. Mi smo jednostavno
radili ono to smo smatrali da moramo raditi. Ali zar se ikad ikome
sloboda poklanjala?
U amdievo sjeanje upisana su imena tih mladih ljudi, visoko moralnih i dostojanstvenih njih ukupno oko osamsto, iz Sarajeva, Zagreba, Krajine. Autor je imao potrebu da na svjetlo dana
izae jedno vrijeme, da skine prainu sa zapisnika, pisama, odluka,
presuda itd. kako bi suvremenom itatelju na krajnje objektivan
nain predoio jedno vrijeme u kojem su defilirali monici, vlast,
policijski aparat, montirani procesi, osude, presude, itd., ali i da prikae veliinu ljudskog duha i karakter onih koje nije mogla nikakva
tortura pod svoje uzeti nego su pod cijenu vlastitog ivota onog
drugog, prijatelja i pravog insana titili, ne prokazujui ga.
amdieva sjeanja su napisana bez ikakvog uljepavanja, to
je ogoljeli ivot, pa su mu i reenice bremenite samom istinom,
gdje je cilj bio informirati itatelja, bez ikakvih dodatnih asocijacija.
Ponekad se reenica, zbog unutarnjih proivljavanja lomi, prestaje
njen put... a eliptini iskazi postaju nositelji znaenja onog neizreenog. S vremenskog odstojanja, onda kad sve je prolo, i kad vie
ne moemo vratiti prolost, amdi za budue vrijeme ostavlja u
amanet onima koji su tu, ali i onima koji e tek biti, knjigu satkanu od same realnosti. U pitanju je jedan ivot, jedno vrijeme kroz

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

kojeg su autor i njegovi istomiljenici dostojanstveno proli. A u

krajnjem sluaju, to je i smisao naih ivota.

Dobronamjernost, estitost, potenje, marljivost i

spremnost na svaku rtvu za ideale
Knjiga je podijeljena na 11 poglavlja: Osnovni biografski podaci, Neka sjeanja, Zagrebaka organizacija Mladi Muslimani, Drastine presude, ta e se dogoditi sa mlado-muslimanskom idejom,
ta smo radili?, Umjesto Zakljuka, Prilozi, Izvori i literatura, Recenzije te Kratke biografije.
Rije je o krajnje nefikcionalnim pripovjednim dijelovima gdje
se radnja dogaa u stvarnim toponimima, akteri su stvarne linosti,
na faktografski nain autor opisuje svoje rodno mjesto Purai kod
Tuzle, dajui i odreene statistike podatke o stanovnitvu tog kraja.
Knjiga je u sebe apsorbirala cijeli jedan ljudski vijek, prikazano je vrijeme autorovog djetinjasta, mladalatva pa sve do suvremenih dogaanja i autorove ukljuenosti u drutveni i kulturni ivot bonjake
zajednice u Hrvatskoj. U pitanju su tri drave, tri drutvena sistema u
kojima je autor ivio: Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, Titova Jugoslavija i dananja demokratska Republika Hrvatska.
amdi o prolom govori s pozicije sada, koji je filtrirao vlastite
uspomene. Slike djetinjstva i vremena provedenog u rodnom mjestu su nostalgini prikazi, gdje se ivjelo u skladu, jedan mikrokozmos kojeg su drutvene neprilike dovele do toga da vie ne bude
ono to je nekada bio. Svjedoi autor i o konfiskacijama imovine,
koja se dogodila njegovom ocu Mustafi. Od bogatog ovjeka koji je
nafaku sticao samo svojim radom, staljinisti e Mustafu i njegovu
obitelj dovesti u situaciju da e ovisiti od drugih. Naravno, to neprijatelju nije bilo dovoljno pa e jednoga Mustafinog sina, Muju ubiti,
a Sulejmana osuditi na dugogodinju robiju. Sve je bilo usmjereno
ka tome da se moralno i duhovno uniti zdrava bonjaka jezgra, a
to je obitelj. No, meutim...
ovjekov duh je, ipak, neunitiv pa su sinovi iz mnogih bonjakih obitelji nakon tragedija izali na pravi put, pridajui veliki znaaj
obrazovanju. Protiv sile borili su se knjigom i perom, kao to se
cijeloga ivota borio i dr. sc. Sulejman amdi. Ova knjiga je, takoer, u toj funkciji. Ni iz jednog njenog dijela ne izbija mrnja prema
onima koji su nepravdu nanosili, ona je samo pouka i informacija
onima koji budu iz bilo kojeg razloga prouavali, ili se zanimali za
Mlade Muslimane. Dananji mladi ovjek ne moe ni pojmiti da
jedan zatvorenik u komunistikim kazamatima ui samovoljno engleski jezik, kao to je uio autor ove knjige. Pisao je on naueno
na papirie, ko zna kakve, i od ega ih sve nije uzimao, moda su to
bili papiri od kakvih vrea, kako bi ponavljao lekcije kad bi obavljao
drutveno korisni posao. To je bila snaga, to je u biti Allahova
mo da nakon psihikih i fizikih tortura ipak, ti mladi ljudi ostanu
na pravom putu.
Autor je ponaanje komunista prema zatvorenicima doivljavao kao primitivni izraz bijesa nasilnika. Sjea se autor svih zarobljenih, osuenih, ostavljenih itd. Ali, nakon izdranih kazni ta
generacija estitih mladih ljudi je nastavila kolovanje i postali su
poznati lijenici, inenjeri, profesori
Moe o Mladim muslimanima misliti pa i govoriti to god ko
hoe, ali nam niko ne moe odrei dobronamjernost, estitost, potenje, marljivost pa i spremnost na svaku rtvu za ideale koje smo
slijedili, kao i uvanje ljudskog dostojanstva, svoga ali i tueg. Sve
to potvruju asno izdrane stotine godina robije i sedam ugaenih
mladih ivota u jednoj, 1949. godini. q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI

75

KULTURA

MUHAMMED, A.S. POSLANIK OVJEANSTVU MIRZE MEIA, NOVA KNJIGA U NAKLADI ISLAMSKE
ZAJEDNICE U HRVATSKOJ

Knjiga o Allahovom miljeniku

Nova knjiga zagrebakog imama i lana redakcije Preporodovog Journala mr. sc. Mirze ef. Meia Muhammed, a.s. Poslanik
ovjeanstvu ovog Kurban bajrama pridonijet e da se dodatno
urese due vjernika i svaki oak njihovih kua. Bit e to dobro tivo
za njih, ali i za sve one koji iz neznanja ili zbog velike zagluujue
medijske buke ne mogu uti istinu. Meihat Islamske zajednice u
Hrvatskoj prepoznao je vrijednost tekstova Mirze Meia, objavljivanih u drutveno-politikom mjeseniku Preporodov Journal
od sijenja 2012. godine (broj 137), te je kao izdava zasluan za
objavljivanje ove knjige.
Autorov prvijenac, Islam iznutra, knjiga koja je tiskana 2011.
godine u nakladi KDBH Preporod, doivjela je nekoliko izdanja. U
njoj je autor obradio aktualne teme koje zanimaju nemuslimane (pitanje ena, pitanje dihada, islamsko-kranski odnosi, islam i politika
i slino). Knjiga je pronala svoje mjesto i na dvije katedre Sveuilita
u Zagrebu, i to kao obavezna literatura: na Filozofskom fakultetu drube Isusove i na Fakultetu politikih znanosti koristi se kao literatura
iz predmeta Islam, odnosno Svjetska kultura i civilizacija. Kroz Islam
iznutra nemuslimani ue o islamu, o drugome, to znai ne samo o
vjerskim ontolokim i sociolokim zakonitostima, nego i o kulturolokim pretpostavkama za punoom ivota. Knjiga je, takoer, nastala iz
okrilja Preporodovog Journala, iz Meievih tekstova objavljenih u
rubrici ivjeti islam u periodu od 2007.-2011. godine.

Razumijevanje univerzalne Boje i Poslanikove Rijei

Moda je knjiga Muhammed, a.s. Poslanik ovjeanstvu
trebala biti i prije objavljena, ali se nikakvo raanje ne dogaa samo po sebi, nego po odluci Svevinjeg. Tako i u ovom sluaju. Meieva knjiga upravo sada je morala ugledati svjetlo dana, gdje e
u ovim turbulentnim i tekim vremenima biti izvor znanja i istine
onima, bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu, rasnu ili bilo koju
drugu pripadnost, koji mogu vidjeti i koji mogu uti i razumjeti
smisao Univerzalne Boje i Poslanikove Rijei. Do onih koji ne vide,
ne uju i ne razumiju nikada nikakva informacija u njenom pravom
znaenju nee doi, a ako i doe bit e izvitoperena onako kako njihove oi vide i dua doivljava ovaj svijet. Ali, to je njihov problem,
Svemir postoji i bez njihova bilo kakvog udjela. Meutim, svjedoci
smo kako neznanje onih koji ne vide i ne uju moe dovesti do nereda na Zemlji, a Svemogui ne voli nered i smutnju koju stvaraju
oni koji ne vide i ne uju.
Knjiga je podijeljena na 18 poglavlja: Uvodne napomene; Stvaranje i priroda ovjeka; Smisao, priroda i ciljevi poslanstva; Arabija i Arapi prije Muhammeda, a.s., poslanstva; Od roenja do prve
Objave; Od prve kuranske Objave do hidre; Hidra preseljenje u
Medinu; Medinski period Objave; Bitka za islam; Prema zavretku
misije i ovozemaljskog ivota; Muslimani nakon Muhammedove,
a.s., smrti; Zato muslimani vole i slijede Muhammeda, a.s.; 40 izabranih hadisa; Svjetski velikani o Muhammedu, a.s.; Pogovori i recenzije; Pojmovnik; Literatura i Biografija autora. 68 bibliografskih
jedinica govori o tome da je autor ovoj temi pristupio na strogo
provjerenim i znanstvenim osnovama.

