Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Blokadna Kuharica
Blokadna Kuharica
Biblioteka
Francisco Ferrer
Urednitvo
Studenti Filozofskog
fakulteta u Zagrebu
Dizajn naslovnice
Ivan Hluika
Priprema za tisak
Luka Nimac
Izdava
Centar za
anarhistike
studije
Tisak
Naklada
MB Tisak
1000
Blokadna kuharica
ili kako je izgledala blokada
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Sadraj
Predgovor 8
Ustroj studentske kontrole nad filozofskim fakultetom 11
Plenum 11
Radne grupe i sekcije 11
Redari 14
Programska sekcija 14
Skripta 14
Blog/portal blogerska sekcija 15
Funkcioniranje fakulteta za vrijeme studentske kontrole 15
Direktna demokracija 15
Nezavisna studentska inicijativa i plenum 16
Kako organizirati plenum? 18
Uvod 18
Zato i kako plenum? 19
Priprema 21
Plenum u pustinji 23
Dva scenarija 25
Tlo je plodno, to dalje? 26
Pitanje vodstva i odnos s medijima 27
Plenum: 1, 2, 3 28
Sporne toke i funkcija radnih grupa 29
Zakljuci 30
Plenum 31
Tehnika izvedba plenuma 31
Tehniko osoblje 31
Tijek plenuma 32
Pravila i smjernice plenuma 35
Pravila i smjernice plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu 35
Blokadna kuharica
Predgovor
Svrha je ove kuharice detaljno opisati kako je funkcionirao Filozofski
fakultet u Zagrebu tijekom studentske blokade u proljee 2009. kada je
Fakultet bio pod kontrolom studenata 35 dana. S obzirom na nain na koji
je to izvedeno, preciznije je ono to se popularno zove blokada zvati studentskim preuzimanjem kontrole nad fakultetom. Opis ustroja studentske
kontrole nad fakultetom podastire se iz dvaju razloga. Jedan je razlog, manje
bitan, isto povijesne naravi iz elje da se zabiljei kako je to izgledalo.
Drugi je, i puno vaniji, to to na taj nain elimo predstaviti svoja iskustva
te tako moda pomoi studentima s drugih fakulteta (pa i lanovima drugih
kolektiva, npr. tvornic), u zemlji ili izvan nje, da naprave to isto.
Smatramo da opis naeg ustroja studentske kontrole nad fakultetom moe
biti zanimljiv jer je po nekim svojim karakteristikama osebujan. Kao prvo,
rije nije bila o pravoj fizikoj blokadi fakulteta. Blokirana je samo redovna
nastava, dok je sve ostalo normalno funkcioniralo (rad profesor u kabinetima,
uprava, knjinica, knjiara itd.). Kao drugo, fakultet je bio otvoren svima
(studentima drugih fakulteta, obinim graanima, novinarima itd.). Kao
tree, plenum na kojem su se donosile sve odluke u vezi s funkcioniranjem
okupiranoga fakulteta nije bio ogranien samo na studente Filozofskoga
fakulteta nego su na njemu mogli sudjelovati i imati pravo glasa svi koji bi
se na njemu pojavili.
Treba napomenuti da se neke stvari u tekstu ponavljaju, no to smo
smatrali prikladnim jer je dobro neke stvari objasniti iz vie aspekata. Prvo
poglavlje (Ustroj studentske kontrole nad FF-om) daje opi pregled nad
svim aspektima blokade. Donekle slino tome, drugo poglavlje (Kako organizirati plenum?) funkcionira kao svojevrsni neformalniji i povijesni uvod
te anticipira neke aspekte koji su kasnije opet razraeni. Nakon toga slijedi
razrada problematike opisom plenuma, radnih grupa i ostalih aspekata akcije.
Na kraju je dodano i poglavlje o drutvenom kontekstu borbe za besplatno
obrazovanje u sklopu koje je dolo do studentske akcije.
