Islam moja vjera

B.A. Rafiq

ISLAM
1

MOJA VJERA
B. A. RAFIQ

PREDGOVOR

U toku mog etrnaestogodisnjeg boravka u Velikoj

Britaniji,kao imam Londonske dzamije,nauio sam sa
velikim bolom da muslimanska djeca u Britaniji neznaju
osnovne elemente islama.
Ovo je naravno vezano za nedostatak bilo kakve
odgovarajue knjige na ovu temu. Slijedee stranice su
napisane u nadi da zadovolje ovu dugo ostavljenu potrebu,
i moja ponizna molba je da ovaj moj napor bude
plodonosan.
Moje toplo hvala dugujem gospodinu A. Vehab Adem, Ataul
Mudjib Rasid i Mubarak Ahmed Saqi za njihovo
ohrabrivanje da napiem ovu knjigu. Gospodin Muhamed
Zafrula Khan takoe zasluuje moju srdanu za pregled
rukopisa i za vrijedne prijedloge.

Londonska Damija
16 Gressenhall Road London SW18

ISLAM
Pitanje: ta znai rije "islam"?
Odgovor: Islam je arapska rije koja bukvalno znai mir i
pokornost. Tako "islam" moe znaiti put onih koji su
pokorni Allahu i koji su postigli mir sa Njim i Njegovim
stvorenjima.
P:
O:
P:
O:
P:
O:
P:
O:

Kako se zove sljedbenik islama?

Slaedbenik Islama se zove Musliman.
Ko je dao ime islam za nau vjeru?
Allah je dao ime za nau vjeru.
Moe li navesti ajete asnog Kur`ana gdje je ime
islam bilo dato kao ime naoj vjeri?
Da, u suretu Al-Maida, ajet etvrti, Allah je dao
ime naoj vjeri.
ta su glavne odlike islama?
Islam je savrena vjera. Njegova uenja su
jednostavna i mogu lahko biti praktikovana od
svakoga. On daje razlog za svaku od svojih
komandi i uenja. asni Kur`an koji je vjerska
knjiga mslimana, je rije Allahova. Ova knjiga je
tano ista kakva je bila objavljena asnom
Poslaniku s.a.v.s. Allah je obeao da e je osigurati i
zatititi.

PRVI DIO
IMAN

Ja vjerujem u Allaha, Njegove meleke, Negove knjige,

Njegove poslanike, Sudnji dan i sudbina.

IMAN
Ja vjerujem u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige,
Njegove poslanike, Sudnji dan i sudbinu.
P:
O:
P:
O:

ta je Iman?
Iman znai vjerovanje ili vjera. Onaj ko u ovo
vjeruje je dakle Musliman.
Koji su glavni stubovi vjere (Imana) u Islamu?
Glavni stubovi vjere u islamu su slijedei:
Vjerovati Jedinog Boga - Allaha
Vjerovati sve Boije meleke
Vjerovati sve Boije Knjige
Vjerovari sve Boije poslanike
Vjerovati u Sudnji dan
Vjerovati u Sudbinu

Allah
P:
O:

Ko je stvaralac svih svjetova?

Allah je stvaraoc svega.
4

P:
O:

P:
O:

P:
O:

P:
O:
P:
P:
P:
O:
P:
O:

Reci mi vie o Allahu.

Allah je Jedan i Svemogui. On je jedini vrijedan
oboavanje. On nema partnera. On nije rodio niti
je roen. On je vjean. On uje nae molitve i
prima ih. On daje ivot i smrt. On je nas stvorio u
najboljem obliku. On nema ni ene ni djece. On je
savren. On nas voli i pokazuje nam svoju milost.
On ima znanje o svemu.On nam alje svoje upute
preko svojih poslanika. On je gospodar Sudnjeg
dana. Nikada ga ne obuzima san niti drijeme. On
nema poetka ni kraja.On je sveznajui, onaj koji
sve vidi i on je Pravedan.
Koji su Njegovi najvaniji atributi?
Postoje etiri najvanija Bozija atributa
spomenuta u suri El-Fatiha, prvom dijelu asnog
Kur`ana, a to su: Rabul-Alamin, Ar-Rahman, ArRahim i Maliki-Jeumidin.
ta je znaenje ovih Boijih atributa?
Rabul-Alamin znai Gospodar svih svjetova. "ArRahman" znaci Milostivi Darovaoca bez traenja,
"Ar-Rahim" znai Samilosni a "Maliki-Jeumidin"
znai Gospodar Sudnjeg dana.
Kako moemo uspostaviti odnos sa Allahom?
Sluei Ga i molei Mu se bez prestanka.
Da li Allah govori ljudima?
Da, On odgovara na nae molitve. Onaj ko Ga
slui i radi dobro je nagraen odgovorom na
njegove molitve.
Na kojem jeziku se trebamo moliti Bogu?
Moliti se Bogu moemo na bilo kojem jeziku
kojem elite. On zna sve jezike. On je stvaralac
svih jezika.
Kad se treba moliti Bogu?
Bogu se moete moliti bilo kada u bilo koje
5

P:
O:

vrijeme kad elite.

Gdje je Allah?
Allah je svuda. On nas vidi svo ovo vrijeme ali mi
Njega ne moemo vidjeti naim fizikim ulom
vida.

BOIJI MELEKI
P:
O:

P:
O:
P:
O:
P:
O:

Ko su meleki?
Meleki su stvoreni od Allaha. Oni su duhovna
stvorenja. Oni sluaju Allahove zapovijedi. Oni su
vrlo brojni po broju i date su im razliite dunosti
od Allaha. Oni su takoe poslani da pomognu
Njegovim poslanicima i njihovim sljedbenicima.
Reci mi imena nekih od najvanijih Boijih
meleka.
etiri su najvanija Boija meleka a oni nose
imana: Debrail, Mikail, Israfil i Azrail.
Da li se mi klanjamo melekima?
Ne, nipoto. Mi se jedino klanjamo Allahu i nikom
drugom ni u kom sluaju.
Kako je ime meleka koji je donio Allahovu
Objavu asnom Poslaniku s.a.v.s.?
Hazret Debrail.

