PROGRAM MPVG:

MARKETINKA PRIPREMA POLJOPRIVREDNOPREHRAMBENIH PROIZVODA

PROJEKT:

TRADICIJSKI PROIZVODI PARKA PRIRODE

LONJSKO POLJE I ZATIENIH PODRUJA
SISAKO-MOSLAVAKE UPANIJE

NOSITELJ PROJEKTA: JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LONJSKO

POLJE
IZRAIVA:

AGRARNO SAVJETOVANJE D.O.O

P R E D G O V O R
Javna ustanova Park prirode Lonjskog polje (JUPPLP) sudjelovala je na natjeaju programa
Ministartva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva Marketinka priprema
poljoprivredno_prehrambenih proizvoda i prijavila financiranje projekta pod nazivom
Tradicijski proizvodi Parka prirode Lonjsko polje i zatienih podruja Sisako-moslavake
upanije. Projekt je sa 30,16% sufinanciralo Njemako drutvo za tehniku suradnju
(GTZ). Svrha projekta je sauvati tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju kako bi se
omoguio odrivi razvitak zatienog podruja i osigurala egzistencija lokalnom
stanovnitvu. Voditelj projekta bila je ga. Valerija Hima, struna voditeljica u JUPPLP.
Istraivaki rad na projektu JUPPLP povjeren je tvrtci Agrarno savjetovanje d.o.o. Na
projektu su suraivali slijedei eksperti: doc. dr. sc. Josip Juraak, dr. sc. Danijel Karolyi,
doc. dr. sc. Dragan Bubalo, doc. dr. sc. Samir Kalit, Jerko Markovina, prof. psih., eljka
Mesi, dipl. ing. te prof. dr. sc. Damir Kovai, koji je bio voditelj istraivakog tima.
Rad na projektu trajao je 300 dana. Odrana je jedna radionica s lokalnim stanovnitvom,
udrugama i strunjacima radi definiranja prioritetnih proizvoda tradicijske poljoprivrede.
Potom su prikupljeni podaci o tradicijskoj tehnologiji proizvodnje odabranih proizvoda.
Provedena je potroaka anketa na uzorku od 400 kupaca proizvoda tradicijske
poljoprivrede, te dubinska anketa sa 100 proizvoaa proizvoda tradicijske poljoprivrede.
Temeljem analize prikupljenih podataka predloene su mjere za poticanje proizvodnje i
prodaje tradicijskih proizvoda na projektnom podruju.

S A D R A J
1. UVOD................................................................................................ 5
1.1.

2.

Definiranje vanih pojmova i odreivanje podruja istraivanja ....................................................... 6

IDENTIFIKACIJA I ODABIR PROIZVODA............................................... 8

2.1.
2.2.

3.

Identifikacija proizvoda...................................................................................................................... 8
Vrednovanje ideja............................................................................................................................... 9
OPIS PROIZVODNE TEHNOLOGIJE ODABRANIH PROIZVODA............... 12

3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.5.1.

4.

Tradicijski proizvodi kolinja ............................................................................................................ 12

Sir od mlijeka s pae......................................................................................................................... 18
Proizvodi od konjskog mesa............................................................................................................. 21
Livadni med...................................................................................................................................... 25
Domai kukuruz i grah kukuruzar .................................................................................................... 29
Kukuruzno brano........................................................................................................................ 36
EKONOMSKO-ORGANIZACIJSKI MODELI PROIZVODA ......................... 37

4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
4.4.1.
4.4.2.
4.5.
4.5.1.
4.5.2.
4.5.3.
4.6.
4.6.1.
4.6.2.
4.7.
4.7.1.
4.7.2.
4.8.
4.8.1.
4.8.2.
4.9.
4.9.1.
4.9.2.
4.10.

5.

