TEMELJI ZA CJELOIVOTNO

UENJE U KOLSKOJ
KNJINICI
Struni skup
kolskih knjiniara, Split, 2005.
Vanja krobica, prof. , kola likovnih umjetnosti
E-mail: vanja.skrobica@st.htnet.hr
http://www.freewebs.com/ibri
http://www.freewebs.com/teka

TO JE UENJE?
1.

psihiki i uvstveni proces/aktivnost pomou kojega se

odvija obrazovanje, izobrazba i odgajanje (opaanje,
miljenje i pamenje)
2. uenje motornih vjetina

KAKVO UENJE MOE BITI?

1. nehotino tzv. prirodno uenje
2. namjerno (intencionalno) uenje, odnosno
organizirano uenje

Vrste uenja?
1. Formalno obrazovanje (u obrazovnim institucijama).
2. Neformalno obrazovanje (neovisno od slubenog
obrazovnog sustava; bez slubenih potvrda; moe biti
organizirano na radnom mjestu, kroz aktivnost razliitih
drutava: organizacije mladih, sindikati ili politike stranke,
sportski klubovi, crkve)
3. Informalno uenje (prirodna pojava u svakodnevnom
ivotu; ne mora se odvijati svjesno, pa ga nuno ne
prepoznajemo kao faktor koji doprinosi znanju i vjetinama).

Obrazovanje odraslih?
Andragogija (gr. Aner =ovjek, mu + agein =voditi) - prouava problematiku
odgoja i obrazovanja odraslih osoba
Gerontogogija (gr. Gerontos = starac + agein = voditi) prouava odgoj,
obrazovanje i samoobrazovanje starijih osoba.
Djeca i adolescenti obrazovanjem i odgojem pripremaju se za ivotne uloge.
Odrasli se pak obrazuju kako bi svoje uloge bolje obavljali. Dok je u
obrazovanju i odgoju mladih vie naglaeno stjecanje znanja, vjetina,
vrednota, stavova i navika te razvoj sposobnosti, u odraslih je teite na
usavravanju postojeih znanja i vjetina te promjeni postojeih vrijednosnih

1.
MOJE IDEALNO JA
Usvajanje
Novog ponaanja,
izgradnja novih
putova znanja i vjetina

Tko bih elio biti?

2.
MOJE STVARNO JA
Tko sam ja?

5.
NAPREDOVANJE
4.
POKUAJI
S novim ponaanjem,
razmiljanjem i
osjeanjem

Vjera u odnose koji

pomau, podravaju,
ohrabruju u svakoj
stepenici procesa

3.
MOJ PLAN UENJA
Graen na
sposobnostima
i reduciranju raskoraka

MOJE SPOSOBNOSTI
Gdje se dodiruju moje
idealno i stvarno ja?

MOJI RASKORACI
Gdje se razdvajaju moje
realno i idealno ja

ZATO CJELOIVOTNO
UENJE?
ivimo u doba ekonomskih i socijalnih promjena
2. demografska slika Europe je sve starija
3. sigurnost stalnog posla je sve manja
4. tijekom ivota promijenimo nekoliko razliitih
podruja rada i zanimanja
5. mobilnost zaposlenja po horizontali i vertikali
zanimanja
1.

A TO ZAHTJEVA
1.ljude koji e se biti u stanju prilagoavati i
prihvaati promjene

IDEJA O CJELOIVOTNOM
OBRAZOVANJU?
1. Platon spominje u djelu Republika
2. prvi put artikulirao Basil Yeaxlee (20. st.) profesor na Oxfordu i
Eduardo Lindeman (20. st.) profesor socijalnog rada
3. God. 1996. Europska godina cjeloivotnog uenja - obrazovanje i
usavravanje doprinose odravanju zapoljivosti i ekonomske
konkurencije
4. na zasjedanju Europskog vijea (Lisabon 2000. g.) doneseni
zakljuci:
-

jamstvo potpunog i stalnog pristupa uenju s ciljem stjecanja i

obnavljanja vjetina
porast ulaganja u ljudske resurse s ciljem davanja prvenstva
najveem bogatstvu Europe - njenim graanima
razvijanje djelotvornih metoda uenja i poduavanja
vrednovanje neformalnog i informalnog stjecanje znanja;
jednostavni pristup kvalitetnim informacijama vezanim uz
stjecanje obrazovanja
osiguravanje mogunosti cjeloivotnog uenja blie graanima, u
njihovim mjestima stanovanja

ZA USPJENOST CJELOIVOTNOG
UENJA NEOPHODNO JE U
MLADOSTI NAUITI:

1. KOMUNIKACIJSKE VJETINE

Modeli upotrebe raunala

kompjuterima

2. SPOSOBNOST PRIMJENE BROJEVA

Uenje s
kompjuterima -

3. ZNANJE STRANIH JEZIKA

4. POZNAVANJE RADA NA RAUNALU

"kompjuterska pismenost;
provodi kroz teajeve, ui se
kako radi kompjuter, to je
softawre- itd.;

kompjuter poboljava uenje;

kompjuter je uenikov
partner koji kroz simulacije i
igre pomae da se neto
otkrije i rijei, naui itd.