BOIJE KNJIGE
P:
ta se podrazumijeva pod "Boijim knjigama"?
O:
Allah alje svoje upute ovjeanstvu s vremena na
vrijeme. Ova uputa je dostavljana ljudima kroz
Boije poslanike. Ona sadrava zakone za na
svakodnevni ivot. Ovi zakoni i pravila se zovu
Boije knjige. Mi moramo vjerovati u sve Boije
6

P:
O:

P:
O:

P:

knjige.
Koje su dobro poznate Boije knjige?
Dobro poznate knjige su slijedee:
asni Kur`an koji je zadnja i savrena knjiga.
Ona je objavljena Poslaniku Muhamedu s.a.v.s.
Njeno objavljivanje je trajalo skoro 23 godine.
Objavljivana je u komadima i malim dijelovima.
Tevrat je bio poslan Poslaniku Musa a.s.
Psalm ili Zebur je bio poslan Poslaniku Davud a.s.
Novi Zavjet ili Inil je bio poslat Poslaniku Isa a.s.
Musaf je bio poslan Poslaniku Ibrahimu a.s..
ta su glavne odlike asnog Kur`ana?
asni Kur`an je uputa za sve nas. Svaka rije
Kur`ana je Boija rije. Kur`an je sauvan u svom
originalnom obliku kako je i bilo obeano od
Allaha dz.. u samom Kur`anu (sura 15:10).
On je bio sauvan preko asnog Poslanika
Muhameda a.s. i njegovih saradnika koji su
Kur`an uili napamet. Uvijek je bilo stotine ljudi u
svakoj zemlji i u svakoj generaciji koji su nauili
cijeli Kur`an napamet. Ova praksa je nastavljena
do danas. asni Kur`an je na arapskom jeziku.
Stil i jezik Kur`ana su izuzetni. Kur`an je
preveden na mnogo jezika svijeta ukljuujui i
engleski. On sadrava mnoga predvidjanja o
budunosti ovjeanstva kao i kompletna pravila
za nas. Oni koji slijede asni Kur`an postaju
najuspjesniji ljudi u ivotu. Mi trebamo itati i
duboko razmiljati o znaenju Kur`ana to ese,
tako da moemo postii uspjeh u ivotu. Kur`an
ima 114 dijelova (sura) i podijeljen je u 30
dzuzova.
Hoe li biti druge knjige poslije Kur`ana koja bi
otkazivala neka od njegovih uenja?
7

O:

P:
O:

Ne, nikakao. Kur`an je savrena i najpotpunija

knjiga. Nema potrebe za ovjeanstvo da oekuje
ita drugo zato to Kur`an daje upute u svim
vidovima ivota. Kur`an je iva knjiga i takav ce
ostati za uvijek.
Koje od objavljenih knjiga postoje danas u
njihovom originalnom obliku?
Nijedna. Sve druge knjige su bile djelimino
izmijenjene od njihovih sljedbenika i nema ni
jedne originalne. Neke od njih se nisu ak sauvale
na njihovom originalnom jeziku na kojem su bile
objavljene, kao sto je Novi Zavjet. Mi jedino
vjerujemo u injenicu da su ove knjige sadravale
Boiju poruku dok je sadanja verzija otvorena za
kritiku.

BOIJI POSLANICI
P: Ko je Poslanik?
O: U arapskom postoje dvije rijei koje su upotrijebljene za
Poslanika. "Resul" znai onaj koji je poslat ili vjerovjesnik
i rije "Nabi" to znai onaj koji prima i prenosi Bozije
komande. Obje ove rijei su upotrijebljene za osobu koja je
izabrana od Allaha za reformu (preureenje) i uputu
ovjeanstva.
P: Reci mi neke od odlika Poslanika.
O:
Boiji poslanici su odabrani izmedju ljudskih
stvorenja.Oni imaju najbolji primjer moralnih i duhovnih
zahtjeva. Oni vode ovjeanstvo Allahu prenosei im Bozije
objave i takodje svojim vlastitim primjerom istoe i
pravednosti. Oni su najiskreniji ljudi. Njihova srca su puna
ljubavi prema Bogu i Njegovim stvorenjima. Svi od njih su
izjanjavali Boije Jedinstvo i traili od ljudi da Mu se
potpuno pokore.
8

P: Koje glavni od poslanika?

O: Hazreti Muhamed s.a.v.s. je glavni od poslanika. On je
Khatamun-Nabiyyeen, to znai peat svih poslanika. On je
donio savrenu uputu za nas od Allaha. On je doao kao
blagoslov ovjeanstvu. On je izuzetan primjer. On je
pokazao milost ne samo prema ljudskim stvorenjima nego i
prema ivotinjama.
P: Navedi mi neke od ostalih Boijih poslanika?
O: Hazreti Adem a.s., Hazreti Ibrahim a.s., Hazreti Nuh a.s.,
Hazreti Daud a.s., Hazreti Sulejman a.s., Hazreti Isa a.s.,
Hazreti Ahmad a.s.
P: Kada je asni Poslanik Muhamed s.a.v.s. bio roen i kad
je umro?
O: On je bio roen u Meki, Arabija, 20-tog aprila 570. godine
a umro je u 63-oj godini ivota u Medini. Tamo je i
sahranjen.
P: Reci mi vie o asnom Poslaniku Muhamedu s.a.v.s.
O: Muhamed a.s. je ostao siroe i preuzeo ga je njegov djed
Abdul Mutalib, a kasnije njegov amidza Abu Talib.
Abdullah je bilo ime njegovom ocu a majci Amina. Majka
mu je umrla kada je on imao samo est godina. Muhamed
je imao 25 godina kada je oenio Hazreti Hatidzu , koja je
imala 40. Ona mu je rodila nekoliko djece . Muhamed a.s.
je esto odlazio u brdo Hira , nekoliko milja od Meke i
predavao se razmiljanjima.Kada mu je bilo 40 godina
primio je objavu od Allaha da je bio odabran za poslanika
ija dunost je bila da preuredi ovjeanstvo. On je zapoeo
svoju Boansku misiju ali je bio odbijen od svih izuzev
nekoliko. Oni su ak proganjali i ubili nekoliko njegovih
sljedbenika. Oni su ga ismijavali i izrugivali mu se kad im
je govorio o svojoj svetoj misiji. ak su se njegovi vlastiti
roaci okrenuli protiv njega. On je nastavio svoj rad pod
ovim uslovima do vremena kad je Allah naredio njemu i
njegovim sljedbenicima da napuste meku i presele u
9

Medinu. Mekanci su bili toliko protiv njega da mu ak nisu

dozvolili da napusti grad. On je sa svojim dragim
prijateljem i sljedbenikom Ebu Bekirom odluio da napusti
Meku u mraku, gdje su nali utoite u spilji zvanoj Tur,
gdje su ostali tri dana. U toku ovog vremena Mekanci nisu
ostavili ni jedan kamen neprevrnut da ga uhvate ali bez
uspjeha. On i Ebu Bekir su zapoeli svoje putovanje za
Medinu. Ovo se zove Hidzra ili selenje. Uskoro poto su se
smjestili u Medini poele su stizati novosti da su Mekanci
poceli podizati vojsku da napadnu Medinu i unite islam i
njenog osnivaa. Poslanik i njegovi sljedbenici su bili
zabrinuti kad su uli ove vijesti ali su imali punu vjeru u
Allaha o svojoj sigurnosti. Prva bitka koja je bila voena
od Poslanika i njegovih sljedbenika je zvana Bitka na
Bedru, koja je voena blizu izvora pod tim imenom.
Poslanik je imao 313 sljedbenika protiv Mekanaca kojih je
bilo vise od 1000 po broju. Oni su bili dobro opremljeni
iieni od ruku Muslimana i bili su odbijeni.
dok Poslanik i njegovi sljedbenici nisu imali dovoljno niti
oruzja niti hrane. Nevjernici su bili pobijedjeni od ruku
Muslimana i bili su otjerani.
Poslije ove bitke Poslanik je morao da vodi nekoliko drugih
bitaka za samoodbranu dok konano nije uao u Meku kao
pobjednik 630-te godine i od tog vremena su neprijateljstva
prestala. asni Poslanik je umro u Medini u 63-oj godini
ivota i tamo je i sahranjen. Muhamed a.s. je izuzetan
primjer za sve nas. Allah je elio da ga uini uzorom za sve
nas zbog ega mu je odredio da proe kroz razliite stadije
ljudskog ivota. On je pokazao ljubaznost prema svojim
enama, milost prema svojim neprijateljima i postavio
standarde jednakosti za ljude da ih slijede.On je
komandovao vojskama i bio izuzetan general. On je bio
posluan prema starijima i ljubazan prema mladjima.
10

