You are on page 1of 8

KRIVINO PROCESNO PRAVO II

1. Oblici krivinog postupka!


Krivino pravo poznaje vie oblika prvostepenog kriv.postupka:
- redovni krivini postupak
- sumarni (skraeni) krivini postupak (postupak za izdavanje kaznenog naloga)
- U vezi sa svojstvima izvrioca kriv.djela, izdvaja se krivini postupak protiv fizike osobe
i postupak protiv pravne osobe
- postupak prema maloljetnicima.
2. Nabrojati stadije redovnog krivinog postupka!
Redovni krivini postupak obuhvata sledee stadije:
- istragu,
- postupak optuivanja,
- glavni pretres,
- postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima.
3. Istraga osnovne karakteristike i cilj!
Od 2003. godine zakoni o krivinom postupku u BiH voenje istrage povjeravaju tuiocu. Dakle,
tuilac je dominis litis.
Istraga se pokree kada postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo.
Povod za pokretanje istrage je, po pravilu, prijavljivanje krivinog djela, koje se ostvaruje
podnoenjem prijave, odnosno izvjetaja o izvrenom krivinom djelu.
U toku istrage tuilac moe preduzeti sve istrane radnje.
Cilj istrage je da se stanje stvari istrai, da se pronau i prikupe potrebni dokazi, i da se na
osnovu tako sagledanog stanja i prikupljenog materijala odlui ima li opravdanja da se se
odreena osoba optui pred sudom ili za to ne postoje zakonski uslovi.
4. Postupak prijavljivanja krivinog djela!
Prijavljivanje krivinog djela je jedan od naina saznanja o izvrenom krivinom djelu.
Prijavljivanje krivinih djela moe biti posredno i neposredno. O neposrednom prijavljivanju
govori se onda kada se neposredno tuiocu prijavljuje krivino djelo, a o posrednom
prijavljivanju u sluaju kada je krivino djelo prijavljeno nekom drugom dravnom organu (npr.
Policiji), koji e zatim obavijestiti tuioca o izvrenom krivinom djelu. Prijavljivanje krivinog
djela mogue je putem prijave ili izvjetaja. Prijava o izvrenom krivinom djelu se podnosi
tuiocu pismeno ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu se mora
upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja. O usmenoj prijavi se sastavlja zapisnik,a ako je
prijava napravljena telefonom pravi se slubena zabiljeka.
5. Postupak tuioca nakon prijavljivanja krivinog djela!
Nakon prijavljivanja krivinog djela tuilac moe preduzeti sledee aktivnosti:
- donijeti naredbu o provoenju istrage kada postoje osnovi sumnje da je izvreno
krivino djelo,
- donijeti naredbu da se istraga nee provoditi,

zahtijevati od ovlatenih slubenih osoba ili drugih dravnih organa, preduzea,


pravnih i fizikih osoba dostavljanje informacija kao i preduzimanje mjera za
otkrivanje krivinog djela i izvrioca ako na osnovu prijave ne moe ocijeniti da li
su njeni navodi vjerovatni, te nema dovoljno osnova ni za odluku o donoenju
naredbe o provoenju istrage, niti za odluku o tome da ne naredi provoenje
istrage.