76

MIRZA MEI (otac Mehmedalija i majka Mensura) roen je

1976. godine u eliu (Brko, BiH). Zavrio zagrebaku medresu Dr.
Ahmed Smajlovi, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu te magistrirao
na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu, smjer Meunarodni odnosi, grana politologija i nacionalna sigurnost.
Radi kao imam u Zagrebakoj damiji i predaje islamski vjeronauk
u Islamskoj gimnaziji Dr. Ahmeda Smajlovia u Zagrebu. Pokreta je
vjerske tribine Veer Kurana i demata i voditelj Ureda za dawu i
islamsku mlade pri Meihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Objavio
vie radova u razliitim publikacijama, kao i dvije knjige: Islam iznutra (Zagreb, 2011.) i Isa/Isus Poslanik islama (Zagreb, 2014.).
Od 2007. godine lan redakcije Preporodovog Journala, drutveno-politikog mjesenika Kulturnog drutva Bonjaka Hrvatske
Preporod. U dva mandata bio lan Glavnog odbora KDBH Preporod. lan Glavnog odbora i predsjednik Skuptine Udruge za vjersku
slobodu u Hrvatskoj.
Oenjen (supruga Emina) i otac dvojice sinova (Mustafa-Ali i
Lukman). q

Knjiga je nastala iz potrebe da se rasvijetle odreene, kroz religijski, ali i filozofski diskurs, nedoumice vezane za temeljne vrijednosti islama i Bojeg/ih poslanika. U Uvodnim napomenama autor
pojanjava kako sljedbenici islama veliku ast ukazuju poslanicima,
poevi od Adema, a.s., pa do posljednjeg Bojeg poslanika Muhammeda, a.s. Autor govori: Iako muslimani vole Muhammeda,
a.s., vie nego sebe i svoje najblie, oni ga ne oboavaju niti mu
pridaju i najmanje atribute boanstvenosti. On je bio i ostao samo
ovjek, Allahov pokorni rob, ali i odabrani ovjek, Allahov Poslanik,
kojemu je Gospodar svjetova preko meleka Dibrila/anela Gabrijela spustio Kuran, posljednju Boju Poruku namijenjenu svakom
ovjeku do kraja svijeta i vijeka.
Smatram kako je autorovo pojanjenje vezano za znaenje
rijei Allah jako vano, posebno da prui informaciju nemuslimanima. Rije Allah, d.., znai Bog Uzvieni to nije posebno ime
za muslimanskog Boga, nego za Jednog Jedinog koji je Stvoritelj
Nebesa i Zemlje, svog ivog i neivog svijeta. Arapi krani u svojim
molitvama izgovaraju rije Allah, u znaenju Bog, Gospodin. To
bi trebao znati bilo koji vjernik, bez obzira odakle dolazi i kojim

PREPORODOV JOURNAL 177/178

KULTURA
jezikom govori. Znai, radi se o tome da ime Allahovo izgovaraju
svi vjernici svijeta, ne bivajui svjesni izvora te rijei, jer su je kao i
molitve prevodili na svoje jezike.
Nakana autorova je da kroz prihvatljiv diskurs bude u stalnom
dijalokom odnosu sa suvremenim itateljem, ne nudei mu nikakva dogmatska naela, nego da u ravnopravnoj komunikaciji skine
prainu s plata itateljevog neznanja, opovrgavanja, neistine itd.
Ova je knjiga vana, kao i mnoge prije nje, kako bi dodatno rasvijetlila istinu o poslanstvu Muhammeda, a.s. ponajvie zbog nekih koji
i nakon skoro 15 stoljea znaju krivo tumaiti, ne samo islam nego
i Muhammedovo, a.s. poslanstvo, govorei kako je uzeo dijelove
prethodno objavljenih knjiga te da je autor Kurana.
Poslanik Muhammed, a.s. je bio nepismen, nije znao itati ni
pisati, injenica koja na samom poetku njihove neistine opovrgava. Ikre itaj, bila je prva zapovijed Allaha Uzvienog Muhammedu a.s., prenesena preko meleka/anela Dibrila/Gabrijela.
Odgovor Muhammedov je bio Ja itati ne znam. I zbog toga, za
one koji mogu vidjeti i na pravi nain spoznati svijet, Kuran predstavlja veliku mudizu (udo), originalnu Boju Rije koja se do dana dananjeg i do Dana Sudnjega nije i nee izmijeniti ni u jednom
jedinom slovu harfu.

Muhammed, a.s. milost svjetovima

Mnogi su autori kroz povijest pridavali veliku ast Muhammedu a.s. i o njemu govorili s najvie potovanja, uvaavajui njegovu
misiju na Zemlji, uei od Odabranog Bojeg roba najvee etike
i moralne vrijednosti, ali je bilo i onih ne samo od prije nego i u
dananjem vremenu koji svjesno ironinom i grotesknom rijeju ili
slikom nastoje amalovaiti Njegovu misiju na Zemlji. A Muhammedovim, a.s., sljedbenicima je strogo nareeno, u suprotnom su u
velikom grijehu, da se s velikim potovanjem moraju odnositi prema bilo kojem Bojem poslaniku.
Knjiga je namijenjena, kako je autor zapisao, prije svega naim itateljima nemuslimanima kako bi im makar malo pribliila
vanost Muhammeda, a.s., u ivotu svakog muslimana. Naravno,
namijenjena je i muslimanima da ih iznova podsjeti na vanost slijeenja Poslanikovog ivotnog puta i svakovremene aktualnosti
posljednjeg Bojeg Poslanika.
Iako muslimani, vjernici, znaju kako je ovjek stvoren na Zemlji, poglavlje ove knjige Stvaranje i priroda ovjeka, na poseban
nain, zahvaljujui autorovom dobrom poznavanju propisa islama i Kurana, ali i svjetovne literature koja govori o ovoj temi,
u itatelju izaziva neki neobini osjeaj ponovnu, na poseban
nain predoenu spoznaju o Stvoriteljevoj Moi. Ontoloka pitanja: stvaranje, odgovonost, sloboda, pravo izbora, grijeh, pokajanje, vjenost, materijalno, duhovno itd. na poseban nain, uz
kuranske ajete i autorovo pojanjenje su prezentirani itatelju,
bez obzira kojem svjetonazoru pripadao. Rije je o univerzalnom
i svevremenom znaenju i govoru: Mi smo vas na Zemlji smjestili
i na njoj vam sve to je potrebno za ivot dali. A kako vi malo zahvaljujete! (Kuran: sura El-Araf, 10)
Muhammed, a.s., je, kako citira autor ove knjige, znao rei:
Poslan sam da kod ljudi usavrim najljepe moralne osobine.
Samo misija Odabranih ima za cilj da izgrade moralne osobine
ovjeka i uzdignu ga iznad materijalnosti. Autor citira Allahove,
d.., rijei iz kuranske sure/poglavlja El-Kalem, gdje stoji: A
ti (Muhammede) si zaista najljepe udi. A u drugoj suri Allah,
d.., govori: A tebe smo (Muhammede) samo kao milost svjetovima poslali.

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Izvadak iz recenzija i pogovora

Knjiga je popraena dobrim recenzijama i pogovorom, koji su
napisali hafiz prof. dr. Safvet Halilovi, redovni profesor tefsira i
kuranske antropologije na Islamskom pedagokom fakultetu Univerziteta u Zenici, prof. dr. Fuad Sedi, dekan Islamskog pedagokog
fakulteta u Bihau i doc. dr. Nezir Halilovi, ef Odjela za vjeronauku
Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Hafiz prof. dr. Safvet Halilovi je istaknuo kako se radi o prijemivom i primamljivom tekst iroj italakoj publici, pri emu je autor
pokazao zavidan kapacitet da, kada je to bilo potrebno, manirom
proznog virtuoza biografske sekvence pretoi u beletristiki moduliran
tekst. Pritom knjiga Muhammed, a.s. Poslanik ovjeanstvu na
trenutke zadobiva karakteristike iznimno poeljnog romana za ciljani
italaki krug. Pored ostalog hafiz Safvet Halilovi je istaknuo kako
dodatni specifikum ovog literarnog serijala u povoju jeste intro-ekstra objektiviziran polemiki naboj koji struji gotovo cijelim tekstom.
Vjeto koristei retorika pitanja, Mirza ef. Mei otvara polemiki
prostor sebi i drugima pomou kojeg suptilno provocira intelekt
itatelja, drei ga na taj nain konstantno budnim. Halilovi je naglasio kako autor iz perspektive europskog muslimana daje akcent na
antipod kornom elementu zapadnjake percepcije i literarnog odnosa
spram linosti Muhammeda, a.s. zapadnjakom nerazumijevanju
i mrnji suprotstavlja muslimansku ljubav prema Najodabranijem od
ljudi, s.a.v.s. Pritom je Mei nastojao ovo djelo utemeljiti u odgovoru
na pitanje: zato muslimani tako snano vole Muhammeda, a.s.?
Prof. dr. Fuad Sedi je istaknuo kako se u knjizi osjea slast ljubavi prema islamu i njegovom prvom prezentatoru, Muhammedu, a.s.
Profesor Sedi primjeuje kako u dananjem vremenu u kojem se pokuava nametnuti konflikt i uvijek okriviti islam, autor nam razotkriva
pravo lice tolerancije i pratanja, pa kae: Kroz povijest irenja islama muslimani nisu silom nametali svoju vjeru niti su ikoga silili da prihvati islam. Ma koliko da je kotala politika blagosti i popustljivosti ona
je bila i bie uvijek jedini ispravan put za veinu muslimana. Tolerancija
prema nemuslimanima obaveza je svakog muslimana i muslimanke
koju im je u povjerenje ostavio Poslanik islama Muhammed, a.s. Kada
je bio najjai tada je pokazivao najvie blagosti. Iznevjeriti toleranciju
za muslimane znai iznevjeriti jedan od osnovnih principa islama.
Doc. dr. Nezir Halilovi je u pogovoru knjige istaknuo kako se
u knjizi mogu iitati jasne pouke koje moemo odmah poeti primjenjivati u svakodnevnom ivotu. Izmeu ostaloga, napisao je i
sljedee: Upravo u toj situaciji kao dugo oekivana zraka sunca
koja razbija gustu maglu ljudskih umova pojavljuje se knjiga Mirze
Meia koju karakterie upravo holistiki pristup, jer ma koliko da
nam ukazuje na odreene detalje iz Poslanikovog, a.s., ivota, ni
jednog trenutka ne gubi iz vida cjelinu svog kazivanja i predstavljanja Muhammeda, s.a.v.s., kao Poslanika cijelom ovjeanstvu i
svrhu i smisao toga dogaaja u ivotu dananjeg ovjeka.
Knjiga Muhammed, a.s. Poslanik ovjeanstvu iznimno kvalitetno je ureena, vizualno lijepog prijeloma, tiskana na kvalitetnom papiru i s tvrdim koricama. Ima 320 stranica, a ilustrirana je
s pedesetak fotografija, crtea, kaligrafija i levhi. Knjigu uredniki
potpisuje dipl. ing. Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog
Journala, drutveno-politikog mjesenika KDBH Preporod i izvrni urednik Biltena, glasila Medlisa Islamske zajednice Zagreb.
Prvo izdanje tiskano je u nakladi od 1.000 primjeraka. Knjiga se moe kupiti u knjiarama kolske knjige, Ljevaka i u svim medlisima u Hrvatskoj, a sav prihod od prodaje namijenjen je za potrebe
izgradnje Islamskog centra u Sisku. q
Ajka TIRO SRERENIKOVI

77

PRIE IZ BOSNE

BONJACI I BONJAKINJE NA SVJETSKOJ POLITIKOJ SCENI

to nas ima, maallah!

Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, pored desetina
hiljada nevino ubijenih Bonjaka, prouzrokovala je i veliko iseljavanje. Procjenjuje se da je vie stotina hiljada Bonjaka u periodu
od 1992. do 1995. godine naselilo se irom Evrope, Amerike, Australije, Azije... Mnogi djeaci i djevojice, koji su bjeei od talasa
smrti spas pronali u izbjeglitvu irom svijeta, danas su poznate
i uspjene osobe u svijetu biznisa, sporta, politike, obrazovanja...
S druge, strane talas protjerivanja i iseljavanja Bonjaka traje
ve stoljeima, a poseban je zamah imalo krajem 19. i tokom 20.
stoljea, tako da su mnogi potomci bonjakih iseljenika danas, takoer, ljudi koji su doivjeli potpunu afirmaciju u najrazvijenijim
zemljama svijeta. Posebno su interesantni Bonjaci i Bonjakinje
irom svijeta, koji igraju vane uloge na politikim scenama zemalja
u kojima su bjeei iz domovine pronali spas.

