Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

E-knjiga i itai
elektronikih
knjiga
Seminarski rad

Nikola Matasovi

Sadraj

UVOD...................................................................................................................... 3
Uvod u knjigu...................................................................................................... 3
Uvod u e-knjigu................................................................................................... 3
Elektronika knjiga.............................................................................................. 4
Pro.................................................................................................................... 5
Contra.............................................................................................................. 6
Autorska prava.................................................................................................... 6
Obvezni primjerak............................................................................................... 7
ITAI ELEKTRONIKIH KNJIGA I PLATFORME..........................................................8
Povijest................................................................................................................ 8
DRM..................................................................................................................... 9
itai, platforme i formati................................................................................. 10
Amazon Kindle............................................................................................... 10
Barnes & Noble.............................................................................................. 11
Sony Reader................................................................................................... 13
Apple.............................................................................................................. 14
Fortmati......................................................................................................... 15
Quod non est in libris, non est in mundo ili ZAKLJUAK.....................................16
LITERATURA.......................................................................................................... 17

UVOD

Uvod u knjigu

Svatko e, gledajui na struku kojom se bavi, jasno tvrditi da su njegova

struka ili predmet zanimanja kljuni za razvoj ovjeanstva. Tako e matematiari
rei da je sve oko nas matematika, fiziari e tvrditi da niega nema bez fizike itd.
Sve su te tvrdnje donekle neosporive, ali im izvor vue u poetke pismenosti, u
sredinu 4. tisuljea pr. Kr. Sumerani, ili po nekima umerani, narod koji je
naseljavao podruje junog dijela Mezopotamije zapisani su zlatnim slovima u
anale civilizacije zbog prvih poznatih zapisa koji pripadaju upravo njima.
esti tisua godina pismenosti moe se slobodno razgraniiti krajem 15og
stoljea, koje nam je ipak puno blie od sumerskog doba. Johannes Gutenberg, u
razdoblju od 1450. do 1455. uhvatio se pionirskog podhvata tiskanja knjiga i
svojim uspjehom vjeno zaduio ovjeanstvo. Bitno je i napomenuti da je prva
tiskana knjiga u Hrvatskoj tiskana u Senju ve 1494.godine.

Uvod u e-knjigu

Dvadeseto je stoljee donijelo ljudskoj civiliziaciji brojne inovacije kojima bi

bilo vrijedno posvetiti cijeli rad. Uslijed procesa modernizacije i digitalizacije,
postalo je pitanje vremena kada e i ona gutenbergovska knjiga, koja je uz vee
ili manje modifikacije u izgledu i procesu nastanka, izdrala i zadrala svoju formu
preko 500 godina, doivjeti novu transformaciju.
Ne postoji jednoznano oznaena osoba ili projekt koji je prvi put
upotrijebio naziv elektronika knjiga. Prema se nekakvi zaeci mogu nai u 40im i
50im godinama prolog stoljea, zaetnikom elektronike knjige smatra se
Michael S. Hart. On je 1971.godine u digitalnom obliku putem sveuiline mree
distribuirao Deklaraciju o nezavinosti SAD-a.

Upravo je spomenuti Michael S. Hart poetkom 70tih godina prolog

stoljea poeo razvijati Projekt Gutenberg1. Osnovni je cilj bio sva pisana djela
koja nisu bila zatiena autorskim pravom te su smatrana javnim dobrom i
civilizacijskom vrijednou digitalizirati te ih na taj, elektroniki nain, uiniti
dostupnim svima. Projekt koji potpuno opravno nosi ime Projekt Gutenberg time
je postao prva digitalna knjinica. Projekt veinu zapisa digitalizira i uva u ASCII
formatu koji je mogue koristiti na bilo kojem ureaju i operativnom sustavu.
Postoji procjena da je od 15.stoljea do danas tiskano negdje oko 100
milijuna knjiga. Da bi se sve znanje koje te knjige sadravaju sauvalo, ne samo u
originalnom obliku, i pripremile za budunost dobar se dio te literature
digitalizira, tj pretvara u elektroniki oblik, posebno u projektima masovne
digitalizacije knjiga, kao to su spomenuti Projekt Gutenberg, zatim Million Book 2,
Microsoftov projekt Live Book Search3 te Google-ov projekt Google Books4.