Anketa gospodarstava s tradicijskim proizvodima ........................................................................... 37

Opa obiljeja ispitivanih gospodarstava ......................................................................................... 37
Zastupljenost istraivanih proizvodnji.............................................................................................. 39
Proizvodnja tradicijskog sira ............................................................................................................ 40
Tehnoloka obiljeja proizvodnje sira ......................................................................................... 40
Proizvodno-ekonomski model za proizvodnju sira...................................................................... 43
Uzgoj konja za meso i mesne preraevine ....................................................................................... 44
Tehnoloka obiljeja uzgoja konja za meso................................................................................. 44
Proizvodnja mesa i mesnih preraevina na gospodarstvu............................................................ 45
Proizvodno ekonomski model za uzgoj konja ............................................................................. 45
Proizvodnja meda ............................................................................................................................. 46
Tehnoloka obiljeja proizvodnje meda ...................................................................................... 47
Proizvodno ekonomski model za proizvodnju meda ................................................................... 48
Proizvodnja kukuruza i kukuruznog brana ..................................................................................... 50
Tehnoloka obiljeja proizvodnje kukuruza za brano i brana................................................... 50
Proizvodno-ekonomski model za proizvodnju brana ................................................................. 51
Proizvodnja graha kukuruzara.......................................................................................................... 53
Tehnoloka obiljeja proizvodnje graha kukuruzara ................................................................... 53
Proizvodno-ekonomska obiljeja proizvodnje graha kukuruzara ................................................ 54
Tradicijski proizvodi kolinja ............................................................................................................ 55
Tehnoloka obiljeja proizvodnje svinjskog mesa i preraevina................................................. 56
Proizvodno-ekonomska obiljeja proizvodnje tradicijskih proizvoda kolinja ............................. 56
Sumarni pregled rezultata i preporuke za daljnje aktivnosti............................................................. 57
MARKETING PROGRAM PROIZVODA .................................................. 60

5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.
5.5.1.
5.5.2.
5.5.3.
5.5.4.

6.

Analiza trita................................................................................................................................... 60
Ciljno trite ..................................................................................................................................... 61
Pozicioniranje proizvoda LP ............................................................................................................ 64
Mogunost prodaje proizvoda LP..................................................................................................... 65
Marketing mix .................................................................................................................................. 67
Proizvod....................................................................................................................................... 67
Cijena........................................................................................................................................... 67
Distribucija .................................................................................................................................. 69
Promocija..................................................................................................................................... 69
SWOT ANALIZA ZA TRADICIJSKE PROIZVODE LONJSKOG POLJA......... 71

6.1.
6.2.
6.3.

7.

Lista elemenata za analizu snaga, slabosti, prigoda i prijetnji.......................................................... 71

Kompilacija elemenata ..................................................................................................................... 72
Konstrukcija SWOT matrice ............................................................................................................ 73
REALIZACIJA PROGRAMA ................................................................. 75

7.1.
7.2.

Prva faza realizacije.......................................................................................................................... 75

Pilot projekti..................................................................................................................................... 75

7.2.1.
Sir od mlijeka s pae.................................................................................................................... 76
Prerada na gospodarskom dvoritu.............................................................................................................. 76
7.2.2.
Proizvodi tradicijskog kolinja...................................................................................................... 76
Prerada na gospodarskom dvoritu.............................................................................................................. 77
7.2.3.
Tradicijski proizvodi od konja..................................................................................................... 77
Usluna prerada ........................................................................................................................................... 77
7.2.4.
Med.............................................................................................................................................. 78
Zajednika punionica meda ......................................................................................................................... 78
7.2.5.
Domai kukuruz i grah kukuruzar ............................................................................................... 78
7.3.
Izgradnja turistikih kapaciteta......................................................................................................... 79
7.4.
Tvrtka za marketing i menadment proizvoda LP............................................................................ 79

8.

PRIJEDLOG POTICAJNIH MJERA ZA REALIZACIJU PROGRAMA PROIZVODI LP

...................................................................................................... 80

9.

PRILOZI ........................................................................................ 82

T R A D I C I J S K I P R O I Z V O D I P A R K A P R I R O D E
L O N J S K O P O L J E I Z A T I E N I H P O D R U J A
S I S A K O - M O S L A V A K E U P A N I J E
1.

