1.

Pojam i predmet poslovnog prava

Poslovno pravo je skup normi kojima se regulie pravni poloa j privrednih subjekata (statusno
pravo), njihov odnos prema dravi (reglementsko pravo), kao i pos lovi koje obavlja ju u
meusobnim odnosima.
Historijski razvoj poslovnog prava. Kao posebna grana prava poslovno pravo pojavilo se u
srednjem vijeku, razvojem gradova u sjevernoj Italiji, gdje je bio centar evropske trgovine.
Prva nacionalna kodifikacija poslovnog prava izvrena je u drugoj polovini XVII vijeka u
Francuskoj kroz 2 ordonanse kralja Luja XIV (o suhozemnoj i o pomorskoj trgovini). Dalja
kodifikacija nastavljena je u XIX vijeku.
Historijski razvoj pos lovnog prava se moe svrstati u 3 faze: (1) dezintegracija; (2)
inkorporacija ius mercatoria u nacionalne kodifikacije i (3) ponovne tendencije integracije na
regionalnom i univerzalnom planu.
Predmet poslovnog prava su svi poslovi i odnosi koji nastaju u
poslovnom prometu i svi odnosi koji nastaju u toku poslovanja ili su sa
njima u funkcionalnoj vezi. On obuhvata status privrednih poslovnih
subjekata, njihove meusobne poslovne odnose (robni i novani promet),
kao i odnose poslovnih subjekata i drave (reglementsko pravo).
2. Izvori poslovnog prava

Ustav se ne pojavljuje kao neposredan izvor poslovnog prava.

Zakoni su najvaniji izvor pos lovnog prava. Meu najznaajnijima u ovoj oblasti su: Zakon o
preduzeima , Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o zadrugama, Zakon o osiguranju imovine i
lica, Zakon o bankama, Zakon o drutvima za upravljanje fondovima i o investicionim
fondovima, Zakon o Registru vrijednosnih papira, Zakon o Komis iji za vrijednosne papire
itd). Poseban znaaj ima Zakon o obligacionim odnosima.
Podzakonski akti (uredbe, pravilnici, uputstva i naredbe) kao izvor pos
lovnog prava su najvaniji akti vlade.
3. Zakoni i podzakonski akti kao izvor poslovnog prava
Zakoni su najvaniji izvor pos lovnog prava. Meu najznaajnijima u ovoj oblasti su: Zakon o
preduzeima , Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o zadrugama, Zakon o osiguranju imovine i
lica, Zakon o bankama, Zakon o drutvima za upravljanje fondovima i o investicionim
fondovima, Zakon o Registru vrijednosnih papira, Zakon o Komis iji za vrijednosne papire
itd). Poseban znaaj ima Zakon o obligacionim odnosima.
Podzakonski akti (uredbe, pravilnici, uputstva i naredbe) kao izvor pos
lovnog prava su najvaniji akti vlade.
4. Obiaji i uzanse kao izvor poslovnog prava
Obiaj kao izvor prava. Prema ZOO, uesnici u obligacionim odnosima su duni da u pravnom
prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima. Osim termina dobri poslovni obiaji,
ZOO koristi i termin trgovinski poslovni obiaji, a analizirajui odredbe ZOO moe se doi do
zakljuka da se ne radi o sinonimima.
Obiaji kao nepisano pravilo se mogu dokazivati na vie naina i to:
- putem uzansi, ako su kodificirani;
- uvjerenjima trgovakih asocijacija (komore-berze);
- putem sudskih odluka;
- ponekad i sam zakon upuuje na primjenu obiaja, a njihova sadrina predstavlja faktiko pitanje.
Uzanse kao izvor prava. Uzanse su poslovni obiaji sistematizirani u zbornike. Mogu se podijeliti na
ope i posebne, u zavisnosti od toga da li vae za sve poslove u privredi ili za pojedine struke odnosno
vrste poslova. U sluaju meusobne kolizije, one uzanse koje dolaze sa ueg podruja su naelno jae.
5. Sudska i arbitrana praksa kao izvor poslovnog prava

Sudska i arbitrana praksa ne mogu biti direktan izvor prava, kao ni

pravna nauka.

6. Pojam i vrste privrednih drutava

Privredno (trgovako) drutvo je poslovni subjekt sa statusom pravnog lica koji samostalno obavlja
poslovnu djelatnost u cilju sticanja dobiti. Ono po pravilu predstavlja ugovornu zajednicu 2 ili vie
pravnih subjekata, koja ulau kapital i rad da pod zajednikim imenom (firmom) obavljaju
registrovanu poslovnu aktivnost sa ciljem sticanja profita.
Zajedniki elementi privrednih drutava. Bitni elementi svih privrednih
drutava su: osnivaki akt, pravni subjektivitet, udruivanje osnivakog kapitala,
samostalno obavljanje registrovane djelatnosti, da je privredno drutvo profitna
organizacija i da imovinskopravno odgovara za obaveze stvorene u pravnom
prometu.
Vrste privrednih drutava su drutva lica i drutva kapitala. U drutvima lica dominiraju lini
elementi. Njihovi lanovi odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze drutva. Solidarna
odgovornost uslovljava jednakost njihovih uloga po vrijednosti i specifina rjeenja kod raspolaganja
ili prenosa udjela (pravo pree kupovine i potrebna saglasnost ostalih lanova za prenos udjela na trea
lica). U drutva lica spadaju drutvo neograniene odgovonosti i komanditno drutvo.
Drutva kapitala su privredni subjekti gdje je odluujui kapital. Imovina
drutva je odvojena od imovine lanova. lanovi drutva ne mogu biti tueni niti
odgovarati za obaveze drutva. Oni snose poslovni rizik samo do visine svog
uloga. Izuzetno, za obaveze drutva e u sluaju zloupotrebe odgovarati dioniar
u dd, vlasnik udjela u doo i komanditor u kd. U drutva kapitala spadaju dd i doo.
7. Sistemi osnivanja privrednih drutava

Sistemi osnivanja privrednih/trgovakih drutava. Postoje 3 osnovna sistema: koncesioni, normativni

i sistem zakona ili upravnog akta. Pozitivna zakonodavstva u pravilu kombinuju sva 3 sistema, s tim
da je jedan od njih uvijek osnovni (dominantan).
Sistem koncesije (dozvole) podrazumijeva osnivanje drutva na osnovu prethodne dozvole koju
izdaje nadleni dravni organ. Ta dozvola (koncesija) je po pravilu konstitutivne prirode. Prilikom
odluivanja o davanju dozvole, dravni organ je ovlaten da ocjenjuje svrsishodnost osnivanja drutva,
kao i druge uslove koje smatra potrebnim.
Normativni sistem (sistem prijave) je dominantan. On podrazumijeva da su uslovi i postupak
osnivanja drutva unaprijed utvreni propisom, a funkcija dravnog organa svodi se na osiguranje
primjene zakonskih propisa. On je duan izvriti registraciju drutva ako utvrdi da su ispunjeni svi
zakonski uslovi. Pritom nije ovlaten da ispituje cjelishodnost osnivanja kao u koncesionom sistemu.
Sistem zakona ili upravnog akta primjenjuje se pri osnivanju javnih
preduzea. Osnivaki akt je akt dravnog organa - zakon ili upravni akt.
8. Pojam i elementi firme privrednog drutva

Firma predstavlja individualnu oznaku pod kojom jedan poslovni subjekt ima pravo i
obavezu da posluje i da se u svom poslovanju tako potpisuje.
Elementi firme se mogu podijeliti na doputene, uslovno doputene i nedoputene. Doputeni
elementi se dijele na obavezne i fakultativne. Obavezni su:
1. Ime (firma) privrednog drutva;
2. oznaka djelatnosti (proizvodnja maina, graevinarstvo, finansijsko posredovanje i sl);
3. oznaka sjedita, ukljuujui i adresu;
4. oznaka oblika organizovanja (DD, DOO, KD, KDD, STR, SUR i sl).
9. Zabranjeni sastojci firme privrednog drutva

Nedoputeni elementi su svi oni koji se na osnovu zakonske zabrane ne mogu

unijeti u firmu. To su: oznake ili rijei protivne zakonu, usluni i robni znakovi
drugih pravnih ili fizikih lica, slubeni simboli ili znakovi, nazivi ili simboli stranih
drava ili meunarodnih organizacija, kao i rijei ili znakovi koji bi mogli stvoriti
zabunu u prometu.

10. U potreba i zatita firme privrednih drutava

Upotreba firme. Firma se onako kako je registrovana mora upotrebljavati u prometu i istai na
poslovnim prostorijama, bilo puna ili skraena, a moe i kumulativno. Poslovna pisma moraju
sadravati firmu i sjedite drutva.
Pravna i poslovna zatita firme. Firma uiva viestruku pravnu zatitu:
a) U postupku registracije - zakonska zatita koja se provodi po slubenoj dunosti od nadlenog
registarskog suda. Sastoji se u tome to sud nee upisati pod istom firmom 2 poslovna subjekta koji
obavljaju istu ili srodnu djelatnost na njegovom podruju. Ako su za upis prijavu podnijela 2 subjekta,
prioritet ima onaj koji je ranije dostavio prijavu;
b) Nakon registracije - po osnovu opravdanog poslovnog interesa drutva. Ova zatita se ostvaruje
iskljuivo po zahtjevu (tubi) poslovnog subjekta koji smatra da je njegova firma povrijeena. Rok za
podnoenje tube je 3 godine od dana kad je u sudski registar upisana tuena firma. Tuba se moe
podnijeti sudu sjedita tuitelja ili sudu sjedita tuenog. Tubeni zahtjev moe biti usmjeren na zabranu
upotrebe firme od strane tuenog i njeno brisanje iz registra, naknadu tete i javno objavljivanje
presude.
c) Krivinopravna zatita zbog neovlatenog koritenja tue firme ili obiljeja.
11. Djelatnost privrednog subjekta

Djelatnost (predmet poslovanja) poslovnog subjekta ine utvrene poslovne

aktivnosti kojima se on bavi i koje su upisane u sudski registar. Da bi se
registrovao za odreenu djelatnost, poslovni subjekt mora ispunjavati posebne
uslove za obavljanje te djelatnosti. Ako su ispunjeni posebni uslovi, poslovni
subjekt moe registrovati jednu ili vie djelatnosti, a pod odreenim uslovima
moe obavljati i djelatnosti koje nisu upisane u sudski registar: to je u sluaju kad
se neregistrovane djelatnosti vre u manjem obimu ili povremeno, a neposredno
slue slue registrovanoj djelatnosti i doprinose racionalnijem poslovanju tj.
potpunijem iskoritavanju pomonih materijala
12. Sjedite privrednog subjekta
Sjedite. U naem pravu prihvaen je formalni kriterij, tako da se sjeditem poslovnog subjekta smatra
mjesto koje je upisano u javni registar drutava, a osnivai to mjesto odreuju osnivakimm aktom.
Meutim, ovako odreeno sjedite drutva se ne moe razlikovati od mjesta obavljanja djelatnosti
koja se obavezno registruje.
Po realnom kriteriju, koji je prihvaen u vie zemalja, sjedite drutva je mjesto u kome se obavlja
njegova djelatnost ili iz kojeg se upravlja drutvom. Ako se djelatnost obavlja u vie mjesta, sjeditem
se smatra ono mjesto koje je utvreno aktom o osnivanju i upisano u registar.
Sjedite ima viestruk pravni znaaj. Prema njemu se odreuje: mjesna
nadlenost suda, upravnih organa i organa kontrole, mjesto zakljuenja i izvrenja
ugovora ako ugovorom nisu odreeni, mjerodavno pravo, karakter ulaganja
(domae ili strano).
13. Imovina privrednih subjekata
Imovina privrednih subjekata. Osnivaki (osnovni) kapital drutva je novana
vrijednost uloga koji lanovi (osnivai) moraju uplatiti prilikom osnivanja drutva.

Iznos osnovnog kapitala odreuje se osnivakim aktom, a minimalni osnovni

kapital dd i doo fiksiran je zakonom. Opi minimum osnovnog kapitala dd je
50.000KM, a za doo 2.000KM. Vrijednost pojedinanog uloga ne moe biti manja
od 100KM
14. Predmet registracije i vrste registara privrednih subjekata
Predmet upisa. U registar se upisuju sva pravna stanja koja se odnose na: osnivanje, promjene
statusnog oblika (transformacija), statusne promjene (spajanje, pripajanje, podjela), otvaranje
steajnog i likvidacionog postupka, i prestanak privrednog subjekta (brisanje). Postupak upisa
regulisan je posebnim zakonom1. Registar drutava po naem noveliranom pravu obuhvata registar
podataka i registar isprava. Registar podataka. Registarski podaci su pravnorelevantne injenice koje
se obavezno upisuju u registar drutava. Po propisima trgovakog prava, registarskim podacima se
smatraju:
1. firma i sjedite subjekta (puni i skraeni naziv firme, prevod na strani jezik i firmu podrunice, te
podaci o sjeditu drutva sa geografskim umjesto sa nazivom uluce i broja sjedita drutva);
2. podaci o obliku drutva (dno, kd, dd, kda)
3. djelatnost (po pravilu u skladu sa standardnom klasifikacijom);
4. pri registraciji podrunice ili drugog dijela privrednog drutva: firma, sjedite, djelatnost, firma i
sjedite drutva iji je organizacijski dio podrunica, te podaci o prokuristi podrunice ili drugog lica
ovlatenog za zastupanje matinog drutva u poslovanju podrunice (ako za podrunicu nije data
posebna prokura).
5. imena i prebivalita lica ovlatenih za zastupanje drutva (lanovi dno, komplementari kod
komanditnog drutva i doo, opunomoeni komanditori, direktor i izvrni direktor dd i dno, prokurista);
6. podaci o lanovima, ulozima i odgovornosti za obaveze drutva, o vlasnitvu, osnovnom kapitalu,
dionicama i udjelima;
7. podaci prema posebnom zakonu kojima se regulie postupak registracije privrednih subjekata i
dodatni podaci potrebni za bliu identifikaciju privrednog drutva (broj i datum osnivakog akta,
vrijeme na koje je osnovano drutvo, imena lanova upravnog i nadzornog odbora dd i doo, prestanak
drutva).
Registar isprava. Registarske isprave su dokumenti koje subjekti upisa
(privredni subjekti) prilau uz zahtjev za registraciju prijavu, koji se obavezno
pohranjuje u zbirci isprava registarskog organa. Pravna priroda registra.
Registar drutava je javni registar, to znai da su podaci iz registra dostupni
svim zainteresiranim licima koja mogu izvriti uvid u upisane podatke i traiti
izdavanje izvoda, ovjerene kopije ili prepisa isprave za bilo koje registrovano
drutv
15. Naela registriranja privrednih subjekata

Naela registriranja:
1. Naelo obaveznosti (obligatornosti) znai da se po zakonu svi poslovni subjekti obavezno upisuju u
registar.
2. Naelo zakonitosti (legaliteta) podrazumijeva da se upis vri po zakonom predvienom postupku,
a upisuju se pravna stanja i podaci koje je odredio zakon. Sud na to pazi po slubenoj dunosti.
3. Naelo javnosti (publiciteta) ima 2 aspekta. Prvi, sudski registar je javna knjiga i svako je moe
razgledati, prepisivati i iz nje traiti izvode. Drugi aspekt, podaci upisani u registar suda objavljuju se u
Slubenim novinama FBiH.
4. Naelo jedinstvenosti znai da se registar privrednih subjekata u FBiH vodi po jedinstvenom
federalnom Zakonu, na jedinstven nain.