Elektronika knjiga

Daniela ivkovi dala je najopsenije tumaenje elektronike knjige prema

kojem je elektronika knjiga jedna ili vie datoteka omeenog sadraja, koje su
dostupne javnosti na mrei kao mrena knjiga ili u materijalnom obliku (na CDROMu, disketi ili nekom drugom lako prenosivom mediju). Uz tekst elektronika
knjiga moe donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrenim stranicama te
program za izmjene i dopune. Treba biti oznaena vlastiti meunarodnim
standardnim knjievnim brojem ISBN, bilo da je on jedina identifikacijska oznaka
ili tek sastavni dio oznaka DOI i URN specifinih za elektroniku grau. Moe biti
dostupna u raznima formatima, a preporuka je da se svaki format knjige oznai
vlastiti brojem ISBN. E-knjigu moe se itati na zaslonu raunala, no moe se

1 2012. projekt broji preko 40 000 e-knjiga. http://www.gutenberg.org

2 Projekt zapoet 2002.
3 2006.-2008.
4 Projekt zapoet 2004.

ispisati na pisau ili dati tiskati na zahtjev na najbliem stroju za digitalni tisak.
Ona moe biti interaktivna doputajui i izmjene i dopune itatelja 5.
Osim gore navedene definicije koju donosi profesorica ivkovi u svojoj
knjizi, Oxford Dioctionaries definiraju e-knjigu kao elektroniku verzija tiskane
knjige koja se moe itati na osobnom raunali ili pomou posebno dizajniranih
naprava koje drimo u ruci6. U slovenskoj literaturi nalazimo definiciju da je
elektronika knjiga monografsko knjevno djelo u digialnom obliku. Moe se itati
na zaslonu raunala ili pomou itaa, ureaja posebno namijenjenih za itanje eknjiga. Knjievno u ovoj definicji oznaava ne samo djela lijepe knjievnosti
(romane, novele, poeziju), ve isto ako i ostale pisane rijei (enciklopedije,
znanstvena izvjea). Monografsko odvaja pravu elekroniku knjigu od
elektronike verzije periodinih publikacija (npr. asopisa, novina) 7. Hrvatski
enciklopedijski rjenik e-knjigu definira kao digitaliziranu kopiju tiskanje knjige 8,
dok Informatiki enciklopedijski rjenik definira electronic book (e-book) kao
digitalizirani tekstualni i grafiki sadraj koji je formatiran tako da izgleda kao
knjiga9.
Postoje oprena miljena o prednostima i nedostacima elektronike knjige.

Pro

5 ivkovi, D. Elektronika knjiga. Zagreb: Multigraf, 2001. str. 49.

6 Oxford Dictionaries:
http://oxforddictionaries.com/definition/american_english/e-book?region=us
7 Kova, M. Paradoksi kibervesolja: zakaj le e knjiga obstaja na papirju. // Knjinica. 51, 34(2007), str. 11.

8 Ani, V. et al. Hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: EPH, Novi Liber, 2004. sv.
3.
9 Panian, . Informatiki enciklopedijski rjenik. Zagreb: Europapress holding,
2005. sv. 1

dostupnost glavna prednost e-knjige moe biti u njenoj dostupnosti, bilo

gdje da se korisnik nalazi, a najee na mrenim strancama te putem
elektronikih knjiara i knjinica

metoda publikacije ureen tekst ima potencijal za brzu distribuciju preko

interneta, dostupan je na svjetskoj razini bez obzira na lokaciju, tiskanu
kopiju i sl. te se vrlo jednostavno intergira u bilokoji knjinini katalog

ekonomske prednosti cijena tiska i distribucije e-knjige znatno je manja

nego kod tradicionalne knjige, knjige u materijalnom, obliku budui da se
najee samo preuzimaju sa mrenih stranica

prednosti i mogunosti strojne obrade hardver omoguava pohranu puno

vee koliine teksta, pa ak i cjelokupne biblioteke, a sve u skladu s
eljama i potrebama krajnjeg korisnika

sva multimedija na jednom mjestu osim to moe sadravati i

multimedijski dio, prednost e-knjige je i u mogunosti sinteze govora koja
je dobrodola kod ljudi s posebnim potrebama.