Uenje od kompjutera

5. SPOSOBNOST RJEAVANJA PROBLEMA

uiti onako kako kompjuter
razmilja. Ovo se postie
6. SPOSOBNOST TIMSKOG RADA
uenjem uenika
programiranju u nekom
programskom jeziku
(LOGO) , kompjuteri
olakavaju pripremanje
nastave, dostupnisu nam i

ISTRAIVANJA U EUROPI?

- 58% se izjasnilo da zna koristiti kompjutere

- 50 % se ne zna sluiti internetom
- oko 60% ne zna niti jedan strani jezik
Veina preferira neformalna okruenja:
69% bolje ue u vlastitom domu
63% kad ue s drugim ljudima
51% za vrijeme slobodnih aktivnosti.

A HRVATSKA?
Koji su to veliki
problemi Hrvatske?
1.Demografska situacija u Hrvatskoj
. depopulacijski procesi
- koncentracija stanovnitva osobito u Zagrebu i
okolici, prostorno neravnomjeran razmjetaj
stanovnitva
- negativna migracijska je bilanca
- starenja stanovnitva
2. Stanje gospodarstva Hrvatske
- jaz izmeu Hrvatske i razvijenog svijeta stalno se
poveavao tijekom 20. stoljea
- visina hrvatskog izvoza iznimno je niska
- posljedice rata i negativne posljedice privatizacijskih
procesa

Stanje na tritu rada

Tek 0,2% osoba u dobi 34-59 godina ukljueno je u

obrazovne programe (Hrvatska) udio u zemljama
lanicama EU iznosi 7%
Pritube poslodavaca :
-vjetine su nerazvijene
-slaba povezanost izmeu zvanja i zanimanja
-nepostojanje svijesti o potrebi kontinuiranog
ulaganja u sebe
-nepostojanje elje za fleksibilnou /
prilagodljivosti za nove situacije, probleme i
promjene
-Diploma i prvo radno mjesto je mjesto do mirovine

azovanost stanovnitva (15 godina i star

kola

Broj

Bez kole

105.332

2,86 %

Nepotpuna osnovna kola

580.379

15,76 %

Osnovna kola

801.168

21.75 %

kola za zanimanje 1-3

godine,
te kole za KV i VKV
radnike

1,003.052

27.24 %

kola za zanimanje 4
godine i vie

553.416

15,03 %

Gimnazija

176.630

4,8 %

Via kola i struni studij

150.167

4,08 %

Fakulteti i umjetnike
akademije

267.995

7,27 %

Ukupno

3,682.826

Predsjednitvo Hrvatske
akademije znanosti i
umjetnosti objavilo je
2002.
Deklaraciju o znanju
Znanje je glavna proizvodna snaga
Hrvatsku znanjem izvui iz kruga slabije
razvijenih zemalja
Poboljati kvalitetu nastave (sadrajno i
metodiki)
U znanstvenom radu primijeniti svjetske kriterije
vrednovanja znanja
Usmjeriti dravu prema vladavini prava

TO HRVATSKOJ PREOSTAJE?

1. Meunarodni programi
koji se bave izmeu
ostalog i cjeloivotnim
obrazovanjem

Leonardo Da Vinci
Socrates
Raphael
Eurathlon
Tempus
Kaleidoscope
Youth

2. Bolonjski proces ?
spona izmeu trita rada i visokog obrazovanja
koristiti pozitivne globalizacijske procese
drutvo temeljiti na znanju i vjetinama
sposobnost za organizaciju i planiranje
timski rad ali i sposobnost samostalnog rada
vjetine informacijskog managementa
sposobnost prilagoavanja novim sitacijama
sposobnost primjene znanja u praksi
vjetina rjeavanja problema
spremnost na daljnje uenje
vjetina analize i sinteze
cjeloivotno uenje

3. I HNOS je poetak
Pripremiti mlade za stalno daljnje uenje
Odgojiti mlade da budu humani i kritiki lanovi drutva
Smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter uenja
Preusmjeriti naglasak od memoriranja injenica na povezivanje
Obrazovanja temeljiti na katalogu znanja
Orijentacija na razvoj i treu znanstveno-tehnoloku revoluciju
Uenja svjetskih jezika od rane dobi radi
Razvijanje senzibiliteta za umjetnost i znanost (glazba, likovne
umjetnosti, knjievnost, filozofija, povijest)
Vie izborne nastave
Laboratorijska i terenska nastava
Osposobljavanje uenika za individualne inicijative i za timski rad
Interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti u nastavi (biofizika,
biokemija, kemijska fizika, ekonofizika, ekologija, kompjutorsko
slikarstvo...)
Koritenje ilustracija, karikatura, fotografija, animacija,
kompjutorskih simulacija, kompjutorskih igara, individualnih pokusa
prirunim sredstvima, TV emisija, SF filmova itd.