P:

Je li asni Poslanik Muhamed a.s. bio spomenut u drugim

knjigama?
O: Da. Poslanik Musa a.s. je rekao Izraelicanima da mu je
Bog rekao o pojavljivanju asnog Poslanika slijedeim
rijeima:
Ja cu im uzdignuti poslanika izmedju njihovog bratstva, kao
sto sam tebe, i Ja cu staviti moje rijci u njegova usta i on ce
njima govoriti sve to mu Ja budem nareivao."
(Deuteronomy 18:18)
Ovo je bilo predvianje o asnom Poslaniku napravljeno
od poslanika Musa a.s. oko 1451 godine p.n.e.
P: Gdje mozemo proitati o ivotnim dogadjajima asnog
Poslanika?
O: U asnom Kur`anu, gdje su najvazniji dogadjaji iz
njegovog ivota bili spomenuti lino od Allaha dz.. i u
knjigama Hadisa koje sadre njegove izreke i radnje.
Postoji est najglavnijih knjiga Hadisa. One se zovu:
Buhari, Muslim, Timizi, Ibn Madza, Nasaee i AbDaud.u
DAN OIVLJENJA I SUDNJI DAN
P:
O:

Sta znai dan oivljavanja i Sudnji dan?

Na dan oivljavanja mi emo biti uzdignuti
ponovo od Allaha dz.. i bit e nam dat novi ivot.
On e nam tada suditi vezano za naa djela na
zemlji. Oni koji budu radili dobra djela i budu
posluni Allahu i Njegovim Poslanicima bit e
nagraeni vjenim ivotom sree i mira u
Dzennetu. Drugi koji se budu suprotstavljali
Allahu i Njegovim Poslanicima i koji budu
potroili svoje ivote radei zlo, bit e kanjeni u
Dzehennemu.
11

P:
O:

P:
O:
P:
O:
P:
O:

P:
O:
P:
O:

Koliko dugo e osoba ostati u Dennetu ili

Dehennemu?
Dzennet je vjecan.
Dehennem je kao bolnica gdje su bolesnici uvani
odreeni period da bi bili izlijeeni od njihovih
duhovnih slabosti. Oni e biti premjeteni u
Dennet poslije izljeenja njihovih duhovnih
bolesti. To znai da je Dehennem ogranienog
vremena trajanja.
ta je grijeh?
Bilo koja radnja uraena svjesno protiv Allahovih
komandi je grijeh.
Je li ovjek grijean po prirodi?
Ne. Svako dijete je roeno uglavnom bezgrijeno
na ovom svijetu. Kada svjesno i namjerno prekri
Allahov zakon tada moe biti nazvan grijenikom.
Da li Allahovi Poslanici ine grijeh?
Ne. Nikada. Oni su bazgrijeni. Oni su
najpolusniji ljudi prema Allahu. Oni su najbolji
primjeri za ovjeanstvo i kao takvi ne kre zakone
koje su oni donijeli za ovjeanstvo
Kako znamo ta je dobro a ta je zlo?
itajuci asni Kur`an i Hadis (tradicije) asnog
Poslanika Muhameda s.a.v.s.
Moze li nam dati listu stvari koje su dobre?
Da. U asnom Kur`anu, Allah nam nareuje da
redovno obavljamo svoje dnevne namaze, da
pokazujemo poslunost svojim roditeljima i
starijima, da govorimo istinu, da pokaemo
gostoprimstvo prema gostima, da volimo naeg
Poslanika Muhameda (a.s.), i njegove ashabe i da
se molimo za njih, da traimo od drugih da ine
dobro a odvraati ih od praznog govora i
gubljenja vremena u beskorisnim nadmetanjima.
12

P:
O:

Moe li imenovati neka djela koja su najvei

grijesi?
Najveci grijesi su slijedei:
Vjerovati u bilo koga kao partnera Allahu
Pokazivati nepotovanje prema roditeljima
Krasti.
Lano svjedoiti.
Ogovarati.
Omaloavati i vrijeati bilo koga.
Biti neiskren.
Ne odravati dato obeanje.
Poiniti preljubu ili vanbrani ivot.

DRUGI DIO
ISLAM
Pet je temelja Islama a oni su slijedei:
Svjedoiti da nema drugog Boga osim Allaha i da je
Muhamed Allahov Poslanik,
namaz obavljati,
zekat davati,
postiti u toku mjeseca Ramazana
i hodoastiti Allahovu kuu (had obaviti).
Temelji Islama
P:
O:

Koji su temeljni principi islama?

Pet je principa islama a to su:
Potvrda vjerovanja:
13

Nema niko vrijedan da mu se oboavamo osim Allaha i da je

Muhamed Njegov poslanik.
Obavljanje Salata (obavezne molitve-namaz),
Davanje Zekata
Obavljanje posta u toku mjeseca Ramazana,
Obavljanje Hadza (hodoaa) Meke (po mogunosti).
P:
O:

Koji je prvi temelj islama?

Prvi princip islama je oitovati tj. tvrditi da
nema niko vrijedan da ga oboavamo osim Allaha
i da je Muhamed Njegov poslanik.

NAMAZ (SALAT)
P:
O:
P:
O:
P:
O:

P:
O:

Koji je drugi princip islama?

Drugi princip islama je obavljati Obavezne
namaz.
Koliko je Obaveznih namaza u islamu?
Pet je obaveznih namaza. One se zovu: Fedzr,
Zuhr, Asr, Magrib i Ia.
Kad je vrijeme za ove namaze?
Fedzr ili jutarnji namaz se obavlja sat prije
izlaska sunca.
Zuhr ili podnevni namaz se obavlja kad je sunce u
opadanju.
Asr ili poslijepodnevni namaz se obavlja dva sata
prije zalaska sunca.
Magrib ili namaz u zalazak sunca se obavlja
odmah po zalasku sunca.
Ia ili veernji namaz se obavlja poslije mraka.
Ova vremena su priblino ovakva.
ta se misli kad se kaze Nafila namaz?
Ovo su neobavezne molitve koje mogu biti
14

P:
O:
P:
O:

P:
O:

obavljene kad god elite izuzev u zabranjeno

vrijeme koje je kako slijedi:
U toku radjanja sunca.
Kada je sunce u svom zenitu.
U toku zalaska sunca.
Poslije Asr namaza pa do Ezana za Magrib namaz
i poslije Fadzr namaza do poslije raanja sunca.
Kako se zove osoba koja predvodi namaz?
On se zove imam to znai voa.
Koliko je vrsta namaza u islamu?
Tri su vrste namaza:
Farz.Ovo je bilo nareeno od Allaha.
Sunnet. Namazi koje je redovno obavljao asni
Poslanik kao dodatak Farz namazu.
Nafila. Ovo su dobrovoljni namazi kao to je
Tahadzud itd.
Kakve dobiti moemo dobiti od redovnog
obavljanja namaza (molitvi)?
asni Kur`an kae da redovno obavljanje
namaza titi od zla i nepristojnosti. Ovo je
najbolji nain samoproiavanja. Ovo nas
dovodi blie naem Stvaraocu i ini nas Njemu
pokornim. Namaz donosi mir u glavi i uklanja
brige iz naih misli. Ovo nas pravi da budemo
tani i redovni u ivotu.