prilagodljivost u prikazu teksta dolazi do izraaja kod e-knjige s obzirom da

joj se pristupa raunalno te, u pravilu, moe promijeniti veliina slova,
izgled, osvijetljenost i sl.

Contra

trajnost trenutna je oprema ipak previe krhka da bi se upotrebljavala

na isti nain kao i tiskana knjiga

razluivost zaslona iako smo ovo naveli i kao afirmativno stvojstvo uobiajena razluivost i kvaliteta ekrana ipak nije dosegla razinu kvalitete
itanja tiskane knjige te moe doi i do sindroma nazvanog CVS (Computer
Vision Syndrome) kojeg karakteriziraju preoptereenost oiju, zamagljen

vid, glavobolja, bolovi u vratu i leima, poveana osjetljivost na svjetlost,

dupli vid i prijevremena kratkovidnost 10.

ogranien izbor naslova zasad je izbor elektronikih naslova ipak

relativno skroman u odnosu na knjigu u tradicionalnom smislu

dostupnost, tj. ponuda jo jedno svojstvo koje se, premda afirmativno
navedeno, moe i negativno shvatiti budui da elektronika knjiga globalno

gledajui ipak nije rairenija od tradicionalne

kompatibilnost u elektronikim itaima

Autorska prava

U prii o e-knjizi nemogue je ne dotaknut se pitanja autorskih prava.

Autorsko je pravo izuzetno kompleksna stavka koja moe ograniiti izbor
materijala za digitalizaciju, pa je est sluaj da ustanove digitaliziraju samo
materijale koji nisu zatieni autorskim pravom i pripadaju tzv. javnom vlasnitvu.
Dobar je primjer gorespomenuti Projekt Gutenberg koji nema autorska prava na
naslove koje obavljuje.
Proces digitalizacije nije istoznaan procesu izdavanja elektronikih knjiga,
ali isto tako nije ni odvojen budui da su elektronike knjige u poetku i nastale
zahvaljujui procesim digitalizacije javno dostupne grae (npr. ve vie puta
spomenuti projekt Gutenberg).
U Republici Hrvatskoj autorska su prava regulirana Zakonom o autorskom
pravu i srodnim pravima11 iz 2003. godine.

Obvezni primjerak

Temeljna je zadaa Nacionalne i sveuiline knjinice prikupljati, struno

obraivati, uvati i davati na koritenje sveukupnu grau (tiskane i netiskane
10 Peko Mleku, H. Tiskan ubenik-kaj je e to? : elektronske knjige pri izobraevanju na
univerzi. //knjinica. 45, 4(2001),