Blokadna kuharica
10
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
11
Plenum
Plenum je sredinje tijelo odluivanja na fakultetu pod studentskom
kontrolom. Na njemu se sve odluke donose direktnodemokratski, ukljuujui
i onu o nastavku ili prekidanju kontrole nad fakultetom. Plenum je skup svih
zainteresiranih studenata i drugih graana (plenum je FF-a otvoren svima a ne
samo studentima, za razliku od nekih drugih plenuma u Hrvatskoj odluku
o razini otvorenosti donosi plenum ovisno o okolnostima). Na njemu svatko
ima pravo govoriti i svatko ima jednako pravo glasa. Sve se odluke donose
veinom glasova. Plenum svaki put vode razliita dva moderatora koji se
biraju na kraju svakoga plenuma. Za vrijeme blokade plenum se odrava svaki
dan, a u izvanblokadno vrijeme obino jednom tjedno (po potrebi i ee).
12
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
13
medijska
meuplenumska
miniakcije
radna
radna
14
Blokadna kuharica
Osim ovih najbitnijih, postojale su i neke druge radne grupe, poput radne
grupe za forum (koja se bavila organiziranjem internetskog foruma u okviru
SlobFil-a), radna grupa za peticije (koja se bavila organiziranjem peticije za
besplatno obrazovanje koju je potpisalo gotovo 100 000 ljudi) i sl.
Redari
Redarska sluba za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom fiziki
dri sm fakultet pod kontrolom. Redari uvaju red na fakultetu i paze na
fakultetsku imovinu. lanstvo u redarskoj slubi je slobodno i promjenjivo.
Osim ovih triju osovina studentske kontrole nad fakultetom (plenuma,
radnih grupa i redar), vanu su ulogu imali/imaju i:
Programska sekcija
Skupina zaduena za organizaciju alternativnog nastavnog programa za
vrijeme blokade.
Skripta
Glasilo plenuma FF-a koje izlazi svakodnevno ili ak dva puta dnevno
za vrijeme blokade, a u postblokadno doba u pravilu jednom tjedno. U njemu
se donose studentske izjave za medije, razne obavijesti i tekstovi vezani uz
obrazovanje i srodne teme (kao to su socijalna prava, tranzicija, neoliberalizam, radniki pokret itd.).
Blokadna kuharica
15
Direktna demokracija
Vanu sastavnicu studentskoga samoorganiziranja ini direktnodemokratski nain odluivanja. Osim samog cilja, besplatnog obrazovanja dostupnog
svima, to je jedan od najvanijih aspekata itave akcije. Direktna ili neposredna demokracija je sustav u kojem se sve (najvanije) odluke donose na demokratski nain, glasovima svih prisutnih. Za razliku od sustava predstavnike
demokracije, u kojem se na izborima izabire nekoliko predstavnika koji onda
nekoliko godina mogu, bez neposredna demokratskog nadzora, raditi to god
hoe, u sustavu direktne demokracije uvijek odluuje izravno veina. Direktna
16
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
17
18
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
19
Ovdje emo se koncentrirati na organizaciju plenuma u izvanrednoj situaciji kakva je zauzimanje i preuzimanje radnih ili obrazovnih organizacija.
Namjerno radimo razliku izmeu zauzimanja i preuzimanja, jer moe se rei
da je neka institucija preuzeta tek kad je plenum sastavljen od svih lanova
dotinog kolektiva, ili barem svih onih dovoljno zainteresiranih da se na
plenumu pojave, izglasao preuzimanje.
Ovisno o okolnostima, (kao to su veliina kolektiva, moebitna sabotaa,
prijetnja sankcijama i tome slino) zauzimanje se moe, ali i ne mora planirati,
u relativnoj tajnosti. U sluaju tajnog planiranja akcija se najprije izvede, zgrada se zauzme pa se naknadno legitimira, preuzme. Naravno, puno je bolji oblik
da se akcija legitimira od strane svih zainteresiranih prije samog izvoenja,
no to iz prije navedenih razloga nije uvijek mogue. Kada bi se uvijek ekalo
unaprijed dano eksplicitno odobrenje veine, esto se, iz praktinih razloga,
ne bi nita moglo poduzeti. Potpuna demokratska legitimacija od samoga
poetka ne moe i ne smije biti zapreka direktnoj akciji iako je bitno da je
sama akcija od poetka iznutra potpuno direktnodemokratski organizirana.
U sluaju relativne konspirativnosti vano je pripremiti teren kako bi to vie
lanova znalo ili nasluivalo da se neto dogaa te kako bi se ispitalo kakva
je opa klima po pitanju problema zbog kojih se u zauzimanje misli krenuti.