6. Istrane radnje i razlika izmeu potranih i istranih radnji!


Istrane radnje koje tuilac preduzima u toku postupka su: ispitivanje osumnjeenog, sasluanje
oteenog i svjedoka, vrenje uviaja i rekonstrukcija dogaaja, preduzimanje posebnih mjera
koje obezbjeuju sigurnost svjedoka i informacija i nareivanje potrebnih vjetaenja.
Za razliku od istranih radnji, potrane radnje nisu detaljno propisane pravnim normama i te se
radnje izvode prema pravilima kriminalistike taktike i okolnostima konkretnog krivinog djela.
Rezultati potranih radnji nisu dokazi u krivinom postupku, dok rezultati istranih radnji, pod
uslovom da su te radnje zakonite, predstavljaju dokaze na kojima sud moe zasnivati svoju
odluku. Zbog navedenog se istie da je kljuna razlika izmeu potranih ili neformalnih radnji i
istranih ili formalnih radnji u tome to se prvima otkrivaju i prikupljaju podaci o moguem
krivinom djelu i njegovom izvriocu, a drugim se dokazuje postojanje krivinog djela i
njegovog izvrioca. Konano, rezultate potranih radnji ovlatene slubene osobe unose u
slubenu zabiljeku, dok se o injenicama i okolnostima koje su utvrene preduzimanjem
istranih radnji sastavlja zapisnik.
7. Koje su nadlenosti sudije za prethodni postupak?
Ovlatenja sudije za prethodni postupak:
a) odreivanje pritvora
b) nadzor nad izvrenjem pritvora
c) nadzor nad komunikacijom pritvorenika sa spoljnjim svijetom
d) naredba za dovoenje osumnjeenog
e) odreivanje mjera zabrane
f) donoenje rjeenja o odreivanju jemstva
g) izdavanje naredbe za pretresanje stana, prostoria, pokretnih stvari i osoba
h) izdavanje naredbe za privremeno oduzimanje predmeta,pisama, telegrama i drugih
poiljki
i) Izdavanje naredbe za dostavljanje podataka o bankovnim depozitima
j) Izdavanje naredbe o privremenom oduzimanju finansijskih sredstava
k) Izdavanje naredbe za privremeno oduzimanje imovine radi obezbjeenja
l) Postavljanje branioca u sluaju obavezne odbrane
m) Razrjeenje postavljenog branioca
n) Odobravanje naredbe za prinudno dovoenje svjedoka koju je izdao tuilac
o) Rjeenje o izricanju novane kazne do 5.000 KM
p) Odluuje o slanju osumnjeenog na psihijatrijski pregled, odnosno posmatranje u
odgovarajuu zdravstvenu ustanovu.
8. Definicija optunice i osnovni elementi optunice!
Optunica je procesni akt optuenja koji se podie nakon prethodno provedene istrage i ocjene da
rezultat aktivnosti iz istrage predstavlja zaokruenu cjelinu dokaza o tome da je odreena osoba
osnovano sumnjiva da je izvrila odreeno krivino djelo.

Obavezni dijelovi optunice su:


- podaci o stvarno i mjesno nadlenom sudu pred kojim se treba odrati glavni pretres
- ime i prezime osumnjeenog sa linim podacima
- opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obiljeja krivinog djela
- zakonski naziv krivinog djela s navoenjem odredbe krivinog zakona ili pravna
klasifikacija
- prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu
- rezultat istrage, ili zakljuak tuioca o injeninim i pravnim osnovama optunice, a koje
su utvrene tokom aktivnosti u istrazi
- dokaze koji potkrepljuju navode optunice.
9. Prethodni prigovori!
Prethodni prigovori su pravno sredstvo, a ne pravni lijek, jer se ulau protiv optunog akta, a ne
protiv sudske odluke.
Prethodni prigovori se odnose na:
- (ne)nadlenost suda
- Postojanje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje ( npr., zastarjelost, amnestija,
pomilovanje, ne bis in diem)
- Formalne nedostatke u optunici u smislu da optunica ne sadri obavezne zakonske
elemente
- Zakonitost dokaza
- Spajanje i razdvajanje postupka.
10. Izjanjavanje o krivnji!
Institutom izjanjavanja o krivnji , ija priroda se ogleda u davanju formalnog odgovora pred
sudom na optube u optunom aktu, nastoji se prije poetka glavnog pretresa utvrditi da li
optueni optubu prihvata ili je osporava.
Optueni izjavu o krivnji daje pred sudijom za prethodno sasluanje i u prisutstvu tuioca i
branioca. Ovom izjavom optueni izraava svoj stav prema osnovanosti predmeta optube.
Prije izjave o priznanju krivnje optueni e se upoznati o svim moguim poslejdicama priznanja
krivnje. U sluaju da optueni nema branioca, sudija za prethodno sasluanje e provjeriti da li
optueni razu,ije posljedice izjanjavanja o krivnji. Izjava o krivnji i danim upozorenjima unosi
se u zapisnik.
11. Glavni pretres pojam i znaaj!
Glavni pretres, kao trei stadij redovnog krivinog postupka, ima znaaj glavnog i centralnog
dijela krivinog postupka. U procesnom smislu, glavni pretres je roite na kojem se u okviru
naela kontradiktornosti, neposrednosti, usmenosti i javnosti raspravlja o krivinopravnom
zahtjevu sadranom u potvrenoj ili na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici. Naroita
vanost ovog stadija krivinog postupka ogleda se u zahtjevu da nitko nevin ne bude osuen, a da
se uiniocu izrekne krivinopravna sankcija pod uslovima koje predvia poztivno krivino
zakonodavstvo.
12. Tok glavnog pretresa!
Redoslijed radnji na glavnom pretresu odreen je zakonom tako da su odgovarajue procesne
odredbe rasporeene u dva odjeljka:
1. Poetak glavnog pretresa :