5. Naelo konstitutivnosti znai da se faktike injenice u trenutku upisa pretvaraju u pravne.

Poslovni subjekt stie pravnu i poslovnu sposobnost danom upisa u registar, a iste gubi danom
brisanja.
6. Naelo istinitosti podrazumijeva da su podaci uneseni u sudski registar tani i istiniti u formalnom i
materijalnom smislu.
7. Naelo pismenosti (formalizma) je zastupljeno tokom cijele procedure upisa. Dokazi usmene
prirode se ne podnose niti izvode.
16. Zakonski i statutarni zastupnici privrednih subjekata

Zakonski zastupnici su lica ija ovlatenja za zastupanje se zasnivaju na samom zakonu. To su

generalni direktor ili predsjednik uprave drutva kapitala, odnosno lanovi drutva lica. Drutvo ne
moe postojati bez zakonskog zastupnika, jer sud nee izvriti registraciju. Sadraj ovlatenja
zaposlenog zastupnika je zakljuivanje ugovora i vrenje drugih pravnih poslova i radnji. Pored
funkcije zastupanja i predstavljanja drutva, zakonski zastupnik po samom zaknu vri i poslovodnu
funkciju, to ukljuuje i odgovornost za nezakonit rad drutva.
Ovlatenja zakonskog zastupnika mogu biti ograniena. Ogranienja se obavezno upisuju u registar,
jer u suprotnom nemaju dejstvo prema treim licima. U teoriji su poznata 3 modaliteta ogranienja
zakonskog zastupnika:
a) Da je za zakljuivanje ugovora potrebna saglasnost odreenog dravnog organa ili organa drutva,
koje se moe dati prethodno, istovremeno ili naknadno;
b) kvalitivna ograniena zastupnika znae da odreene ugovore bez obzira na vrijednost zastupnik
moe sklopiti samo uz saglasnost nadlenog organa drutva;
c) kvantitativna ogranienja, koja se odnose na vrijednost zakljuenog ugovora bez obzira na vrstu.
U praksi se koristi kombinacija sva 3 modela.
Statutarni zastupnici. Pojam statutarni zastupnici je pravno-tehniki izraz za
sva lica koja su na osnovu statuta ili ugovora o osnivanju drutva ovlatena za
zastupanje. Statutarni zastupnici mogu biti samo zaposlenici drutva, s tim to
mogu biti iz slobodnog ili vezanog osoblja. Zastupnitvo i eventualna ogranienja
se obavezno upisuju u javni registar drutva. Statutarni zastupnici postoje
uporedno sa zakonskim zastupnicima, ali se meusobno ne iskljuuju ve
koordiniraju. Obino su to predsjednik nadzornog odbora, predsjednik drutva ili
skuptine drutva, razno rukovodno osoblje, sekretar drutva, kao i rukovodioci
pojedinih organizacijskih cjelina.
17. Poslovno punomostvo i punomostvo po zaposlenju
Poslovno punomostvo. Poslovni punomonik je zaposleno lice koje privredno
drutvo odnosno individualni trgovac ovlauje da u ime zastupanog zakljuuje
ugovore i druge pravne radnje koji su uobiajeni za poslovnu djelatnost
zastupanog. Ovo punomostvo sadri zakonska ogranienja. Poslovni punomonik
ne moe otuiti ni opteretiti nekretnine zastupanog, ne moe preuzeti mjenine
niti obaveze jemstva i ne moe uzeti zajam niti voditi spor za zastupanog. Za
ovakve radnje poslovni punomonik morao bi imati specijalnu punomo. Osim
navedenih, vlastodavac svojom vo Punomostvo po zaposlenju. Punomonik
po zaposlenju je pravnotehniki termin za punomo lica koja u drutvima rade na
takvim poslovima ije je obavljanje vezano za zakljuivanje i izvrenje odreenih
ugovora (prodavci u prodavnicama, ugostiteljstvo, turizam itd). Da bi jedno lice
bilo punomonik po zaposlenju, nije potreban poseban ugovor o punomostvu
ljom moe nametnuti i dodatna ogranienja
18. Punomostvo kao oblik zastupanja privrednih subjekata

Punomostvo je posebna vrsta voljnog zastupanja koje se zasniva na pravnom

poslu, odnosno ugovoru o punomostvu. Ugovorom zastupnik drutva na drugo
lice prenosi dio svojih ovlatenja. Sam taj pravni odnos, kao i formalni akt, naziva
se punomo, punomoje ili opunomoenje. Davanjem punomoi ne prestaje
zakonsko ili statutarno zastupnitvo lica.
19. Ovlatenja trgovakog putnika
Ovlatenje na zakljuivanje ugovora mora biti nesumnjivo, u suprotnom se smatra da moe samo
prikupljati ponude (porudbine). Iako je ovlaten da proda robu, trgovaki putnik nije ovlaten da
naplati cijenu, niti da proda robu na kredit. Za te radnje mora imati specijalnu punomo. Pored
ovlatenja na prikupljanje ponuda, punomo trgovakog putnika standardno sadri i slijedea
ovlatenja:
- da prima reklamacije na pravne i materijalne nedostatke isporuene robe;
- da prima izjave u vezi sa izvrenjem ugovora zakljuenih njegovim posredovanjem;
- da u ime vlastodavca preduzima potrebne mjere radi ouvanja njegovih interesa iz tog ugovora
20. Pojam i bitne karakteristike prokure

Prokura je najira trgovaka punomo, iji su sadraj i obim ovlatenja usmjereni

na sveukupno poslovanje poslovnog subjekta. Sadraj ovlatenja i ogranienja
prokure iskljuivo su odreeni zakonom i on ne zavisi od volje trgovakog
drutva, odnosno ne moe biti izmijenjen statutom ili ugovorom o osnivanju.
21. Pojedinana i zajednika prokura
Razlikuju se 2 vrste prokure: pojedinana (samostalna, individualna) i zajednika
(kolektivna). U nekim pravima mogua je i njihova kombinacija. Pojedinana
(individualna) prokura postoji kad je data jednom ili vie lica, s tim to svaki od
prokuratora djeluje samostalno i ima puna ovlatenja koja prokura sadri po
zakonu. Kod zajednike (kolektivne) prokure, pravni poslovi i radnje su punovani
samo ako postoji saglasna volja svih prokuratora
22. Pojam i vrste odgovornosti privrednih subjekta za sopstvene obaveze
Odgovornost poslovnog subjekta za vlastite obaveze zasnovana je na zakonu, ne
moe se iskljuiti ili ograniiti autonomnim aktom poslovnog subjekta, a obuhvata
cjelokupnu njegovu imovinu. Izuzetno, neki objekti imovine privrednog subjekta u
izvrnom postupku ne mogu biti predmet individualnog izvrenja, jer se izuzimaju
u cilju omoguavanja poslovanja drutva. Ovo ne vai za postupak steaja kao
generalnog (opeg) izvrenja, kad se kompletna imovina, bez izuzetka, pretvara u
steajnu masu.
23. Pojam i vrste statusnih promjena privrednih subjekata
Statusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu subjekata, to ima
odraza u pravnom prometu. Ovim promjenama dolazi do stvaranja veih ili manjih subjekata, jer se
spajaju odnosno pripajaju, ili se cijepaju imovine postojeih pravnih lica. Osnovne vrste statusnih
promjena su spajanje, pripajanje i podjela.
Spajanjem dolazi do prestanka 2 ili vie drutava, od kojih nastaje jedno novo drutvo. Bitno je
naglasiti da se drutva kapitala ne mogu spajati sa drutvima lica. Osnovna pitanja koja se pri spajanju
postavljaju jesu zatita lanova i zatita povjerilaca. Pripajanje je mnogo ee u praksi. Ovdje se
jedno ili vie drutava pripaja nekom drugom drutvu. Pripojena drutva prestaju postojati, a njihov
pravni sljednik je drutvo kome su se pripojila. Drutva kapitala se ne mogu pripajati drutvu lica i
obrnuto. Ako dolazi do pripajanja razliitih oblika drutva (npr.doo se pripaja dd-u), prvenstveno se
moraju primijeniti pravila o transformaciji organizacijskih oblika drutva. Zatita dioniara i
povjerilaca ostvaruje se na isti nain kao kod spajanja.
Podjela ili cijepanje je statusna promjena u kojoj od jednog drutva nastaje
vie novih manjih drutava. Drutvo koje se dijeli prestaje postojati, a nastala
drutva su njegovi univerzalni sukcesori. Novonastala drutva po zakonu
odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze svog pravnog prethodnika. Pravno

je mogue podijeliti svaki oblik drutva na 2 ili vie novih drutava u istom ili
drugom obliku.
24. Zajednike karakteristike svih vrsta statusnih promjena
Zajednike pravne karakteristike statusnih promjena izraavaju se u slijedeem:
1. Odluke o statusnim promjenama donose ulagai ili skuptine, na nain utvren statutima;
2. Donoenju odluka prethode obimne radnje koje se ogledaju u donoenju plana reorganizacije,
sastavljanju revizorskog izvjetaja, obezbjeenju garancija povjeriocima, zakljuivanju ugovora itd.
3. Spajanje ili pripajanje razliitih tipova drutava uvijek povlai transformaciju, tj. promjenu oblika
postojeeg drutva i statusnu promjenu;
4. Provoenjem statusnih promjena dolazi do univerzalne sukcesije. Ne dolazi do likvidacije imovine;
5. Statusne promjene zahtijevaju osiguranje i zatitu dioniara, odnosno lanova drutva, kao i
drutava zahvaenih promjenom, ukljuujui i zatitu povjerilaca.
6. Pravni akti koje donose organi upravljanja drutava zahvaenih transformacijom nemaju pravna
dejstva prema treim licima;
7. Statusne promjene proizvode pravna dejstva u trenutku upisa u sudski registar, kada se iz registra
briu drutva koja su prestala statusnom promjenom.

25. Naini prestanka privrednih subjekata po naem pravu

Po naem pozitivnom pravu, privredni subjekti mogu prestati:

- istekom vremena za koje je drutvo osnovano;
- statusnom promjenom (spajanje, pripajanje, podjela);
- okonanjem steajnog postupka i postupka redovne likvidacije;
- prestankom na osnovu sudske odluke;
- odlukom lanova, odnosno skuptine drutva.
26. Pojam i naela steaja

Steaj privrednog subjekta2 je zakonom utvreni postupak po kome se imovina prezaduenog

poslovnog subjekta (steajnog dunika) povjerava posebnim organima, imenovanim od suda, koji
unovavaju imovinu (steajna masa) radi namirenja njegovih povjerilaca. Naela steajnog postupka
su:
1. Naelo ravnopravnosti (jednakosti) povjerilaca podrazumijeva njihov ravnopravan i jednak
tretman, to iskljuuje naelo prior tempore potior iure. Svi povjerioci se srazmjerno namiruju iz
steajne mase, po isplatnim redovima. Izuzetak od ovog naela postoji kod razlunih i izlunih
povjerilaca.
2. Naelo univerzalnosti podrazumijeva da steajnu masu ini cjelokupna dunikova imovina, bez
obzira na to gdje se nalazi u trenutku otvaranja steaja.
3. Naelo unovenja imovine steajnog dunika sva imovina steajnog dunika se unovava putem
steajnog upravnika, po pravilu putem javne prodaje.
4. Naelo ogranienja steajnog dunika podrazumijeva nemogunost raspolaganja imovinom
steajnog dunika, a u cilju zatite i odravanja postojee imovine steajnog dunika. Sva dunikova
prava i ovlatenja se ex lege prenose na organe steajnog postupka.
5. Naelo atrakcije sastoji se u tome to steajni sud u svoju nadlenost privlai sve druge sporove koji
nastanu u vezi sa steajnim postupkom, u kojima je dunik aktivno ili pasivno legitimisan.

6. Naelo ekonominosti se ogleda u hitnosti postupka, kao i injenicama da se ne moe traiti povrat u
prijanje stanje zbog proputanja rokova ili roita, ne moe se podnositi prijedlog za ponavljanje
postupka niti izjaviti revizija.

27. Pokretanje i subjekti steajnog postupka

Steajni postupak se pokree pismenim prijedlogom steajnog dunika ili bilo kojeg povjerioca koji
ima pravni interes. U sluaju insolventnosti pravnog lica, njegov zakonski zastupnik je ex lege duan
da podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka u roku od 30 dana od nastupa insolventnosti.
Subjekti nad ijom imovinom se moe pokrenuti steajni postupak su:
a) Svi privrednopravni subjekti sa pravnim subjektivitetom;
b) Dunik pojedinac, tj.lan d.n.o. ili komplementar u komanitnom drutvu;
c) Javnopravni subjekti (javna preduzea
28. Razlozi za pokretanje steajnog postupka

Razlog za pokretanje steajnog postupka je insolventnost dunika. Ona postoji u slijedeim

sluajevima:
1. Ako je trajnije nesposoban za plaanje smatra se da nesposobnost za plaanje postoji ako dunik u
periodu od 30 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze. injenica da dunik
izmiruje neke od obaveza ne znai da je sposoban za plaanje;
2. Zbog oekivane insolventnosti za budue obaveze. Iz ovog razloga prijedlog za pokretanje postupka
moe podnijeti samo steajni dunik.

29. Organi steajnog postupka

Organi steajnog postupka osim steajnog sudije su privremeni steajni upravnik, steajni upravnik,
skuptina povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca.
Steajni upravnik je organ steajnog postupka kojeg imenuje steajni sudija
rjeenjem o otvaranju steajnog postupka. On mora imati odgovarajue struno
obrazovanje i poloen struni ispit u skladu sa podzakonskim aktom entitetskog
ministarstva pravde.
Skuptina povjerilaca se sastoji od svih povjerilaca steajnog dunika. Prvu
skuptinu saziva steajni sudija odlukom o otvaranju steajnog postupka. Ostale
se sazivaju na zahtjev steajnog upravnika, odbora povjerilaca ili najmanje 5
povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje 1/5 prijavljenih potraivanja.
Skuptina povjerilaca bira odbor povjerilaca, u kome moraju biti zastupljene
sve strukture povjerilaca oni sa najviim potraivanjima, oni sa malim
potraivanjima, izluni povjerioci, kao i predstavnik zaposlenika steajnog
dunika. Odbor se sastoji od neparnog broja povjerilaca, najvie 7. Prvu sjednicu
odbora saziva steajni sudija, a na sjednici se bira predsjednik odbora. Odluke se
donose prostom veinom, a ako su glasovi podijeljeni odluuje steajni sudija.
Odbor povjerilaca vri kontrolu rada steajnog upravnika i ima pravo od njega
traiti podnoenje izvjetaja i polaganje rauna, a nadlean je i da daje saglasnost
za vanije pravne radnje steajnog upravnika. Ako odbor nije izabran, ove
nadlenosti pripadaju skuptini povjerilaca ili steajnom sudiji
30. Prava i obaveze steajnog upravnika
Prava i obaveze steajnog upravnika su:
- da stupi u posjed imovine koja ini steajnu masu, upravlja imovinom i po mogunosti nastavi
poslovanje do izvjetajnog roita ako to nema tetnih posljedica za povjerioce, te da unovi imovinu
steajnog dunika u skladu sa odlukom skuptine steajnih povjerilaca;

- da na osnovu rjeenja o otvaranju steajnog postupka izuzme vane pokretne stvari i dokumentaciju
steajnog dunika i da sve to posebno pohrani i sauva;
- da u roku od 45 dana od imenovanja detaljno popie steajnu masu i popis preda steajnom sudiji.
Popis mora sadravati knjigovodstvenu vrijednost svakog predmeta i oekivanu cijenu pri
unovavanju;
- da izvri popis svih povjerilaca na osnovu dokumentacije steajnog dunika;
- da vodi poslovne knjige, saini poetni bilans i o tome izvijesti nadlene organe.
31. Skuptina povjerilaca

Skuptina povjerilaca se sastoji od svih povjerilaca steajnog dunika. Prvu

skuptinu saziva steajni sudija odlukom o otvaranju steajnog postupka. Ostale
se sazivaju na zahtjev steajnog upravnika, odbora povjerilaca ili najmanje 5
povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje 1/5 prijavljenih potraivanja.
32. Sastav i nadlenosti odbora povjerilaca u steajnom postupku

Skuptina povjerilaca bira odbor povjerilaca, u kome moraju biti zastupljene

sve strukture povjerilaca oni sa najviim potraivanjima, oni sa malim
potraivanjima, izluni povjerioci, kao i predstavnik zaposlenika steajnog
dunika. Odbor se sastoji od neparnog broja povjerilaca, najvie 7. Prvu sjednicu
odbora saziva steajni sudija, a na sjednici se bira predsjednik odbora. Odluke se
donose prostom veinom, a ako su glasovi podijeljeni odluuje steajni sudija.
Odbor povjerilaca vri kontrolu rada steajnog upravnika i ima pravo od njega
traiti podnoenje izvjetaja i polaganje rauna, a nadlean je i da daje saglasnost
za vanije pravne radnje steajnog upravnika. Ako odbor nije izabran, ove
nadlenosti pripadaju skuptini povjerilaca ili steajnom sudiji