20
Blokadna kuharica
planiranja blokade je bio slobodan (nikome se nije branilo ukljuiti se) iako
se to, dakako, nije moglo otvoreno najavljivati (osim neposredno prije same
akcije). Svi su sastanci tijekom priprem blokade takoer bili zasnovani na
direktnodemokratskim osnovama. To su bili svojevrsni predblokadni miniplenumi (premda je zapravo bila vie rije o otvorenim sastancima na kojima
se odluivalo direktnodemokratski), a prvi je predblokadni vei plenum bio
5 dana prije same akcije preuzimanja kontrole na fakultetu kada se tribina o
besplatnom obrazovanju (na kojoj je bilo vie od 200 ljudi) spontano pretvorila u plenum koji je izglasao blokadu fakulteta. Blokadu je konano potvrdio
veliki plenum na prvi dan preuzimanja kontrole nad fakultetom.
U pripremi akcije postojale su nedoumice tko sve ima pravo sudjelovati
na plenumu i na koji nain nepozvanima onemoguiti pristup. Zakljueno je
da uz sve studente dotinog fakulteta imaju pravo sudjelovati i zainteresirani
graani to bi onda ukljuivalo i osoblje fakulteta, studente drugih fakulteta
i sveuilita, radnike itd. Budui da je postavljen zahtjev od opeg interesa te
da su fakulteti javne ustanove na raspolaganju svima, jedinom se dosljednom
politikom mogla smatrati politika otvorenih vrata za sve.
Takav pristup pokazao se ispravnim jer su plenumi privukli kako graane tako i studente ostalih fakulteta na kojima je uskoro buknula pobuna
inspirirana naom. Glavni prigovor ovakvom pristupu bila je bojazan da bi
plenum mogao biti opstruiran od strane zlonamjernih pojedinaca ili skupina.
To se nije dogodilo. Naprotiv, dolo je do izuzetnog integracijskog momenta
uslijed ravnopravnosti i ukljuenosti u donoenje svih temeljnih odluka. Prije
blokade pojedinci su izraavali bojazan hoe li direktnodemokratski nain
organiziranja uope moi funkcionirati, no blokada je jasno dokazala da su
ti strahovi bili posve neosnovani. Prevladalo je miljenje da je, ako borba
za temeljno ljudsko pravo kao to je pravo na obrazovanje ne moe okupiti
dovoljan broj zainteresiranih, onda trenutak oito promaen i cijela akcija je
osuena na propast.
Ve prvi dan blokade nastave u dvorani kapaciteta od 350 do 400 sjedeih
mjesta okupilo se dvostruko vie sudionik od toga. Odluka o nastavku bloka-
Blokadna kuharica
21
Priprema
Krenulo je s idejom o blokadi nastavnog procesa u svrhu upozoravanja
na komercijalizaciju visokokolskog sektora. Nita revolucionarno, budui se
radi o posve uobiajenoj metodi u svijetu. No, u Hrvatskoj ona je dotad bila
relativna nepoznanica. Naime, govorimo o dravi u kojoj ve desetljeima
nije bilo ozbiljnih, organiziranih studentskih prosvjeda.
22
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
23
Ipak kao presudan moment valja izdvojiti protest 5.11. jer je u pripremama za nj konano definirana ideja borbe za besplatno obrazovanje na svim
razinama. Moe se rei da su protest i pripreme za isti osvijestile ljude po
pitanju besplatnog obrazovanja i stvorile bazu koja e se kasnije ukljuiti u
blokadu. Ujedno, ishod je prosvjeda pokazao i ogranienost i neefikasnost
konvencionalnih oblika protesta poput jednokratnih demonstracija te tako
osvijestio potrebu za drugaijim i radikalnijim metodama borbe.