ZEKAT
P:
O:

ta je zekat (troenje na Allahovom putu)?

To je odvojenoplaanje u gotovini ili ljubaznost
muslimana sa znaenjem za one koji posjeduje
cijelu jednu godinu, zlato, novac, srebro ili stoke
iznad minimalne potrebe .Sredstva Zekata se
15

P:
O:

rasporeuju meu siromanim dijelovima

Zajednice.
Koji je godinji iznos Zekata za novac, zlato i
srebro?
Godinji iznos je 2 ,5 %.

RAMAZANSKI POST
P:
O:
P:
O:

P:
O:
P:
O:
P:
O:

P:

ta je post?
Post znai uzdravanje od hrane i pia od zore
do zalaska sunca za Boije zadovoljstvo.
Treba li svako da posti?
Da, izuzev invalida, bolesnih, djece i onih koji su
na putovanju. Ali oni koji ne poste zbog bolesti ili
bilo koje druge vrste sprijeenosti ili zbog toga to
su na putu treba da poste isti broj drugih dana.
Oni koji uopte nemogu da obave post treba u
toku perioda posta da nahrane siromaha ili osobu
koja je u potrebi.
Kako se zove mjesec obaveznog posta?
Mjesec obaveznog posta se zove Ramazan.
Trebamo li postiti samo u toku ovog mjeseca?
Mi moemo postiti kad god elimo u toku godine.
Mjesec Ramazan je mjesec obaveznog posta.
Koje su koristi od posta?
Post je koristan za nae fiziko isto kao i
duhovno zdravlje. On promovie linu disciplinu,
fiziku i moralnu snagu. Post pojaava osjeaje
ljudske simpatije.Velika je vrlina podnositi glad i
ze da se zadobije Allahovo zadovoljstvo.
Kakva je bila praksa asnog Poslanika u
pogledu neobaveznog posta?
16

O:

P:
O:

P:
O:

asni Poslanik je uobiajavao da dobrovoljno

posti u ove dane:
est prvih dana mjeseca evala (lunarni mjesec
poslije Ramazana).
Tri dana u sredini svakog lunarnog mjeseca.
Deveti dan mjeseca Zu-l-Hadde.
Deveti i/ili deseti dan mjeseca Muharema.
Kako se zove dobrovoljni namaz koji se obavlja u
toku mjeseca Ramazana?
Taj namaz se zove Teravih. Ona se sastoji od
osam rekata. Obavlja se odmah poslije Ia
namaza, ali se moe tzkoe obaviti i u toku
kasnijeg dijela noi.
ta je Itikaf?
Onaj ko moze da potroi zadnjih deset dana i
noi mjeseca Ramazana u dzamiji zove se
Mu`takif. Ostajanje u dzamiji za ovaj period u
kojem pojedinac svo svoje vrijeme posveuje
samo molitvi i spominjanju Allaha zove se Itikaf.

HAD (HODOASCE)
P:
O:
P:
O:

P:
O:

ta je Had ili hodoace Meke?

To je obaveza svih Muslimana koji su u
mogunosti da putuju da obave hodoae Meke
najmanje jedanput u toku ivota.
Sta je Umra?
Umra je posjeta Meki u bilo koje vrijeme u toku
godine u stanju Ihrama da se obavi Tavaf
(kruenje) oko Kabe i Sae (tranje izmeu Safe i
Merve).
Koji su obredi hada?
Biti u stanju Ihrama i recitovati Talbijah. Ostati
17

P:
O:

P:
O:

P:
O:

P:
O:

na Arafatu od poslije podne devetog Zu-lHadha pa do zalaska sunca. Obaviti Tavaf

(kruenje) od desetog do dvanaestog Zu-lHadda. Klanje kurbana desetog Zu-l-Hadda.
ta je Ihram?
Stanje Ihrama znai biti obuen samo u dvije
nejednake plahte. Had ili Umra mogu jedino biti
obavljeni u stanju Ihrama. Od ena se ne trai da
budu u Ihramu.
ta je Talbijah?
Povremeno ponavljanje odgovora:
Ovdje sam ja, O Allah, ovdje sam ja;
Ovdje sam ja, Ti nema slinog, ovdje sam ja;
Sve hvale i ljepote su Tvoje, i Tvoje Kraljevstvo;
Ti nema slicnog.
ta je Tavaf i kako se obavlja?
Tavaf znai obavljanje sedam krugova oko Kabe,
poinjui iz poloaja kada vam Crni Kamen bude
na dsnoj strani. Na kraju svakog kruga Crni
Kamen treba da se poljubi ako je mogue, a ako
nije onda to treba uiniti simbolino.
ta je Kaba?
Kaba je prvo mjesto u svijetu postavljeno za
oboavanje Bogu u pred-historiska vremena. Ona
je bila preureena od Poslanika Ibrahima i
Ismaila (da Allah bude zadovoljan s obojicom)
neto oko etiri hiljade godina unazad. Muslimani
irom svijeta se okreu prema Kabi kada
obavljaju svije namaze.