11 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306987.html

publikacije) koja dokumentira i iskazuje sveukupno hrvatsko duhovno

stvaralatvo. Zakonskim propisima osigurava se stoga redovito i potpuno
dostavljanje obveznog primjerka grae. Temelj je zakonskim propisima povijesna i
kulturoloka obveza hrvatskog naroda da ouva svoju kulturnu batinu. Prvi
propisi koji Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici omoguavaju redovitu dostavu
obveznog primjerka datiraju jo iz 1816. godine 12.
Zakon o knjinicama u odredbama o obveznom primjerku propisuje redovito,
besplatno i aurno dostavljanje devet primjeraka svih tiskanih i netiskanih
publikacija, odnosno knjine i neknjine, audiovizualne i elektronike grae 13.
Teza da je elektroniko publiciranje samo jo povealo zbrku u konceptu
obveznog primjerka, esto se susree u strunoj literaturi. Takoer, vezano uz
elektronike medije kao alternativu za voluminozne zbirke obveznog primjerka,
odnosno probleme njihova pohranjivanja i uvanja, praksa jo uvijek ne nudi
dovoljno uvjerljivih pokazatelja o prednostima i nedostacima prenoenja zapisa s
klasinih medija na elektronike medije14.
Na okruglom stolu koje je odran davne 2001.godine zakljueno je da se
to prije detaljnije odredi nain isporuke elektronikih publikacija Nacionalnoj i
sveuilinoj knjinici u okviru jedno pravilnika i nacrta ugovora koji bi potpisivao
pojedini elektroniki nakladnik s Knjinicom.

ITAI ELEKTRONIKIH KNJIGA I PLATFORME

Povijest

12 http://www.nsk.hr/obvezni-primjerak-2/
13 lanak 37, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/267274.html
14 Aparac-Gazivoda, Tatjana. Obvezni primjerak u suvremenom knjiniarsvu

Kao to smo ve rekli, sve je poelo sedamdesetih godina prolog stoljea

te su zapravo prvi itai elektronikih knjiga bila osobna raunla. Danas se pod
pojmom itaa eletronikih knjiga (e- book readers ili ereaders) ne
podrazumijevaju osobna raunala kojima je to odavno postala potpuno
uobiajena i svakodnevna funkcija. Osim datoteka koje su se mogle itati na
osobnim raunilima, elektronika je knjiga prvu mogunost pojednostavljene i
praktine primjene doivjela tek krajem 20.stoljea.

Tvrtka Electronic Book Technologies

kreirala je 1990. DynaText, prvi sustav je
itanje e-knjiga na temelju SGML15-a koji se
koristi u zamjenu za, doslovno, velike knjige,
kao to su prirunici za zrakoplove i sl.

1992.godine poznata tvrka Sony

lansirala je inaicu svog poznatog ureaja
Discman pod nazivom Data Discman. Ureaj
je sluio za itanje elektronikih knjiga koje su

Slika 1 DATA DISCMAN

bile pohranjene na CDu.

1995. godine mrena knjiara Amazon, osnovana godinu prije, poinje s

prodajom tradiocionalnih knjiga putem interneta nakon to je njegov osniva,
Jeffrey Bezos, shvativi da koritenje interneta rapidno raste, vizionarski krenuo u
novi oblik ekonomije. Tek e 12 godina kasnije, 2007. biti lansiran Amazonov
megapopularni ita elektronikih knjiga Kindle.

Elektroniki papir16 (e-ink, e-tinta) nova je tehnlogija prisutna na veini

elektroniih itaa. Pokazalo se kako je e-tinta puno primjerenija i manje napree
15 Standard Generalized Markup Languge (jezik za oznaavanje podataka) ISO
8879
16 asopis knjiniarskog drutva Rijeka, UDK 02 Rijeka, godina 3, broj 3

oi nego klasini LCD zasloni koji koriste pozadinsko osvjetljenje kako bi osvijetlili
piksele. E-papir je zapravo sloj kapsula s tekuinom u kojoj plivaju razliito
elektrino nabijeni crni i bijeli dijelovi umetnut izmeu elektroda. Zbog
mijenjanja, tj. uravnoteavanja, elektrinog polja ti se dijelovi pomiu i ocrtavaju
crnu, bijelu ili sivu sliku. Nositelj odraza je odbijena svjetlost (kao kod tiskanog
papira) , a zaslon se ponaa kao papir. Vidljivost je dobra na svjetlu, a u mraku si
moramo pomoi sa svjetlom. Kad je stranica jednom uitana, e-papir vie ne troi
energiju i izdrljivost baterije je za itanje vie tisua stranica.