Dakle, to su bili neki osnovni preduvjeti koji su omoguili da se na
fakultetu pokrene akcija irih razmjera. Nakon poetka akcije pokazalo se
nunim suprotstaviti se rairenu uvjerenju o tobonjoj predodreenost upravo
Filozofskog fakulteta za ovakav tip akcije. Takav oblik romantinog idealiziranja esto vodi direktno u defetizam pri procjenama izgled za pokretanje
slinih akcija u drugim ustanovama ili radnim mjestima, pa one onda esto i
izostanu. Navedene pogodujue okolnosti za preuzimanje zgrade Filozofskog
fakulteta nisu same po sebi inherentne drutveno-humanistikim obrazovnim
institucijama. Za organizacijsku uspjenost akcije na koncu su se ipak presudnim pokazale konkretna aktivnost, organiziranost i odluna ustrajnost u
borbi, a ne tobonja pogodnost institucionalnog konteksta (iako, naravno, nije
neobino ni da su ljudi na fakultetu humanistiko-drutvenoga usmjerenja
skloni kritikom promiljanju drutvenih procesa).
Pitanje je naravno to initi u sluaju kad se mora krenuti od nule i je
li u takvoj situaciji uope mogue organizirati plenum? Stoga emo probati
iz nekih naih iskustava doi do orua za organizaciju plenuma u kratkom
vremenskom razdoblju i uvjetima nepostojanja temeljne infrastrukture.
Plenum u pustinji
Kao to smo ve opisali, u akciju se moe krenuti i obino se kree s
vrlo ogranienim brojem ljudi. Ovisno o veliini kolektiva ve i jedan ovjek
moe moe dati odluujui inicijalni impuls, ali recimo da je brojka od 5-6
ljudi dovoljna da se krene u akciju. Ovo istiemo kako bismo odmah suzbili
defetizam i neaktivnost koji se esto javljaju kod malih grupa jer esto po-
24
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
25
Dva scenarija
Stvari se nakon tribine mogu razvijati u dva smjera. Prvi je onaj povoljniji. Na tribini se pojavio velik broj zainteresiranih, spremnih za akciju.
Poetni koraci su urodili plodom i sada treba krenuti u novu fazu, a to je
irenje poetne grupe inicijator na sve zainteresirane. Rije je o procesu
koji ima specifinu dinamiku kojoj emo se, meutim, vratiti neto poslije.
Treba se pozabaviti izazovnijim pitanjem to initi u sluaju da tribina proe
nezamijeeno ili to ako doe do estokih neslaganja ili opstrukcije.
Dakle, pokuajmo opisati scenarij broj dva. U njemu se opet mogu
dogoditi dvije stvari. Prvo, tribina je prola nezamijeeno. Oito se radi
o greci u jednom od prva dva koraka: odreivanju cilja i/ili oglaavanju.
Prema tome nuno je analizirati dotad uinjeno i iz toga izvui pouke kako
bi se ispravile pogreke. Odustajanje uslijed uvjerenja da se radi o apatinoj
sredini ili nepogodnu trenutku esto se pokae preuranjenim i brzopletim
zakljukom. Kretanje u akciju esto je kritina toka nakon koje je tei dio
posla ve obavljen, a dalje se nerijetko radi samo o pitanju adekvatnosti
taktikog pristupa.
to initi u sluaju neslaganja ili opstrukcije?
Neslaganje znai da je do odaziva dolo i da su poetni koraci ipak postigli
uspjeh. Razmimoilaenje je neto to se moe oekivati i od ega ne treba bjeati. ak bismo mogli rei da ovaj sluaj vie potpada pod povoljniji scenarij
koji nastaje kao posljedica uspjeno zapoete akcije. Proces usuglaavanja i
borbe argumentima je neto to emo opisati u odjeljku o razvoju situacije na
naem fakultetu. Ostaje nam prije toga jo razmotriti posebno zanimljiv sluaj
opstrukcije. Opstrukciju se obino moe oekivati od upravljakih struktura
i njihovih pulena koji nastoje pod svaku cijenu sprijeiti bilo kakav oblik
organiziranja. S ovakvim tipom razvoja situacije susreli smo se na velikom
26
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
27
28
Blokadna kuharica
Plenum: 1, 2, 3
Kako je izgledao sm plenum? Prvo je trebalo rijeiti pitanje moderatora
odnosno osobe koja e na neki nain biti posrednik ili koordinator dogaanja
u dvorani. Na pripremnim sastancima je odlueno da e biti dva moderatora
budui se oekivao veliki odaziv pa da se olaka smo odvijanje plenuma.
Uloga moderatora je svedena na minimalni tehniki doprinos pripreme prijedloga dnevnog reda te brige za redoslijed davanja rijei na samoj sjednici.