TRECI DIO
18

AHMEDIJAT
Ja sam doao da uspostavim istinu islama i da pridobijem
ljude njegovom ljepotom i da ih povedem do fontane
njegovog uenja da osvjee svoje due njenom vodom. Ja
nisam donio novi zakon ili komande. asni Kur`an je zadnji
skup Boijih Zakona i Muhamed s.a.v.s. je Njegov posljednji
Zakon-nosei poslanik. Ja sam vjesnik ali bez novog zakona,
ja sam poslanik ali bez knjige; i jedini cilj moje pojave je da
sluzim islamu i da ga propagiram i da uklonim sa njegovog
svijetlog lica prainu koja se smjestila tamo kao rezultat
uzburkanih misli ovjekovih u toku kasnijih generacija.
AHMAD IZ KADIJANA
( Obeani Mesih i Mahdi)
P:
ta je Ahmedijat i ko ga je osnovao?
O:
Ahmedija pokret je osnovan od Hazret Mirza
Gulam Ahmada Qadijan 1889. godine. Bilo je
predvieno od Muhameda a.s. da e se u kasnijem
dobu, kada moral i duhovne vrijednosti budu u
opadanju meu Muslimanima, pojaviti Mesih i
Mehdi koji e obnoviti islam . On e predstavljati
islam u njegovoj originalnoj istoi i ljepoti i on
e uspostaviti superiornost islam iznad svih
drugih vjera. Takoe je bilo predvieno od
asnog Poslanika Muhameda a.s. da e se kroz
Obecanog Mesaju islam takoe proiriti na
Zapadni svijet. Hazret Mirza Ghulam Ahmad iz
Qadijana se izjasnio da je on bio Mesih i Mahdi
kako je bilo predvieno od asnog Poslanika
Muhameda s.a.v.s.
P:

Reci mi neto vie o Hazret Mirzi Gulam Ahmadu

19

O:

iz Qadijana.
Hazret Mirza Gulam Ahmad je roen 1835 u
Qadijanu (Indija). On je pripadao uglednoj
familiji Mugal. Njegov otac je bio upravnik
Qadijana. On je bio roen u vrijeme kada je malo
znaaja bilo predavano uenju. Nije bilo redovnih
kola niti koleda u malim gradovima. Poto je
njegov otac elio da mu da to bolje obrazovanje,
unajmio mu je uitelja po imenu Fazli Elahi. Od
njega je nauio da ui asni Kur`an i nekoliko
persiskih knjiga. Kad je napunio deset godina
dobio je drugog uitelja imenom Fazl Ahmad koji
ga je obuavao arapsku gramatiku i nekoliko
drugih knjiga. itao je neke knjige o medicini,
logici i psihologiji sa drugim uiteljem po imenu
Gul Ali ah.
Po zavretka kursa osnovnog obrazovanja otac ga
je pitao da preuzme neki posao u Zastupnikoj
komesarijatskoj kancelariji u Sialkotu ali je
uskoro otkrio da to nije vrsta posla koja bi
odgovarala njegovoj prirodi. Tako je on napustio
ovaj poloaj i vratio se u Qadijan. Najvie svog
vremena je posveivao prouavanju asnog
Kur`ana, knjiga Hadisa i vjerske literature. Volio
je mirovinu i osamljivanje - povlaio se od svijeta
i pronalazio uzitak u razmiljanjima i klanjanju
Allahu d. . Bilo mu je tek preko 40 godina kad
mu je umro otac. Prije oeve smrti bio je
upozoren o ovom dogadjaju kroz Boije
otkrivenje. Smrt njegovog oca je prirodno bila
bolna za njega i uinila ga vrlo tunim. Dok je
razmiljao o svojoj budunosti, poslije oeve
smrti, prola mu je kroz glavu misao o tome ko e
20

sada paziti na njegove potrebe. Na to je primio

drugu objavu:
Zar Allah nije dovoljan svome robu?
Ovo mu je donijelo veliko rastereenje i bio je
siguran da Allah nee dozvoliti da strada do
propasti.
Od ranih godina ivota Hazreti Ahmad je bio
duboko potresen tekim stanjem u koje su
Muslimani zapali. Krani i Hindusi su pravili
pretjerane napade na asnog Osnivaa islama i
na asni Kur`an. Krani su ak najavili da e
unutar kratkog perioda vremena zastava Krista
biti uzdignuta svuda irom Indije i Arabije.
Muslimanske podjele u drugu ruku su bile u
bolnom nedostatku u sve duhovnom znanju.
Obeani Mesaja je istupio u ovu prazninu da
odbrani islam. Napisao je stotine knjiga, pamfleta
i prirunika branei islam i dokazujui njegovu
superiornost nad svim drugim vjerama. Njegova
prva knjiga pod imenom Baraheen-i Ahmedijja,
je bila primljena sa entuzijazmom od muslimana.
Oni su ga zvali lavom islama. Krani i hindusi su
se svuda povlaili pred njim.
Hazret Ahmad se enio dva puta i imao sedam
sinova i tri keri. Dva sina i kerka su mu umrli
jo kao mala djeca. On je predvidio roenje
slavnog sina koji je bio roen 12. januara 1889. i
bilo mu je dato ime Mirza Bashirud Din Mahmud
Ahmad. Hazrat Ahmad je pozivao sljedbenike
svih drugih vjera da istupe i odre razgovor sa
21

njim na temu superiornosti islama nad svim

drugim vjerama. Niko se nije pojavio. Bio je
nadaren udom od pera (izuzetna sposobnost
odnosa s ljudima kroz pisane poruke i
izraze).Napisao je mnoge knjige na arapskom i
pozivao Arapske uenjake da naprave neto
slino. On je napravio hiljade predvianja o
dogaajima koji ce doi od kojih su se mnoga
ostvarila jos u toku njegovog ivota. Mnoga su se
ispunila poslije a neka tek treba da se ostvare.
Hazret Ahmad je potroio cijeli svoj zivot u slubi
islama. On je bio veliki vojnik islama. Njegovo
poznavanje asnog Kur`ana je bilo zadivljujue
izvanredno. Posjedovao je zalihe irokog
duhovnog i vjerskog znanja koje su mu bile
poklonjene od Allaha lino. Hazreti Ahmad je
umro 26. maja 1908. u Lahoru i sahranjen je
slijedeeg dana u Qadijanu.
P:
O:

P:
O:

Ko su bili nasljednici (halife) Obeanog Mesaje?

Hazret Alhad Mualvi Nooruddin je bio prvi
nasljednik (halifa) Obeanog Mesaje.
Hazrat Alhad Mirza Bashirud Din Mahmud
Ahmad je bio drugi halifa.
Hazrat Hafiz Mirza Nasir Ahmad je bio trei
Nasljednik (halifa)Obeanog Mesaje
Hazrat Mirza Tahir Ahmad je bio etvrti halifa, i
sadanji V halifa se zove Hazreti Mirza Masroor
Ahmad i on je odabaran za ovu slubu 22 april
2003 godine.
Reci mi neto vie o Hazrat Mualvi Nooruddin?
Hazrat Mualvi Nooruddin je bio roen 1841.
godine u Bhera (Pakistan). Njegov otac je bio
Ghulam Rasul. Bio je veliki uenjak arapskog i
22

P:
O:

P:
O:

persiskog. Potraga za znanjem ga je provela

irom Indije. Proveo je nekoliko godina u Meki i
Medini gdje je prouavao Hadis i druge vjerske
predmete. On je bio visoko Sposoban doktor i
lini doktor Mahradzi od Kasmira nekoliko
godina. Poslije smrti Obeanog Mesaje on je bio
izabran od svih lanova Zajednice za
najuzvienije mjesto halife. Umro je 13. marta
1914. godine, u petak.
Reci mi vie o Hazrat Mirzi Bashirud Din
Mahmud Ahmadu.
On je bio drugi halifa i slavni Obeani Sin
Obeanog Mesaje.Bio je roen 12. januara 1889.
u Qadijanu.Poslije smrti Hazrat Mualvi
Nooruddina on je bio izabran za drugog
nasljednika (halifu) Obeanog Mesaje 14. marta
1914. godine. Hazrat Mirza Bashirud Din
Mahmud Ahmad je bio veliki uenjak asnog
Kur`ana i njegovi komentari asnog Kur`ana su
jedinstveni. Bio je veliki govornik. Ali i veliki
pisac. Napisao je dvadeset knjiga o razliitim
Islamskim predmetima. Bio je izuzetno
inteligentan.Organizirao je Zajednicu na vrstim
osnovama. U toku njegovog vremena Ahmedija
misije su bile ustanovljene izvan Indije. Umro je
9. novembra 1965. godine.
Reci mi vise o Hazrat Mirza Nasir Ahmad.
Hazrat Hafiz Mirza Nasir Ahmad je bio roen u
novembru 1909. godine. Obrazovao se u Indiji i u
Oxfordu. Prije izbora za halifu sluio je Zajednici
u razliitim vidovima. Bio je zaljubljenik prirode.
Njegovo poznavanje Kur`ana i Hadisa je bilo
izuzetno. On je takoe bio sposoban
administrator.
23

P:
O:

On je lansirao Nusrat Jehan emu. Unutar ove

eme bilo je otvoreno dvadeset medicinskih
centara i Visokih kola u Zapadno Afrikim
zemljama Nigerije, Gane, Sierra Leone, Liberije,
Ivory Coast i Gambiji. Umro je u Islamabadu,
Pakistan u junu 1982. godine i sahranjen u
Rabwi.
Ko je bio IV Poglavar Ahmedijja Pokreta u
islamu?
To je Hazrat Mirza Tahir Ahmed. On je bio
rodjen 18. decembra 1928. godine u Qadijanu,
Panjdab, Indija. Svoje rano obrazovanje je
stekao u Qadijanu. Poslije toga je kolovanje
nastavio na Vladinom Koledzu, u Lahoru,
Pakistan.
Godine 1955 otiao je za London i studirao je na
Londonskom Univerzitetu, koli Orijentalnih i
Afrikih studija. Vratio se u Pakistan 1957.
godine. Poslije povratka bio je izabran za
predsjednika Khuddamul Ahmadiyya asocijacije
(Internacional) (omladinska organizacija), a
kasnije
za
predsjednika
Ansarullah
(Internacional)
(organizacija
odraslih
mukaraca). On je sluio Pokret u razliitim
drugim mogunostima prije nego to je bio
izabran na poziciju IV halifatul Mesiha.
Hazrat Mirza Tahir Ahmad je veliki uenjak,
prefinjen govornik, sjajan autor i duhovni
upuiva. Njegovi govori petkom su ogromni
izvori inspiracije i znanja za ne samo lanove
Dzemata nego i za ne Ahmedije takoe. Ovi
govori (hudbe) se prevode i emituju uivo irom
24

svijeta kroz radio i TV satelitske programe.

Hazrat Mirza Tahir Ahmad je proputovao irom
svijeta i imao susret sa Poglavarima Amerike,
intelektualcima
internacionalnog
ugleda,
politiarima, piscima i novinarima.
Nedavno je engleski autor gospodin Ian Adamson
napisao izuzetnu biografiju o Hazrat Mirzi Tahir
Ahmadu. Knjiga se zove "Boiji ovjek" Njegovi
govori i predavanja su nairoko objavljivani u
internacionalnim novinama.
asni Kur`an je preveden na 50 jezika svijeta pod
njegovim uputstvima. On takoe planira da
objavi asni Kur`an na 100 jezika svijeta.
On je lansirao emu za uzdizanje afrikih naroda
i drugih nacija Treeg svijeta. Hazrat Mirza Tahir
Ahmad je imao etiri keri.
P:
O:

Ko je sadanj Poglavar (halifa) Ahmedijja

Pokreta u islamu?
Sadanj halifa se zove hazreti Mirza Masroor
Ahmad.Sahibzada Mirza Masroor Ahmad Sahib
je roen 15 septembra 1950 godine u Rabvi,
Pakistan, u sjeditu Ahmadija muslimanske
zajednice. On je sin hazreti Sahibzade Mirza
Mansoor Ahmad Sahiba i ime njegove majke je
hazreti Sahibzadi Nasira Begum Sahiba, kerka
hazreti Halifatul Mesiha II r.a. Sahibzada Mirza
Masroor Ahmad Sahib je takoer praunuk
Osnivaa Ahmadija muslimanske zajednice,
Hazreti Mirze Ghulam Ahmada iz Kadiana,
25

Obeanog Mesije a.s., i unuk hazreti Mirze Sharif

Ahmad Sahiba r.a. najmlaeg sina Obeanog
Mesije a.s. Sahibzada Mirza Masroor Ahmad
Sahib je imao svoje prvo obrazovanje u Talim-ulislam visokoj koli u Rabvi, dobio je svoju B.A.
diplomu iz Talim-ul-islam (TI) koleda Rabva,
Pakistan. U 1976. godini stekao je diplomu za svoj
magistarski rad iz nauke u agrokulturnoj
ekonomiji sa Univerziteta,agrokultureFaislabad,
Pakistan. Sahibzada Mirza Masroor Ahmad
Sahib se oenio 31. januara 1977. godine sa Syeda
Amtul Sabooh (Begum Sahiba), kerkomrahmetli
Begum Sahibzadi Amtul Hakeem i gospodina
Syed Daud Muzaffar Shaha. Otac je kerke
gospoe Amtul Waris Fateh koja je udata za
gospodina Fateh Ahmad Dahiri iz Nawabshaha, i
sina gospodina Mirze Wakas Ahmada.U mladim
godinama, sa tek sedamnaest, Sahibzada Mirza
Masroor Ahmad Sahib je postao Musi (to znai
da je potpisao Oporuku), pod planompokrenutim
od Obeanog Mesije a.s. U 1977. godini on je
posvetio svoj ivot za islam, i kao to je bio
usmjeren od hazreti Mirze

26

27

Nasir Ahmada, Halifatul Mesiha III, Sahibzada

Mirza Masroor Ahmad Sahib, je otiao u Ganu
po Nusrat Jehan programu. Ovaj program
drutvenog obrazovnog i ekonomskog razvoja
potpomae ogroman broj bolnica i kola u
zapadnoj Africi.
Sahibzada Mirza Masroor Ahmad Sahib je bio
direktor u osnivanju Ahmadija srednje kole
Salaga, u sjevernoj oblasti Gane, gdje je radio
dvije godine. Njegov uspjeh u ovoj koli ga je
uinio razumljivim izborom za direktora
Ahmadija srednje kole u Essarkyiru gdje je
radio etiri godine.Sahibzada Mirza Masroor
Ahmad Sahib je bio postavljen za menadera
Ahmadija farme agrokultura u Depaliu, u
sjevernoj oblasti Gane. Njegovi eksperimenti su
pokazali da penica moe rasti u Gani. Jedan za
drgim predsjednici Gane su pohvalili Ahmadija
zajednicu za ove visoko uspjene eksperimente.U
1985. godini, Sahibzada Mirza Masroor Ahmad
Sahib je bio usmjeren da se vrati u Pakistan i 17.
marta 1985. godine bio je postavljen za
predstavnika Wakil Maal II, odjeljenje zadueno
za poslove oporuka. !8. juna 1994. godine bio je
postavljen za Nazir Ta'leem.10. decembra 1997.
godine, hazreti Mirza Tahir Ahmad, Halifatul
Mesih IV, odredio je Sahibzada Mirzu Masroor
Ahmad Sahiba za Nasir A'la (glavnog izvrnog
direktora) Sadr Anjuman (administrativnog
savjetodavnog tijela) Ahmadija Pakistana i Amir
Muqami.Do izbora za Halifu, Sahibzada Mirza
Masroor Ahmad Sahib je ostao Nasir A'la i Amir
muqami. U administrativnim stvarima i
disciplinovanom pristupu radu, on nema ravnog.
28