Lijevo istok, desno zapad, mi u sredini...

EDHAM NURREDIN HUSI, poznatiji kao ED HUSI, na izborima odranim 21. augusta 2010. godine, kao kandidat Laburistike
stranke dobio je veliko povjerenje Australaca i postao jedan od 76
poslanika izabranih na parlamentarnim izborima. Tog dana on je
postao i prvi parlamentarac islamske vjeroispovijesti u Parlamentu
Australije. U ljeto 2013. godine postao je i lan Vlade Australije i
bio prvi politiar koji je u australskom parlamentu zakletvu poloio
drei ruku na Kuranu.

iz drugih zemalja u Australiju, uvijek mi je bila elja na neki nain

vratiti toj zemlji i pokazati ogromnu zahvalnost za priliku da napredujem, istakao je Husi.
Ed Husi je odrastao u Sydneyu, a njegovi roditelji su porijeklom
iz Bihaa. Nije zaboravio svoje korijene, te ga se nerijetko moe vidjeti da na sjednici Donjeg doma Australskog parlamenta dolazi sa
obiljejima Bosne i Hercegovine. Tako se nedavno u tamonjem parlamentu pojavio u dresu NBA-kluba Brooklyn Netsa i to sa brojem
33, koji nosi bosanskohercegovaki koarka Mirza Teletovi.
ARMINKA HELI, ki Demke i Rasima Helia, roena je 20.
aprila 1968. godine u Graanici. Diplomirala je engleski jezik i
knjievnost na Univerzitetu u Sarajevu 1989. godine i, po jednoj
sopstvenoj kasnijoj izjavi, eljela da se posveti izuavanju Shakespearea. Po izvrenju agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu,
domovinu je napustila oktobra 1992. godine, iz opkoljene epe. Za
razliku od mnogih drugih izbjeglica, koje su izabrale Austriju, Italiju,
Njemaku ili vedsku, Arminka je otila u London, gdje je zavrila
niz prestinih kola i fakulteta, da bi diplomirala na Oxfordu. U avgustu 2014. godine imenovana je u Gornji dom Parlamenta Velike
Britanije Dom lordova. Prije toga, bila je savjetnica biveg ministra vanjskih poslova Velike Britanije William Haguea. Heli je bila
vodei savjetnik o spreavanju seksualnog nasilja u sukobima, a u
toj kampanji radila je i holivudska glumica Angelina Jolie.
Nakon to je objavljeno da je Arminki Heli dodijeljena doivotna plemika titula barunice, ime je postala i doivotnom lanicom
Doma lordova, Gornjeg doma britanskog parlamenta, Arminka je
istaknula kako je to za nju izuzetno velika ast. Ovo je ujedno i
dokaz kako Velika Britanija svim svojim graanima prua jednake
mogunosti. Bit e mi ast raditi u Gornjem domu britanskog parlamenta i istodobno initi sve da most prijateljstva izmeu Velike
Britanije i BiH bude sve jai, istaknula je Heli.
Mediji iz Srbije i Republike Srpske napadali su je i sklapali konstrukcije kako Arminka Heli predvodi bonjaki lobi u britanskoj vladi,

Ed Husi - zakletva s Kuranom u ruci

Nisam mogao polagati zakletvu na Bibliji. Ono sam to jesam i mislim da sam donio ispravnu i jednostavnu odluku, rekao je tada Husi
australskim medijima. Iako je ceremonija polaganja zakletve izazvala
veliku reakciju australijskih graana na drutvenim mreama, zanimljivo je da je broj onih koji su podrali Husia bio znatno vei.
Husi je kazao da je nakon to je prihvatio ponudu premijera
Kevina Rudda da bude u Vladi, odmah nazvao svoje roditelje koji su
esdesetih godina prolog stoljea emigrirali u Australiju i podijelio
s njima svoju sreu. Kao i veina djece od roditelja koji su doli

78

William Haugue, Angelina Jolie i Arminka Heli u Potoarima

PREPORODOV JOURNAL 177/178

PRIE IZ BOSNE
iako je ona savjetovala britanskog ministra vanjskih poslova za pitanja
Azije, Afrike i Bliskog istoka, svih dijelova svijeta osim Balkana. Bilo
kako bilo, britanski mediji proglasili su je jednom od stotinu najutjecajnijih politiarki Konzervativne stranke Velike Britanije.
Arminka ima etiri sestre koje ive u Tuzli i sve su napravile uspjene karijere. Jedna od njih je ugledna tuzlanska sutkinja Vildana Heli.
Takoer, jedna od Arminkinih sestara je i ugledna profesorica dr. Nizama Salihefendi, koja predaje na Medicinskom fakultetu u Tuzli.
AIDA HADIALI je imala samo pet godina kada je njena porodica izbjegla iz okupirane Foe, gdje su ubijeni mnogobrojni
lanovi njene familije. 22 godine
kasnije ova Foanka je postala najmlaa ministrica u vladi
vedske, koju predvodi premijer
Stefan Lfven. Dobila je mjesto
ministrice obrazovanja.
Preko noi smo morali
ostaviti sve iza sebe kuu, lanove rodbine i prijatelje. Nekako smo jedva prikupili novana sredstva potrebna za putovanje u
vedsku, pria Aida. lanovi njene porodice nedugo nakon dolaska
u vedsku dobili su smjetaj i posao, a Aida je krenula u kolu. U
politiku se ukljuila sa 16 godina, nakon ubistva vedske politiarke
Anne Lindh. Pridruila se vedskoj socijaldemokratskoj uniji (SSU).
Diplomirala je pravo 2010. godine, nakon ega je postala gradonaelnica Halmstada. Ja u raditi i za bosanskohercegovaku
dijasporu i za sve ljude sa Balkana. Pokuat u da budem dobar
ambasador i predstavnik Bosne i Hercegovine u ovoj zemlji, ali i
u svijetu, kazala je Hadiali nakon to je izabrana za ministricu.
FAILA PAI BII je roena
u Sloveniji, krajem sedamdesetih godina prolog stoljea.
Njeni roditelji su porijeklom iz
Sanskog Mosta. Po zanimanju
je menaderica. U svom radu i
djelovanju promovie toleranciju i suivot, meureligijski i
meukulturni dijalog i razumijevanje. Bori se protiv islamofobije, govora mrnje i rasizma. U
Sloveniji je ipak najvie poznata
kao humanitarna aktivistinja.
Bila je aktivna u humanitarnim
akcijama u Sloveniji, Bosni, Kosovu, Gazi, Maroku, Filipinima Udata je i majka dva sina. Faila je u svom dosadanjem radu osvojila
niz nagrada i priznanja. Godine 2006. bila je volonterka godine u
Sloveniji. Sljedee, 2007. Godine proglaena je za Lice Evropljanke
godine jednakih mogunosti za sve, te za Humanistkinju Slovenije
prema izboru revije Naa ena.
Godinu kasnije nominirana je za Slovenku godine, a 2009. za
Mladu Evropljanku. Bila je lanica Ureda za jednake mogunosti za
sve pri Vladi Republike Slovenije 2010. godine. Iste godine bila je
ambasadorka Evropske godine borbe poritv siromatva i socijalne
iskljuenosti.
Ja sam Bonjakinja, muslimanka koja nosi hidab. Bonjakinja
sam po porijeklu, Slovenka po roenju. Odrasla sam i kolovala se

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

u Sloveniji. Zadnjih deset godina aktivna sam u slovenakom drutvu i javnosti. Svojim aktivizmom nastojim popraviti neke nepravde
i barem nekim ljudima uini svijet i ivot ljepim. Na prolim izborima za Parlament Slovenije imala sam ponude nekih stranaka za
kandidaturu. Izmeu ostalih i ponudu LDS-a (Liberalna demokracija Slovenije) koju je tada vodila ga. Katarina Kresal. Na nagovor
Jelka Kacina, dobro poznatog politiara, pristala sam da se kandidiram za Evropski parlament 2014. godine. Meutim, nisam prola,
ali ne predajem se. Idemo dalje, kazuje Faila.
Bonjakinja ANESA KAJTAZOVI pobijedila je Johna Rooffa, gradonaelnika grada Waterlooa, predstavnika republikanaca u utrci za Predstavniki
dom drave Iowa 2010. godine.
Anesa je roena 1986. godine u
Bihau, a sa roditeljima je ivjela u umatcu kod Velike Kladue. Sa sestrama, majkom Hadirom i ocem Hazimom, dola je u
SAD 1997. godine, nakon to su
ih vie od etiri godine premjetali po razliitim izbjeglikim kampovima u Evropi. Da bi prehranili
porodicu, roditelji su radili i po nekoliko poslova, uglavnom tekih,
fizikih. Anesa je zapoela redovno kolovanje, iako nije dobro znala
engleski, zavrila je Srednju kolu Zapadni Waterloo, a zatim dobila diplomu specijaliste za javnu i poslovnu administraciju na Univerzitetu Sjeverne Iowe. S ponosom istie svoje porijeklo.
JASENKO SELIMOVI nije imao dovoljno glasova da
kao kandidat Liberalne partije
vedske bude poslanik u Evropskom parlamentu. Roen je
1968. godine u Sarajevu, a poetkom 1993. godine stigao je
u vedsku, bjeei od granata u
opkoljenom gradu. U vedskoj
je radio kao reiser u pozoritu,
zatim kao voditelj geteburkog
gradskog pozorita, da bi uao
u politiku i postao lan Liberalne partije vedske. Poetkom 2010. godine imenovan je za dravnog sekretara za integrisanje i rad u vedskoj vladi. Obrazovanje je
stekao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a nakon toga
i na Institutu za dramu u Stockholmu.
ANNA IBRIAGI, visoki
funkcioner Konzervativno-liberalne stranke u vedskoj, te
poslanik ove zemlje u Evropskom parlamentu u Bruxellesu
od 2004.-2012. roena je 23.
maja 1967. godine u Sanskom
Mostu kao Amna Ibriagi. Ibriagi je u vedsku stigla 1992.
godine iz Prijedora, u vrijeme
kad je u ovom gradu poinjen
genocid nad Bonjacima. Bora-