Blokadna kuharica
29
30
Blokadna kuharica
Zakljuci
Osnovni koraci pri organizaciji plenuma:
a) Odreivanje cilja
b) Direktnodemokratska metoda odluivanja
c) Strategija medijskog istupa
d) Suzbijanje liderstva i autoritarnosti
Kombinacija ove 4 toke trebala bi dovesti do:
a) ukljuivanja velikog broja ljudi
b) formiranja snanog plenuma
c) otvaranja javne rasprave o problematici u ime koje se ide u akciju
d) iskoraka prema ispunjenju zacrtanog cilja
Blokadna kuharica
31
Plenum
Plenum postoji jedino u trenucima kad lanovi odreenog kolektiva
sudjeluju na opem sastanku koji nazivamo plenumom. Ne postoje lanovi
plenuma nego samo sudionici plenuma. Izvan tog ina zajednikog okupljanja, raspravljanja i odluivanja plenum zapravo ne postoji. On nije formalno
tijelo poput parlamenta sa svojom zgradom i svojim zaposlenicima plenum
ne konstituira kolektiv, kolektiv konstituira plenum.
32
Blokadna kuharica
Tijek plenuma
Moderatori pozdravljaju, predstave se i plenum poinje. Na poetku se
ita prva toka pravil i smjernic plenuma. Nakon toga moderatori predstave
dnevni red i sasluaju eventualne primjedbe te po potrebi interveniraju u
dnevni red (dnevni red se ne izglasava posebno).
Prve su na redu obavijesti. O njima nema glasanja, a tijekom njihova
itanja novinarima je doputeno snimanje i fotografiranje plenuma. Rije je o
obavijestima koje u meuplenumsko doba stignu na e-mail plenum-tehnikalij
ili o obavijestima vezanima uz akcije kojima se plenum bavi, djelovanje
fakulteta, situaciju u drutvu itd. Nakon toga moderatori pozivaju novinare
da prestanu snimati.
Slijedei dnevni red, moderatori itaju materijale ili daju rije osobama
koje podnose izvjetaje s radnih grupa. Prvo se sluaju izvjetaji s radnih
Blokadna kuharica
33
34
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
35
36
Blokadna kuharica
d. osobu koja zapisuje redoslijed javljanja za rije
e. osobu koja zaprima pismene prijedloge za vrijeme sjednice
Blokadna kuharica
37
38
Blokadna kuharica
B) Smjernice
1. Dva su moderatora, jedan prati liniju argumentacije i sumira svakih
desetak minuta. Drugi obavlja ostale moderatorske dunosti; primjerice
pozivanje prijavljenih da odustanu od svog prava na rije ukoliko je
tokom rasprave njihov argument iznesen ili da sumiraju dua izlaganja i
tome slino. Sumiraju naizmjenino po tokama dnevnog reda.
2. Pitanju Je li plenum za prekid rasprave? nuno prethodi saetak
dotadanje rasprave i definicija onoga to e se dogoditi ako se rasprava
prekine, dakle: Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeu
toku dnevnog reda? ili Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o
X?. Pitanje o prekidu rasprave postavlja se najranije 30 minuta nakon
njenog poetka.
3. Predlaga toke dnevnog reda bi trebao prilikom predlaganja toke,
ako je mogue, odmah i formulirati pitanje o kojem bi plenum
trebao glasati. Mogunost formuliranja pitanja ostavlja se svakom
sudioniku plenuma a ne samo moderatoru. Zapisniar ne bi trebao
utjecati na formuliranje pitanja. Pitanje prije glasanja mora biti
jasno definirano, po mogunosti ispisano na zaslonu, ploi, zidu, pri
emu se ne smije pristupiti glasanju prije no to je pitanje ispisano.
Nakon to je pitanje formulirano moderatori prije izglasavanja postavljaju
pitanje: Ima li tko konkretan komentar na formulaciju pitanja ili prigovor
na krenje procedure prije glasanja?
4. Sve odluke s prethodnih plenuma se izvlae na jedan papir kako bi se
moderatori mogli adekvatno pripremiti. Zapisniar je taj koji bi to trebao
initi.