On ima jednistvenu odliku da ue u sri stvari i

da se time bavi izravno. Ali ove odlike nisu
postignute tek zbog prethodnog nego temeljitog
odgoja kao to je nie izloeno. Sahibzada Mirza
Masroor Ahmad Sahib je sluio u mnogim drugim
svojstvima (nadlenostima). Kao Nazir A'la, on je
takoer sluio kao Nazir zijafet (gostoprimstva) i
Nazir Zir'at (agrokulture). U augustu 1988.
godine on je bio odreen za Sadr (predsjedinika)
Majlis Karpardaz Masalih Qabristan (izvrnog
komiteta voenja Bahishti Maqbarah i stvari
vezanih za to).Od 1994. do 1997. godine on je
takoer bio predsjedavajui Nasir fondacije. U
isto vrijeme, Sahibzada Mirza Masroor Ahmad
Sahib je bio predsjednik Tazaeen Rabva komiteta
(komitet za uljepavanje Rabve). On je proirio
Gulshan-e-Ahmad rasadnik i njegovi lini napori
su doveli do preureenja Rabve u njen bujni
zeleni izgled. Sahibzada Mirza Masroor Ahmad
Sahib je takoer sluio kao lan Kada
(pravosudnog) vijea od 1988. do 1995.U
Khudam-ul-Ahmadija, pomonom tijelu, koje
obuhvata mukarce od 15 do 40 godina starosti,
Sahibzada Mirza Masroor Ahmad Sahib je sluio
kao Muhtamim (sekretar) Sehat-e-dzismani
(fizikog zdravlja) 1976-77., Muhtamim Tajneed
(popis i zabiljeke o lanstvu) 1984-85, od 1985-86
do 1988-89 Muhtamim Majalis Bairon (sekretar
vanjskih ogranaka), i u 1989-90 Naib Sadr
(zamjenik predsjednika) Khudam-ul-Ahmadija
Pakistan.U Majlis Ansarulah Pakistan, pomonoj
organizaciji koja obuhvata mukarce od 40
godina starosti, Sahibzada Mirza Masroor
29

Ahmad Sahib je sluio kao Muhtamim (sekretar)

Sehat-e-dzismani (fizikog zdravlja) 1976-77.,
Muhtamim Tajneed (popis i zabiljeke o lanstvu)
1984-85, od 1985-86 do 1988-89 Muhtamim
Majalis Bairon (sekretar vanjskih ogranaka), i u
1989-90 Naib Sadr (zamjenik predsjednika)
Khudam-ul-Ahmadija
Pakistan.U
Majlis
Ansarulah Pakistan, pomonoj organizaciji koja
obuhvata mukarce od 40 godina starosti,
Sahibzada Mirza Masroor Ahmad Sahib je sluio
kao Kaid Zahant (Intelektualac) i Sehat-edzesmani (fizikog zdravlja) u 1995., i Qaid
Talim-ul-Kur'an (Kur'ansko obrazovanje) od
1995. do 1997. U 1999., Sahibzada Mirza
Masroor Ahmad Sahib je imao dodatnu ast da
postane zatvorenik u ime Allaha, u Pakistanu, kad
je, skupa sa Col. Ayaz Mahmood, Generalnim
slubenikom ustanove, bio zatvoren pod
optubom vjerolomstva pod rastuim valom
proganjanja Ahmadi muslimana u Pakistanu. Sin
Maulvi Manzoor Chiniotia, fanatini vjerski
mranjak samostalan, prigovarao je lokalnoj
policiji da su dva gore navedena slubenika bila
odgovorna za izobliavanje
ajeta asnog
Kur'ana. Maulvi M. Iljas, sin Maulvi Manzoor
Chinioti je prijetio policiji sa nemuslimanskim
zahtjevima da e zapoeti trajk glau u znak
protesta ako nikakav postupak ne bude pokrenut.
Policija je odmah podnijela tube protiv ove
dvojice. Naprijed spomenuti ugledni lanovi
Ahmadija muslimanske zajednice u Pakistanu su
bili uhapeni skupa sa drugima koji su otili na
sud da im pomognu u postizanju sporazuma
30

'ogranienog kretanja prije zatvora'. Maulvi M.

Iljas sin Maulvi Manzoora Chinioti MPA ( lan
provinciskog parlamenta) je skovao ovu opakost i
31

smislio plan. Maulvi Manzoor Chinioti, lino je

bio podstreka i glavni voa kampanje da se
promijeni ime grada Rabve. Svi oni su alnovi
Majlis Tahafaze Khatme Nabuwwat, organizacije
koja se zakleli da e unititu Ahmadija
muslimansku zajednicu. Gospodin Refik Tarar,
tadanji predsjednik Pakistana i Raja Zafrul Haq
ministar za vjerske poslove, takoer su pripadali
savjetodavnom vijeu ove organizacije.Kada je
ova odbrana stigla na sudsko zasjedanje u
Chiniot oblasti da potvrde svoje dozvole za
ogranieno kretanje (prethodno odobrene od
Visokog suda), sudac koji je predsjedavao odbio
je to i umjesto toga izdao nalog za hapenje. Kao
rezultat toga, sva etvorica su bili uhapeni i
poslani u zatvor, prije nego to je bilo kakva
istraga bila provedena u pogledu istinitosti
prigovora. Ovaj izumljeni sluaj je bio
registrovan pod PPC-295B (izobliavanje ajeta
asnog Kur'ana), to je moglo voditi doivotnom
zatvoru. Znaajno je da su se ova hapenja
dogodila uskoro poslije proglaavanja sporne
Anti-teroristike odluke (amandmana) zakona
1999. Novine u Pakistanu su o ovoj prii nairoko
obavjetavali u svojim prvomajskim izdanjima.
Nawa-i-Waqt dnevnik (ugledne novine Lahora na
urdu jeziku) su napisale: 'Vrilac dunosti
poglavara Ahmadija zajednice u Pakistanu je bio
uhapen skupa sa trojicom kolega. Oni su
optueni da su izobliili ime Chanab Nagar
(sadanje Rabva) rijei koje takoer sadre