- ulazak sudije, odnosno vijea u sudnicu


- utvrivanje uslova za odravanje glavnog pretresa
- utvrivanje identiteta optuenog
- potvrivanje sastava vijea i nadlenosti suda
- davanje uputa svjedocima, vjetacima i oteenom
- pouke optuenom
u pravnom smislu ovaj stadij zapoinje:
- itanje optunice
- uvodna izlaganja optube i odbrane
2. Dokazni postupak: dokazi se izvode zakonom odreenim redoslijedom:
- dokazi optube
- dokazi odbrane
- dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane
- dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje
- dokazi ije je izvoenje naredio sudija (vijee)
- dokazi relevantni za izricanje krivinopravne sankcije ako optueni bude
proglaen po jednoj ili vie taaka optunice.
13. Presuda pojam i vrste!
Presuda je sudska odluka kojom se raspravlja krivinopravni zahtjev izraen u optunom aktu.
Prema sadrini, presude se dijele na meritorne (sutinske) i formalne (procesne).Meritornim
presudama se rjeava sutina krivine stvari u smislu da li je izvreno krivino djelo, da li je
optueni kriv i da li se prema optuenom moe primijeniti krivinopravna sankcija. Meritorne
presude su: presuda kojom se optueni proglaava krivim i pesuda kojom se optueni oslobaa od
optube. Formalna ili procesna presuda je presuda kojom se optuba odbija.
14. Identitet izmeu presude i optube!
Podudarnost izmeu presude i optube, tj. Postojanje identiteta izmeu predmeta optube i
predmeta presude razmatra se u odnosu na injeninu i pravnu osnovu. U pogledu injenine
strane optube mora postojati dvostruki identitet: subjektivni identitet koji se izraava stavom da
se presuda moe odnositi samo na osobu koja je optuena u potvrenoj, odnosno na glavnom
pretresu izmijenjenoj optunici i objektivni identitet u smislu da se presuda moe odnositi samo
na djelo koje je predmet optube sadrane u potvrenoj, odnosno na glavnom pretresu
izmijenjenoj optunici. Dakle, ne moe se govoriti o identitetu optube i presude ukoliko se
presuda temelji na injenicama koje su razliite od injenica sadranih u optunom aktu.
U pogledu pravne ocjene djela, zakon ne vee sud za stav tuioca jer izriito predvia da sud nije
vezan za prijedloge u pogledu pravne ocjene djela.
15. Presuda kojom se optuba odbija!
Presudu kojom se optuba odbija sud donosi onda kad postoje procesne smetnje za raspravljanje
o glavnom predmetu krivinog postupka, tj. Onda kad su okolnosti takve da se sud nee upustiti u
raspravljanje o krivinom djelu i njegovom izvriocu.
Sud e izrei tu presudu:
a) ako za presuenje sud nije nadlean
b) ako je tuilac od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od optunice
c) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od odobrenja

d) ako je optueni za isto djelo ve pravosnano osuen, osloboen od optube ili je


postupak protiv njega rjeenjem pravosnano obustavljen
e) ako je optueni aktom amnestije osloboen od gonjenja ili se krivino gonjenje ne moe
preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino
gonjenje.
16. Presuda kojom se optueni oslobaa od optube!
Oslobaajua presuda je presuda kojom sud meritorno raspravlja i odgovara na pitanje o
postojanju krivinog djela i krivine odgovornosti izvrioca. Presudu kojom se optueni oslobaa
od optube sud e izrei:
a) ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo
b) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost optuenog
c) ako nije dokazano da je optueni uinio krivino djelo za koje se optuuje.
17. Pojam i vrste pravnih lijekova!
Pravni lijek je pravno sredstvo kojim stranke i druge ovlatene osobe pobijaju odluku donesenu u
krivinom postupku, s ciljem da se ona ukine ili preinai.
Znaaj pravnih lijekova je spreavanje pravnog dejstva nepravilnih i nezakonitih sudskih odluka.
Teorija krivinog procesnog prava poznaje podjelu pravnih lijekova na:
a) Redovne: alba na prvostepenu presudu, alba na drugostepenu presudu, alba na rjeenje
i vanredne pravne lijekove: ponavljanje postupka
b) suspenzivne i nesuspenzivne pravne lijekove
c) devolutivne i nedevolutivne pravne lijekove
d) potpune i nepotpune pravne lijekove.
18. alba na prvostepenu presudu!
alba na prvostepenu presudu je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek,
kojim subjekti pravnog lijeka trae od drugostepenog suda da zbog odreenih nedostataka
u prvostepenoj presudi ili u prvostepenom postupku izreenu presudu potpuno ili
djelomino ukine ili preinai.