79

PRIE IZ BOSNE
vila je u prihvatnom centru Lule, a i sada je upisana na adresi u
tom gradu. Bila je blia saradnica Karla Bildta, te prevela njegovu
knjigu Misija mir za potrebe balkanskog trita. Od 2000.-2001.
obnaa funkciju predsjednice Moderate stranke Lule, a ve sljedee godine dobila je zastupniki mandat u vedskom parlamentu
(2002.-2004.), gdje postaje i lanica Komiteta za obrazovanje. Svoj
uspjeh nastavlja kada je 2004. izabrana za vedskog predstavnika u
Evropskom parlamentu.
AMINA ELEZOVI, uenica
porijeklom iz Tenja, koja zajedno s porodicom ve nekoliko godina ivi u Finskoj, jedna
je od najmlaih osoba u toj
razvijenoj skandinavskoj zemlji
koja se aktivno bavi politikom.
Amina ivi u naselju Malax blizu grada Vaasa. Ukljuila sam
se u politiku, jer me to stvarno
interesuje. Ve dvije godine
sam u odboru Finland Svenska
Skolungdomsforbund. To je,
ustvari, organizacija za prava
uenika u obrazovnom sistemu
u Finskoj. Tu se zalaem za prava doseljenika u obrazovanju i svega
ostalog to se tie obrazovanja u Finskoj. Osim toga, lanica sam
Omladinskog odbora u naem naselju u Finskoj. Politikom sam se
poela baviti, jer sam shvatila koliko ima nepravde ali i rasizma.
Zato se u Finskoj borim za prava doseljenika. U budunosti bih voljela da kao politiarka pomognem i svojoj BiH. Voljela bih ovdje
stei iskustvo i znanje kako bih pomogla i narodu u BiH. Moramo
svi uraditi neto da pruimo priliku i naim ljudima u BiH da budu
sretni, kae Amina.
SAMIR KEETOVI, poslanik u Radnikom parlamentu
Austrije, skrenuo je panju javnosti kada je podnio Tuilatvu
u Beu krivinu prijavu protiv
Heinza-Christiana
Strachea,
voe austrijske desniarske
Slobodarske partije. Keetovi, inae roen u Srebreniku,
u prijavi je optuio Strachea
da je putem drutvenih mrea
irio govor mrnje protiv dravljana BiH i itav jedan narod
pokuao dovesti u vezu s terorizmom. Optube Keetovi
vee za Stracheov status na Facebooku nakon stravinog pohoda
Alena Rizvanovia, austrijskog dravljanina porijeklom iz BiH, koji
je 20. juna 2015. godine, zaletivi se automobilom u Grazu u masu
ljudi ubio troje, a povrijedio vie njih. Strache je tada na svom Facebook profilu napisao: Ludilo u Grazu. Krivac je iz Bosne. Ubistva
motivirana religijom nisu iskljuena.
Nakon takve izjave Strachea su mnogi kritizirali, pa je on u meuvremenu obrisao sporni status. Meutim, Keetovi kae da je
austrijski politiar, uprkos uklonjenom komentaru, ve nanio tetu
jednom narodu iji mnogi pripadnici ive u Austriji. Nedopustivo je
da jedan politiar, uz to parlamentarac na ovakav nain i prije nego

80

to je istraga bila okonana govori o motivima tog stravinog ina koji je za svaku osudu. Austrijski zakon precizira da je za govor mrnje
predviena kazna do dvije godine zatvora i ja se iskreno nadam da e
Strache odgovarati za svoj postupak, istie Keetovi.
ADEMIR ILI je roen
1989. godine u Doboju, a do
rata je ivio u Modrii. Trenutno obavlja funkciju predsjednika Liberalne omladine za regiju
stergtland (Liberala Ungdomsfrbundet stergtland)
u vedskoj. Kandidovan je
ispred socialliberalne stranke
Folkpartiet Liberalerna.
Ima veliko interesovanje
u vedskoj i Evropi za Bosnu i
Hercegovinu, ali ima isto puno
neznanja o situaciji u dravi. Vidim ovdje priliku ta skrenem panju na neodrljivu situaciju u dravi i da se Evropska unija ukljui aktivnije u rjeavanje nagomilanih
problema. Potrudit u se zajedno sa mojom strankom da to vie
Bosanaca dobije pristup obrazovanim centrima tamo gdje ele da
studiraju, da dobiju posao koji trae i da imaju bolju mogunost da
otvore svoje privatne firme. Male privatne firme ovdje u vedskoj
su nosioci ekonomije i vrlo vane za ekonomsku stabilnu dravu.
To jaa bosanskohercegovaku dijasporu i tako isto jaa Bosnu i
Hercegovinu. Zato je bosanskohercegovaka dijaspora vrlo vana.
Zato mora isto bosanskohercegovaka dijaspora biti vie ukljuena
u deavanjima u Bosni i Hercegovini, kae ili.
NEJRA KALKAN, roena u
Sarajevu 1983. godine, sa porodicom je poetkom agresije
na Republiku Bosnu i Hercegovinu, izbjegla u Holandiju.
Diplomirala je na Univerzitetu
u Amsterdamu iz oblasti meunarodnog i evropskog prava. Radila je u Odboru za vanjske poslove Kongresa SAD-a u
Washingtonu. Od 2010. godine
Kalkan radi kao via savjetnica
u Evropskom parlamentu za
pravosue, unutranje poslove i graanska prava u Evropi. Kalkan
savjetuje i lanicu Europskog parlamenta Emine Bozkurto po pitanjima koja se odnose na BiH i enska prava na Zapadnom Balkanu.
U vrijeme poplava u maju 2014. godine Nejra je pozvala Vladu Holandije za pomo Bosni i Hercegovini.
Moj viedecenijski prijatelj, sarajevski kantautor Armin akovi, prije nekoliko godina napisao je pjesmu iji refren glasi:
Lijevo istok, desno zapad, mi u sredini
izvozimo samo duu okolini,
kada spomene se ova zemlja mala
e, onda se i za malo, moe rei maallah.
Ovaj, manji dio spomenutih uspjenih Bonjaka u svijetu, tjera
nas da s ponosom na sav glas zapjevamo stih iz akovieve pjesme:
to nas ima, maallah! q
Avdo HUSEINOVI

PREPORODOV JOURNAL 177/178

DIJALOG CIVILIZACIJA

ENE SVIJETA, UZ MALOBROJNE MUKARCE KAO ASNE IZUZETKE, POKAZALE SU SE KAO GLAS I SAVJEST
KOLEKTIVNE SVIJESTI OVJEANSTVA

ene na braniku ivota i slobode

U godini u kojoj je roen Musa, a.s., faraon, koji je sebe nametnuo i podmetnuo za vladara i gospodara ljudi, njihovih ivota, tijela
i dua je naredio da se sva muka israilska (jevrejska) djeca poubijaju u Egiptu. U faraonovom totalitarnom i despotskom sustavu:
monolita, monopola, monogola i monizma, osim faraonovog drugi
muki glas a kamo li stav i odluka se ne uje. Ali tu su dvije ene,
Musaova majka i upravo faraonova ena koje Allah nadahnjuje i
upuuje kako e spasiti i zatiti ivot novoroeneta: I Mi nadahnusmo Musaovu majku: Doji ga, a kad se uplai za njegov ivot,
baci ga u rijeku (Nil) i ne strahuj i ne tuguj. Mi emo ti ga, doista,
vratiti i spasiti i Poslanikom ga uiniti. I naoe ga faraonovi ljudi,
da im postane dumanin i jad- zaista su faraon i Haman i vojske
njihove uvijek grijeili. I ena faronova ree: On e (Musa) faraone
biti radost i meni i tebi! Ne ubijte ga, moda e nam od koristi biti,
a moemo ga i posiniti. A oni nita ne predosjetie. I srce Musaove
majke ostade prazno, umalo ga ne pokaza i ne otkri kao sina, da
Mi srce njeno nismo uvrstili i vjernicom je uinili. I ona ree sestri
njegovoj: Idi za njime. I ona ga ugleda izdaleka, a oni nisu bili nita
primijetili. A Mi smo mu ve bili zabranili dojilje, pa onda (njegova
sestra) ree: Hoete li da vam ja pokaem porodicu koja e vam
se o njemu brinuti i koja e mu dobro eljeti? I vratismo ga majci
njegovoj da se raduje i da ne tuguje i da se uvjeri da je Allahovo
obeanje istinito, ali veina njih ne zna. (El-Kasas, 7-13)
Taj Bogom odreeni i izabrani Musa, koji odrasta na faraonovom dvoru pod okriljem, brigom i zatitom ena spaava israilski
narod od petostoljetnog faraonskog ropstva: I kada smo vas od
faraonovih ljudi izbavili i spasili, koji su vas najgorim mukama muili i muku vam djecu klali, a ensku u ivotu ostavljali a to vam
je bilo veliko iskuenje od Gospodara vaeg. I kada smo zbog vas i
da bi vas spasili more rastavili i vas izbavili, a faraonove ljude, na
oi vae, potopili. (El-Bekare, 49-50)
Kur'an svjedoi i kazuje, a povijest potvruje jednu neupitnu i
nepobitnu injenicu u krajnje totalitarnim sistemima kao to je
faraonizam i despotizam, u odsudnu i presudnu odbranu: ivota,
asti, vrijednosti, vrlina, krijeposti, identiteta, digniteta, subjektiviteta, vjerodostojnosti, imovine, potomstva, principa, normi, naela, vjere, sadraja vjerske prakse i svih vjerskih aktivnosti, odravanje, ienje i uvanje hramova, obuavanje, poduavanje i
slanje djece u kole i na vjersku pouku i obuku, kao i plaanje svih
dadbina i obaveza na svoja plea preuzimaju ene. Tada nae nene, majke, sestre, estite, iskrene i prave hanume i plemenite ene
svijeta ne doputaju da djeca, kada je u pitanju poznavanje religije,
etike, kulture, prava, znanosti i civilizacije, ne budu jetimi (siroad),
slijepa i orava pored zdravih oiju.
Tu i takvu ulogu su odigrale muslimanke u doba kolonijalizma
u svim muslimanskim zemljama i komunistikim satrapijama u 20.
stoljeu. Doista, ena, majka i plemenita svjetska ena je zadnja
odsudna i presudna odbrana i uvar ivota, vjerskog, moralno-etikog, kulturnog, i civilizacijskog identiteta, digniteta, ia, bia i vjerodostojnosti ljudske vrste. Nije uzalud jedan muslimanski mudrac
i alim inio Allahu, d.., dovu da mu podari Iman (vjeru) medinskih
starica. Kada je u pitanju odnos prema ivotu izmeu mukarca i

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Majke Srebrenice
ene najlake je to shvatiti kroz definiciju etike i morala. Najkraa
definicija kae: etika je uenje o dobru, a moral je injenje dobra.
Mnogi mukarci razvijaju teoriju ivota i znaju ivot bekant, a ene praktino ive ivot i spoznaju ivot erkant. To je kao razlika
izmeu ejha i njegovog dervia kojem ejh ustaje na noge. Kada
pitaju zato ejh kratko odgovara ono to ja znam moj dervi gleda vlastitim oima.

Da nije ena moda bi se glas istine o Bosni ugasio

Bez obzira to se u BiH dogodio prvi javni, na est mjeseci unaprijed u Parlamentu BiH najavljeni i u UN zatienim i demilitariziranim zonama ostvareni genocid, samo zato to je BiH meunarodno priznata kao drava, da nije bilo ena svijeta i BiH, moda bi
taj genocid bio preuena i relativizirana injenica. ene svijeta, uz
malobrojne mukarce kao asne izuzetke, pokazale su se kao glas i
savjest kolektivne svijesti ovjeanstva. Podastiremo injenice.
Zar Susan Sontag nije 1993. i 1994. godine kao svjetsko ime i
knjievnica dola da ivi u hladnom, gladnom, avetinjski opustoenom i neprestano granatiranom Sarajevu i da potpuno identificira
svoj ivot i sudbinu sa stanovnicima tog grada? Ta ena je dala za
sva vremena najpotpuniju i najobjektivniju definiciju i kvalifikaciju
ta su i ko su oni koji negiraju genocid u BiH. Dobro se toga prisjetiti
oko ruskog veta na britansku rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Jedna druga ena, tadanja amerika predstavnica u UN Madeleine Albright 1994. godine u opkoljenom i na svaki nain ugroenom Sarajevu, u povodu otvaranja Amerike ambasade i prijateljima i neprijateljima poruuje: Ja sam stanovnik i graanin Sarajeva. Teine i veliine tih rijei su svjesni samo oni koji su tada ivjeli
u tom gradu.
Trea ena Hillary Rodham Clinton, koliko god je mogla utjecala
je na svoga mua, predsjednika SAD da intervenie u BiH i zaustavi
uasne zloine kozmikih razmjera pred oima i kamerama ovjeanstva.