DRM

Kratica DRM oznaava Digital Rights Management tj. upravljanje

digitalnim pravima17. Tom se tehnologijom koriste davatelji sadraja kako bi mogli
nadzirati na koji se nain datoteke koriste, tj. distribuiraju i kako bi se mogla
obratiti posebna pozornost na smanjenje mogunosti zlouporabe. U naem su
sluaju izdavai elektronikih knjiga ti kojima je vana zatita od neovlaetnog
koritenja i kopiranja.
Adobe Content Server jedan je od profesionalnih SW alata za zatitu eknjige primjenom DRm tehnologije te omoguava zatitu e-knjga u prodaji i
iznajmljivanju tako da pravo otvaranja i itanja ima samo ovlateni kupac 18.

17 http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows-vista/Windows-Media-PlayerDRM-frequently-asked-questions
18 http://www.hsm.hr/index.php/rjeenja-mainmenu-50/-poslovna-rjeenjamainmenu-52/1102-zastita-e-knjiga.html

itai, platforme i formati

Amazon Kindle

Amazon
Kindle (1)

Kindle 2
(Kindle 2
international
version,
Kindle DX)

Kindle 3

Kindle
etvrte
generacije
predstavljen
i 2011.

Predstavlj
en 2007.

Predstavlj
eni 2009.

Ekran dijagonale
15,2 cm / 250 MB
dodatno proirivo
SD memrijskom
karticom /
procesor od 400
mhz
Ekran dijagonale
15,2 cm / 2 GB
memorije /
procesor 532
mhz

400 $

359 $
(DX 489 $)

Kindle DX s
ekranom
dijagonale od 24

Predstavlj
eni 2010.

Ekran dijagonale
15.2 cm / 4 GB
memorije /
podrava 3G i(li)
WiFi / procesor
532 mhz

Kindle

Ekran dijagonale
15.2 cm / 800
mhz / 2 GB
memorije

79 $

Kindle
Touch 3G
i(li) Wi-Fi

Ekran dijagonale
15.2 cm / 800
mhz / 4 GB
memorije

99 $ / 149 $

Kindle WiFi 139 $

Kndle 3G &
Wi-Fi - 189 $

Amazon Kindle19 najpoznatiji je i, ovisno o istraivanjima, najraireniji

svjetski ita e-knjiga i istoimena platforma. Kindle se od svog pojavljivanja 2007.
do danas razvio u 4 generacije.
Izlaskom izvan granica SAD-a i sniavanjem cijena sve do prihvatljivih 79 $
(manje od 500 kn) Amazan je krenuo u snanu popularizaciju i globalizaciju eknjige.

Barnes & Noble

Barnes and Noble20 navjea je knjiara u SADu. Porijeklo vue jo iz 19. stoljea
kada je Charles Barnes pokrenuo tampariju. Knjiaru su pokrenuli njegov sin
William zajedno s G. Clifforom Nobleom 1917.godine u New Yrku gdje se dnaas
nalazi sredite kompanije.
Jo 1997. digli su sudsku tubu protiv Amazon koji se u tom trenutku
reklamirao kao najvea knjiara na svijetu. Parnica je kasnije rijeena izvan suda.
Barnes & Noble najavili su izlazak svog itaa u listopadu 2009., dok je u
prodaju u SADu puten u prodaju ve idui mjesec. Prvi je Nook imao mogunost
povezivanja i preko Wi-Fi i3G-a, krasio ga je ekran dijagonale 15 cm s e-tintom.
Nook za platfomu ima operacijski sustav Android21,22.