19. Sadraj albe!


alba treba sadravati:
a) oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv suda, broj i datum presude)
b) osnov za pobijanje presude
c) obrazloenje albe
d) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelomino ukine ili preinai
e) potpis osobe koja podnosi albu.

20. Razlika izmeu apsolutno bitnih i relativno bitnih povreda odredaba krivinog
postupka!
Povrede odredaba krivinog postupka mogu biti osnov za ukidanje prvostepene presude i
odravanje pretresa pred vijeem apelacionog odjeljenja (ili drugostepenim sudom) samo ako su
bitne. Takva bitna povreda postoji onda kada izmeu povrede procesnog zakona i pobijane
presude postoji uzrona veza. Postojanje te uzrone veze se kod apsolutno bitnih povreda

odredaba krivinog postupka pretpostavlja i nije potrebno utvrivati je u konkretnom sluaju. To


znai, da se u ovom primjeru presuda uzima kao nepravilna to predstavlja razlog za njeno
ukidanje, bez obzira da li je spomenuta povreda uticala na pravilnost prvostepene presude.
Apsolutne povrede su taksativno nabrojane u zakonu i ima ih 11. druga grupa bitnih povreda ili
relativno bitne povrede, takoer, predstavljaju razlog za ukidanje pobijane presude, ali se
prethodno mora utvrditi da li su bile ili mogle biti od uticaja na donoenje zakonite i pravilne
presude. Kod njih se, dakle, ne pretpostavlja postojanje uzrone veze izmeu povrede i presude,
ve tu vezu treba u svakom konkretnom sluaju utvrditi. Relativno bitne povrede nisu taksativno
nabrojane u zakonu nego su odreene generalnom klauzulom.
21. Postupak po albi pred prvostepenim i drugostepenim sudom!
Postupak pred prvostepenim sudom . alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu
u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku i branioca. albu koja je
neblagovremena, nedoputena ili ju je izjavila neovlatena osoba odbacit e rjeenjem sudija,
odnosno predsjednik vijea. Takoe, sudija, odnosno predsjednik vijea, ispituje da li alba
sadri potrebne podatke, te preduzima korake kako bi se alba, ako je potrebno dopunila. alba
koja je uredna u pogledu sadraja, koja je blagovremena i doputena dostavlja se protivnoj stranci
i braniocu radi davanja odgovora. Odgovor na albu podnosi se prvostepenom sudu u roku od
osam dana od dana prijema. alba i odgovor na albu, sa svim spisima i prijepisom zapisnika sa
glavnog pretresa, dostavlja se drugostepenom sudu, ime se zavrava postupak pred
prvostepenim sudom.
Postupak pred drugostepenim sudom. Prije svega, u drugom stepenu sudi vijee apelacionog
odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija.
Predsjednik apelacionog odjeljenja dostavlja spis predsjedniku apelacionog vijea koji odreuje
sudiju izvjestioca. Kada sudija izvjestilac pripremi spis, predsjednik vijea e zakazati sjednicu
vijea. O sjednici vijea e biti obavijeteni tuilac, optueni i njegov branilac. Nedolazak
stranaka i branioca koji su uredo obavijeteni ne spreava odravanje sjednice vijea. Sjednica
vijea poinje izlaganjem podnosioca albe, a nakon toga druga stranka izlae odgovor na albu.
Vijee moe od stranaka i branioca koji su prisutni sjednici zatraiti potrebno objanjenje u vezi
sa albom i odgovorom na albu. Drugostepeni sud donosi odluku u sjednici vijea ili na osnovu
odranog pretresa.
22. Odluke po albi!
Vijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea: -odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao
nedoputenu ili - odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili - preinaiti
prvostepenu presudu, ili -ukinuti presudu i odrati pretres.
23. Vanredni pravni lijek!
U naem krivinom postupku, mogunost koritenja vanrednog pravnog lijeka ograniena je
zakonom i povezana je sa pogreno utvrenim injenicama. S obzirom na to, zakoni o krivinom
postupku poznaju samo jedan vanredni pravni lijek. Rije je o zahtjevu za ponavljanje postupka.
Ponavljanje krivinog postupka predstavlja vraanje pravosnano zavrenog krivinog postupka
u neku raniju fazu, te ponovno voenje postupka od te faze. U okviru ovog vanrednog pravnog
lijeka razlikuje se: - nepravo ponavljanje krivinog postupka, - nastavljanje krivinog postupka, ponavljanje krivinog postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem, - ponavljanje krivinog
postupka zavrenog pravosnanom presudom u korist osuenog, - ponavljanje krivinog
postupka zavrenog pravosnanom presudom na tetu optuenog.