33. Pojam steajne mase

Steajna masa i rasporeivanje povjerilaca. Steajna masa obuhvata

cjelokupnu imovinu steajnog dunika u vrijeme otvaranja steajnog postupka,
kao i imovinu koju dunik eventualno stekne tokom postupka. Prije steajnih
povjerilaca, iz steajne mase se isplauju trokovi steajnog postupka i dugovi
steajne mase. U dugove steajne mase spadaju obaveze koje nastanu radnjama
steajnog upravnika.
34. Isplatni redovi steajnih povjerilaca
Isplatni redovi steajnih povjerilaca:
1) Prvi isplatni red obuhvata steajne povjerioce viih isplatnih redova u koje spadaju isplate prije
ostalih potraivanja:
a) Izmirenje potraivanja koja je za vrijeme privremen uprave zasnovao privremeni steajni upravnik
ili steajni dunik uz njegovu saglasnost, osim ako nije drugaije ugovoreno;
b) Izmirenje cjelokupnih potraivanja zaposlenih radnika do visine zakonom utvrene najnie plate,
doprinosa po osnovu rada i naknada ukupne tete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa i teta
zbog povreda na radu. Ovo se pravo odnosi samo na radnike koji su ostali u radnom odnosu nakon
otvaranja steaja. Potraivanja ostalih radnika, iji radni odnos prestaje zbog steaja ne prestaju, ve se
mogu potraivati kao steajna potraivanja;

c) potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa, ako je tako dogovorio privremeni steajni upravnik. U
suprotnom, ta potraivanja spadaju u drugi (opi) isplatni red.
2) Steajni povjerioci opeg isplatnog reda ovdje spadaju povjerioci koji imaju osnovan imovinski
zahtjev prema steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka;
3) Steajni povjerioci niih isplatnih redova. Ovdje spadaju:
a) Kamate na potraivanja steajnih povjerilaca koje teku od otvaranja steajnog postupka;
b) Trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u steajnom postupku;
c) Novane kazne, prekrajne novane kazne i naknade imovinske tete;
d) Potraivanja koja se odnose na neku besplatnu obavezu steajnog dunika;
e) Potraivanja koja se odnose na vraanje zajma.
35. Pojam i prava izlunih povjerilaca u steajnom postupku

Izluni povjerioci. Su povjerioci koji imaju izluno pravo nad odreenim stvarima koje su se u
trenutku otvaranja steaja zatekle kod steajnog dunika na koritenju po nekom pravnom osnovu. To
mogu biti pokretne i nepokretne stvari. One su ustvari vlasnitvo izlunih povjerilaca. Novac ne moe
biti predmet izlunog zahtjeva.
Izluno pravo se moe ostvariti najranije nakon odranog izvjetajnog roita. Ako je stvar ije se
izluenje trai neophodna za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik moe zahtijevati
da se izluenje odgodi za 90 dana od izvjetajnog roita, a uz saglasnost steajnog sudije za jo 90
dana. Za vrijeme do izvjetajnog roita, izluni povjerilac ima pravo traiti naknadu zbog
prekomjerne istroenosti stvari ije se izluenje trai, a nakon izvjetajnog roita naknadu zbog
koritenja predmeta izluivanja. Ako je stvar otuena ili unitena, izluni povjerilac ima pravo na
naknadu tete.
Razluni povjerioci. Razluno pravo je pravo povjerioca ije je obezbijeeno potraivanje postojalo
najkasnije 60 dana prije otvaranja steajnog postupka. Obezbjeenje se moe sastojati u hipoteci,
zalogu na pokretnim stvarima ili potraivanjima, te pravu retencije. Iz imovine steajnog dunika se
formira posebna steajna masa za namirenje ovih povjerilaca.
Izuzetno, razluni povjerioci mogu biti steajni povjerioci ako im je dunik lino
odgovoran. U tom sluaju oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz ope
steajne mase samo pod uslovom da se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu
uspjeli naplatiti
36. Pojam i prava razlunih povjerilaca u steajnom postupku
37. Prethodni postupak kao faza steajnog postupka
Prethodni postupak je prva faza koja poinje podnoenjem prijedloga za pokretanje steajnog
postupka. Ako prijedlog podnose steajni povjerioci, oni moraju predujmiti trokove steajnog
postupka u visini koju odredi steajni sudija. Cilj prethodnog postupka, koji se pokree na osnovu
valjanog prijedloga, jeste utvrivanje ekonomsko-finansijskog stanja dunika, odnosno da li postoje
uslovi za otvaranje steaja, kao i ouvanje budue steajne mase. Ako steajni dunik nastavlja
poslovanje, steajni sudija obavezno postavlja privremenog steajnog upravnika, a moe odrediti i
mjere obezbjeenja i ogranienja steajnog dunika.
Primarni zadaci privremenog steajnog upravnika su da preduzme mjere osiguranja imovine kod
osiguravajueg drutva, da ispita da li postoje razlozi za otvaranje steaja, da li e imovina steajnog
dunika moi pokriti trokove postupka i da li se poslovanje steajnog dunika moe nastaviti bez
tetnih posljedica za buduu steajnu masu.
Na osnovu izvjetaja privremenog steajnog upravnika, steajni sudija zakazuje
roite radi utvrivanja da li postoje uslovi za otvaranje steajnog postupka. Na
roite se pozivaju predlaga, steajni dunik, privremeni steajni upravnik i ako
je to potrebno, vjetak. Na osnovu utvrenih injenica donosi se rjeenje kojim se
otvara steaj ili postupak obustavlja
38. Otvaranje steajnog postupka
Otvaranje steajnog postupka Steajno vijee donosi odluku o otvaranju steaja u formi rjeenja
koje sadri: firmu i sjedite steajnog dunika, ime steajnog upravnika i datum i sat otvaranja

steajnog postupka. Rjeenjem se povjerioci pozivaju da u roku od 30 dana prijave svoja potraivanja
steajnom sudu i da steajnog upravnika obavijeste o postojeem ili traenom obezbjeenju svojih
potraivanja. Istovremeno se dunici steajnog dunika pozivaju da izvre svoje obaveze prema
steajnom duniku.
Rjeenje se objavljuje u slubenom glasilu entiteta, a dostavlja se predlagau,
steajnom duniku i javnom tuiocu. injenica otvaranja steaja se upisuje u
javne knjige (sudski registar, zemljine knjige i registar prava industrijske
svojine).
39. Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka
Posljedice otvaranja steajnog postupka su slijedee:
1. Prestaju prava poslovodnog organa i na steajnog upravnika se prenose prava upravljanja i
raspolaganja;
2. Formira se steajna masa od ukupne imovine steajnog dunika, osim imovine na kojoj je steeno
razluno pravo;
3. Nedospjela potraivanja prema steajnom duniku smatraju se dospjelim. Povjerioci ija su
potraivanja pod suspenzivnim uslovom, mogu uestvovati u raspodjeli steajne mase ako uslov
nastupi prije njene konane raspodjele. Potraivanja sa rezolutivnim (raskidnim) uslovom se smatraju
bezuslovnim sve do nastupa uslova;
4. Prekidaju se svi sudski i arbitrani postupci protiv steajnog dunika, ako se odnose na imovinu koja
ini steajnu masu. Izuzetno, steajni upravnik moe preuzeti nastavak postupka ako se on odnosi na
izluenje dijelova imovine iz steajne mase, odnosno pravo na odvojenu isplatu. S druge strane,
steajni upravnik moe nastaviti sporove u kojima steajni dunik u ulozi tuioca.
5. Povjerioci ne mogu protiv steajnog dunika pokretati postupak izvrenja ili obezbjeenja, a
prekidaju se i izvrni postupci koji su u toku. Izuzetak postoji kod razlunih povjerilaca za nesporna i
dospjela potraivanja.
6. Teretne ugovore koji su zakljueni prije otvaranja steaja, steajni upravnik ima pravo da ispuni i da
od saugovaraa zahtijeva ispunjenje. Meutim, ako steajni upravnik odbije ispunjenje obaveze iz
teretnog ugovora, druga ugovorna strana moe naknadu tete ostvariti samo kao steajni povjerilac.
Ugovori sa fiksnim rokom se raskidaju ex lege, a druga ugovorna strana naknadu tete moe traiti
samo kao steajni povjerilac.
7. Nakon otvaranja steajnog postupka, steajni dunik po pravilu ne moe zakljuivati nove ugovore.
Izuzetno, ugovori se mogu zakljuivati samo u cilju likvidacije postojeeg poslovanja, unovavanja
imovine dunika i radi okonanja zapoetih neophodnih poslova u cilju spreavanja nastanka tete na
imovini steajnog dunika. Pravo na zakljuivanje ovih ugovora ima samo steajni upravnik, a to mu
pravo moe ograniiti samo steajni sudija svojom saglasnou.
8. Prestaju vaiti nalozi koji su izdati prije otvaranja steaja, a koji se odnose na imovinu iz steajne
mase. Nalogoprimac je obavezan da nastavi obavljati poslove radi spreavanja nastanka tete, sve dok
steajni upravnik ne preuzme posao. Potraivanja nalogoprimca se namiruju iz steajne mase.
9. Prestaju ponude izmeu dunika i treih lica ako nisu prihvaene do dana otvaranja postupka;
10. Prodavac ili komisionar mogu zahtijevati povrat robe isporuene steajnom duniku koji nije u
cjelosti platio cijenu.
11. Ugovore o zakupu ili najmu nekretnina zakljuene prije otvaranja steajnog postupka steajni
upravnik moe otkazati, odnosno jednostrano raskinuti pod odreenim uslovima. Druga ugovorna
strana svoje zahtjeve koji proizilaze iz ugovornog odnosa i samog raskida, moe traiti kao steajni
povjerilac.
12. Prestaju radni odnosi zaposlenih, osim onih koje na odreeno vrijeme zadri steajni upravnik.
Plae zadranih odreuje steajni upravnik u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, a naknade

radnicima iji radni odnos je prestao mogu se ostvariti samo kao steajna potraivanja opeg isplatnog
reda;
13. Gase se rauni dunika i otvara novi raun nakoji se prenose sredstva sa ugaenih rauna;
14. U firmu dunika dodaje se oznaka u steaju;
15. Sva uzajamna potraivanja steajnog dunika i njegovih povjerilaca koja su se mogla kompenzirati
prije otvaranja steajnog postupka smatraju se ex lege prebijenim i ne prijavljuju se u steajnu masu. U
steajnom postupku istorodnost i dospjelost potraivanja nisu uslov za kompenzaciju, jer se sva
nedospjela potraivanja smatraju dospjelim, a sva nenovana potraivanja se pretvaraju u novana. U 5
sluajeva koji su izriito predvieni zakonom, kompenzacija je nedoputena nakon otvaranja
steajnog postupka (ako je potraivanje povjerioca nastalo ili cesijom steeno nakon otvaranja
steajnog postupka, ako je mogunost prebijanja povjerilac stekao pravnom radnjom koja se moe
pobijati, ako povjerilac duguje neto steajnoj masi a njegovo potraivanje se izmiruje iz imovine koja
ne ulazi u steajnu masu, te ako je povjerilac povezano lice-lan upravnog organa, srodnik dunika i
sl).

40. Pobijanje pravnih radnji steajnog dunika u steajnom postupku

Predmet pobijanja su pravne radnje steajnog dunika uinjene prije otvaranja steajnog postupka, a
koje su imale uticaja na smanjenje imovine steajnog dunika i povredu naela ravnomjernog
namirenja povjerilaca (npr.isplata zastarjelog duga, kompenzacija potraivanja koja se ne mogu prebiti
i sl). Da bi bile predmetom pobijanja, radnje moraju biti uinjene nakon podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka ili u posljednjih 6 mjeseci prije podnoenja tog prijedloga, a pod
uslovom da je povjerilac znao ili morao znati za insolventnost dunika.
Pobijati se mogu i besplatna raspolaganja ili raspolaganja u bescijenje koja je steajni dunik preduzeo
u posljednjih 5 godina prije otvaranja steajnog postupka.
Rok za pobijanje radnji steajnog dunika. Paulijanska tuba moe se podnijeti u prekluzivnom roku
od 2 godine od dana otvaranja steajnog postupka.
Subjekti pobijanja. Aktivno legitimisani su steajni upravnik i povjerioci, pod uslovom da steajni
upravnik na njihov poziv u roku od 30 dana nije pokrenuo sudski spor. Pasivno je legitimisan
protivnik pobijanja. To nije steajni dunik, ve lice u iju korist je preduzeta pobojna radnja.
Pravno dejstvo pobijanja. Usvajanjem tubenog zahtjeva, sud ne ponitava pravni posao ve oglaava
da je on bez dejstva prema steajnoj masi. Posljedica je da je protivnik pobijanja duan u steajnu
masu vratiti sve imovinske koristi koje je stekao na osnovu pobojne radnje. On e za propast ili
oteenje stvari odgovarati kao nesavjestan posjednik. Pravni sukcesor saugovaraa u pobojnoj radnji
odgovarao bi kao savjesni posjednik, pod uslovom da je bio savjestan.
Ako protivnik pobijanja vrati ono to je stekao pobojnom radnjom, svoje
potraivanje na protivinidbu moe ostvariti kao steajni povjerilac. .

41. Prijavljivanje i ispitivanje trabina povjerilaca u steajnom postupku

Povjerioci svoja potraivanja prijavljuju pismeno, navodei iznos i pravni osnov potraivanja, svoj
naziv i sjedite, te broj iro rauna. Isto vai za razlune i izlune povjerioce, kao i solidarne dunike i
jemce. Prijavljena potraivanja ispituje steajni sudija na posebnom roitu zakazanom u roku od 30
dana od dana otvaranja steajnog postupka. Povjerioci koji nisu blagovremeno prijavili potraivanja,
mogu to uiniti naknadno, najkasnije 3 mjeseca od prvog ispitnog roita, i predloiti zakazivanje
posebnog ispitnog roita pod uslovom da uplate predujam za pokrie trokova tog roita.

Ako je na roitu za utvrivanje potraivanja steajni upravnik osporio neka

potraivanja, povjerilac se upuuje na parnicu. Meutim, ako steajni sudija
ospori potraivanje za koje povjerilac ima izvrni naslov, steajni upravnik je
obavezan da pokrene sudski spor na kome e dokazati osnovanost osporavanja
trabine. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana odravanja ispitnog
roita. Radi se o prekluzivnom roku, nakon ijeg isteka se smatra da se
zainteresirana strana odrekla prava na pokretanje spora. Sve sudske sporove
uesnici u steajnom postupku pokreu kod steajnog suda, po naelu atrakcije,
bez obzira na pravila o stvarnoj i mjesnoj nadleno

42. Namirenje steajnih povjerilaca i dioba steajne mase

Prije diobe steajni upravnik sainjava diobeni popis potraivanja povjerilaca koja se uzimaju u obzir
prilikom diobe steajne mase. Diobeni popis sa unovenim iznosom diobene mase stavlja se na uvid
uesnicima u steajnom postupku u steajnom sudu, a objavljuje se i u sredstvima informisanja.
Razluni povjerioci mogu da u roku od 15 dana od objavljivanja postave svoje zahtjeve u vezi
diobenog popisa. Ako su zahtjevi opravdani i blagovremeni, steajni upravnik je duan da u roku od 3
dana izvri promjene u popisu. Nakon toga uesnici u steajnom postupku imaju pravo prigovora na
popis u roku od 8 dana. O prigovoru odluuje steajni sud, na iju odluku se nezadovoljni povjerilac
moe aliti drugostepenom sudu u roku od 8 dana.
Glavna dioba steajne mase. Za glavnu diobu odrava se posebno roite, Na
roite se pozivaju steajni upravnik i povjerioci sa kojima steajni sudija
raspravlja o prijedlogu diobe steajne mase. Na istom roitu steajni upravnik
podnosi zavrni raun i izvjetaj o poslovanju steajnog dunika za vrijeme
njegove uprave.