81

DIJALOG CIVILIZACIJA
etvrta ena Samantha Power, prije 23 godine dopisnica, danas
predstavnica SAD-a u UN, svojevremeno je napisala jedan odlian
i vrijedan lanak: A problem of Hell. America and the age od genocide. U njemu upuuje na Clintonov stav prenesen od njegovog
savjetnika Dicka Morissa: Bosna je postala metafora Clintonove
slabosti. Kad god bih razgovarao o Bosni sa predsjednikom sudarili
smo se s izrazom ne moe se iznova i iznova.
Ipak, istina ivota je nezaustavljiva. Joan Ringelheim, direktorica za obrazovanje u United States Holocaust Memorial Museum,
iji je otac izgubio cijelu svoju porodicu u holokaustu, bila je pozvana da odri jedno predavanje u Sarajevu. Bila je zbunjena ta da
kae Bosancima koji su propatili katastrofu dok su, u isto vrijeme,
ona i drugi Amerikanci gradili muzej za sjeanje na prethodnu? ini
se da je jedan od elemenata koji je pomogao promjeni Clintonovog
stava bila slika objeene ene. Sliku mu je pokazao potpredsjednik
Al Gore. Moja 21-godinja kerka se interesuje za ovu fotografiju.
ta treba da joj odgovorim? Zato se ove stvari dogaaju, a mi ne
radimo nita? Nekoliko dana poslije, slika je bila predmet rasprave na sastanku izmeu visokih amerikih i evropskih zvaninika o
zranim udarima protiv Srbije. Ali su proli mjeseci dok nismo saznali da je ena bila Ferida Osmanovi, jedna meu 25.000 deportovanih civila iz Srebrenice. Saznalo se kada je fotografija pokazana
njenim siroadima, Damiru i Fatimi (13 i 10 godina). Fotografiju je
snimio novinar Darko Bandi, obavijeten od djece. Rekao je da je
napravio samo dva snimka jer je mislio da nee nikoga zanimati.
Pretvorila se u simbol.
Kakva je tek i kolika je uloga Christiane Amanpour, koja je na
tako hrabar i objektivan nain izvjetavala o uasima agresije na
BiH za najozbiljniju TV-kuu svijeta, za ameriki CNN.
Bilo ko ko dri do sebe nikada ne moe zaboraviti ulogu i znaaj
dvije glavne tuiteljice Hakog tribunala Louise Arbour i Carle del
Ponte. One su prikupile dokaze i optuile srpske ratne zloince za
genocid.

Nepobitno utvren i presuen genocid

Na ruski veto na britansku rezoluciju o Srebrenici ambasadorica
SAD pri UN-u Samantha Power izloila je izuzetno suvislo i jezgrovito izlaganje: Genocid se dogodio u Srebrenici! Zamislite samo
da ste majka nekog od 8.000 nastradalih? Rusija je danas povukla
crvenu liniju i odbila priznati da se u Srebrenici dogodio genocid.
Ruski veto slama srca rtava genocida. Negiranje genocida vrijea
rtve, porodice, ali predstavlja i prepreku za pomirenje. Ovo Vijee
uinilo je sve da uvjeri Rusiju da glasa za ovu Rezoluciju, ali je Rusija
to odbila. Vijee sigurnosti nije ispunilo svoju obavezu iako imamo
hiljade stranica teksta, forenzikih dokaza. Genocid u Ruandi kao
i u Srebrenici je dokazana (i sudom presuena) injenica. Svako
ovdje zna odgovore. ta bi majke ubijenih djeaka koji su ubijeni
samo zato to su muslimani rekle da su danas ovdje? Neke lanice
su iskoristile svoju poziciju i odluile su da budu neutralne, a ruski
veto je nova mrlja na ugledu Vijea sigurnosti.
O kakvoj se poremeenosti svijeta u svim likovima ivota radi zorno svjedoanstvo je ruski veto na Rezoluciju o genocidu u
Srebrenici poetkom jula 2015. godine. Pa Sovjetski Savez iji je
dravni sljednik Rusija je imao 20 miliona rtava od nacizma i faizma. Staljingrad, Moskva i Lenjingrad su po tri godine drani pod
opsadom,a sadanja Rusija vetom u Vijeu sigurnosti iti i brani
genocid. Usput, prije toga Putin najavljuje strateko otvaranje prema islamskim zemljama i muslimanskim narodima, ali to mu nije zapreka da ide na 100-godinjicu obiljeavanja dogaaja kojeg

82

Fotografija koja je obila svijet (rahmetli Ferida Osmanovi)

Ermenci bez ikakvog suda retroaktivno ele proglasiti genocidom
i kojeg ruska Duma naziva tim imenom. S druge strane i pored dvostruke sudske presude Hakog tribunala za genocid vetom sprijeava Rezoluciju o Srebrenici. Ukoliko za taj veto nije kompenzacija
srbijanski Telekom i Elektroprivreda ili otpis dugova Naftnoj industriji RS-a ili neispunjenje obaveza iz ugovora o prodaji, onda je
ruski veto autoovinistiki i sadomazohistiki in koji relativizira i
banalizira ruske rtve u Drugom svjetskom ratu.
Prema Sandri Orlovi neusvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Vijeu sigurnosti UN-a predstavlja korak nazad za Srbiju i
njezinu sliku na meunarodnom planu i na regionalnoj razini. Takoer, svoje stvarne ambicije Srbija za pomirenje sa drugim narodima u
regiji mora da gradi na osnovama koje se tiu sudski utvrenih injenica od sudova UN-a, odnosno od Hakog tribunala i Meunarodnog
suda pravde. Prema ocjeni, sudu i stavu Federice Mogherini, visoke
predstavnice i potpredsjednice Evropske komisije: Na srebrenikim
poljima ispisana je najcrnja stranica nedavne historije Evrope. Vrijeme i rijei ne mogu ublaiti bol majke koja ak nije mogla ni sahraniti
svoje dijete. U Srebrenici se Evropa suoava sa svojom sramotom.
Evropa je iznevjerila svoje obeanje naih utemeljitelja i snove njihovih unuka da vie nee biti rata u Evropi, da vie nee biti ubijanja zbog rase ili nacije. Tenje 'etniki istim' dravama nee donijeti
mir. Moramo omoguiti svim zajednicama da budu skupa, a da ne
budu rastrgane. Zajedniki ivot je sutina nae unije.
Ove rijei visoke predstavnice dodatno produbljuje i rasvjetljava izuzetan tekst Florence Hartmann i Eda Vulliamya u Guardianu
od 04.07.2015. godine u kome se injenino ukazuje kako su zapadne zemlje, prije svih Velika Britanija i Francuska u najbukvalnijem
smislu predale Srebrenicu i epu na nemilost vojnim i paravojnim
snagama Republike Srpske. U okviru tako hladnokrvne, sa znanim
posljedicama donesene odluke, tadanji ministar vanjskih poslova
Francuske Alain Jupp izjavljuje u jednom intervjuu: Svi smo znali

PREPORODOV JOURNAL 177/178

DIJALOG CIVILIZACIJA
da e mukarci biti istrebljeni ili barem to da Srbi nisu tedjeli ivote
zarobljenika. Da su predsjednici i premijeri zapadnih zemalja znali
da e Mladieve i Karadieve snage pobiti veinu mukaraca u Srebrenici svjedoi dijalog izmeu jednog holandskog i jednog srpskog
oficira koji prenosi David Rode (End Game The Betrayal and fall of
Srebrenica). 'Ovo to vi radite podsjea na ono od prije pedeset godina. Vi me podsjeate na naciste.' 'Ne zovi me nacista. Moj djed se
borio sa partizanima protiv nacista.' Srpski zvaninik je bio bijesan.
Drugi holandski oficir je pokuao da opravda svog kolegu. 'Razjaren
je jer su njegova porodica Jevreji.' Ogoreni oficir nije bio Jevrej. Bio
je jednostavno osoba. Ali srpski oficir koji je branio antinacistiku
poziciju partizana nije mogao da shvati njegovu reakciju. 'Razumijem njegovu priu, ali ne razumijem zato pravi toliku frku', rekao je
srpski kapetan odnosei se na deportacije. 'Razumijem da tip toliko
bijesni, ali ovo nisu Jevreji nego muslimani.'

Metod se mijenja, a strategija i cilj ostaju isti

Topos i platformu velikosrbijanske svijesti koja u Bonjacima,
zato to su muslimani, uope ne gleda ljude nego korov koji treba
istrijebiti i zemlju Bosnu oistiti kako bi se prikljuila Srbiji jasno
i precizno uoava i definira Sonja Biserko u intervju u Danima
od 23.01.2015. godine, broj 919.: Re je o odavno utvrenom dravnom projektu u koji su ugraene sve elite i one na vlasti i one
u opoziciji i veina drutva. U tom smislu nevano je da li je u Srbiji na vlasti Slobodan Miloevi, Boris Tadi, Vojislav Kotunica ili
Aleksandar Vui, vano je da se radi na pokuaju ostvarenja onog
dravnog projekta koji je svojevremeno najbolje definirao Dobrica
osi rekavi da je Republika Srpska jedini pravi ratni plijen koji je
Srbija dobila iz ratova devedesetih. U tom smislu demokratska vlast
samo je zamenila metod, projekat i krajnji cilj ostali su nepromenjeni. Za razliku od Miloevia koji je BiH pokuao da podeli ratom,
genocidom, etnikim ienjem, ovi koji su doli nakon njega tu
istu politiku nastojali su da provedu diplomatskim sredstvima i to
tako to su se ekajui pogodan momenat trudile da ratom 'osvojene teritorije' legitimiu na miran nain. Cela struktura o kojoj govorim dalje duboko vjeruje da je BiH privremeno rjeenje i zato igraju
na Milorada Dodika, koga jednoga dana planiraju da upotrebe kao
izvoaa prljavih poslova. Iako su od ratova prole gotovo dve decenije, beogradski nacionalistiki krugovi za sada su jedino pustili
Hrvatsku. Iako predsjedavajua OEBS-a, naalost Srbija danas nema bilo kakav moralni kredit da Evropi prenese vlastito iskustvo
iz koga bi ta ista Evropa eventualno mogla da izvue neke vane
lekcije. A upravo bi to iskustvo Srbije i zemalja bive SFRJ u ovom
momentu EU, Rusiji i Ukrajini moglo biti od izuzetne vanosti. Kada
je re o odgovoru premijeru kosovskom novinaru Vui ponavlja
kako se promenio, kako nije isti kakav je bio devedesetih, ali pod
uslovom da oni koji to sluaju ne pominju devedesete, da ne govore o tome ta su srpska politika, srpska vojska, policija, akademija,
crkva, Vojislav eelj, Tomislav Nikoli inili po bivoj Jugoslaviji.
Uostalom, sve njegove i Nikolieve reakcije na britansku Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, iako se u njoj ni direktno ni indirektno
ne spominje nikakva uloga Srbije zorno su i nepobitno svjedoanstvo
da iza svih dogaaja u BiH od 1992. do 1996. godine upravo stoji
Srbija pod zatitom Rusije. Nepobitna je injenica da 11. jula 2015.
godine Aleksandar Vui nikada ne bi doao u Srebrenicu da je Vijee
sigurnosti usvojilo Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To ipak nikom
nije dalo za pravo da ga napadne ili da ga na bilo koji nain ugrozi.
to se mene lino tie, ja bih mnogo tei i opasniji napad prihvatio na sebe, ukoliko ga je napala nekontrolisana i izrevoltirana
masa, a ne neki iscenirani i dobro organizirani napad od bilo koje i