5. Tehnike upute za moderatore: treba biti smiren, suzdran, objektivan,
ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne
postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zakljuke, iznad svega
izbjegavati svaki oblik autoritarnosti, humor je dobrodoao itd. Ako se
postave pitanja koja se ponavljaju (npr. odravanje kolokvija, ispita i sl.),
to treba rijeiti putem obavijesti.
Blokadna kuharica
39
6. Osobe koje iznose zakljuke radnih grupa stoje pred plenumom, ali se
nakon podnesenog izvjetaja vraaju na svoje mjesto odakle odgovaraju
na eventualna pitanja.
7. Okvirna struktura dnevnog reda:
a. Predstavljanje dnevnog reda predstavljanje dnevnog reda s
argumentiranjem odbijenih prijedloga i mogunosti da sudionici
plenuma predloe toku koja nije zaprimljena na vrijeme.
b. Obavijesti
c. Izvjetaj radnih grupa
d. Aktualno obuhvaa pristigle toke za raspravu.
e. Odreivanje termina idueg plenuma te izglasavanje moderatora i
glasnogovornika.
f. Razno prijedlozi, komentari, obavijesti i tome slino koji se primaju
tijekom sjednice plenuma na papiriima.
9. Ako odluka nije jasna, tj. ako ima puno suzdranih ili je broj onih za ili
protiv podjednak, onda moderatori pitaju je li potrebno otvoriti raspravu
o prihvaanju ovakvog ishoda glasanja. Idui korak je pitanje: Prihvaa
li plenum ovako izglasanu odluku?
40
Blokadna kuharica
C) Aneks
Pravila
Blokadna kuharica
41
42
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
43
jako
ako
Tehnike upute
zapisnik
ako
vrijeme
Nakon
Plenum
je zakljuen u 23.56h.
procjena
44
Blokadna kuharica
dnevni
red
toku dnevnog reda napie kao naslov i ispod toga zapisuje to se zbiva
na plenumu.
npr. toka 2 (osvrt na novi prijedlog zakona)
plenumu je proitan novi prijedlog zakona...
nije
nakon
Blokadna kuharica
zapisniar
45
zapisniar
dobro
zapisniar
46
Blokadna kuharica
Delegatska dunost
Kako za vrijeme trajanja blokade, tako i nakon njene suspenzije, esto
su se javljale situacije u kojima je odluke plenuma trebalo prenijeti ili elaborirati razliitim ljudima, udrugama, kolektivima itd. izvan samog plenuma.
Pristizali su pozivi na predstavljanje politikog cilja i same akcije na okruglim
stolovima, konferencijama, drugim fakultetima, pred lanovima udrug ili
grupama graana. Isto tako, za vrijeme blokad javljala se potreba i za neposrednijom komunikacijom i detaljnijim prijenosom informacij izmeu vie
razliitih plenuma. Rjee, stizali su i pozivi za prisustvovanjem na sastancima
zatvorenim za javnost s moguim politikim saveznicima.
U takvim situacijama plenum je najprije morao odluiti hoe li uope uspostaviti komunikaciju s nekim od razliitih aktera, a zatim izabrati
delegate koji bi taj posao trebali obaviti. Zbog vrlo delikatnog problema
predstavljanja plenuma od strane nekolicine ljudi, a i implikacij stupanja u
kontakt s akterima razliitih profila, uvijek je bilo nuno detaljno raspraviti
jesu li delegati uope potrebni (ili je dovoljno npr. poslati priopenje) te ako
Blokadna kuharica
47
Mandati
Za provoenje odluk plenuma u praksi, dodjeljuju se mandati. Za razliku
od jednokratne delegatske dunosti, mandati su esto trajni i dodjeljuju se
skupinama ljudi za zadatke koje treba obavljati esto i/ili kontinuirano. Neki
od tih zadataka mogu biti pisanje izjava za medije, ureivanje bloga, komunikacija s upravom fakulteta, osmiljavanje umjetnikih performansa i slino.
Kao i u sluaju delegatske dunosti, mandat mora biti precizno definiran.
Ipak, osobama kojima je dodijeljen preputena je konana odluka o sadraju
konkretnih istupa u ime plenuma te im je stoga nuno ostavljena sloboda
kreativnosti i individualne procjene. To uvodi mogunost manipulacije i zbog
toga plenum uvijek moe oduzeti mandat onima kojima ga je dodijelio. U
svakom trenutku o neijem mandatu moe se raspravljati na plenumu i, ako
postoje valjani razlozi za njegovo oduzimanje, plenum e to i uiniti.