43. Reorganizacija steajnog dunika

Reorganizacija steajnog dunika je institut koji je uveden umjesto prinudnog poravnanja u steajnom
postupku. Reorganizacijom se steajni dunik sanira i nastavlja poslovanje pod posebnim nadzorom.
Reorganizacija je mogua nakon otvaranja steajnog postupka, pa do zavrnog roita za diobu
steajne mase i u takvom sluaju se ne vri unovavanje imovine niti raspodjela steajne mase.
Steajni plan za reorganizaciju dunika sudu moe podnijeti steajni dunik, istovremeno sa
prijedlogom za otvaranje steajnog postupka, a nakon toga plan moe podnijeti i steajni upravnik.
Planom se moe predloiti da se steajnom duniku ostavi sva ili dio njegove imovine, da se sva ili dio
imovine proda, da se izvri konverzija potraivanja u uloge ili u kredit, da se smanje ili odgode isplate
obaveza, da e neko preuzeti jemstvo ili dati drugo obezbjeenje za ispunjenje obaveza steajnog
dunika itd.
Steajni plan se sastoji iz 2 dijela: pripremnih osnova i osnova za sprovoenje plana. Za raspravljanje
i glasanje o steajnom planu sud zakazuje i javno objavljuje roite. Nakon prihvatanja steajnog
plana od strane povjerilaca i steajnog dunika, steajni sud donosi odluku da li prihvata ili odbacuje
steajni plan. Nakon pravosnanosti rjeenja kojim pihvata steajni plan, steajni sud donosi rjeenje o
zakljuivanju steajnog postupka. Prije zakljuivanja steajnog postupka, steajni upravnik isplauje
nesporne obaveze steajne mase, a za sporne daje adekvatno obezbjeenje.
Donoenjem rjeenja o zakljuenju steajnog postupka prestaje funkcija
steajnog upravnika i odbora povjerilaca, osim ako je predviena kontrola
izvrenja steajnog plana. Ako steajni dunik ispuni obaveze iz steajnog plana,
ili je za njihovo ispunjenje dato obezbjeenje, i ako je od zakljuenja steajnog
postupka prolo 3 godine a da nije zatraen novi steaj, steajni sud ukida nadzor.
U javne registre se upisuje brisanje nadzora i steajni dunik ponovo stie

potpuno pravo raspolaganja svojom imovinom.

44. Pojam likvidacije i razlozi za likvidaciju

Likvidacija je nain prestanka solventnog poslovnog subjekta po zakonom utvrenom postupku i

usljed postojanja zakonom utvrenih razloga. Ti razlozi su slijedei:
1. ako je rjeenjem nadlenog organa poslovnom subjektu izreena trajna mjera zabrane rada ili
obavljanja djelatnosti
2. ako je pravosnanom sudskom odlukom utvrena nitavost upisa u sudski registar;
3. ako je protekao rok na koji je osnovano privredno drutvo;
4. zbog provedenih statusnih promjena;
5. kad ne postoje zakonski uslovi za dalje postojanje drutva u obliku u kome je registrovano.
.
45. Organi likvidacionog postupka

Organi likvidacionog postupka su likvidacioni sudija i likvidator. Kod

dobrovoljne likvidacije likvidatora imenuje organ pravnog lica koji je donio odluku
o prestanku drutva, a kod obligatorne likvidacije likvidatora imenuje sud.
Osnovne obaveze likvidatora su da izvri popis imovine, obaveza i povjerilaca i da
te podatke dostavi likvidacionom sudiji. Pravni poloaj i ovlatenja likvidatora su
jednaki pravnom poloaju steajnog upravnika
46. Dioba likvidacione mase
Dioba likvidacione mase. Iz likvidacione mase prvenstveno se isplauju
trokovi postupka, a zatim srazmjerno potraivanja povjerilaca. Povjeriocima koji
nemaju izvrni naslov likvidator daje rok od 15 dana za pokretanje spora radi
utvrivanja osnovanosti potraivanja. Ako to povjerilac uini, prilikom diobe se
zadrava odgovarajui iznos za sporna potraivanja. Preostala imovina se dijeli
lanovima drutva. Nakon raspodjele likvidacione mase, likvidacioni sud
rjeenjem okonava postupak
47. Pojam i vrste subjekata poslovnog prava
Prema klasinoj teoriji, postoje 3 osnovna kriterija kojima se odreuju subjekti poslovnog prava:
objektivni, subjektivni i mjeoviti. Po objektivnom kriteriju, svojstvo trgovca se izvodi iz pojma
trgovinskog posla koji je objektivno definisan, tj. ti poslovi su izriito odreeni zakonom. U
objektivne (apsolutne) trgovake poslove spadaju: bankarski poslovi, izdavanje mjenice, kupovina
robe radi preprodaje, posredniki poslovi itd. Lice koje ue u takve poslove ima svojstvo trgovca.
Model ovog kriterija je francusko pravo.
Subjektivni kriterij u obzir uzima svojstvo lica. Trgovcem se definie lice koje obavlja trgovaku
profesiju, a uslove za to je odredio zakon. Model je njemako pravo.
Po mjeovitom sistemu, pojam trgovca odreen je nizom obiljeja. Tipian primjer je ameriko pravo,
koje alternativno u obzir uzima sljedea obiljeja:
a) Predmet transakcije poslovanje odreenom robom;
b) Odnos prema ukupnoj transakciji zanimanje lica koje pokazuje znanje ili vjetinu svojstveno
predmetu transakcije;
c) Profesija ili zaposlenje lica (agent, broker i sl

48. Pojam i pravni poloaj samostalnog poduzetnika (obrtnika)

Terminologija i pojam. Samostalni poduzetnik (obrtnik) je fiziko lice koje samostalno i trajno, pod
svojim imenom obavlja doputene registrovane djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju u cilju
postizanja dobiti.
Pravni poloaj obrtnika u naem sistemu je regulisan posebnim Zakonom o
obrtu, tako da on ima status posebnog poslovnog subjekta. Individualni
poduzetnik moe biti domae fiziko lice koje ispunjava predviene uslove. U ovoj
ulozi se moe javiti i stranac koji ima dozvolu federalnog organa, uz primjenu
naela uzajamnosti. Firma individualnog poduzetnika obavezno sadri njegovo
lino ime, oznaku djelatnosti (autolimar, slastiar i sl) i sjedite. Firma se
obavezno istie na poslovnim prostorijama, odnosno na mjestu gdje se djelatnost
obavlja ako se radi o djelatnostima za koje nije potreban poslovni prostor.
50. Pojam i osnivanje drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou

Pojam. Javno trgovako drutvo je poslovni subjekt iji osnivai za obaveze drutva odgovaraju
neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Nastaje ugovorom izmeu najmanje 2
osnivaa (fizika ili pravna lica). Njegove osnovne karakteristike su:
- posluje pod personalnom firmom, tj. u firmi se obavezno navode imena svih lanova, nekolicine ili
ime samo jednog lana uz obaveznu oznaku i ostali (ortaci,partneri i sl);
- firma obavezno sadri i skraenicu d.n.o;
- svi lanovi drutva imaju jednake uloge i ravnopravno upravljaju drutvom s tim to neki lan svoje
upravljako pravo moe ugovorom u cjelini ili djelimino prenijeti na jednog ili vie drugih lanova;
- drutvo se obavezno registruje i ima pravnu sposobnost;
- za obaveze drutva lanovi odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom imovinom.
Osnivanje drutva. Kao osnivai se mogu pojaviti svi pravni subjekti domaa i strana lica, fizika ili
pravna. Osnivaki akt, a istovremeno i najvii opi akt drutva je osnivaki ugovor. Zakljuuju ga
osnivai u pismenoj formi. Obavezni elementi osnivakog akta su:
- podaci o osnivaima imena i adrese, odnosno nazivi i sjedita;
- odredbe o firmi pod kojima posluje drutvo (mora sadravati ime najmanje jednog lana);
- sjedite drutva;
- djelatnost u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti (u nekim djelatnostima se ovaj tip
drutva ne moe osnovati, npr. u bankarskim i poslovima osiguranja).
51. Ulozi lanova kod osnivanja drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou

Ulozi lanova javnog trgovakog drutva mogu biti u novcu, stvarima i pravima, te radu i uslugama.
Ulozi su po pravilu jednake vrijednosti, ali se ugovorom moe utvrditi i drugaije. Bitno je naglasiti da
se ugovorom ne moe iskljuiti primjena prinudne zakonske norme o neogranienoj solidarnoj
odgovornosti lanova.
Javno trgovako drutvo se po pravilu osniva simultano, to znai da su osnivai
obavezni odjednom unijeti svoje uloge i to prije upisa drutva u javni registar.
Meutim, federalni zakon omoguava da ulozi ne budu uneseni prije registracije
drutva, ve u roku koji je odreen osnivakim ugovorom. Ako rok nije utvren
ugovorom, zakonom je propisano da je krajnji rok za uplatu odnosno unoenje
uloga 2 mjeseca od dana upisa drutva u registar. Osnivakim ugovorom se mora

rijeiti i pitanje pravnih posljedica u sluaju da neki od osnivaa ne unese

ugovoreni ulog u roku. U takvom sluaju mogua su razliita rjeenja
sporazumno produenje roka, smanjenje osnivakog kapitala za neuplaeni dio,
poveana uplata od ostalih osnivaa ili raskid ugovora. Kanjenje se moe
sankcionisati i zateznim kamatama odnosno ugovornom kaznom.

52. Upravljanje drutvom sa neogranienom solidarnom odgovornou

Upravljanje javnim trgovakim drutvom. Svaki lan ima pravo i obavezu da

upravlja drutvom u skladu sa ugovorom. Sadraj, obim i nain upravljanja se po
pravilu odreuje osnivakim ugovorom. Moe se regulisati da drutvom upravlja
samo jedan lan ili nekoliko lanova, a mogu upravljati i svi lanovi drutva. Pored
toga, svaki lan moe uz saglasnost ostalih lanova prenijeti voje pravo
upravljanja i na lica koja nisu lanovi drutva, pod uslovom da to nije iskljueno
osnivakim ugovorom. Pritom je lan koji prenosi ovlatenja odgovoran samo za
izbor (culpa in eligendo), a ne i za rad izabranog lica.
53. Zastupanje i predstavljanje drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou

Upravljanje javnim trgovakim drutvom. Svaki lan ima pravo i obavezu da

upravlja drutvom u skladu sa ugovorom. Sadraj, obim i nain upravljanja se po
pravilu odreuje osnivakim ugovorom. Moe se regulisati da drutvom upravlja
samo jedan lan ili nekoliko lanova, a mogu upravljati i svi lanovi drutva. Pored
toga, svaki lan moe uz saglasnost ostalih lanova prenijeti voje pravo
upravljanja i na lica koja nisu lanovi drutva, pod uslovom da to nije iskljueno
osnivakim ugovorom. Pritom je lan koji prenosi ovlatenja odgovoran samo za
izbor (culpa in eligendo), a ne i za rad izabranog lica.
54. Prestanak drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou

Prestanak javnog trgovakog drutva. Na prestanak ovog tipa drutva primjenjuju se opa pravila
koja vae i za ostale oblike trgovakih drutava. S tim u vezi, opi osnovi za prestanak drutva su:
1. Istek vremena na koje je drutvo osnovano;
2. Statusne promjene spajanje, pripajanje, podjela;
3. Steaj i likvidacija;
4. Odluka suda, na osnovu zahtjeva nadlenog organa ili zainteresiranog lica (ako ne posluje due od 2
godine ili ako ne postoje zakonski uslovi za njegovo dalje postojanje u obliku u kome je osnovano);
5. Odluka lanova drutva.
Mogui posebni osnovi za prestanak javnog trgovakog drutva su:
6. Pismeni zahtjev jednog lana drutva za istupanje iz drutva ili raskid ugovora zakljuenog na
neodreeno vrijeme, ako ugovorom nije regulisano drugaije;
7. Smrti lana drutva, osim ako ugovor omoguava da nasljednik postane lan;
8. Prestanak pravnog lica kao lana drutva;

9. Gubitak ili prestanak pravne sposobnosti jednog od lanova drutva;

10. Odluka suda o prestanku drutva.
55. Pojam i karakteristike komanditnog drutva

Pojam i karakteristike. Komanditno drutvo je tip trgovakog drutva u kome postoje 2 kategorije
lanova: komplementari (javni lanovi) i komanditori (tajni lanovi). Drutvo mora imati najmanje 2
lana jednog komplementara i jednog komanditora, a maksimalan broj lanova nije ogranien.
lanovi drutva mogu biti domaa i strana, fizika i pravna lica. Zakon ne propisuje minimalni
osnivaki kapital. Ulozi lanova mogu biti u novcu, stvarima i pravima. Ulozi komplementara mogu
biti u radu i uslugama, a ulozi komanditora ne. Komplementari uestvuju u upravljanju, zastupanju i
predstavljanju drutva u skladu sa osnivakim ugovorom. Istovremeno, oni za obaveze drutva
odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Komanditori ne uestvuju u
upravljanju, zastupanju i predstavljanju drutva, niti odgovaraju za obaveze drutva.
Drutvo posluje i vodi se pod personalnom firmom, imenom jednog, vie ili svih
komplementara. Imena komanditora se ne mogu unositi u firmu, a ako se to uini
oni odgovaraju kao komplementari. Firma mora sadravati i oznaku oblika ovog
drutva u vidu skraenice KD.

56. Osnivanje komanditnog drutva

Osnivanje komanditnog drutva. Drutvo se osniva pismenim ugovorom koji zakljuuju osnivai.
Ugovor je formalan, a zakonom je odreen njegov minimalni sadraj:
- firma i sjedite;
- imena i adrese odnosno nazivi i sjedita osnivaa;
- odreenje koji lanovi su komplementari, a koji komanditori;
- vrsta i vrijednost uloga svakog lana;
- djelatnost drutva.
Uz navedene elemente, ugovor treba sadravati i odredbe o nainu podjele dobiti i pokrivanja gubitaka,
nainu upravljanja drutvom, prestanku lanstva, prometu udjelima i prestanku drutva.
Ugovor moraju potpisati svi lanovi ako ga oni sainjavaju, a u sluaju da ga saini javni biljenik
(notar), vae pravila kao i kod osnivanja javnog trgovakog drutva ugovor ima status javne
(notarske) isprave,a za njegovu punovanost su mjerodavna pravila obligacionog prava.
Ugovorom se mora utvrditi i ukupna visina osnivakog kapitala drutva, sa rokom uplate. Ako rok nije
ugovoren, pravilo je da je on najvie 2 mjeseca nakon upisa drutva u registar. Ulozi bi u pravilu
trebali biti uplaeni do registracije drutva, jer je logino da drutvo ima osnivaku imovinu. Ona se u
trenutku osnivanja moe sastojati samo iz uloga komanditora, a komplementari svoje uloge mogu
uplatiti i naknadno, ali u ugovorenom roku.
Registracija drutva kod suda ima konstitutivan uinak. Prijavu za upis moraju
potpisati svi lanovi.
57. Pravni odnosi izmeu lanova komanditnog drutva
Pravni odnosi izmeu lanova. Osnivaki kapital se utvruje ugovorom, jer zakon nije propisao
minimum osnivakog kapitala. Svoje uloge osnivai moraju unijeti u ugovorenom roku. Uneseni ulozi
postaju imovina drutva.
Raspolaganje udjelima komanditnog drutva. Interni prenos udjela meu lanovima iste kategorije je
u principu slobodan. Prenosom izmeu razliitih kategorija mijenja se broj komplementara odnosno
komanditora.

Eksterni prenos udjela je ogranien kogentnim normama. Za prenos udjela od

strane komplementara potrebna je saglasnost svih lanova drutva i
komplementara i komanditora. Isto vai i za prenos udjela komanditora na trea
lica, ali se za komanditore ugovorom moe predvidjeti i drugaije. Pravilo je da
kod eksternog prometa udjelima, ostali lanovi drutva imaju pravo pree
kupovine
58. Pravni odnosi komanditnog drutva i njegovih lanova prema treim licima

Pravni odnosi prema treim licima. Komanditno drutvo ex lege zastupa svaki komplementar, ako
ugovorom nije predvieno drugaije. Neki komplementari se mogu iskljuiti iz zastupanja, to se
obavezno upisuje u sudski registar. Komanditori ne mogu zastupati drutvo, jer bi to bilo suprotno
kogentnim normama. Meutim, nema pravnih prepreka da se komanditorima da posebna punomo ili
trgovaka prokura. Inae, komanditor koji bez ovlatenja zakljui ugovor u ime drutva, odgovara za
obaveze iz tako zakljuenog ugovora kao komplementar, tj. neogranieno solidarno.
Za obaveze drutva primarno odgovara drutvo, a supsidijarno, solidarno i neogranieno
komplementari. Komanditori snose rizik samo do visine svog uloga. Izuzetno, postoje sluajevi i kad
komanditor moe odgovarati za obaveze komanditnog drutva i to:
- ako je u firmu upisano ime komanditora;
- ako je komanditor preduzeo akt zastupanja;
- za obaveze koje su za drutvo nastale prije upisa u sudski registar, a komanditor je pristao na njih;
59. Upravljanje i zastupanje u komanditnom drutvu

Upravljanje komanditnim drutvom. Komanditnim drutvom upravljaju

komplementari svi, nekolicina ili jedan od njih, to se regulie ugovorom.
Upravljanje se uz saglasnost svih komplementara moe povjeriti i treem licu. Ako
drutvom upravlja samo jedan ili nekolicina komplementara, za vanredne poslove
mora traiti saglasnost svih ostalih komplementara. Komanditori ne mogu
uestvovati u upravljanju drutvom, niti se mogu protiviti odlukama
komplementara u okviru redovnog poslovanja drutva. Protivljenje komanditora
doputeno je samo kod odluka u vanrednom poslovanju. Pored ovoga,
komanditori imaju pravo uvida u poslovne knjige i isprave drutva, te godinji
finansijski izvjetaj.