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

bilo ije obavjetajne slube. Prihvatajui lini rizik i sve posljedice

na sebe, umjesto na Vuia, usuujem se da se javno ne sloim
sa sudovima i ocjenama uvaenog Gojka Beria u Osloboenju
16. i 17. jula 2015. godine: Meutim, ono to povezuje osvetnike
iz ove epizode je neukrotiva mrnja. Kamenje baeno na Vuia
jeste kamenje mrnje, slika jednog primitiviziranog svijeta lienog
najelementarnije politike ili bilo kakve druge kulture. Budalama,
idiotima, kretenima nazovite ih kako hoete nai balkanski nacionalistiki lideri poeli su se okruivati im su se doepali vlasti.
Nevjerovatna je bila njihova potreba za takvim ljudima, od kojih su
mnogi postali ratni zloinci.
Najpotpuniju, najjasniju i najkvalifikovaniju ocjenu svega to se
dogaalo sa i oko Vuia u Potoarima napisala je Tamara Nikevi
u Danima 17.07.2015. godine, broj 944.: Princip koji je primjenjen u Njemakoj 1945. godine morao je, dakle, biti primjenjen i na
zapadnom Balkanu i ba kao to su Nijemci bili suoeni sa holokaustom (oahom) tako je srpski narod morao preuzeti odgovornost
za injenicu da je u julu 1995. godine u Srebrenici poinjen genocid.
Da je Srbija to shvatila, da je na vrijeme suoena sa posljedicama
zloinake politike Dobrice osia, Slobodana Miloevia, Vojislava
eelja, ne bi se danas tako tragino identifikovala sa genocidom,
ne bi u subotu u Potoarima bio razvijen veliki pano sa prijetnjom
Aleksandra Vuia izgovorenom u srpskoj Skuptini samo desetak
dana nakon genocida u Srebrenici: 'Stotinu muslimana za jednog
Srbina'. Upravo su tu neljudsku formulu etrdesetih godina XX
vijeka njemaki nacisti provodili nad Srbima. Sa druge strane da
je meunarodna zajednica na vrijeme definisala karakter ratova devedesetih, mnogo toga bi danas na Balkanu bilo kudikamo
drugaije. Ko, naprimjer, spori to da su saveznici na kraju Drugog
svjetskog rata Drezden sravnili sa zemljom i da su prilikom zavrnih operacija oslobaanja stradali i mnogi civili? Niko! Meutim, ta
injenica ne mijenja karakter agresorskog pohoda Adolfa Hitlera.
Uostalom, ta je vojnik Verhmata traio pod Staljingradom? Otkud
tamo?! Drugim rijeima, kako su se u tom 'oslobodilakom ratu'
koji ovih dana spominje predsjednik Tomislav Nikoli, korpioni
nali u Trnovu, Arkan u Bijeljini, a Aleksandar Vui po svjedoenju
Vojislava eelja na Jevrejskom groblju u Sarajevu (svi iz Srbije)?!
Moda je jedina dobra okolnost prolonedeljnog 'pokuaja atentata' ('Baci kamen atentat, pobije vie od 8000 ljudi i nije genocid!', napisao je jedan beogradski tvitera) na srpskog premijera
u Potoarima ta to je, prvi se put, naavi u ulozi progonjenog,
mogao barem da nasluti kako su se oseali svi ti nevini ljudi koji su, tokom srebrenikog pakla pokuali da pobjegnu ispod noa
Mladievih nacista. I nije tano ono to, sa Miloradom Dodikom na
elu ovih dana tvrdi sramna propagandna mainerija srpskog premijera, napad na Vuia nije i ne moe biti napad na Srbiju i srpski
narod. Da jeste, zar bi se u Srebrenici vijorila i srpska zastava?! Zar
bi u Potoarima bili najsrdanije doekani nevladini aktivisti Srbi
koji su iz Beograda i drugih srpskih gradova doli da odaju potu
nevinim rtvama srebrenikog genocida?! Najzad zato slinog 'pokuaja atentata' nije bilo prije nekoliko godina, kada je u Potoare
u ime Srbije doao predsjednik Boris Tadi?! Rije je o, dakle, neemu drugom. O Aleksandru Vuiu, koji, izuzev 'greio sam i ne
stidim se da priznam' nikada nikome nije objasnio ta je poetkom
devedesetih traio na obodima Sarajeva: zato je Ratka Mladia
proglaavao herojem, zato je njegove fotografije preljepljivao
preko bulevara Zorana inia i zbog ega je, suprotno presudama
Meunarodnog suda pravde i Hakog tribunala, uporno negirao
srebreniki genocid, zato je Ruse, taj herojski narod koji dobro zna
ta je nacizam, a ta Lenjingrad do Sarajeva, najdua nacistika

83

DIJALOG CIVILIZACIJA
opsada u XX vijeku zato je, dakle, ba njih pozvao da se zauvijek
osramote branei neobranjivo zbog ega je 'aktivirajui' kao alibi
faistike horde Vojislava eelja i Dveri, zabranio akciju 'Sedam
hiljada' kojom su graani Beograda htjeli da pokau svoje duboko
saosjeanje sa rtvama genocida poinjenog u njihovo ime: zato je
raspomamljenje medije, vladine inovnike i ostali faistiki olo ponovo pustio s lanca dozvolivi im da, sve se pozivajui na pomirenje
i nariui nad sudbinom 'hrabrog dravnika' polomljenih naoara,
relativiziraju srebreniki genocid i nastave da ire mrnju prema
Bonjacima? I takvih jo 8.372 zato?
Ovakvom Vuiu, iji politiki profil nije niko bolje dao od Tamare Nikevi i koji se pored svega nikada nije odrekao titule etnikog vojvode niti ijedne konkretne aktivnosti koju je inio da bi se
za nju pokajao i zatraio izvinjenje, ipak su ene majke Srebrenice
preko ruku Hatide Mehmedovi, majke koja je izgubila cijelu porodicu i ostala da ivi svoju samou na Vuiev rever stavile cvijet
Srebrenice, najasnije sjeanje to u svojim rukama dre te ene od
dana kada su pogubile svoje najmilije. To je bilo drugi puta, a prvi
puta cvijet mu je uruila Munira Subai, predsjednica Udruenja
Majke enklave Srebrenica i epa. Doista ene, majke Srebrenice,
itavog Podrinja, epe, Viegrada, Foe, Krajine, Hercegovine, u
svojoj hrabrosti, uspravnosti, ustrajnosti, plemenitosti, iskrenosti,
vjerodostojnosti, dobroti, dostojanstvu, potenju i strpljenju u boli
i tuzi zadivljuju itav svijet. Dok je njih nee umuknuti glas svjedoanstva istine o Bosni i genocida u Srebrenici! Evo ta je Kada Hoti,
potpredsjednica Udruenja majki enklava Srebrenice i epe kazala
premijeru Srbije: Ne moe se negirati genocid. Mi smo svoj narod,
nismo tui narod.
Rame uz rame sa njima su ene u crnom izSrbije, koje se, uprkos svim izazovima, iskuenjima i opasnostima, zalau za zatitu Bosne i Bonjaka i za istinu o genocidu u Bosni. Ukoliko se srbijansko
drutvo defaizira i denacifizira to e biti zahvaljujui Boijoj milosti,
ali i sebebom ena kao to su: Latinka Perovi, Sonja Biserko, Nataa
Kandi, Vesna Pei, Tamara Nikevi i mnoge druge znane i neznane
ene. Njihova hrabrost i iskrenost nadilazi zloine zlikovaca.
Istom drutvu ena pripada Slovenka Tanja Fajon, zastupnica u
Evropskom parlamentu, osvjedoeni prijatelj Bosne i advokat istine u stilu intelektualca kada su u pitanju Bonjaci. Na jednoj dionici
ona se prikljuila uesnicima Mara mira. Za Fajon Srebrenica je
simbol stranog ratnog zloina ali je danas i simbol mira. ast mi

je da sam ovdje (11.07.2015. godine u Potoarima) i da se sjeam

svih rtava i napominjemo da se nikad ne ponovi. A za to imamo svi
odgovornost. Politiari sa jedne i druge strane da priznaju genocid
u Srebrenici je to put ka miru u regionu. eljela bih da ovdje bude
bolji dijalog. I dolazak srbijanskog premijera je pozitivan korak. Nadam se da otvara neko novo poglavlje.
Koliko je meni znano i poznato na irenju istine o Bosni i genocidu u Srebrenici svoj obol su dale i Hrvatice: Vesna Pusi, ministrica
vanjskih poslova Hrvatske, Dubravka uica, hrvatska zastupnica u
Evropskom parlamentu, Vedrana Rudan, Slavenka Drakuli i neke
druge. Bilo bi drsko i primitivno zabraniti principijelan i odluan
stav Crnogorke Varje uki.