32

sadre Kur'anski ajeti. Sudac koji je

predsjedavao otkazao je 'ogranieno kretanje' i
izdao naloge da se optueni uhapse. Maulvi
Manzoor Chinioti je u svojoj hudbi u petak, odao
33

potovanje advokatu tube i sudcu za obavljanje

njihovih dunosti. On je obeao da e poslati
advokata na umru (vjersku posjetu svetim
mjestima u Saudi Arabiji) o svom vlastitom
troku. (Nepotvren izvjetaj sugerie da je vlada
Saudi Arabije ponudila da pozove sve policajce i
sudske slubenike da obave umru kao gosti
Kraljevske kue kao nagradu za njihove usluge
putu islama).
Dnevne novine Durat (novine Lahora velikog
tiraa na urdu jeziku) su napisale:
'Najvii
lanovi
Ahmadija
muslimanskog
rukovodstva su
uhapeni pod optubom
izobliavanja kur'anskih ajeta. Na prigovor
Maulvi Iljas Chiniotia, etiri istaknuta lana
Ahmadija muslimanske zajednice su bili uhapeni
pod PPC2950-B kad je predsjedavajui sudac
otkazao njihovu odluku 'ogranienog kretanja
prije hapenja'. Optueni ukljuuju Mirzu
Masroor Ahmada, vrioca dunosti poglavara
Ahmadija muslimanske zajednice u Pakistanu,
Col. (retd) Ayaz Mahmooda, generalnog
predsjednika Rabva odsjeka, Muhammeda Akbar
i uitelja po imenu Muhammed Husein. Oni su
ve dogovorili svoje ogranieno kretanje kod
Visokog suda, ali je predsjedavajui sudija to
otkazao i umjesto toga izdao nalog za hapenje.
Ova vijest se u gradu proirila kao divlja vatra,
ali je Ahmadija rukovodstvo odbilo da
komentarie o ovmom

34

razvoju (dogaaja). Openito, javnost misli da je

ovo sluaj bez ikakvog osnova i da je to zavjera
da se iri sektaka mrnja.'Sahibzada Mirza
Masroor Ahmad Sahib koji je bio optuen za
vjerolomstvo bio je uhapen tano 30. aprila ali je
bio osloboen 10. maja 1999.22. aprila 2003.
godine u 11:30 po Londonskom vremenu, bio je
najavljen izbor Sahibzada Mirze Masroor Ahmad
Sahiba za Halifatul Mesiha V (petog nasljednika
Obeanog Mesije) koju je proitao gospodin
Ataul Mudeeb Rashid, sekretar Majlis Shure,
kako slijedi:
'Najavljeno je za sve lanove svjetski rairene
Ahmadija muslimanske zajendice da je iza magrib i
Ia namaza, Majlis Intikhab Hilafet (izborno tijelo)
osnovano od Halifatul Mesiha II, Muslih Mauda
(Obeanog reformatora) (da Allah bude zadovoljan
s njim) sazvan u Fazl damiji u Londonu danas,
utorak 22. april 2003. pod predsjedavanjem
uvaenog Chaudry Hameed Ullah Sahiba. U
skladu sa pravilima i uredbama, svaki lan je dao
zavjet odanosti Halifatu Ahmadija. Poslije ovoga,
oni su izabrali najuvaenijeg Sahibzadu Mirzu
Masroor Ahmad Sahiba, da ga njegov Gospodar
uva u miru i sigunosti, za Halifatul Mesiha
V.lanovi Majlis Intikhab Halifat je neposredno
imao ast da dadne zavjet pristupa na ruci hazreti
Amirul Mumunin Halifatul Mesiha V, da mu
Allah bude od pomoi sa Svojom Monom pomoi i
da mu Allah pokloni dug ivot, i da takoer su
imali ast da pozdrave hazreti Amirul Muminin.
Elhmadulillah (sva hvala pripada Allahu). Da
35

Uzvieni Allah u odobravanju uini ovaj izbor

krajnje blagoslovljenim. O na milostivi i

Samilosni Boe! O na plemeniti i mili Gospodaru,

mi smo zahvalni Tebi da si nas obdario Svojom
milou i drugom manifestacijom jo jednom
ponovo promijenio nae stanje straha u mir. O na
Posjednie moi i vlasti i Samoodravajui i
Sveodravajui Boe, mi svjedoimo da se jednom
ponovo pretskazanje Tvog Mesije i Mehdija kao to
je navedeno u knjizi Oporuka ostvarilo sa punom
slavom i velianstvenou. Sva hvala pripada
Allahu.
Ataul Mudib Rashid, sekretar Majlis Shura 23:40
22. april 2003.'
Na kraju mi molimo da Allah ojaa njegove ruke i
pokloni mu dug, uspjean ivot vodei Zajednicu.
I da Allah nastavi da obasipa ovu zajednicu
Svojim blagoslovima i uini da raste velikom
36

brzinom. Amin.

P:
O:

P:
O:

Koje su glavne organizacije u Ahmedija

Dematu?
Ahmedijja Demat je organizovan u nekoliko
asocijacija. enska Asocijacija se zove "Lena
Imaullah", i sastoji se od dvije sekcije. Oni ispod
15 godina starosti se zovu Nasiratul Ahmadijja.
Muki lanovi Dzemata su podijeljeni u tri
asocijacije. Djeca izmeu 7-15 godina su
organizovana u asocijaciju zvanu Atfalul
Ahmadijja. Oni izmedju 15 i 40 godina su lanovi
Khudam-ul-Ahmedijja. Ovo je najaktivnija od
ove tri asocijacije. Oni iznad 40 godina starosti su
organizovani u asocijaciju koja se zove
Ansarullah.
Koja je prva Ahmedijja Muslimanska Misija
ustanovljena izvan Indisko - Pakistanskog
kontinenta?
Prva misija ustanovljena izvan Indije je bila
Londonska Misija koja je bila osnovana 1914.
godine pod Hazrat Chaudri Fateh Muhammad
Sial, prvi Ahmedijja misionar u Engleskoj.
37

Londonska damija je izgraena od Ahmedijja

Dzemata i to je prva dzamija izgraena u
Londonu. Ovaj projekat je bio finansiran od ena
Demata. Londonska Misija je bila
prepoznatljiva zbog dvije posjete Hazrat
Halifatul Mesih II, te Hazrat Halifatul Mesih III
koji je takoe posjetio Londonsku Damiju osam
puta u toku svog halifata. Londonska Dzamiju
(centar demata) objavljuje mjeseni magazin
pod imenom "Muslim Herald " ("Muslimanski
Glasnik").
P:

Koliko ima Ahmedijja misija irom svijeta?

O:

Ahmedijja misije su irom Zapadne i Istone

Afrike, u Singapuru, Indoneziji, Japanu,
Filipinima, Maleziji, Americi, Velikoj Britaniji,
Holandiji, Njemakoj, vicarskoj, paniji,
Danskoj, vedskoj, i Mauritius. Ahmedijja
Dzemat je uspostavljen u 180 zemalja irom
svijeta.

38