60. Raspodjela dobiti i poslovnog rizika u komanditnom drutvu

Svi lanovi bez razlike na pravni status i komlpementari i komanditori imaju pravo na
dobit.Dobit se utvruje godinjim bilansom na kraju dodine , dobit se dijeli na dva dijela :na
dio za komplementarne i dio za komanditore.Nae pravo reguie samo raspodjelu dobiti,tako
se dobit meu komplementarima dijeli na jednake dijelove a dio dobiti namijenjen
komanditorima dijeli meu njima srazmjero uplaenim ulozima.Poslovni gubitak komanditnog
drutva se pokriva ili iz dobiti tako ro se smanjuje ili ne isplauje ili smanjenjem uloga
lanova drutva
61. Pojam i osnovne karakteristike komanditnog drutva na dionice

Pojam. Komanditno drutvo na dionice se moe definisati kao poseban oblik drutva u kome postoje 2
kategorije lanova: komplementari i komanditori-dioniari. Na komplementare se primjenjuju pravila
koja vae i u prostom komanditnom drutvu, a na komanditore-dioniare pravila koja vae za dioniko
drutvo.

Osnivanje i upravljanje. Drutvo moe nastati na 2 naina: osnivanjem, ili

promjenom oblika prostog komanditnog drutva. Pravilo je da osnivai mogu biti
domaa pravna i fizika lica, najmanje 2 1 komplementar i 1 komanditordioniar. Ugovor o osnivanju komanditnog drutva na dionice obavezno se
sastavlja u pisanoj formi i sadri elemente koji su odreeni za obino komanditno
drutvo, kao i odredbe o dionicama (vrsta, serija, prava komanditora-dioniara,
raspodjela, prenos dionica itd).
62. Pojam i karakteristike dionikog drutva
Pojam. Dioniko drutvo je poseban oblik privrednog drutva iji osnovni kapital je unaprijed
odreen i podijeljen na dionice i koje za obaveze u prometu odgovara cjelokupnom svojom
imovinom. Dioniari ne odgovaraju za obaveze drutva, osim u sluajevima zloupotrebe koji su ranije
spomenuti.
Karakteristike. DD je drutvo kapitala. Moe ga osnovati jedno ili vie domaih
ili stranih, fizikih ili pravnih lica. Ulozi dioniara ne moraju biti jednaki, izraavaju
se u dionicama koje su sastavni dio osnovnog kapitala. Minimalni osnovni kapital
je 50.000KM. To je opi minimum, a posebnim zakonima se moe propisati
drugaije. Za banke npr. taj osnovni kapital je 15 miliona, a za osiguravajua
drutva 1 ili 2 miliona, u zavisnosti od toga da li se drutvo bavi samo poslovima
osiguranja ivota, ili i drugim poslovima osiguranja odnosno reosiguranjem.
63. Osnivai i osnivaki akti dionikog drutva
Osnivanje dionikog drutva. Osnivaki akt drutva je ugovor ili odluka o osnivanju, to zavisi od
broja osnivaa. Osniva je svako lice koje potpie ugovor o osnivanju i otkupi osnivake dionice.
Dioniari koji kupe dionice narednih emisija postaju lanovi drutva, ali nisu osnivai.
Naelno za osnivanje dd se primjenjuje normativni sistem, a izuzeci postoje u zakonom odreenim
sluajevima (dozvolu za osnivanje poslovne banke ili otvaranje filijale strane banke u zemlji daje
Agencija za bankarstvo; odobrenje za rad DD za osiguranje daje Ured za nadzor, odnosno
Ministarstvo finansija).
Postoje 3 opa uslova za osnivanje DD: osnivaki akt, osnovna glavnica i upis
drutva u registar.
64. Simultano osnivanje dionikog drutva

Simultani postoji kad osnivai (maksimalno 40) ili odreeni krug kupaca prilikom
potpisivanja osnivakog ugovora preuzmu sve dionice drutva koje se osniva, bez
upuivanja javnog poziva na upis i uplatu dionica. Kod simultanog osnivanja nije
potrebna prethodna dozvola Komisije za vrijednosne papire, jer se radi o emisiji
dionica putem zatvorene prodaje. Prije upisa drutva u registar, osnivai su duni
u cjelosti uplatiti osnivaki kapital. Zakonom odreeni novani minimum je
50.000KM.

65. Sukcesivno osnivanje dionikog drutva

Sukcesivni nain osnivanja postoji kad osnivai upute javni poziv za upis i uplatu
dionica, uz prethodno odobrenje Komisije za vrijednosne papire. Osnovna
glavnica drutva konstituira se iz uloga osnivaa i lica koja su prihvatila javni
poziv. Zakoni redovno trae da osnivai obavezno preuzmu jedan dio dionica, tj.
ne mogu se sve osnivake dionice ponuditi javnoj prodaji. Kod sukcesivnog
naina osnivanja, osnivai moraju podnijeti zahtjev Komisiji za odobrenje javne
ponude dionica. Uz zahtjev se prilae: ugovor o osnivanju drutva, prijedlog

statuta i prijedlog prospekta sa detaljnim podacima o dionicama budueg dd.

Komisija u roku od 30 dana odnosi rjeenje o odobrenju
66. Osnivaka skuptina dionikog drutva
Osnivaka skuptina dionikog drutva obavezno se saziva od strane osnivaa, i to u roku od 60 dana
od dana prijema rjeenja Komisije o uspjelom upisu dionica. Zakazuje se javnim oglasom, sa
utvrenim dnevnim redom i materijalom u koji upisnici dionica moraju imati uvid. Kada je skuptina
prvi put sazvana, kvorum ine dioniari koji predstavljaju preko 1/2 ukupnog broja dionica sa pravom
glasa. Ako nema kvoruma, skuptina se ponovo saziva i kvorum ine dioniari koji predstavljaju preko
1/3 ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
Osnivaka skuptina usvaja izvjetaj o osnivanju drutva, usvaja prvi statut drutva, bira
predsjedavajueg skuptine, imenuje prve lanove nadzornog odbora i potvruje vrijednost uloga u
stvarima i pravima i utvruje broj dionica emitovanih po tom osnovu. Odluke donosi prostom
veinom, osim usvajanja statuta za to je potrebna dvotreinska veina.
Uprava dd je obavezna da najkasnije 15 dana od dana odravanja osnivake
skuptine podnese zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod
Komisije.

67. Osnovni kapital dionikog drutva

Osnovni kapital dionikog drutva formira se iz uloga i uplate dionica. Minimum je 50.000KM.
Odreuje se statutom, pa svaka njegova promjena povlai promjenu statuta. Uplauje se u domaoj
valuti, s tim to se moe i preraunavati. Minimalni nominalni iznos dionice je 10KM. Ulozi osnivaa
se mogu sastojati od novca, stvari i prava, a osnovni kapital se iskazuje u novanoj vrijednosti.
Cijena dionice nakon emitovanja ne moe biti manja od njene nominalne vrijednosti, tj. zabranjeno je
izdavanje i prodaja dionica ispod pari. Razlog tome je ostvarivanje planiranog osnivakog kapitala,
koji predstavlja zbir nominalnih vrijednosti dionica. Meutim, suprotno je mogue, tj. dionice se
mogu emitovati iznad pari. Razlika izmeu cijene dionica i njihove nominalne vrijednosti (agio) je
dionika premija koja nije sastavni dio osnovnog kapitala, ve kapitalna dobit drutva, koja se u
bilansu iskazuje odvojeno.
Javna ponuda dionica moe se vriti na 2 naina: po fiksnoj cijeni i na tender. U
prvom sluaju cijena je fiskna, a u drugom ona predstavlja minimalnu cijenu po
kojoj upisnici daju ponude, a dionica se prodaje po najvioj ponuenoj cijeni po
kojoj se mogu prodati sve dionice. Trina kupoprodajna cijena je ona po kojoj je
mogue prodati sve dionice i nju su duni platiti svi upisnici, bez obzira na
pojedinane ponude (pravilo je da se svi dioniari jednako tretiraju).
68. Poveanje osnovnog kapitala dionikog drutva
Poveanje i smanjenje osnovnog kapitala. Poveanje se vri na osnovu
odluke koju na prijedlog nadzornog odbora donosi skuptina dvotreinskom
veinom, obzirom da ono podrazumijeva i izmjenu statuta. Poveanje se moe
izvriti na vie naina: emisijom novih dionica, uslovnim poveanjem,
poveanjem iz vlastitih sredstava i integrisanim poveanjem
69. Emisija novih dionica
Emisija novih dionica je redovan nain poveanja osnovnog kapitala. Mogua
je samo ako su sve dionice drutva ranijih emisija uplaene u cjelini. Postojei
dioniari imaju zakonsko pravo pree kupnje. Ono se moe odlukom skuptine za
pojedinane emisije iskljuiti ili ograniiti. Pravilo je da su novi ulozi u novcu
70. Uslovno poveanje kapitala dionikog drutva
Uslovno poveanje kapitala drutva. Pod uslovnim poveanjem kapitala
podrazumijeva se konverzija potraivanja u trajne uloge. Naime, uz saglasnost
povjerilaca drutva, njihova se potraivanja mogu pretvoriti u trajne uloge
odnosno dionice, tako da praktino i nema stvarnog poveanja osnovnog

kapitala.
71. Poveanje osnovnog kapitala dionikog drutva iz vlastitih sredstava

Poveanje iz vlastitih sredstava se po pravilu moe vriti samo iz rezervnog

fonda drutva, i samo za iznos iznad zakonske obaveze rezervi od 25% fonda.
Odluku donosi skuptina dvotreinskom veinom. U odluci se navodi da li se
poveanje vri srazmjernim poveanjem nominalne vrijednosti dionica ili
emisijom novih, besplatnih dionica. Pravni osnov za donoenje odluke o
poveanju moe biti samo finansijski izvjetaj sa izvjetajem revizora o
pozitivnom poslovanju koji ne moe biti stariji od 3 mjeseca.
72. Integrisano poveanje osnovnog kapitala dionikog drutva
Integrisano poveanje osnovnog kapitala vri se emisijom novih dionica u
nepovoljnim uslovima zbog poremeaja na tritu. Cilj ovakve emisije je dodatno
prikupljanje novanih sredstava u uslovima poremeaja na tritu. Pravilo je da u
takvim uslovima prodajna cijena dionica bude nia od njihove nominalne
vrijednosti. Razliku izmeu prodajne i nominalne vrijednosti snosi drutvo na
teret vlastitih sredstava (npr.ako je nominalna 10, a prodajna cijena 7KM, drutvo
je duno za svaku dionicu platiti iznos od 3KM
73. Smanjenje osnovnog kapitala dionikog drutva
Smanjenje osnovnog kapitala nastaje iz ekonomskih razloga, radi pokria
gubitaka. Vri se na osnovu odluke skuptine drutva donesene dvotreinskom
veinom, a ne moe se izvriti ispod zakonskog minimuma. Drutvo je obavezno o
smanjenju obavijestiti povjerioce, koji mogu traiti obezbjeenje za svoja dospjela
potraivanja.
74. Pojam i karakteristike dionice
Dionice (akcije). Dionica je dugoroni vrijednosni papir koji emituje dioniko drutvo i kojom se
izraava dio osnovnog kapitala drutva i pravo lanstva u dionikom drutvu. Svaka dionica glasi na
odreeni nominalni iznos, koji u naem pravu ne moe biti manji od 10KM. Nominalna vrijednost
dionice se po pravilu razlikuje od njene trine vrijednosti. Promjena trine vrijednosti utie na
vrijednost imovine dioniara, ali ne i na osnovni kapital dd niti na obaveze drutva po osnovu
emitovane dionice.
Pravne karakteristike dionice proizilaze iz njene funkcije kao korporativnog papira, a sastoje se u
slijedeem:
a) Izdavalac moe biti samo registrovano DD ili KDD.
b) Dionica je dugoroni investicioni papir ija ekonomska funkcija jeste akumulacija kapitala.
c) Dionica je pisana isprava (certifikat). Dionice su deponovane, a u pravnom prometu se pojavljuju
samo u obliku elektronskih zapisa kod Registra. Umjesto dionice u materijaliziranom obliku, imalac
dionice vlasnitvo dokazuje certifikatom koji izdaje Registar;
d) Dionica je korporativni papir koji nosi varijabilni prihod (dividendu, superdividendu), za razliku od
obveznice koja u principu nosi fiksni prihod. Prihod dioniara zavisi od zarade drutva.
e) Dionica je nedjeljiva hartija od vrijednosti. Ako vie lica naslijedi dionicu, nasljednici mogu
nastupati prema drutvu ili odrediti punomonika koji e u njihovo ime vriti prava. Prema tome,
nedjeljivost dionice ne iskljuuje mogunost da na jednoj dionici ima vie ovlatenika.
f) Dionica je prenosiv (negocijabilan) papir. Prenosi se danom zakljuenjem pravnog posla o prenosu
vlasnitva, s tim to Registar vri prenos vlasnitva upisom na raun novog imaoca.
g) Dionica je zamjenjiva hartija od vrijednosti (bitna je vrsta i obim prava koja sadri, a ne serija i
kontrolni broj).

75. Prava i obaveze vlasnika dionice

lanska prava i obaveze dioniara. lanska prava se po pravilu dijele na upravljaka i imovinska.
Upravljaka obuhvataju:
1. Uee u radu skuptine drutva (lino ili putem punomonika);
2. Pravo glasa po principu 1 dionica 1 glas;
3. Podnoenje zahtjeva za sazivanje skuptine drutva;
4. Pravo izmjene dnevnog reda i prijedloga odluke skuptine;
5. Uvid u isprave i dokumenta drutva o poslovanju;
6. Pravo pobijanja odluka skuptine drutva;
7. Pravo uea u izboru upravnog/nadzornog odbora (aktivno i pasivno);
8. Informisanje o radu i poslovanju dd.
76. Vrste (klase) dionica

Klase dionica. Dionice koje sadre ista prava ine jednu klasu. Sve dionice, osim obinih moraju
sadravati oznaku klase. Najpoznatija klasifikacija dionica je na:
1. Obine ili redovne dionice;
2. Prioritetne dionice;
3. Dionice bez prava glasa ili dividendne;
4. Dionice zaposlenih;
5. Vlastite dionice dionikog dru
77. Redovne (obine) dionice

Obine (redovne) dionice common shares su dionice koje nose normalna prava: pravo glasa, pravo
na uee u dividendi i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione odnosno steajne mase. U ovoj
klasi mogu postojati razlike (diferencijacije) na klasu A i klasu B. Obine dionice klase A su
bez prava glasa, ali imaocu daju pravo prvenstvene naplate dividende. Obino ih kupuju mali
dioniari, koji nisu zainteresirani za upravljanje drutvom. Obine dionice klase B daju pravo glasa
(po pravilu 1 dionica-1glas).
78. Povlaene (prioritetne) dionice i dionice bez prava glasa

Prioritetne (povlatene) dionice sadre pravo prioritetne naplate dividende i

srazmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije ili steaja, uz ogranieno
pravo glasa. Pravo glasa se ne moe ograniiti u sluajevima odvojenog
izjanjavanja za svaku klasu dionica u skuptini drutva. Nae pravo ograniava
emisiju povlatenih dionica, ija nominalna vrijednost ne moe iznositi preko 50%
osnovnog kapitala dd.
79. Dionice radnika zaposlenih u dionikom drutvu
Dionice zaposlenih radnika su posebna klasa dionica koju dd moe emitovati u
sluaju uslovnog poveanja osnovnog kapitala. To su besplatne dionice, a sadre

ista prava kao i obine dionice osim ako zakon ne propisuje izuzetke. Zbir
nominalne vrijednosti svih dionica za zaposlene ne moe prei 5% osnovnog
kapitala. Ove dionice se mogu prenositi samo na druge zaposlene i penzionisane
radnike dd. Kad vlasnik izgubi svojstvo zaposlenog zbog smrti ili prestanka rada,
drutvo je obavezno otkupiti te dionice jer se one ne mogu prenijeti na vanjske
dioniare, niti se mogu nasljeivati
80. Vlastite dionice dionikog drutva
Vlastite dionice. Savremena zakonodavstva dozvoljavaju da u izuzetnim
uslovima dionika drutva mogu na osnovu odluke skuptine dioniara sticati
vlastite dionice, ali ne putem upisa. Po naem pravu, drutvo vlastite dionice
moe stei na 3 naina: povlaenjem dionica, besplatno i komisionim putem.
Pravilo je da dioniko drutvo kad stie vlastite dionice, mora smanjiti osnovni
kapital za iznos nominalne vrijednosti vlastitih dionica, ali ne ispod zakonskog
minimuma osnovnog kapitala i fonda rezervi. Vrijednost vlastitih dionica ne moe
biti vea od 10% osnovnog kapitala drutva. Njihovo sticanje po pravilu podlijee
posebnom pravnom reimu dd ne stie akcionarska prava i dionice moraju biti
otuene u odreenom roku