Zakljuak
Poto ene ivot i ive i raaju i spoznaju a mukarci samo ive i
znaju to ene vjerovatno imaju veu intuiciju i prirodni dar za ivot
od mukaraca. Niko nikoga ne moe voljeti kao majka vlastito dijete. Prava i neostraena ena u svakom djetetu zamilja i proivljava sudbinu vlastitog djeteta.
Pri kraju vrijedi zabiljeiti i rijei jordanske kraljice Nur, povjerenice Meunarodne komisije za nestale osobe (ICMP). Njena je
poruka da e pravda i istina pobijediti zlo. Pronalaenje i identifikacija nestalih predstavlja prijeko potrebnu borbu za pravdu, u
nastojanju da se na lai odgovori istinom, da se stranim zloinima
suprostavi neumoljiva, snana i sigurna primjena vladavine zakona: Moda e vam neko pokuati objasniti da, ako elite naprijed,
morate zaboraviti prolost. Mi ne moemo i ne smijemo zaboraviti
ljudsko lice ove tragedije. Politika i predrasude ne smiju zasjeniti
stvarnost vaih patnji, jer samo sjeanjem moemo sprijeiti ponavljanje zloina. To je dunost koju svi mi od najmonijih do najskromnijih imamo prema ivima i mrtvima.
Nikada mi u ivotu kao nakon ovog teksta nije bilo jasno i shvatljivo zato je Muhammed, a.s., tri puta ponovio majka, majka, majka, pa otac. Moda je to put za saznanje zato se etvrta kur'anska
sura zove En-Nisa (ene), a u Kur'anu ni jedna od 114 sura se ne
naziva Er-Ridalu (Ljudi). ta emo ljudi su blii idejama ali i fikcijama, a ene ivotu i emocijama. q
Mustafa SPAHI

ene u crnom ispred Predsednitva Srbije u ast rtava genocida u Srebrenici

84

PREPORODOV JOURNAL 177/178

IVJETI ISLAM

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXXVIII)

Mirovni ugovor na Hudejbiji

Nakon tri najvanije bitke koje su imale sudbonosno znaenje za
opstanak islama te nekoliko to veih to manjih vojnih pohoda protiv ratobornih beduinskih plemena, medinska drava za samo pet
godina postala je najvaniji i najsnaniji faktor na Arapskom poluotoku. U Perziji i Bizantu Poslanika su nakon bitke na Hendeku poeli
nazivati moni kralj Arapa, priznajui na neki nain medinsku dravu kao novu silu u regiji.1 Obrana Medine od naleta najvee dotad
oformljene vojne koalicije meu Arapima, predvoene Kurejijama
iz Mekke, pomognute medinskim idovima i medinskim licemjerima, muslimane je toliko ojaala da je Muhammed, a.s., svoje ashabe
odluio povesti u Mekku kako bi posjetili sveti grad.2 Poslanik je za
put odabrao sveti mjesec zu-l-kade u kojem je bilo zabranjeno ratovati. Htio je dati do znanja svojim najbliim sljedbenicima, ali i Kurejijama da ovom putovanju nije cilj rat ili vojno zauzimanje Mekke
nego iskljuivo obavljanje vjerskog propisa umre.3 Pozvao je Poslanik
muhadire i ensarije, ali i sve beduine koji su netom primili islam da
mu se na tom putu pridrue. Bilo je to 6. godine od hidre ili 628.
godine, raunajui vrijeme po Isau, a.s.4
asni ashabi meu muhadirima koji nisu vidjeli svoj dom vie
od est godina ovaj su Poslanikov poziv primili s velikim oduevljenjem, ali i strahom. Bila je to prilika da ponovno vide rodni grad, da
hodoaste Kabu, Boju Kuu, ali se u isto vrijeme bojahu i osvete
Kurejija. Muhammed, a.s., umirivao ih je naglaavajui da oni u
Mekku ne idu ratovati nego obaviti hodoae Bojoj Kui. Zato su
svi odjenuli ihrame i poveli rtvene ivotinje (kurbane), to je bio
jasan dokaz njihove miroljubivosti i nakane.
Za dolazak muslimanskih hodoasnika ubrzo su saznali mekanski glaveine. Dobro su znali ako se muslimani priblie Mekki da
im prema opeprihvaenim pravilima potovanja svetih mjeseci i
posebnog statusa svetoga grada ne smiju zabraniti ulazak u Mekku
i posjet Kabi makar Poslanik i negirao njihova brojna boanstva.
Ako bi, pak, muslimani uspjeli ui u Mekku, to bi dodatno oslabilo
presti i ulogu Kurejija kao jedinih uvara Kabe, dok bi s druge
strane osnailo ionako sve vei utjecaj muslimana meu arapskim
plemenima. Zato su Kurejije odluili preventivno djelovati. Poslali
su svog najboljeg vojskovou Halida ibn Velida, koji u to vrijeme
jo nije preao na islam, s 200 uvjebanih konjanika da ih presretnu
te sprijee njihovo pribliavanje svetim granicama Mekke. Saznavi
za namjere Kurejija, Poslanik je odmah promijenio smjer kretanja.
Odabrao je dulju i nepristupaniju rutu kako bi izbjegao sukob s
mekanskim ratnicima. Uspio je Poslanik doi do same granice koja
oznaava svetost mekanskog teritorija te se sa svojim ashabima
ulogoriti u mjestu Hudejbija ekajui razvoj situacije. Naime, Muhammed, a.s., elio je dobiti potvrdu Kurejija da e ga pustiti da
sa svojim ashabima mirno ue u Mekku, obavi umru i odmah se
vrati u Medinu. Uvjerovao je Kurejije da u Mekku nije doao ratovati nego hodoastiti Boju Kuu. Stprljivo ekajui doputenje za
ulazak u Mekku, Muhammed, a.s., vie je potovao predislamsku
arapsku tradiciju od samih Kurejija koji su prvi put nekomu zabranili ulazak u sveti grad.5
Iako su znali da na to nemaju pravo, Kurejije su u meuvremenu odluili da e po svaku cijenu muslimanima zabraniti ulazak u
Mekku. Poslanik je vie puta slao svoje pregovarae da uvjere Ku-

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

rejije da su muslimani tu samo radi posjeta Kabi. No bez uspjeha.

Kurejije su vrsto odluili da muslimanima ovaj put nee dopustiti
ulazak u Mekku. Bili su spremni i na oruani sukob, povrijediti i
svetost Kabe, ako bi muslimani odluili makar i na miran nain ui
u Mekku. Na kraju je Muhammed, a.s., u grad poslao svoga zeta
Osmana ibn Affana, r.a., budueg treeg halifu, da pokua privoliti
vodee ljude Kureja da dopuste muslimanima nesmetano obavljanje umre. Osman, r.a., zbog svog je podrijetla i prijanjeg aristrokratskog statusa u Mekki meu Kurejijama bio lijepo primljen. ak
su mu ponudili da sam obavi obilazak Kabe, to je odbio, jer to nije
elio uiniti bez Muhammeda, a.s., i ostalih muslimana. No Kurejije o tome nisu eljeli ni sluati. Osmana, r.a., zadrali su tri dana, a
meu muslimanima proirila se vijest da je ubijen.
Govorkanje ashaba o Osmanovoj smrti rastuila je i veoma zabrinula Poslanika. Znao je, ako je to istina, da je to nova objava
rata. Zato je zatraio od svojih ashaba da mu izreknu beju ili prisegu vjernosti; da e vrsto ostati uz njega bez obzira na okolnosti
koje e uslijediti. Svi do jednoga ashabi su se pourili Poslaniku dati
prisegu poznatu kao Bejatu-r-Ridvan ili Prisegu Zadovoljstva, koju
i Kuran spominje: Allah je zadovoljan onim vjernicima koji su ti
se pod drvetom na vjernost zakleli. On je znao ta je u srcima njihovim, pa je spustio smirenost na njih, i nagradit e ih skorom pobjedom i bogatim plijenom koji e uzeti, jer Allah je silan i mudar.
(El-Feth, 1819)
Poslanika je jo jednom obradovala spoznaja da su njegovi ashabi jedinstveni u kriznim trenucima. Iako su se znali razii u miljenju, u obrani temelja islama bili su kao jedna dua. Ako treba,
do posljednjeg e ovjeka braniti svoga Poslanika i ponos islama.

85

IVJETI ISLAM
Sreom, nakon tri dana pojavio se i Osman, r.a. Osjetilo se veliko
olakanje. Nije uspio uvjeriti Kurejije da dopuste muslimanima
obavljanje umre, no uspio je dovesti novog pregovaraa iz Mekke,
Suhejla ibn Amra, poznatog mekanskog oratora. Nasreu, rat je
ovaj put bio izbjegnut. No morale su se tono definirati toke primirja. Pregovori su uistinu bili teki i muni, o svakom se detalju
trebalo dobro razmisliti i precizno ga definirati. Suhejl nije dopustio
da na Ugovoru stoje Allahova Imena Er-Rahman i Er-Rahim spomenuta u Bismilli koju je Poslanik napisao na poetku Ugovora, kao
ni fraza Resullulah, Boji Poslanik, koju je Muhammed, a.s., uvijek
stavljao na kraju Ugovora iza svoga imena. Suhejlovu drskost i sitniavost pojedini su ashabi teko preutjeli. Neki su poput Omera,
r.a., otvoreno izrazili svoje neslaganje s predloenim Ugovorom.
Bili su miljenja da se Kurejijama isuvie poputa i da je takav ugovor poraavajui i poniavajui za muslimane.
No u tim trenucima Poslanika je vodila Boja Providnost. Znao
je da e ubrzo doi vrijeme kada e muslimani nesmetano ui u
Mekku i tako joj vratiti njeno iskonsko (islamsko) znaenje koje joj
namijenio i njen utemeljitelj Ibrahim/Abraham, a.s. A i Kuran je
inzistirao da muslimani moraju prihvatiti primirje makar bilo i nepovoljno za njih. Ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj
se u Allaha jer On uistinu sve uje i sve zna. (El-Anfal, 61)
Ukratko, glavne toke Ugovora ogledale su se u sljedeem: muslimani nisu mogli obaviti hodoae te godine, ali im je doputeno da ga obave idue godine. U Mekki mogu ostati samo tri dana.
Mir je proglaen sljedeih 10 godina. I Kurejije i muslimani mogu
slobodno putovati i trgovati podrujima koje druga strana kontrolira. Stavke dogovora prenose se i na plemena s kojima muslimani
i Kurejije imaju sklopljene saveze i mirovne sporazume. Svaki graanin koji napusti Mekku te se pridrui muslimanima bit e vraen
mekanskim vlastima, dok e svatko tko napusti Muhammeda, a.s.,
te se doseli u Mekku dobiti utoite i sigurnost i nee morati biti
vraen muslimanima.
Ashabi su bili nezadovoljni ovakvim ugovorom. Posebno im je
zasmetala zadnja toka. Smatrali su je krajnje nepravednom prema
onim muslimanima koji bi eljeli napustiti Mekku i doseliti se u Medinu. Tako je sam pregovara Suhejl iskoristio da vlastitog sina vrati
u Mekku nakon to se u tim danima pridruio starijem bratu i drugim
ashabima kao musliman, dugo skrivajui svoju vjeru od agresivnog
oca. Ahabi su bili toliko razoarani i zbunjeni novom situacijom da se
ak nisu odazvali Poslaniku kada im je predloio da rtvuju kurbane
te se pripreme za povratak u Medinu. Jednostavno su bili u oku. Tek
kada je Poslanik na nagovor svoje supruge Ummu Seleme rtvovao
svoj kurban te obrijao glavu i ostali su ashabi slijedili njegov primjer.6
Ashabi su imali duboko povjerenje u svoga Poslanika. Voljeli su
ga vie nego sebe i svoje obitelji. No u tom trenutku osjeali su da
je Poslanik previe popustio u pregovorima s nevjernicima. Gotovo
da se pobuna osjeala u zraku. No ashabi e uskoro shvatiti da su
zanemarili Poslanikovu duboku duhovnost, strogu racionalnu logiku, izvanrednu inteligenciju i strateki genij.7
Poslanik nije gubio nadu da e se njegov san ubrzo obistiniti i
da e pobjedonosno i sigurno ui u svoj grad. Taj njegov optimizam
potvrdio mu je i njegov Gospodar objavivi mu na povratku kui u
Medinu sljedee kuranske ajete: Allah e obistiniti san Poslanika
Svoga da ete doista u Mesdid-Haram ui sigurni ako Allah bude htio neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha.
On je ono to vi niste znali znao i zato vam je, prije toga, nedavno
pobjedu dao. On je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan Svjedok!
(El-Feth, 27-28)

