ZBOG EGA JE POTREBNO DA ZNAMO JEZGRO PRESJEKA?

U tehnikoj praksi
vrlo esto se koriste ekscentrino pritisnuti konstruktivni elementi izraeni od materijala
koji ima veliku vrstou na pritisak, a vrlo malu na zatezanje. Takve konstrukcije su, npr.
zidovi i stubovi od opeke, nearmiranog betona ili kamena. U takvim sluajevima,
dimenzije stuba ili zida moraju biti tako izabrane da napadna taka sile padne u jezgro
presjeka, i na taj nain se sprijei pojava zateuih napona u presjeku.
Vlakna koja se ne deformiu postoje kontinualno u svim elemntima po itavoj duini i
irini grede. Ova vlakna lee na povrini koja se naziva NEUTRALNA POVRINA
grede. Presjek neutralne povrine sa ravni poprenog presjeka naziva se NEUTRALNA
OSOVINA. Njena jednadba se proraunava na osnovu uvjeta da suma unutranjih sila
u presjeku bude nula. (Ona tri uvjeta+ skica vezana za zakrivljenost)
OSNOVNA DEFORMACIONA VELICINA KOD ISTOG SAVIJANJA je zakrivljenost, i
ona predstavlja recipronu vrijednost radijusa zakrivljenosti. (1/fi ) (+skica)
Moment inercije ravne povrine u odnosu n taku na toj povrini naziva se POLARNI
MOMENT INERCIJE. Predstavlja sumu svih elemntarnih povrina presjeka i kvadrata
njihovog odstojanja od neke take kao pola. Uvijek je pozitivna veliina.
Integral oblika Izy= int (y*z)da u kojem se svaki element povrine mnoi prozvodom
svojih koordinata, a integraljenje obuhvata ukupnu povrinu ravne figure naziva se
CENTRIFUGALNI MOMENT INERCIJE. Ako je jedna od osa- osa simetrije , odnosno
ako su ose y i z osovine inercije onda je centrifugalni moment nula. Izy=0
Moment inercije u odnosu na sistem osa kroz teite povrine obino se nazivaju
SOPSTVENI MOMENTI INERCIJE, a izrazi A*a, A* b i Aab POLOAJNI MOMENT
INERCIJE.
TAJNEROVO PRAVILO: Momenti inercije ravne povrine u odnosu na sistem
proizvoljnih osovina, jednaki su zbiru sopstvenih momenta inercije za sistem paralelnih
osovina u teitu i poloajnih momenata inercije.
Za svaku ravnu povrinu moemo nai sistem od dvije ortogonalne osovine za koje je
centrifugalni moment jednak nuli. Te osovine se nazivaju GLAVNE OSOVINE
INERCIJE, a pripadajui aksijalni momenti inercije se nazivaju GLAVNI MOMENTI
INERCIJE. Glavni momenti inercije su ustvari aksijalni momenti inercije koji dostizu
ekstremne vrijednostt kada je centrifugalni moment inercije jednak nuli.
RADIJUS INERCIJE je kvadratni korjen kolinika momenta inercije i povrine presjeka.
(i=I/A)