19 http://www.amazon.com/kindle
20 http://www.barnesandnoble.com/
21 Android je operacijski sustav za mobilne ureaje (telefone, tablete i sl.)
pokrenut od strane Google-a i prestavljen 2007.godine. Android je zamiljen kao
projekt otvorenog koga (open source project te je od 21.listopada dostupan
cjelovit kod, a baziran je na Linux kernetu i GNU softveru. http://www.svijetandroida.com/05/11/2011/sto-je-android/
22 http://www.android.com/

Krajem etvrtog mjeseca 2012. godine Microsoft je najavio 23 ulazak na

trite e-knjiga investicijom od 300 milijuna dolaza u Nook, Barnes & Noble-ov
ita koji je na amerikom tritu jedini ozbiljan konkurent Kindle-u. Predvia se
da e jedna od prvih prednosti za korisnika biti Nook aplikacija za novi
Microsoftov proizod Windows 824 ime e pokuati dodatno uvrstitit njihovu
poziciju na tritu e-knjiga i itaa.
Nook je dostupan u nekoliko verzija.

Nook (1)

Nook
Simple
Touch

Predstavl
jen 2009.

E-tinta / Ekran
dijagonale 15,2
cm / 2 GB
memorije / Wi-Fi
/ 3G / micro USB
/ Android 1.5

259 /
149 $

Predstavl
jen 2011

E-tinta / Ekran
dijagonale 15,2
cm / 2 GB
memorije / Wi-Fi
/ / micro USB /
Android 2.1

139 / 99
$

23 http://www.wired.com/business/2012/04/microsoft-nook-investment/
24 http://www.bgr.com/2012/04/30/microsoft-barnes-noble/

Nook
Color

Nook
Tablet

Predstavl
jen 2010.

LCD / Ekran
dijagonale 17,8
cm / 8 GB
memorije / Wi-Fi
/ / micro USB /
Android 2.2

149 $

Predstavl
jen 2011.

LCD / Ekran
dijagonale 17,8
cm / 8 (16) GB
memorije / Wi-Fi
/ / micro USB /
Android 2.3

179 /
199 $

Sony Reader

Sony Reader25 naziv je za e-ita korporacije Sony. Prvi je proizveden 2006.

i do danas je izalo 10 verzija. Pokree ga prilagoena verzija OS Android, a
koristi e-tintu radi kvalitetnije i dueg itanja i manje potronje el. energije.
Dosad predstavljeni modeli:
PRS-500
PRS-505
PRS-700
PRS-300

2006
.
2007
.

15.5. cm / 64 MB
15.5. cm / 256 MB (proirivo do 2 GB)

2008

15.5. cm / 512 MB (proirivo do 2 GB)

349 $

2009
.

25 http://ebookstore.sony.com/reader/

12 cm / 512 MB 199 $

PRS-600 (Touch Edition)

PRS-900 (Daily Edition)
PRS-350
PRS-650 (Touch Edition)
PRS-950 (Daily Edition)
PRS-T1

2009
.
2009

Ekran osjetljiv na dodir / 18 cm / 2 GB

.
2010

Ekran osjetljiv na dodir /12 cm / 2 GB

.
2010

179 $
Ekran osjetljiv na dodir /15 cm / 2 GB

.
2010

229 $

.
2011
.

Zadnji verzija Sony Reader itaa

PRS-T2 predstavljena je
16.kolovoza 2012. i stoji 129 $.

Apple

15.5 cm / 512 MB 299 $

Ekran osjetljiv na dodir / 18 cm / 2 GB

Ekran osjetljiv na dodir /15 cm / 2 GB

Premda se Apple, trenutno najvrjednija26 kompanija na svijetu ikad, nije

direktno upustio u borbu s knjiarama i nakladnicima e-knjiga, sigurno je da dio
kolaa odnosi i najpoznatiji tablet na svijetu iPad 27. Ekran od 25 cm u dijagonali
moe biti prednost zbog svoje veliine, ali golem nedostatak zbog koritenja LCD
zaslona. Ne koritenje e-tinte u potpunosti je razumljivo budui da je iPad
prvenstveno multimedijski ureaj, a zatim i ita knjiga. iPad pogoni Appleov
operacijski sustav iOS koji se koristi i na iPhone i iPod ureajima.