Bez obzira na artikulacijsku slobodu u konkretnim zadacima koji su im
povjereni na obavljanje, mandatari nemaju pravo djelovati na svoju ruku
ukoliko im plenum to nije odobrio. Npr. za vrijeme trajanja blokade izjave
za medije bile su pisane (gotovo) svakodnevno bez svakodnevnog glasanja
o tome, no nakon to je blokada suspendirana, o potrebi za njihovim pisanjem i reagiranjem na dogaaje koji se tiu plenuma, odluuje se najprije na
plenumu, a osobe kojima je povjeren mandat tek onda imaju pravo obaviti
48
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
49
50
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
51
52
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
53
54
Blokadna kuharica
Redari su bili rasporeeni tako da su uvali sve strateke dijelove fakulteta rampu na parkiralitu, ulaz, sve hodnike na svim katovima. Nadzor
nad svim dijelovima fakulteta bio je bitan da bi se omeli pokuaji odravanja
nastave te da bi se sprijeili eventualni pokuaji krae fakultetske imovine
ili drugi izgredi.
Regulacijom redarskih smjena kao i organizacijom ostalih segmenata
za koje je zaduena ova grupa, bave se koordinatori kojima je plenum dao
mandat za te zadatke. Ovisno o broju i opsegu zadataka angaira se i potreban
broj koordinator. Ako je inicijalnoj grupi koordinator mandat tako definiran,
oni mogu samoinicijativno angairati dodatne koordinatore kad se za to ukae
potreba. Takva se praksa vrlo uspjeno primjenjivala.
Redarska je sluba takoer, preko svojih koordinatora, drala nadzor nad
svim prostorijama na fakultetu i njihovim kljuevima, odreivala je prostorije
za sastanke radnih grupa, prostorije za spavanje preko noi itd. U okvirima je
njezina djelovanja bila i logistika nabavka i dopremanje potrebnih koliina
hrane i pia te njezino skladitenje i pripremanje, kao i nabavka i dopremanje
potrebnih materijala.
Zahvaljujui takvom ustroju se studentska kontrola nad Filozofskim fakultetom i pokazala tako uspjenom. Fakultet je bio otvoreniji za javnost nego
ikad, svi graani su mogli slobodno dolaziti na sva alternativna predavanja
koja su studenti organizirali umjesto redovne nastave, svi su mogli ostati
spavati i hraniti se na fakultetu, novinari su se mogli zgradom kretati uz puno
veu slobodu nego u redovno vrijeme, sve su fakultetske slube radile bez
ometanja (knjinica, knjiara, kantina, kopiraonica, referada, dekanat, tajnitva svih odsjeka itd.), odrala su se dva meunarodna simpozija, a kraa i teta
na imovini je svedena na nulu to nikad nije bio sluaj za vrijeme redovnog
rada fakulteta. Za vrijeme blokade nisu zabiljeeni nikakvi incidenti.
Blokadna kuharica
55
56
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
57
58
Blokadna kuharica
za
Blokadna kuharica
59
svaki
Kroz takvo djelovanje, dolo se do formulacije Pravil i smjernic plenuma FFZG-a kako bi se olakalo budue funkcioniranje te izbjeglo nepotrebno
svakodnevno vraanje na ve razmatrane upite. Pravila i smjernice nisu nita
drugo do zapis rjeenj koja su se pokazala korisna u praksi plenuma te kao
takva nisu nikakav nepromjenjiv zakon koji bi stajao iznad plenuma. Sva
pravila i smjernice potvrena su glasanjem na plenumu.
Za vrijeme privremene suspenzije studentske kontrole nad fakultetom,
grupa za tehnika pitanja djeluje kao svojevrsni hladni pogon osigurava
transparentnu komunikaciju u smislu upozoravanja na aktualne teme i vijesti
kroz sastavljanje dnevnog reda idueg plenuma, pripremu moderator te, u
sluaju potrebe, saziva izvanredne plenume. Sastanci radne grupe otvoreni
su svima, a kroz obaveznu prisutnost moderator prethodnog i narednog
plenuma, osigurava se kontinuitet i prijenos informacij o aktualnim temama.