24. Kazneni nalog!


U krivinoprocesnom zakonodavstvu u Bih postupak za izdavanje kaznenog naloga predstavlja
skraeni oblik krivinog postupka koji se vodi za laka krivina djela i u okviru kojeg je mogue
optuenom izrei odgovarajuu krivinopravnu sankciju ili mjeru bez provoenja glavnog
pretresa.
Zakonski uslovi za provoenje ovog postupka su sledei:
- da je u pitanju krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora do pet godina ili
novana kao glavna kazna
- da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza koji pruaju osnov za tvrdnju da je
osumnjeeni uinio krivino djelo koje mu se stavlja na teret
- da je tuilac u optunici zatraio od sudije pojedinca da izda kazneni nalog
- da je tuilac zatraio izricanje jedne ili vire taksativno navedenih krivinopravnih
sankcija ili mjera.
25. Osnovne specifinosti postupka prema maloljetnicima:
a) svrha postupka prema maloljetniku se ogleda prije svega u traenju najpogodnijih mjera
za njegovu pozitivnu socijalnu integraciju
b) postupak prema maloljetnicima vodi sudija za maloljetnike koji mora imati iskustva u
radu sa maloljetnicima
c) hitnost postupka
d) pravo na odbranu uz pomo branioca postavljeno je bez ogranienja
e) iskljuenje javnosti
f) zakonski osnovi prema kojima se maloljetnik moe pritvoriti su postavljeni restriktivnije
nego kad je u pitanju pritvaranje punoljetnog izvrpioca kr.djela
g) zakonom o krivinom postupku predviene su posebne mjere zatite i pomoi
maloljetniku
h) postupak prema maloljetniku pokree se na zahtjev tuioca
i) o pokretanju i voenju postupka prema maloljetniku obavjetavaju se roditelji i druge
osobe koje su dune da se staraju o njemu
j) u postupku perma maloljetniku uestvuje organ starateljstva
k) u postupku prema maloljetniku od dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za
ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u
kojima ivi osloboeni su samo roditelj, staratelj, usvojilac, socijalni radnik, vjerski
slubenik i branilac.
l) Posebna parva i dunosti sudije za maloljetnike u postupku prema maloljetniku
m) Posebna prava i dunosti vijea za maloljetnike.
26. Meunarodan krivinopravna pomo pojam i vrste!
Meunarodna krivinopravna pomo predstavlja skup raznovrsnih radnji koje preduzimaju organi
u krivinom postupku i drugi dravni organi u jednoj dravi s ciljem ostavrivanja prava
kanjavanja, te suenja i izvrenja kazne koja je izreena u drugoj dravi. Drugim rijeima,
meunarodna krivinopravna pomo predstavlja skup raznovrsnih radnji koje se preduzimaju u
okviru saradnje drava u vrenju krivinog pravosua i brobe protiv kriminaliteta.
Meunarodna krivinopravna pomo ima vie oblika, od kojih se najee navode:
- mala meunarodna krivinopravna pomo ili meunarodna krivinopravna
pomo u uem smislu rijei

Izvrenje strane krivine presude


Ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi
Izruenje (ekstradicija).