Ako je poznat poloaj glavnih osovina inercije i glavni radijus inercije, moe se u
presjeku konstruisati elipsa koja se zove ELIPSA INERCIJE. Ona daje slike o promjeni
momenata inercije u zavisnosti od rotacje osa koordinatnog istema u ravni presjeka,
NEDOSTACI FORMULE URAVSKOG(formula za Tau napone): Smiui napon Txy u
vlaknu 1-1 je jednak nuli to odgovara stvarnosti, jer se elemenat A nalazi na gornjoj
slobodnoj povrini grede. Meutim, proraunom smo utvrdili da su naponi u elementima
b i c jednaki i razliiti od nule, te dolazi do kontradikcije, jer se i oni takoer nalaze na
slobodnoj konturi grede gdje nije mogua pojava napona, pa su rezultat dobiveni
primjenom jednaine uravskog u suprotnosti sa stvarnou. Meutim ovaj nedostatak
nije ozbiljan jer se max. i min. naponi javljaju u rebru ovog i njemu slicnih profila.
(Nacrtati I profil i oznaciti vlakna i elemente). Primjenom formule uravskog u jednom
vlaknu dobijamo smiue napone istog intenziteta i pravca djelovanja po cijeloj irini
presjeka to nije u saglasnosti sa uslovima na konturi, pa je rjeenje dato jednainom i
u ovom sluaju netano, Meutim max. naponi se javljaju u neutralnoj osovini i tu
zadovoljavaju uslove na konturi.
Presjek dvije meusobno okomite ravni sa ravni poprecnog presjeka definie taku koja
se naziva CENTAR SMICANJA. Ako optereenje djeluje kroz centar smicanja ne dolai
do uvijanja grede.
Kolinik momenta inercije presjeka i udaljenosti najudaljenijeg vlakna od neutralne
osovine definie se kao nova geometrijska karakteristika presjeka, nazvana OTPORNI
MOMENT (W).
TORZIJA predstavlja uvijanje tijela usljed djelovanja momenta.
TORZIONA KRUTOST predstavlja moment potreban da uvijek tap za jedinini ugao
(jedan radijan). K= (G*Ip)/l (Nm)
PRETPOSTAVKE TORZIJE: 1. Ravni presjeci okomiti na osovinu tapa ostaju ravni i
okomiti i nakon djelovanja momenta torzije. 2. Veliina ugla smicanja linearno je
proporcionalna udaljenosti od osovine tapa.
OSNOVNE PRETPOSTAVKE ZA PRORAUN NAPONA: 1. Ravni presjeci okomiti na
osovinu ostaju ravni i okomiti i nakon prestanka djelovanja optereenja. 2. Materijal se
ponaa linearno elastino. 3. Male deformacije. 4. Rezultanta unutranjih sila se svodi
na jednu silu.
KADA SILA DJELUJE NA RUBU JEZGRA? Kada se u presjeku javljaju naponi istog
predznaka, ili pritisak ili zatezanje.

OBJASNITI MOHROVU ANALOGIJU. Mohrova analogija se zasniva na analogiji

izmedju diferencijalne jednacine elasicne linije i diferenacijalne jednacine momenta
savijanja.
Ukoliko optereenje djeluje pravcu y osovine, koja nije osa simetrije presjeka,
pored savijanja, javlja se jos jedno nepovoljno naprezanje- uvijanje oko uzdune
osovine. (Primjer U profil )
GRANINI MOMENT (Mp) je najvea vrijednost momenta savijanja koji djeluje u
poprenom presjeku grede od elastoplastinog materijala.
MOMENAT TEENJA (Mt) je vrijednost momenta savijanja do koje se naponi jo uvijek
mijenjaju linearno, tj. po Hukovom zakonu.
Kada se momenat pribii vrijednosti graninog momenta, zakrivljenost poinje naglo da
raste. Kada vrijednost momenta prekorai 11/12 Mp zakrivljenost poinje neogranieno
da raste, tj, fi->0. Ovakav nain deformisanja je slian onome to se deava u zglobu,
pa se stanje deformacije u kom je dostignut granini momenat naziva PLASTINI
ZGLOB. Za razliku od mehanikog zgloba, momenat je razliit od nule.
Do pojave ZAOSTALIH NAPONA dolazi zbog toga to se deformacije u gredi pri
optereenju dogaaju po jednoj zakonitosti (elastoplasticni sigma-epsilon dijagram), a
pri rastereenju po drugoj( linearno elastiini dijagram). Zaostali naponi se dobiju
sabiranjem napona koji odgovaraju momentu M u fazi optereivanja i napona koji
odgovaraju momentu M u fazi restereivanja.
KRITINI NAPON je normalni napon koji bi se javio u tapu kada bi na njega djelovala
kritina sila. Fkr/A
BERNULIJEVA HIPOTEZA I NJENA OGRANIENJA: hipoteza glasi: ravni presjeci
okomiti na osovinu grede ostaju ravni i okomiti i nakon sto je greda bila izlozena
savijanju. OGRANIENJA: greda se nalazi u stanju cistog savijanja; radi se o gredi
male visine; greda mora biti potpuno stabilna u bonom pravcu, bilo zbog odovarajuih
dimenija ili zbog odgovarajuih poprenih ukruenja.