S obzirom da ureaji (kako i

mobiteli tako i tablet ureaji)
mahom koriste ekrane
osjetljive na dodir, gotovo da
svaki pametni ureaj, tj
smartphone moe biti e-ita.
U tablici je prikazana
prodaja pametnih ureaja po
platformama. Android
viestruko prednjai.
Slika 2 - Rast platformi za

Iz istog su razloga sve knjiare koje dre do sebe ponudile svoju aplikaciju i
za korisnike androida. Tako je do 22.08.2012. besplatna Kindle for Android
aplikacija preuzeta 106 975 puta28. A zahvaljujui DRM tehnologiji mogue je
uskladiti podatke, tj e-knjige na svim kindle ureajima koji istovremeno koristite.
Fortmati

26 http://www.bug.hr/vijesti/apple-najvrjednija-kompanija-povijesti/117848.aspx
27 http://www.apple.com/ipad/
28 https://play.google.com/store/apps/details?
id=com.amazon.kindle&feature=search_result#?
t=W251bGwsMSwxLDEsImNvbS5hbWF6b24ua2luZGxlIl0.

Naalost, koliko e-nakladnika i knjiara, toliko otprilike i formata za elektronike

knjige. To dovodi do raznovrsnih problema zbog nekompatibilnosti. Preporuke je i
da se svaki format oznai vlastitom ISBN oznakom. Budui da formata postoji
toliko da bi sami mogli popuniti jedan diplomski rad, ovdje donosim tablini prikaz
najpoznatiji.
Platforme:

Amazon Kindle
Android
Apple iOS
Barnes & Nobles Nook
Kobo eReader
Mac OS X
Windows
Sony Reader
Windows Phone 7

Manje poznati formati:

ePub
Mobi-Pocket
Fiction-Book (fb2)
DjVu
eReader
Kindle
Tome Raider
Open eBook

Format /
ita

Plain
text

PDF

ePub

HTM
L

MobiPocket

FictionBook
(Fb2)

DjVu

eReade
r

Kindl
e

Tome
Raider

Ekstenzija

.txt

.pdf

.
epub

.html

.prc /
.mobi

.fb2

.
djvu

.pdb

.azw

.tr2 /
.tr3

Amazon
Kindle 1

Amazon
Kindle 2, DX

Amazon
Kindle 3

Amazon
Kindle Fire

Android
Devices

Apple iOS
Devices

Barnes &
Noble Nook

Barnes &
Noble Nook
Color

Kobo
eReader

Nokia N900

Mac OS X

Windows

Sony
Reader

Windows
Phone 7

Open
eBook

Quod non est in libris, non est in mundo ili ZAKLJUAK

Nije nimalo pretenciozno rei da je elektronika knjiga budunost
bibliotekarstva i knjige u bilo kojem smislu rijei. Rast i promjene na tom podruju
vee su i znaajnije u proteklih 50 godina nego u 2000 godina prije. Bilo koja
knjinina zbirka, koja je nekad zauzimala znaajni dio prostora i odreeni broj
polica, ormara ili skladita, s pojavom e-knjige i itaa e-knjiga moe biti
prebaena na bilo koji dio svijeta u nezamislivom kratkom roku, te ju svatko moe
imati na jednom itau manjem od e.g. izdanja Malog princa.
Kakva je budunost knjige u pravom smislu rijei - one pranjave,
podcrtane, istroene knjige koja osim svoje vlastite prie i poruke, nosi i prie
korisnika koji su je otvarali, itali, posuivali i vraali - jo uvijek nije jasno. Teko
je vjerovati da bi viestoljetna civilizacijska produkcija mogla nestati. Ali isto tako,
elektronika se knjiga razvija velikom brzinom i veliko je pitanje kako e
knjinine zbirke izgledati za 15 ili 50 godina.

LITERATURA
ivkovi, Daniela / Elektronika knjiga : Multgraf, Zagreb, 2001.
asopis knjiniarskog drutva Rijeka UDK 02 Rijeka godina 3 broj 3
Andrejai, Tina / E-knjige in razvoj e-zalonitva. Diplomska naloga. Koper, 2005.