Osim oglaenih sastanaka izmeu dva plenuma, grupa za tehnika pitanja
obavezno se sastaje dva sata prije svakog plenuma.
60
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
61
62
Blokadna kuharica
5 do 12
5 do 12 je nastao suradnjom suvremenih umjetnika i studenata na radnoj
grupi za miniakcije. Rije je o svojevrsnom javnom performansu koji omoguava svim graanima da simbolino iskau solidarnost sa zahtjevima studena-
Blokadna kuharica
63
ta. Akcija traje pet minuta u kojem sudionici ekanjem u redu poruuju da im
je ve 5 do 12 odnosa prema obrazovanju u ovom drutvu. Akcija je postigla
izniman odaziv te se proirila i esto se sinkronizira s drugim gradovima u
Hrvatskoj. Prednost akcije ovakvog tipa je to od graana zahtijeva jako malo
vremena, vrlo je vizualno efektna i provodi se na najfrekventnijim javnim
lokacijama te je stoga i vrlo atraktivna i za praenje putem medij. Treba
napomenuti da postoji i istoimena publikacija koja na duhovit i informativan
nain prua obavijesti o studentskim zahtjevima i akcijama.
Potrubi za obrazovanje
Potrubi za obrazovanje je akcija kojom se na vrlo jasan i jednostavan
nain iskazuje solidarnost sa studentima: trubljenjem! Grupa od dvoje ili
vie sudionika na nekoj glavnoj prometnici dri transparent s porukom u
naslovu, a prolazei vozai trube u znak podrke. Preporuljivo je izvoditi
akcije u doba najvee prometne guve u gradu, dakle osam sati ujutro ili oko
pet sati popodne. Ova akcija je takoer jako motivirajua za sve sudionike, a
i medijski zanimljiva zbog nesnosne buke koja se zna razviti.
64
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
65
66
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
67
68
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
69
70
Blokadna kuharica
Blokadna kuharica
71
Poimanje demokracije
Iz svega navedenoga nuno proizlazi pitanje o naravi demokracije u kojoj
je samorazumljivo da politike elite rade protiv interes veine. Kao to je ve
reeno, minimalno institucionalno definirani interesi veine ine povijesno
steena socijalna prava. Napad na njih predstavlja nedvosmislenu odluku
protiv demokracije. To jest, ako pod demokracijom doista podrazumijevamo
vladavinu veine u korist opeg dobra, a ne ispranjeni ritual glasakog odabira meu pripadnicima politike elite koji se meusobno razlikuju samo po
imenima stranaka kojih su kandidati. Predstavnika demokracija nije forma
bez inherentnih opasnosti i proturjeja. Nominalne predstavnike opeg interesa lako je korumpirati ili podrediti realnoj moi kapitala. A vaan aspekt moi
kapitala ini i to da je osloboen obveze da se svake etiri godine podvrgava
makar nesavrenu minimumu demokratskog poziva na odgovornost. Mo
privatnog vlasnitva ne podlijee pitanjima o njezinu proturjenu odnosu
s navodnom vladavinom naroda. U takvome kontekstu svatko tko ozbiljno
shvaa ideju demokracije obavezan je i kritiki se suoiti s tim proturjejima,
pogotovo gdje rezultiraju oito protudemokratskim politikim praksama kao
to je neoliberalni napad na socijalna prava.
U tom svjetlu i studentsku borbu za pravo na besplatno obrazovanje
treba shvatiti kao dio obuhvatnije borbe za obranu interes veine, a ne
kao partikularno i sebino zastranjenje, kakvim ga neki mediji i politiari
pokuavaju prikazati.
Pored svega ostaloga to je ve reeno o direktnoj demokraciji kao formi
odluivanja, valja dakle dodati i ovo: na odreenoj razini direktna demokracija
je izravna posljedica neispunjenih obeanja predstavnike demokracije. Gdje
predstavnika demokracija ne ispunjava svoja obeanja, direktnodemokratsko
odluivanje postaje uvarom i podsjetnikom njezina fundamentalnog smisla
bauk koji ne prestaje kruiti.
www.slobodnifilozofski.com
www.anarhizam.hr
kontakt@anarhizam.hr