81. Sazivanje i sastav skuptine dionikog drutva

Sazivanje skuptine drutva. Skuptinu mogu sazvati: uprava, lanovi iji udjeli ine najmanje 1/10
osnovnog kapitala i nadzorni odbor, ako postoji. Uprava je obavezna sazvati skuptinu drutva
najmanje 1 godinje, prvenstveno radi usvajanja godinjeg obrauna i donoenja odluke o raspodjeli
dobiti ili pokriu gubitaka. Tokom poslovne godine, skuptina se obavezno saziva ako je prema
posljednjem godinjem obraunu drutvo ostvarilo poslovni gubitak vei od 1/5 osnovnog kapitala.
Poziv za skuptinu dostavlja se lanovima drutva preporuenom poiljkom
najmanje 15 dana prije odravanja, sa dnevnim redom i materijalom za svaku
taku dnevnog reda. lan ili lanovi iji udjeli ine 1/10 osnovnog kapitala imaju
pravo izvriti dopunu dnevnog reda u roku od 8 dana od dana prijema poziva
82. Nadlenosti skuptine dionikog drutva

U nadlenost skuptine ulaze strateka pitanja koja se trebaju realizirati u odreenom duem periodu
(do narednog zasijedanja ili due). Prema Zakonu o preduzeima, u nadlenosti skuptine su slijedea
pitanja:
1. promjene osnovnog kapitala;
2. emisija novih dionica, obveznica ili drugih vrijednosnih papira;
3. statut, njegove izmjene i dopune;
4. usvajanje godinjeg finansijskog izvjetaja, raspodjela i upotreba dobiti, isplata dividende i pokrie
gubitaka;
5. statusne promjene, promjena oblika i prestanak drutva;
6. osnivanje, reorganizacija i likvidacija supsidijarnih drutava i odobravanje njihovih statuta;
7. transakcije koje prelaze 1/3 knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine drutva;
8. izbor i razrjeenje lanova nadzornog odbora, kao i lica i organa za reviziju, te naknade ovim
licima;
9. druga bitna pitanja koja po svojoj prirodi spadaju u nadlenost skuptine.

83. Odluivanje u skuptini dionikog drutva

Kvorum za donoenje odluka skuptine drutva ine lanovi koji predstavljaju 1/2 osnovnog kapitala
drutva. Ako nema kvoruma, skuptina se sa istim dnevnim redom saziva ponovo, najkasnije 15 dana
nakon prvobitnog dana odravanja. Kvorum za ovakvu ponovo zakazanu skuptinu ine dioniari koji
predstavljaju 1/5 osnovnog kapitala drutva.
U sluaju da doo ima samo jednog lana, ovlatenje skuptine vri jedini lan, s
tim da neodlono sastavlja i potpisuje zapisnik za svaku odluku koju je donio
84. Odluivanje u skuptini dionikog drutva putem punomonika
Da bi se utvrdilo ko ima pravo u radu i odluivanju u skuptini preciznije se definie statutom
drutva,ali deponovanje certifikata o vlasnitvu dionica i pismenih punomoi za zastupanja
dioniara je rjeenje radi utvrivanja kvoruma.Kvorum za odluivanje na skuptini postoji ako su
na skuptini zastupljeni lino ili putem punomonika dioniari sa vie od 30% ukupnog broja
dionicasa pravom glasa,a ukoliko neuspije odravanje zbog nedostatka kvorumma ponovljeno
zasjedanje se moe odrati ako je tastupljeno vie od 10% ukupnog broja dioniaras pravom
glasa.

85. Zatita prava manjinskih dioniara pri odluivanju u skuptini dionikog drutva

Zatita manjina u odluivanju i pobijanju odluka skuptine. Prema naem pravu, zatita manjine
dioniara se ogleda u slijedeem:
1. Dioniar ili grupa sa vie od 10% ukupnog broja dionica sa pravom glasa moe podnijeti nadzornom
odboru zahtjev za sazivanje vanredne skuptine i predloiti dnevni red;
2. Dioniar, odnosno grupa sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa moe pismeno
predloiti promjenu dnevnog reda i prijedloga odluke skuptine, kao i predloiti lana nadzornog
odbora;
3. Svaki dioniar ili manjina dioniara ima pravo da od drutva zahtijeva otkup i isplatu njegovih
dionica po pravinoj trinoj cijeni, ako se izjasni protiv prijedloga odluke skuptine drutva
4. Kvalificirana manjina dioniara od 20% ima pravo zahtijevati vanredno ispitivanje cjelokupnog
poslovanja drutva za posljednjih 5 godina;
5. Dionika manjina ima pravo na informisanje i uvid u poslovanje drutva, te da pokrene sudski
postupak za utvrivanje nitavosti odluke skuptine koja je donesena u suprotnosti sa zakonom ili

statutom. Za voenje postupka nadlean je registarski sud ili sud na ijoj teritoriji je sjedite tuenog
drutva.

86. Pojam i sastav nadzornog odbora u dionikom drutvu

Nadzorni odbor je obavezan struni organ koji bira i razrjeava skuptina DD iz reda zaposlenih i
vanjskih lanova. On vri upravlja drutvom izmeu dva zasijedanja skuptine i donosi meritorne
odluke iz oblasti operativnog upravljanja i strategijskog poslovodstva. Takoe kontrolie i rad
direktora, odnosno uprave drutva.
Prema naem pravu, nadzorni odbor ine predsjednik i najmanje 2 lana, koji se imenuju na 4 godine i
mogu biti imenovani vie puta, bez ogranienja. Status lana nadzornog odbora moe stei lice koje je
poslovno sposobno i ima odgovarajuu kolsku spremu i profesionalno iskustvo, zavisno od
specifinosti drutva. Za lana nadzornog odbora ne moe biti izabrano lice:
- koje je osuivano za krivina djela i privredne prestupe nespojive sa lanstvom u nadzornom
odboru;
- kome je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti iz nadlenosti nadzornog odbora;
- koje je starije od 70 godina na dan imenovanja;
- direktor ili lan uprave dd;
- lice koje je ve predsjednik ili lan nadzornog odbora u 3 dionika drutva.
87. Prava i obaveze lanova nadzornog odbora u dionikom drutvu
.Prava i obaveze lanova drutva sa ogranienom odgovornou Imovinska prava lanova
drutva obuhvataju pravo na udio u drutvu i pravo na uee u dobiti. Udio predstavlja skup svih
prava koja pripadaju lanu doo. Stie se na osnovu uloga u osnovni kapital.. Drutvo moe stei i
isplatiti vlastite udjele teretnim pravnim poslom samo iz imovine koja prelazi osnovni kapital
drutva DOO moe i zalagati vlastite udjele, ali uz slijedea ogranienja: - da se ne smije umanjiti
imovina, odnosno osnovni kapital drutva; - da vrijednost uloga u cjelosti mora obezbijediti
potraivanje drutva u svakom pojedinanom sluaju;. U principu je prenos udjela slobodan, uz
mogunost uvoenja specifinih ogranienja, po pravilu osnivakim ugovorom.. Knjiga udjela
lanova drutva je registar suvlasnikih udjela u drutvu. To je evidencija lanova i njihovih udjela
koja mora biti uspostavljena u roku od 8 dana od dana registracije drutva... Dobit drutva
utvruje se godinjim bilansom, tako da se prvo podmiruju obaveze drutva (fiskalne i druge), a
ostatak se dijeli izmeu lanova drutva srazmjerno udjelima, ako drugaije nije regulisano
osnivakim ugovorom

88. Nadlenosti nadzornog odbora u dionikom drutvu

Nadzorni odbor izvrava slijedee poslove: - nadzor nad poslovanjem drutva i radom uprave; usvaja izvjetaj direktora po polugodinjem i godinjem obraunu; - godinje podnosi skuptini
izvjetaje o poslovanju i radu nadzornog odbora i odbora za reviziju, kao i plan poslovanja za
narednu godinu; - imenuje upravu drutva; - predlae raspodjelu, nain upotrebe dobiti i nain
pokrivanja gubitaka; - - saziva skuptinu drutva; - odluuje o drugim pitanjima u skladu sa
statutom. U sluaju neizvrenja ili neurednog izvrenja dunosti, predsjednik i lanovi drutva
solidarno odgovaraju za naknadu tete, ali se moe utvrditi i pojedinana odgovornost. Tubu
moe podnijeti direktor u ime i za raun drutva, ili dioniari u svoje ime a za raun drutva. Radi

spreavanja sukoba interesa, predsjednik odnosno lan nadzornog odbora ne moe istovremeno
u drugim drutvima iste djelatnosti obavljati iste ili sline poslove
89. Pojam i sastav uprave dionikog drutva

Pojam. Drutvo sa ogranienom odgovornou je poseban oblik privrednog drutva sa pravnim

subjektivitetom, koji mogu osnovati 1 ili vie fizikih ili pravnih lica koja ulaui sredstva u osnivaki
kapital drutva stiu udjele i ne odgovaraju za obaveze drutva.
Karakteristike
a) Minimalni iznos osnivakog kapitala u novcu je 2.000 KM. Vrijednost pojedinanog uloga ne moe
biti manja od 100KM. Ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima.
b) Drutvo ima status pravnog lica koji stie registracijom. Moe se osnovati za obavljanje bilo koje
privredne djelatnosti;
c) Za svoje obaveze drutvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom. lanovi drutva ne odgovaraju
za obaveze drutva;
d) Pored ugovora o osnivanju, DOO obavezno ima statut, kao najvii organizaciono-pravni akt koji se
deponuje kod registracionog suda;
e) Firma obavezno sadri skraenicu d.o.o. i jedinstveni identifikacioni broj.

90. Pojam i nadlenosti odbora za reviziju u dionikom drutvu

Nadzorni odbor drutva je obavezan organ kod doo koje ima vie od 10 lanova, kao i kod doo koje
ima osnovni kapital u iznosu veem od 1 miliona KM i najmanje 2 lana drutva. U ostalim
sluajevima doo je fakultativan organ.
Ukupan broj lanova nadzornog odbora mora biti neparan (3 ili 5), koje skuptina drutva imenuje i
razrjeava pojedinano. Mandat lanova nadzornog odbora je 4 godine i moe se obnavljati bez
ogranienja. lan moe biti samo poslovno sposobno fiziko lice, mlae od 70 godina koje nije
osuivano za privredni kriminal. Ako osnivakim ugovorom ili statutom nije drugaije regulisano,
nadzorni odbor je nadlean da:
- saziva skuptinu, priprema prijedloge i izvrava odluke skuptine;
- imenuje i razrjeava upravu drutva, nadzire njen rad i usvaja polugodinje i godinje obraune;
- podnosi skuptini drutva godinji izvjetaj o poslovanju, predlae nain raspodjele dobiti i
pokrivanja gubitaka;
- podnosi skuptini izvjetaj o radu nadzornog odbora i predlae plan za poslovanje nadzornog odbora
za narednu godinu;
- odobrava transakcije imovinom drutva u obimu veem od ugovorom i zakonom utvrenog limita

91. Prestanak i likvidacija dionikog drutva

Doo moe prestati:

- istekom roka na koje je osnovano skuptina donosi odluku o otvaranju likvidacije i imenuje
likvidatora;
- odlukom skuptine odnosno lanova drutva;
- statusnim promjenama i promjenom oblika drutva, bez provoenja likvidacije;
- steajem;
- odlukom suda.

Opi razlozi za prestanak odlukom suda su: nitavost upisa u sudski registar,
provoenje steaja ili obustava steaja zbog nedovoljne imovine.
92. Statusne promjene u dionikom drutvu
Po naem pravu, dioniko drutvo se moe spojiti odnosno pripojiti samo sa drutvima kapitala, tj.
drugim dd ili doo. DD se spaja prenosom imovine na novo drutvo, koje u zamjenu za dionice
spojenih drutava emituje svoje dionice ili udjele (zavisno da li nastaje novo dd ili doo). Drutvo se
pripaja prenosom imovine i obaveza drugom dd ili doo, koje emituje svoje dionice ili udjele u
zamjenu za dionice pripojenog drutva. Zakon propisuje da se u cilju zatite uesnika u postupku
spajanja, njihovih povjerilaca i dioniara, imovinom svakog od spojenih drutava odreeno
vrijeme upravlja odvojeno.

93. Promjena oblika dionikog drutva

mogua je u doo na osnovu odluke skuptine dioniara donesene dvotreinskom veinom
zastupljenih dionica sa pravom glasa. Dioniari umjesto dionica stiu uloge doo, koji moraju biti u
srazmjeri sa njihovim ueem u osnovnom kapitalu biveg dd. Promjenom oblika se ne provodi
postupak likvidacije i drutvo ne mijenja pravni i ekonomski subjektivitet prema treim licima.
94. Pojami karakteristike drutva sa ogranienom odgovornou
Drutvo sa ogranienom odgovornou je poseban oblik privrednog drutva sa pravnim
subjektivitetom, koji mogu osnovati 1 ili vie fizikih ili pravnih lica koja ulaui sredstva u
osnivaki kapital drutva stiu udjele i ne odgovaraju za obaveze drutva. Karakteristike a)
Minimalni iznos osnivakog kapitala u novcu je 2.000 KM. Vrijednost pojedinanog uloga ne moe
biti manja od 100KM. Ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima. b) Drutvo ima status pravnog
lica koji stie registracijom. Moe se osnovati za obavljanje bilo koje privredne djelatnosti; c) Za
svoje obaveze drutvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom. lanovi drutva ne odgovaraju
za obaveze drutva; d) Pored ugovora o osnivanju, DOO obavezno ima statut, kao najvii
organizaciono-pravni akt koji se deponuje kod registracionog suda; e) Firma obavezno sadri
skraenicu d.o.o. i jedinstveni identifikacioni broj
95. Uslovi za osnivanje drutva sa ogranienom odgovornou
Za osnivanje opeg tipa DOO vai normativni sistem. Uslovi za osnivanje drutva su osnivaki
akt, uplata osnovne glavnice i upis drutva u registar. Drutvo mogu osnovati jedan ili vie
osnivaa, koji mogu biti domaa i strana fizika i pravna lica. Osnivanje je simultano, jer se
minimalni osnivaki ulog mora u cjelosti uplatiti prije registracije drutva.DOO se osniva
zakljuivanjem ugovora u obliku javne biljenike isprave .kod notara
96. Osnivaki akt drutva sa ogranienom odgovornou
Osnivaki akt je ugovor ili odluka. Mora biti u pismenoj formi i potpisan od strane osnivaa. Kao i
u uporednom zakonodavstvu, i u naem poslovnom pravu je naputeno stanovite da ugovor kao
osnivaki akt ima svojstvo privatnopravne isprave. Naime, ugovori odnosno odluke o osnivanju
privrednih drutava imaju svojstvo javne isprave jer ih mogu sainiti samo notari (javni biljenici) ili
ovjeravati ako su sastavljeni od treih lica i zadovoljavaju zakonske uslove. Obavezni elementi
osnivakog akta su: - podaci o osnivaima - imena i adrese, odnosno nazivi i sjedita; - firma,