86

ULAZ

SA

FA

TAVAF

SAJ
IZLAZ M

ER

VA

Ovi kuranski ajeti jasno su upuivali da Muhammed, a.s., na

Hudejbiji nije doivio poraz ni ponienje nego pravu pobjedu pobjedu istine, strpljivosti, ljudskosti i ovjekoljublja nad arogantnom
dahilijetskom oholou. Godinu dana poslije, kako je bilo naznaeno i u Ugovoru, muslimani predvoeni Muhammedom, a.s., obavili
su umru zadravi se tri dana u Mekki. Dok su sretni ushieno kruili oko Kabe, svi murici napustili su Mekku i nastanili se po okolnim
brdima. Gledajui muslimane kako ponosno i s ljubavlju obavljaju
islamske obrede umre, kod mnogih se Mekelija u tim trenucima
javila ljubav prema islamu. Uvjerili su se da nema nita neobino
ni strano u islamskim obredima. Neki od najljuih protivnika islama
odluie otii u Medinu te Muhammedu, a.s., javno priznae poslanstvo. Dvojicu tadanjih murika treba svakako spomenuti. Bili
su to Halid ibn Velid, najvei arapski ratnik toga vremena i islamske povijesti, onaj Halid koji je nanio teak poraz muslimanima te
ubio mnoge muslimane na Uhudu, i Amr ibn-u-l-As, jedan od najbriljantnijih umova i diplomata svoga vremena, ratni zapovjednik
i osvaja Egipta. Obojica, iako u prvo vrijeme neprijatelji islama, u
godinama koje e uslijediti imat e velike zasluge u obrani i irenju
islama izvan Arapskog poluotoka.

Prvi sukobi s Bizantom/Rimom

Neka plemena, poput najveeg arapskog plemena Gassan pomognutog tada monim Bizantom, nastavila su ruiti mir na sjeveru
poluotoka. Muhammed, a.s., bio je prisiljen poslati vojnu ekspediciju
od 3.000 vojnika predvoenu poznatim ashabima Daferom ibn Ebi
Talibom, Zejd ibn Harisom i Abdullah ibn Revahom, r.a. Sva su trojica
poginula u neravnopravnom okraju muslimanske vojske i brojnijeg
neprijatelja koji je u svojim redovima imao oko 100.000 vojnika.
U tom je pohodu na vidjelo izalo sve vojniko umijee Halida Ibn Velida, r.a., koji je uspio konsolidirati muslimansku vojsku

PREPORODOV JOURNAL 177/178

IVJETI ISLAM
i spasiti je od katastrofalnog poraza. Tada ga je Poslanik prozvao
sejfu-l-islam ili sablja islama. Bila je to poznata bitka na Muti,
prvi sraz tada monoga Bizanta, koji je ve poeo osjeati zamor i
ozbiljne znakove slabljenja, i mlade, netom nastale islamske drave/hilafeta koja e za desetak godina ovladati golemim podrujem
i prihvatiti mnoge obiaje, kulturu i narode.8

Krenje hudejbijskog ugovora

Obveze i prava izmeu muslimana i murika definirani ugovorom na Hudejbiji odnosili su se i na njihove plemenske saveznike.
Pleme Huza sklopilo je savez s muslimanima, a pleme Benu Bekr s
mekanskim muricima. Ovo naglaavamo zato to e ratnici iz plemena Benu Bekr iznenada napasti pleme Huza i ubiti nekoliko njihovih lanova, to je predstavljalo izravno krenje mirovnog ugovora.
Bio je to samo jedan u nizu napada i provokacija koje su Kurejije tajno podravali protiv muslimana ili njihovih saveznika. im je Poslanik
uo za napad na svoje saveznike, obavijestio je ashabe da je Ugovor s
Hudejbije poniten i da obveze ugovorene izmeu muslimana Medine i murika Mekke vie ne vrijede. Kada je najutjecajniji predstavnik
Mekke Ebu Sufjan uo da je Poslanik ugovor s Hudejbije proglasio
nevrijedeim, urno je otiao u Medinu kako bi uvjerio Muhammeda, a.s., da ugovor treba i dalje potovati, dobro znajui da Mekelije
teko vie mogu zaustaviti muslimane da uu u Mekku. Nastojao je
Ebu Sufjan svim argumentima uvjeriti muslimane da je to bio samo
izolirani incident i da se to vie nee ponoviti.
No muslimani vie nisu eljeli dopustiti da ih Kurejije poniavaju
i ugroavaju. Imali su dugogodinje iskustvo ratova s Kurejijama, a
jo su bili i pod dojmom Hudejbije, kada im je bio nepravedno zabranjen ulazak u Mekku radi hodoaa, to je bio presedan u dugoj
povijesti Kabe i Mekke. Muhammed, a.s., sve je pokuao da pronae mirno rjeenje, ak su mu i mnogi ashabi poput Omera, r.a., ali i
ostalih javno prigovorili to toliko povlauje muricima. Zato se krenje vrsto dogovorenog Ugovora vie nije moglo tolerirati.
Uza sve pokuaje i posredovanja, Ebu Sufjan vratio se u Mekku
neobavljena posla.9 U meuvremenu, Poslanik je mobilizirao sve
sposobne mukarce za vojni pohod ne elei im otkriti cilj budueg
putovanja. Tek kada je muslimanska vojska, u kojoj je bilo 10.000
ratnika, Muhammedu, a.s., odanih ashaba, koji su u svakom trenutku bili spremni ivot dati za misiju islama, za svoga Poslanika,
odmakla od Medine, Poslanik im je otkrio da idu prema Mekki. Ta

je vijest oraspoloila ashabe, posebno muhadire, koji svoj rodni grad nisu vidjeli punih osam godina. Kroz glavu su im prolazile
sve teke godine poniavanja, osporavanja, muenja i ubojstava
njihovih prijatelja i lanova obitelji. U njima je rasla snaga, ar i
spremnost da u svoj grad konano uu makar se i vojno sukobili
s Kurejijama. No Muhammed, a.s., poruio im je da i ne razmiljaju o ratu, a kamoli o osveti, jer to nije bio cilj njegove misije.
Muhammed, a.s., naumio je ui pobjedonosno u Mekku bez kapi
prolivene krvi. Znao je Allahov Poslanik kolika je i kakva je svetost
Kabe. elio je dokazati Mekelijama da je on njihov prijatelj i da im
u svojoj misiji eli samo dobro. Kako je to bilo u mjesecu ramazanu,
Poslanik i njegovi ashabi postili su dok su se puni ponosa kretali
prema Mekki. No Muhammed, a.s., vidjevi da neki od njegovih
prijatelja jedva podnose post, odluio ga je prekinuti, pouivi ashabe, ali i sve muslimane da na putovanju koje im ini tekou ne
moraju postiti, s tim da e proputene dane napostiti kada se vrate
svojim kuama.
Saznavi da se muslimani s golemom vojskom pribliavaju
Mekki, Kurejije su ponovno poslali delegaciju na elu s Ebu Sufjanom, koji je obnaao ulogu gradonaelnika, da pregovaraju s Muhammedom, a.s., odnosno da otkriju prave namjere Muhammeda,
a.s., i njegovih prijatelja. Ovaj put nije dolazilo u obzir da muslimani odustanu od ulaska u grad. Vidjevi pred sobom golemu i usto
odlunu i disciplinarnu vojsku, Ebu Sufjan uvjerio se da bi svaki
vojni otpor bio uzaludan, zato je prieljkivao bilo kakav uspjeh u
pregovorima. Muhammed, a.s., obeao mu je da e potedjeti sve
stanovnike Mekke koji prijeu na islam, osim nekolicine okorjelih
zloinaca koji su prema islamskim propisima morali biti sankcionirani. Obeao mu je i sljedee: svi koji ostanu u svojim kuama, koji
uu u harem Kabe, kao i oni koji uu u dvorite i u Ebu Sufjanovu
kuu bit e sigurni dajui mu do znanja da nee tolerirati niiju
silu i nasilje u najsvetijem gradu.10 (Nastavlja se)
Biljeke:
Tarik Ramadan, Stopama Boijeg Poslanika, str. 157.
Poslanikov iznenadni poziv ashabima da posjete Mekku rezultat je Poslanikova sna
u kojem je vidio sebe i svoje ashabe kako odjeveni u tradicionalnu hadsku odjeu,
tzv. ihrame i obrijanih glava mirno stoje u dvoritu Kabe, o emu govori i Kuran u
suri Al-Fath: Allah e obistiniti san Poslanika Svoga da ete sigurno u asni hram
ui sigurni ako Allah bude htio neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez
straha. On je ono to vi niste znali znao i zato vam je, prije toga, nedavnu pobjedu
dao. (El-Feth, 27)
3
Umra je malo hodoae ili obilazak Kabe mimo hadskih obreda. Kao i kod hada
i kod umre hodoasnik mora obui ihrame, jednostavnu bijelu dvodijelnu odjeu,
obii Kabu sedam puta, uiniti saj ili prijei udaljenost dvaju brdaca Safe i Merve,
isti onaj put kojim je hodila asna Hadera, ena Ibrahimova, a.s., a majka Ismailova,
a.s., te obrijati ili skratiti kosu.
4
Vidjeti: Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 202.
5
Karen Armstrong, Muhammed, str. 184.
6
Jedan od onih koji su glasno prosvjedovali bio je i Omer ibnu-l-Hattab, r.a. Prvo je
ljutito otiao do Ebu Bekra, r.a., a zatim i do samog Poslanika i upitao ga: Nisi li ti
Boji Poslanik?!, Dakako da jesam!?, odgovorio je on. Pa zato onda brukamo
nau vjeru?!, upitao je Omer. Ja sam Allahov rob i Njegov Poslanik, rekao je Boji Poslanik. Neu iznevjeriti Njegovu naredbu i On me nee zanemariti. Omer je na
to kazao: Zbog onoga to sam tada uradio, i sada udjeljujem sadaku, postim, klanjam i ljudima otkupljujem slobodu, bojei se rijei koje sam tad izgovorio, premda
sam elio samo dobro! Vidjeti: Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 200.-201.
7
Tarik Ramadan, Stopama Boijeg Poslanika, str. 164.
8
Treba naglasiti da je Muhammed, a.s., na sjever prema dananjoj Siriji poslao vojnu ekspediciju tek nakon to su Bizantinci i arapsko pleme Gassan pobili 14 od 15
Poslanikovih izaslanika koji su im doli ponuditi mir i ekonomsku suradnju. Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 210.-214.
9
Ebu Sufjan najprije je pokuao posredovati kod Poslanika preko svoje keri Ummu
Habibe, Poslanikove supruge, no ona ga je, iako joj je bio otac, grubo odbila, a zatim
i kod Poslanikovih najbliih ashaba, no svi su mu poruili da se Poslanika na taj nain
ne moe nagovoriti da promijeni odluku.
10
Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 223-227. q
1
2

Mirza MEI

SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

87