Posuivanje knjiga

Slobodne aktivnost

Posudba CD-a
i DVD-a

Posudba video filmova

TO MOE
KNJINICA?
Pisanje: referata,
seminara,
elaborata

Surfanje

itanje
knjige u tiini
Gledanje TV -a

itanje novina
Kreiranje
vlastite web
stranice

Otvaranje i
itanje e-mail-a

Posudba literature
iz svih podruja

Atojomoeknjinica?

ponuditi usluge posebnim

skupinama (mladima, ljudima s
tekoama u razvoju,
maloljetnim roditeljima,
zatvorenicima, bolnicama,
starakim domovima)

motivirati korisnike za itanje

tijekom
cijelog ivota radi informiranja i
uivanja u itanju

promicati vjetine
informacijske pismenosti

osigurati referentnu zbirk

 omoguiti slobodan i jednostavan

pristup grai

suraivati s drugim
dobavljaima informacija

 poticati koritenje svih oblika g

to jo moe knjinica?
redovito obavjestiti o
novim, posebnim knjigama i
programima
informaciju pruiti na
mjestima gdje se mladi
sastaju i drue (hodnici,
radionice, uionice, oglasne
ploe, kolski list, Internet,
web, blog, forumi)
informaciju uiniti
zanimljivom
atraktivno oblikovati
promidbeni materijal
omoguiti da doive
knjinicu kao ugodno mjesto

PREPORUKA KORISNICIMA

1.

Prepoznaj svoje potrebe za

informacijom
Kako doi do
pravog smjera?

Kako bi nadopunio predavanja

Radi pisanja istraivakog plana

to
svaki
nudi?
A da
odem
u
knjin
icu?

2.
Ulani se!
to ti lanstvo omoguava:
Posudbu knjiga
Naruivanje knjiga online
Posudbu drugih materijala
Koritenje baze od kue
Koritenje drugih usluga knjinice

3.
Zamoli knjiniara za pomo
Ukljui knjiniara u svoj tim!

4.
Opii svoje potrebe

to mi treba?
Za to mi treba?
Definicija ili ire?
Najnoviji podaci ili stariji?
Popularno ili akademsko, znanstveno?

5.
Upoznaj se s razliitim izvorima
Postoje vrlo vane razlike u izvorima:
knjige, asopisi, internet, etc.
Sve nije na internetu

6.
Provjeri referentnu zbirku

Enciklopedije
Rjenici
Prirunici
Vodii
Itd.

7.

Koristi signaturu za brzo i lake

pronalaenje knjige

8.
Koristi online katalog

9.
Zatrai knjige iz drugih
knjinica

10.
Koristi bazu za traenje
lanaka
Knjinice obino imaju 3 vrste periodike:
Novine
asopisi
Revije

11.
Koristi internet

12.
Ui u knjinici
Knjinica je idealno mjesto za uenje sam ili
sa drugima
U knjinici e imati strunu pomo i sve
knjine fondove

13.
Rezerviraj materijale

Zamoli knjiniarku da ti ih rezervira

Zamoli knjiniarku da ti dijelove kopira

Scenarij 1:
Uenik/ student pie seminarski rad.
Odlazi u knjinicu i trai savjet knjiniarke.
Ona ga upuuje do police na kojoj stoji nekoliko
naslova o traenoj temi.

Scenarij 2:
Uenik/student pie seminarski rad.
Upisuje dvije do tri rijei u web trailicu te
zadovoljan brojnou pronaenih izvora
pregleda nekoliko prvih linkova.

Referencije:

http://www.carnet.hr/casopis/17/clanci/5?CARNetweb=2bb9632e7ac23018b793b21d6bf373a
8
http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakID=1007
http://www.biznis.hr/default.asp?ID=1797
http://kenny2.globalnet.hr/www.mingorp.hr/UserDocsImages/gppz2006/Smjernica
%204..htm
http://www.portalalfa.com/mambo/index.php?
option=com_content&task=view&id=157&Itemid=95&PHPSESSID=a33f264cec98e45809c28
9c87da5e839
http://www.knowledgestorm.com/search/keyword/Longlife%20Learning/GAWALL/Longlife
%20Learning/secname,ad/ad2,i/ad3,g/ad5,g/?gclid=CJary7HgiokCFQjMXgodfQRAgg
upanijski centar za cjeloivotno obrazovanje / uredio Vladimir Strugar, Bjelovar : Ogranak
Hrvatskoga pedagoko-knjievnog zbora : vor, 2005.
Cjeloivotno obrazovanje uitelja i nastavnika: viestruke perspektive / urednica Vlasta
Vizek Vidovi, Institut za drutvena istraivanja, Zagreb, 2005.

Nastava i uenje uz pomo kompjutora : (computer assisted instruction), Nika

Nikola oljan, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, 1972.
Samostalno uenje, Vlado Andrilovi, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.
Studij za odrasle (seniorenstudium) kao ansa za uenje uz starenje, Franz
Poeggler ; kolski vjesnik, - 44 (1995), 2 ; str. 20