sjedite i djelatnost drutva; - ukupni iznos osnovnog kapitala, iznos uloga u novcu, opis i
vrijednost uloga u stvarima i pravima, kao i visina udjela svakog lana; -; - imenovanje lica
ovlatenih za voenje poslova, zastupanje drutva, te za podnoenje prijave za upis u registar; posebnu odredbu da li se drutvo osniva na odreeno ili neodreeno vrijeme.
97. Prava i obaveze lanova drutva sa ogranienom odgovornou
Imovinska prava lanova drutva obuhvataju pravo na udio u drutvu i pravo na uee u dobiti.
Udio predstavlja skup svih prava koja pripadaju lanu doo. Stie se na osnovu uloga u osnovni
kapital.. Drutvo moe stei i isplatiti vlastite udjele teretnim pravnim poslom samo iz imovine koja
prelazi osnovni kapital drutva DOO moe i zalagati vlastite udjele, ali uz slijedea ogranienja: da se ne smije umanjiti imovina, odnosno osnovni kapital drutva; - da vrijednost uloga u cjelosti
mora obezbijediti potraivanje drutva u svakom pojedinanom sluaju;. U principu je prenos
udjela slobodan, uz mogunost uvoenja specifinih ogranienja, po pravilu osnivakim
ugovorom.. Knjiga udjela lanova drutva je registar suvlasnikih udjela u drutvu. To je
evidencija lanova i njihovih udjela koja mora biti uspostavljena u roku od 8 dana od dana
registracije drutva... Dobit drutva utvruje se godinjim bilansom, tako da se prvo podmiruju
obaveze drutva (fiskalne i druge), a ostatak se dijeli izmeu lanova drutva srazmjerno
udjelima, ako drugaije nije regulisano osnivakim ugovorom.
98. Upravljaka prava lanova drutva sa ogranienom odgovornou
Upravljaka prava lanova drutva sa ogranienom odgovornou su pravo upravljanja, pravo
glasa u organima drutva ,pravo informisanja, pravo istupanja iz drutva.Pravo upravljanja lanovi
doo ostvaruju na skuptini doo. Radi se o pravu, a ne o obavezi uea u radu skuptine. U
skuptini drutva se odluuje po kapitalu, a ne po glavama. Pravo informisanja. Svaki lan
drutva ima pravo biti informisan o radu drutva i njegovih organa, to se posebno odnosi na
godinji obraun, izvjetaje revizora i uvid u poslovne knjige.. Pravo pobijanja odluka drutva.
Svaki lan skuptine drutva moe pobijati odluku skuptine podnoenjem tube nadlenom
registarskom sudu u prekluzivnom roku od 30 dana od dana donoenja pobijane odluke. Pravo na
istupanje lana drutva. Svaki lan ima pravo istupiti iz drutva, a moe biti i iskljuen kad se
ispune uslovi predvieni zaknom, ugovorom odnosno statutom drutva, te na osnovu odluke
suda. Bez obzira na uslove iz ugovora ili statuta, lan moe svoje pravo istupanja iz drutva
ostvariti tubom kod suda. O iskljuenju lana odluuje skuptina drutva.. Istupanjem i
iskljuenjem lana doo prestaje njegovo lanstvo i sva lina prava i obaveze koja iz toga
proizilaze.
99. Sastav i nadlenosti skuptine drutva sa ogranienom odgovornou
Skuptinu drutva ine svi lanovi d.o.o. lanovi drutva odluke mogu donositi na 2 naina: (1)
donoenjem odluka na skuptini koja po pravilu zasijeda jednom godinje i (2) pismenim putem
(glasanjem), bez sazivanja skuptine. Nadlenost skuptine. Skuptina, odnosno lanovi
pismenim glasanjem, odluuju o slijedeim pitanjima: - donoenje, izmjene i dopune statuta;imenovanje i opoziv lanova uprave i nadzornog odbora;- raspodjela dobiti i pokrie gubitaka;promjene osnovnog kapitala drutva;- poveanje (amortizacija) udjela lanova drutva;- statusne
promjene, transformacija i prestanak drutva;- davanje prokure za drutvo i organizacione
dijelove;- sticanje vlastitih udjela;- istupanje i iskljuenje lanova itd.
100. Odluivanje u skuptini drutva sa ogranienom odgovornou

Kvorum za donoenje odluka skuptine drutva ine lanovi koji predstavljaju 1/2 osnovnog
kapitala drutva. Ako nema kvoruma, skuptina se sa istim dnevnim redom saziva ponovo,
najkasnije 15 dana nakon prvobitnog dana odravanja. Kvorum za ovakvu ponovo zakazanu
skuptinu ine dioniari koji predstavljaju 1/5 osnovnog kapitala drutva.Skuptinu mogu sazvati:
uprava, lanovi iji udjeli ine najmanje 1/10 osnovnog kapitala i nadzorni odbor, ako postoji.
Uprava je obavezna sazvati skuptinu drutva najmanje 1 godinje. Tokom poslovne godine,
skuptina se obavezno saziva ako je prema posljednjem godinjem obraunu drutvo ostvarilo
poslovni gubitak vei od 1/5 osnovnog kapitala. Poziv za skuptinu dostavlja se lanovima drutva
preporuenom poiljkom najmanje 15 dana prije odravanja, sa dnevnim redom i materijalom za
svaku taku dnevnog reda.
101. Nadzorni odbor drutva sa ogranienom odgovornou
Nadzorni odbor drutva sa ogranienom odgovornou je obavezan organ kod doo koje ima vie
od 10 lanova, kao i kod doo koje ima osnovni kapital u iznosu veem od 1 miliona KM i najmanje
2 lana drutva. Ukupan broj lanova nadzornog odbora mora biti neparan Mandat lanova
nadzornog odbora je 4 godine i moe se obnavljati bez ogranienja. lan moe biti samo
poslovno sposobno fiziko lice, mlae od 70 godina koje nije osuivano za privredni kriminal. Ako
osnivakim ugovorom ili statutom nije drugaije regulisano, nadzorni odbor je nadlean da: saziva skuptinu, priprema prijedloge i izvrava odluke skuptine; - imenuje i razrjeava upravu
drutva, nadzire njen rad i usvaja polugodinje i godinje obraune; - podnosi skuptini drutva
godinji izvjetaj o poslovanju, predlae nain raspodjele dobiti i pokrivanja gubitaka; - predlae
plan za poslovanje nadzornog odbora za narednu godinu
102. Uprava drutva sa ogranienom odgovrnou
Uprava drutva sa ogranienom odgovrnou je organ koji vodi poslovanje i zastupa drutvo.
ine je direktor i (eventualno) izvrni direktori. Nain izbora, mandat, nadlenost uprave i sl. su
kao kod dd.Upravu doo imenuje i razrjeava skuptina ili nadzorni odbora izvrne direktore na
prijedlog direktora.lan uprave drutva ne moe biti lice koje je osuivano za krivina djela,kao i
da su stariji od 70 godina.Uprava drutva je zakonski zastupnik drutva i njena ovlatenja se ne
mogu ograniiti ugovorom, statutomili odlukom lanova drutva.Uprava drutva zastupa drutvo u
sudskim i vansudskim poslovnim transakcijama.

103. Poveanje i smanjenje osnovnog kapitala u drutvu sa ogranienom odgovornou

Poveanje je mogue na 2 naina: efektivno i nominalno.Efektivno poveanje osnovnog kapitala
moe se ostvariti unoenjem novih ili poveanjem postojeih uloga. Ako se radi o poveanju
postojeih uloga, odluka skuptine se po pravilu mora donijeti jednoglasno, jer za lanove drutva
nastaju nove obaveze.Nominalno poveanje osnovnog kapitala vri se iz rezervi drutva,
poveanjem nominalnih iznosa lanova drutva. Ovo poveanje se realizuje knjigovodstvenom
promjenom u bilansu stanja. Smanjenje osnovnog kapitala. Osnovni kapital se moe smanjiti
odlukom drutva, u kojoj se mora navesti obim i cilj smanjenja. Smanjenje se mora registrovati u
sudskom ili registru drutava, a odluka se objavljuje i u slubenom glasilu. Smanjenje moe biti
efektivno i nominalno. Efektivno se moe izvriti na 2 naina: vraanjem dijela uplaenih uloga i

oslobaanjem plaanja dijela neuplaenih uloga. Nominalno smanjenje kod doo nije posebno
regulisano, te je mogue supsidijarno primijeniti odgovarajue odredbe koje se odnose na dd.
104. Prestanak drutva sa ogranienom odgovornou
Doo moe prestati:- istekom roka na koje je osnovano odlukom skuptine odnosno lanova
drutva; - statusnim promjenama i promjenom oblika drutva, bez provoenja likvidacije; steajem; - odlukom suda. Opi razlozi za prestanak odlukom suda su: nitavost upisa u sudski
registar, provoenje steaja ili obustava steaja zbog nedovoljne imovine. Posebni razlozi su: tuba povjerilaca ija dospjela i neizmirena potraivanja prelaze 1/2 osnovnog kapitala; - kad
skuptina dd nije odrana 8 mjeseci po isteku roka za podnoenje godinjeg obrauna; - ako
nadzorni odbor ne vri adekvatno svoju funkciju ili nije izvren izbor nadzornog odbora due od 2
godine; - kad drutvo i nakon kanjavanja nastavi poslovanje suprotno zakonu i drugim propisima;
- kad nadleni organ ili lica koja imaju pravni interes podnesu zahtjev za prestanak doo u sluaju:
(1) kad drutvo ne ostvaruje prihode due od 3 godine; (2) kad je drutvu oduzeto odobrenje za
obavljanje djelatnosti..
105. Pojam i vrste povezanih privrednih drutava
Pod povezanim drutvima podrazumijeva se povezivanje vie pravno samostalnih privrednih
drutava koja su faktiki podvrgnuta jedinstvenom ekonomskom cilju. Povezivanje se moe
zasnivati na: - povezivanju putem kapitala, ueem jednog drutva u drugom; - ugovoru o
voenju poslova i drugih poduzetnikih ugovora; - statusnopravnom povezivanju. Vrste povezanih
drutava. Prema uporednom zakonodavstvu, meu povezanim drutvima mogu postojati slijedei
odnosi: - da jedno (veinsko) drutvo ima veinski udio u drugom (supsidijarnom) ili veinsko
pravo odluivanja; - da je jedno drutvo ovisno o vladajuem drutvu; - da drutva imaju
uzajamne udjele; - da su 2 ili vie drutava vezana preduzetnikim ugovorima; - da se jedno
(prikljueno) drutvo prikljuuje drugom (vladajuem) drutvu.
106. Oblici povezivanja privrednih drutava
Kapital uee je odnos izmeu matinog i zavisnog drutva koji se ostvaruje sticanjem uea
od strane jednog drutva u kapitalu drugog i vrenjem upravljakih prava na osnovu tog uea.
(holding) Drutvo sa veinskim udjelom i veinskim pravom odluivanja. Ovaj oblik povezivanja
podrazumijeva da jedno drutvo ima veinu udjela (preko 50%) ili veinsko pravo odluivanja u
drugom drutvu. Veinsko drutvo moe supsidijarnom drutvu davati obavezujua pismena
uputstva, ako je tako utvreno ugovorom. Supsidijarno drutvo je duno izvravati obavezujua
uputstva, ak i ako su po njega nepovoljna (tetna). Veinsko drutvo solidarno odgovara za
obaveze koje je supsidijarno drutvo preuzelo postupajui po obavezujuim uputstvima. Ovisno je
pravno samostalno drutvo na koje vladajue ima direktan uticaj po osnovu kapital uea ili
veine glasova u organima upravljanjaVladajue je onodrutvo koje ima veinski udio u
osnovnom kapitalu ovisnog drutva..
107. Pojam i osnivanje koncerna
Da bi jedno povezano drutvo imalo status koncerna, treba zakljuiti ugovor o voenju poslova
izmeu vodeeg i ovisnog drutva Uporedno pravo poznaje vertikalni i horizontalni koncern.
Vertikalni je koncern sa elementom dominacije. U njemu se vladajue (dominantno) drutvo i

jedno ili viezavisnih drutava grupiu pod jedinstvenu upravu dominantnog drutva. Horizontalni
koncern je koncern sa elementom koordinacije. Drutva koja su nezavisna jedna od drugog
ugovorom se stavljaju pod jedinstvenu upravu. Rukovoenje poslovanjem u horizontalnom
koncernu ne moe se sastojati u davanju obaveznih uputstava jednog drutva drugom drutvu.
Osnivanje koncerna. U praksi koncern nastaje povezivanjem kapitalom. Jedno drutvo osniva
drugo (ovisno) drutvo, prenosei na njega dio svoje imovine i odreuje mu djelatnost. Zavisno od
poloaja povezanih drutava, u teoriji se razlikuje vie vrsta koncerna: ugovorni, faktini i koncern
ravnopravnih drutava.
108. Povezana drutva sa uzajamnim udjelima
Privredna drutva mogu biti povezana uzajamnim kapital ueem. Prema uporednim pravima,
drutva sa uzajamnim udjelima su drutva kapitala, koja su povezana tako da svako drutvo ima
vie od 1/4 udjela u drugom drutvu, s tim da povezana drutva imaju sjedite u istoj dravi.Ako
jedno drutvo stekne vie od dionica ili udjela u drugom drutvu kapitala sa sjeditem u jednoj
dravi pravilo je da uprava bez odagaanja pismeno obavijesti to drutvo
109. Ugovorni oblici povezivanja privrednih drutava
Tajno drutvo je oblik ugovornog povezivanja vie privrednih drutava i poduzetnika. Osnov
nastanka je ugovor izmeu tajnog lana, koji ulae ugovoreni iznos kapitala u ostvarenje
poduhvata, i druge ugovorne strane kao poduzetnika. Forma ugovora nije propisana, pa se on
moe zakljuiti usmeno, pismeno Tajno drutvo moe prestati: istekom vremena na koje je
osnovano, ostvarenjem cilja, smru ili prestankom poduzetnika, sporazumno i otkazom bilo koje
strane. Karteli su ugovorni oblici horizontalnog povezivanja privrednih subjekata koji proizvode
iste ili slineproizvode radi regulisanja zajednikog nastupa na tritu i drugih ekonomskih ciljeva.
U pravnoj nauci karteli se dijele na: a) Kartele kojima se regulie proizvodnja, prodaja i sistem
cijena i b) Kartele za repatrijaciju prihoda,.Konzorcijum je ugovorno udruenje pojedinaca ili
privrednih drutava radi zajednikog finansiranja pri emu lanovi konzorcija dijele rizik i dobit.
Ugovorom se jednom lanu konzorcija daje uloga punomonika pilot drutva, koje zastupa sve
lanice grupacije pred naruiocem . zakljuuje ugovor i zastupa lanice tokom njegove realizacije.
Ugovori o konzorciju mogu biti otvorenog i zatvorenog tipa, to zavisi od mogunosti
pristupanovih lanova
110. Pojam i vrste i preduzetnikih ugovora, kao oblika povezivanja privrednih drutva
Zavisno od funkcije koja se njima eli postii, razlikuju se: a) Ugovor o voenju poslova ugovor
o upravljanju; b) Ugovor o prenosu dobiti; c) Ugovor o zakupu pogona i d) Ostali preduzetniki
ugovori sa specifinim klauzulama. Ugovor o voenju poslova je ugovor kojim drutvo kapitala
povjerava voenje poslova drugom privrednom drutvu Ugovorom se vladajue drutvo
obavezuje da e snositi sve poslovne gubitke ovisnih drutava dok taj ugovorni odnos traje.
Ostvarena dobit se dijeli na lanove vladajueg (matinog) i ovisnih drutava u vidu tzv.primjerene
naknade. Ugovor o prenosu dobiti je ugovor o povezivanju, kojim se drutvo kapitala obavezuje
da e drugom drutvu prenijeti cjelokupnu svoju dobit. Drutvo na koje se dobit prenosi obavezuje
se na pokrie gubitaka i davanje primjerene naknade ili otpremnine lanovima drutva ija mu je
dobit prenesena.Ugovor o zakupu i preputanju pogona. Ugovorom o zakupu pogona jedno
drutvo daje svoj pogon u zakup drugom drutvu, s tim da zakupoprimac pogon vodi u svoje ime i
za svoj raun.

111. Pojam i osnivanje banke

Banke su finansijske institucije, prvenstveno depozitnog i kreditnog karaktera, koje posluju kao
dionika drutva. Banka se osniva po koncesionom sistemu potrebna je prethodna dozvola od
strane Agencije za bankarstvo, pod uslovom da je Agencija stekla uvjerenje da e banka
ispunjavati zakonske zahtjeve u poslovanju. Dozvola se daje i za otvaranje filijala i
predstavnitava. Agencija moe ukinuti dozvolu ako se ispune zakonski uslovi ili na zahtjev
banke. Zakonski minimum kapitala banke je 15 miliona KM. Uz zahtjev Agenciji za davanje
bankarske dozvole prilau se: ugovor o osnivanju banke, nacrt statuta i drugih osnivakih akata,
podaci o strunosti i iskustvu rukovodeih radnika banke, iznos kapitala, plan organizacije i
poslovanja, te popis vlasnika banke.

112. Upravljanje bankom

Upravljaku strukturu banke ine skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i generalni direktor..
Skuptinu banke ine dioniari sa pravom glasa. Pravo glasa je ogranieno visinom uea u
kapitalu banke. Upravni odbor ima neparan broj lanova, izmeu 5 i 11, iji mandat traje 4 godine
uz mogunost reizbora. lanovi upravnog odbora ne mogu svoja ovlatenja prenositi na druga
lica. Nadzorni odbor ima 5-7 lanova sa mandatom od 4 godine i mogunou reizbora.
Generalni direktor i lanovi nadzornog odbora ne mogu biti istovremeno i lanovi upravnog
odbora, a generalni direktor ne moe biti i lan nadzornog odbora. Generalnog direktora imenuje
upravni odbor, uz obaveznu prethodnu pismenu saglasnost Agencije. Djelatnost banke propisana
je zakonom i odobrenjem Agencije, a sastoji se u slijedeem: prijem depozita, davanje i uzimanje
kredita, itd
113. Drutvo za osiguranje
113.Drutvo za osiguranje su pravna lica koja se bave poslovima osiguranja lica i imovine, te
poslovima reosiguranja. Statusno-pravni oblici ovih drutava su: Dioniko drutvo za osiguranje ili
reosiguranje. Za osnivanje ovog drutva potrebno je prethodno odobrenje Ureda za nadzor.
Osnivai mogu biti fizika i pravna lica, domaa ili strana. Ako ulog stranog ulagaa prelazi 50%
osnovnog kapitala, potrebna je saglasnost Ministarstva finansija FBiH. Zakonski minimum
osnovnog kapitala za drutva koja se bave poslovima osiguranja ivota je 1 milion, a za drutva
koja obavljaju vie vrsta osiguranja 2 miliona KM. Kapital se uplauje u gotovini.
Drutvo za uzajamno osiguranje je pravno lice u kome lanovi uplatom uloga meusobno
garantuju da e na principu uzajamnosti i solidarnosti pokriti tete nastale ostvarenjem
ugovorenih rizika. Za osnivanje he potrebno da najmanje 250 pravnih subjekata zakljui ugovor o
uzajamnom osiguranju od istih rizika. Uz to, potrebno je i odobrenje Ureda za nadzorPostoje 2
varijante ovog drutva: sa ogranienim ulogom i sa neogranienim ulogom. U prvoj varijanti,
zakonski minimum osnivakog kapitala je najmanje 30%, a u drugoj najmanje 50% kapitala koji
se trai za osnivanje dionikog drutva osiguranja
114. Drutvo za reosiguranje
Drutvo za reosiguranje Dioniko drutvo za osiguranje ili reosiguranje.

Za osnivanje ovog drutva potrebno je prethodno odobrenje Ureda za nadzor. Osnivai mogu biti
fizika i pravna lica, domaa ili strana. Ako ulog stranog ulagaa prelazi 50% osnovnog kapitala,
potrebna je saglasnost Ministarstva finansija FBiH. Zakonski minimum osnovnog kapitala za
drutva koja se bave poslovima osiguranja ivota je 1 milion, a za drutva koja obavljaju vie vrsta
osiguranja 2 miliona KM. Kapital se uplauje u gotovini. Drutvo za uzajamno osiguranje je
pravno lice u kome lanovi uplatom uloga meusobno garantuju da e na principu uzajamnosti i
solidarnosti pokriti tete nastale ostvarenjem ugovorenih rizika. Postoje 2 varijante ovog drutva:
sa ogranienim ulogom i sa neogranienim ulogom. U prvoj varijanti, zakonski minimum
osnivakog kapitala je najmanje 30%, a u drugoj najmanje 50% kapitala koji se trai za osnivanje
dionikog drutva osiguranja. Na upravljanje se shodno primjenjuju propisi o upravljanju DOO
115. Drutvo za upravljanje fondovima
Drutvo za upravljanje fondovima je poseban oblik privrednog subjekta koje se osniva radi
upravljanja fondovima kao posebnim finansijskim institucijama. Postoje 2 vrste ovih drutava:
drutva za upravljanje uzajamnim i investicionim fondovima i privatizacijska drutva za upravljanje
PIF-ovima. Drutva za upravljanje uzajamnim i/ili investicionim fondovima djeluju u formi DD ili
DOO, uz primjenu opih pravila koja vae za te tipove drutava. Upisuju se u sudski registar i u
registar Komisije za vrijednosne papire. Osnivai drutva mogu biti domaa ili strana, fizika ili
pravna lica. Komisija za vrijednosne papire odobrava osnivanje. Ona moe to odobrenje i
svakodobno ukinuti. Zakonski minimum osnovnog kapitala je 1 milion KM ako drutvo upravlja
jednim fondom, a za svaki naredni fond taj minimum se poveava za 250.000 KM. Dakle, drutva
za upravljanje fondovima su privredni subjekti koji posluju kao dd ili doo, ija je iskljuiva
nadlenost upravljanje fondovima raznih namjena, u kojima imaoci investicionih kupona ili dionica
nemaju upravljaka, ve samo imovinska prava.

116. Investicioni fondovi

Investicioni fondovi se osnivaju kao specijalne finansijske institucije radi prikupljanja finansijskog
kapitala, zajednikog i viepartnerskog investiranja u prenosive vrijednosne papire na naelima
smanjenja i disperzije rizika. Postoje 3 vrste investicionih fondova: uzajamni investicioni fond,
investicioni fond i privatizacijski investicioni fond. Uzajamni investicioni fond je posebna
finansijska institucija koja nema status pravnog lica. Formira ga drutvo za upravljanje uzajamnim
fondom.Investicioni fond je finansijska institucija ija je iskljuiva djelatnost prikupljanje
finansijskog kapitala i investiranje u prenosive vrijednosne papire i druge profitabilne poduhvate.
Posluje kao dioniko drutvo. Osniva se upisom dionica na osnovu javne ponude, uz prethodnu
dozvolu Komisije za vrijednosne papire. Minimalni osnivaki kapital je 4 miliona KM, mora biti u
cjelosti uplaen u novcu prije registracije fonda kod Komisije za vrijednosne papire
FBiH.Privatizacijski investicioni fond je fond zatvorenog tipa i privremenog karaktera, u obliku dd.
Osniva ga privatizacijsko drutvo na osnovu odobrenja Komisije. Njegov cilj je omoguavanje
lakeg provoenja procesa privatizacije prikupljanje certifikata i njihovo investiranje u
privatizaciji dravnih preduzea. Osnovni kapital fonda ne moe biti manji od 200 miliona KM.
117. Pojam i vrste berzi

Berza predstavlja stalno mjesto na kome se u odreeno vrijeme i na utvren nain obavlja
kupovina i prodaja zamjenjive, tipizirane ili standardizirane robe i upravlja poslovnim
transakcijama. Pod robom se podrazumijeva novac, hartije od vrijednosti, proizvodi, sirovine i
usluge. U odnosu na predmet trgovanja, berze se dijele na: berze efekata (vrijednosnih papira),
novane (valutne), robne (produktne), berze usluga (franta) i mjeovite. U okviru svake od tih
vrsta, berze mogu biti ope i specijalizirane. Po pravnoj strukturi i odnosu drave prema berzi,
postoje 3 tipa berzi: 1. slubene berze, koje osniva i kontrolie drava i koje posluju po zakonskim
propisima; 2. javne berze, kao javne trine institucije pod administrativnom kontrolom, poznate u
kontinentalnom pravu; 3. berze organizirane kao privatnopravni subjekti, karakteristine za
angloameriko pravo
118. Osnivanje berzi
Po naem pravu, berzu mogu osnovati profesionalni posrednici, tako da finansijsku (efektnu)
berzu mogu osnovati banke, osiguravajua i reosiguravajua drutva.Berza se osniva u formi
dioniarskog drutva. Uz odobrenje Komisije za vrijednosne papire, moe je osnovati najmanje 5
lica sa statusom profesionalnih posrednika (brokera) koji su registrovani kod Komisije. Upisuje se
u sudski registar i registar Komisije za vrijednosne papire. Zakonski minimum osnovnog kapitala
za berzu efekata je 200.000 KM podijeljenih na redovne dionice na ime, a svaka dionica daje
pravo na jedan glas. Dioniari berze su iskljuivo lanovi, sa jednakim brojem dionica koje ne
mogu prenositi za vrijeme trajanja lanstva.. Berza obavlja slijedee poslove: - organizira
povezivanje ponude i tranje hartija od vrijednosti, - osigurava informacije o ponudi, tranji i
trinoj vrijednosti papira, - moe obavljati i druge poslove po ovlatenju Komisije za vrijednosne
papi
119. Organi berzi
Po naem pravu organi berze su skuptina, nadzorni odbor . Skuptinu berze sainjavaju svi
dioniari berze .Nadlenost skuptine berze sastoji se usljedeem: skuptinu imenuje nadzorni
odbor,donosi statut,donisi godinji finansijski plan berze.Nadzorni odbor je organ svih organa
berze.Nadzorni odbor ine prdsjednik i najmanje etiri lana.Predsjednik i lanovi odbora mogu
uestvovati u radu skuptine berze ali bez prava odluivanja
120. Pojam i pravni status javnog preduzea
Po naem pravu, javna preduzea se definiu kao preduzea koja obavljaju djelatnosti
proizvodnje i prometa odreenih proizvoda i pruanje usluga koje su nezamjenjiv uslov ivota i
rada drugih preduzea u odreenom podruju ili, ako je to neophodno, za rad kantona, grada,
entiteta odnosno drave i jedinica lokalne samouprave. Kao osnivai javnog preduzea mogu
se pojaviti: dravne organizacije (opina, grad, kanton, FBiH); pravna i fizika lica, domaa ili
strana na bazi privatnog kapitala; istovremeno oblici dravne organizacije i privatnopravna lica na
bazi mjeovite svojine. Po naem i uporednom pravu javna preduzea su subjekti prava bez
obzira ko ima veinski udio u osnivakom kapitalu.Odnos izmeu osnivaa i javnih preduzea u
pogledu meusobnih prava definie se ugovorom koji se zakljuuje u pismenom obliku po naem
pravu. Javno preduzee se upisuje u sudski registar kao i svaki subjekt poslovnog prava, sa
statusom pravnog lica.

121. Organi upravljanja javnog preduzea

U zavisnosti od pravnog oblika, organi javnog preduzea su skuptina odnosno odbor osnivaa,
upravni odbor i direktor. Osnovna podjela upravljanja se zasniva na vlasnikoj i funkcionalnoj
osnovi. Pri tom treba razlikovati upravljaku, izvrnu i funkcionalnu.Nadlenost u skuptini se
definie statutom javnog preduzea.skuptina je najvii organ organ drutva koju sainjavaju
dioniari.Upravni odbor javnog preduzea ima najmanje tri lana.Direktora javnih preduzea
imenuje i razrjeava upravni odbor preduzea uz saglasnost izvrnog organa,drave
,entiteta,kantona.Najvanija funkcija direktora je poslovodna i zastupnika,on je zakonski
zastupnik preduzea i odgovora za zakonitost rada preduzea.Javna preduzea mogu biti u
dravnom ,mjeovitom,i privatnom vlasnitvu..
122. Pojam,osnivanje i upravljanje zadrugama
Zadruga je organizacija sa statusom pravnog lica, koja se formira ugovorom fizikih lica i u kojoj
svaki lan uestvuje neposredno i ravnopravno, sa ciljem da na principu uzajamnosti i solidarnosti
unapreuje i zatiti svoj ekonomski i drugi interes i stie dobit. Opi tip zadruge osniva se
ugovorom najmanje 5 lica koji ispunjavaju uslove predviene pravilima zadruge. Po svojoj pravnoj
prirodi, zadruga predstavlja vrstu ortakluka graanskog prava.
Upravljanje i organi upravljanja. Organi zadruge su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i
direktor. Skuptinu ine svi zadrugari, a pravilima zadruge koja ima preko 300 zadrugara moe se
predvidjeti formiranje skuptine predstavnika koju ini najmanje 30 fizikih lica koja se biraju na
odreeni mandat (najee 5 godina), uz mogunost obnove. Skuptina zadruge bira ostale
organe upravljanja.
123. Privredne komore kao subjekti poslovnog prava
su neprofitne asocijacije poslovnih subjekata i drugih lica koja obavljaju privredne djelatnosti.
Organi komore su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i predsjednik. U okviru komora djeluju
sudovi asti, koji postupaju u sluaju povrede ugovora, trgovakih pravila, uzansi i drugih propisa.
Njihov sastav, postupak i mjere koje mogu izrei utvruju se statutom komore. Osnovni izvori
finansiranja komora su lanarina, kotizacije i drugi izvori neprofitnog karaktera.
Spoljnotrgovinska komora BiH je nevladina, nepolitika i neprofitna javnopravna asocijacija
privrednih subjekata i privrednih asocijacija sa teritorije BiH. Njena djelatnost se sastoji u
slijedeem: utie na razvoj Materija regulisana Zakonom o privrednim komorama u FBiH,
Sl.novine FBiH br.35/98 vanjskotrgovinske i carinske politike, meunarodnog transporta i
komunikacija; unapreenje saradnje sa meunarodnim finansijskim institucijama; zastupa
interese svojih lanova u odnosu na dravne organe u kreiranju ekonomskog sistema i propisa;
vri poslove javnih ovlatenja utvrenih posebnim propisima itd.
124. Pojami osnivanje fondacija i zaklada
Fondacije i zaklade (zadubine) su asocijacije neprofitnog karaktera sa statusom pravnog lica..
Postoje 2 osnovne razlike izmeu fondacije i zaklade: 1. Imovina ili prihodi koji se ostvaruju od
imovine zaklade trajno slue za ostvarenje opekorisnih ili dobrotvornih ciljeva, dok je trajanje
fondacije vremenski ogranieno; 2. Zadubine osnivaju samo fizika lica, a fondacije po pravilu
pravna lica. Osnivanje. Fondaciju u FBiH osniva Vlada FBiH na prijedlog ministra u iju oblast
spada fondacija. Kao osnivai se mogu pojaviti domaa i strana, pravna i fizika lica, uz
prethodnu saglasnost Vlade FBiH odnosno kantona. Fondacija i zaklada su pravna lica koja se

registruju u registru fondacija odnosno upisniku zaklada koje vodi Ministarstvo pravde FBiH.
Registracijom stiu pravnu sposobnost. Organi upravljanja fondacije su odbor povjerenika i izvrni
odbor, a organi upravljanja zaklade upravnik ili posebno tijelo koje imenuje nadleni dravni
organ.
125. Pojam i osnovne karakteristike evropskog preduzea
U pravnom smislu, sutina prava nastanjivanja je pravo fizikih i pravnih lica iz drava lanica EU
da po nacionalnom reimu na teritoriji drugih drava lanica EU mogu osnivati preduzea i
njihove organizacijske jedinice.
Osnovne karakteristike evropskog preduzea. Osnivai evropske kompanije (preduzea) mogu
biti dd, doo, kompanije i firme koje su osnovane po pravu drave lanice EU i ako imaju sjedite i
glavnu upravu u jednoj od drava EU. Po Jedinstvenim pravilima, evropska kompanija ima oblik
dd, sa pravnim subjektivitetom u svim dravama lanicama. Minimalni osnivaki kapital je
120.000 eura.Mogui naini osnivanja evropske kompanije su: spajanje (fuzija) najmanje 2 dd iz
razliitih drava; formiranje zajednikog holdinga evropskog preduzea od najmanje 2 dd iz
razliitih drava lanica EU;
126. Pojam i ciljevi osnivanja evropske interesne grupacije
Evropska ekonomska interesna grupacija osniva se sa ciljem da omogui i razvije ekonomske
aktivnosti svojih lanova i povea njihove rezultate. Dobit grupacije smatra se kao dobit lanova i
meu njima se dijeli u skladu sa ugovorom o osnivanju, a ako ugovor nita ne precizira onda na
jednake dijelove. EEIG se osniva ugovorom, a registruje se u onoj dravi u kojoj ima svoju
zvaninu adresu, i u svakoj drugoj dravi lanici u kojoj ima sopstveno preduzee. EEIG se mora
sastojati od najmanje 2 pravna subjekta iz 2 razliite drave lanice. Drava lanica moe
propisati da EEIG upisana u njen registar ne moe imati vie od 20 lanova. Grupacija mora imati
svoje oditore koji e provjeravati raunovodstvene i druge podatke. lanstvo u grupaciji
podrazumijeva solidarnu i neogranienu odgovornost lanova, ali oditori ne mogu povesti parnicu
protiv lanova sve dok grupacija ne padne pod steaj.