UVOD

Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja predstavlja jedan od kljunih ekolokih procesa u

Parku prirode Lonjsko polje, kao i u susjednim podrujima Sisako-moslavake upanije,
koja jesu ili su predloena za zatitu u kategoriji zatieni krajolik. Uz ekoloku,
tradicionalna poljoprivreda ima i gospodarsku vanosti. Autentini nain obrade zemlje i
proizvodi tradicionalne poljoprivrede kljune su turistike teme i jedna od temeljnih
pretpostavki za razvitak turizma u promatranom podruju. Proizvodi tradicijske
poljoprivrede, kroz poveanje njihove vrijednosti, mogu postati vaan izvor dohotka i
zaposlenosti za veliki broj seljakih gospodarstava na podruju PPLP i susjednim zatienim
podrujima. Nadalje, vana je kulturna dimenzija ove proizvodnje, jer se na taj nain uva
od zaborava tradicijska poljoprivreda i njeni proizvodi to jaa identitet cijelog podruja.
Kroz stvaranje dohotka i zaposlenosti sprjeava se iseljavanje dijela stanovnitva. Konano,
ponuda ovih proizvoda moe obogatiti domae trite hrane.
Tradicijska poljoprivredna proizvodnja organizirana je na seljakim gospodarstvima.
Najee se radi o malom opsegu proizvodnje, namijenjenom najee za osobne potrebe, te
posebne prigode kao to su obiteljska slavlja, te narodne svetkovine i obiaji. Trna ponuda
ovih proizvoda je vrlo ograniena.
Tradicijska poljoprivreda u LP i zatienom podruju SM trenutno je ekonomski
neisplativa, dugorono neinteresantna, a te time i neodriva. Da bi se lokalno stanovnitvo
zainteresiralo i dugorono vezalo za ove proizvodnje, one moraju postati ekonomski
atraktivnije. To je mogue kroz poveanje njihove trne vrijednosti, odnosno kroz njihovu
preradu i primjerenu pripremu za trite, brendiranje i marketing.
Temeljni cilj ovog projekta je utvrditi mogunosti i ogranienja proizvodnje i prodaje
proizvoda tradicijske poljoprivrede na zatienim podrujima Sisako-moslavake upanije,
s teitem na Park prirode Lonjsko polje, te predloiti mjere kojima e se poticati
proizvodnja i prodaja ovih proizvoda. Jedna od kljunih zadaa ovog projekta bila je utvrditi:
kako od proizvoda tradicijske poljoprivrede stvoriti proizvode vee vrijednosti.
U ovoj studiji opisuju se najvaniji nalazi rada na projektu. U drugom poglavlju opisuje se
postupak identifikacije i odabira 5 proizvoda tradicijske poljoprivrede (skupina proizvoda)
koji imaju perspektivu na tritu i vei dohodovni potencijal. U treem poglavlju daje se
prikaz tradicijske tehnologije proizvodnje odabranih proizvoda. etvrto poglavlje temelji se
na rezultatima anketnog istraivanja na 100 poljoprivrednih proizvoaa. Temeljem rezultata
istraivanja predlau se optimalni ekonomsko-organizacijski modeli za proizvodnju
odabranih proizvoda. U petom poglavlju predlae se marketing plan za proizvode LP. esto
poglavlje donosi rezultate SWOT analize za tradicijske proizvode Lonjskog polja sa saetim
pregledom postojeeg stanja i moguih strategija za budui razvitak. U sedmom poglavlju
predlau se modeli organizacije prerade, prodaje i marketinga proizvoda LP. U osmom
poglavlju nalaze se prijedlozi mjera poljoprivredne politike za poticanje proizvodnje i
prodaje tradicijskih proizvoda.

Ovaj projekt daje informacijsku podlogu za komercijalizaciju proizvoda tradicijske

poljoprivrede kao proizvoda dodane vrijednosti. Slijedei korak u oivotvorenju ove ideje je
razvitak pilot projekata za odabrane proizvode. Ta faza zahtjeva puno vee organizacijske
napore i financijska sredstva. Kljunu ulogu u tom procesu trebala bi preuzeti Javna ustanova
PPLP uz potporu sredinje Drave i lokalne uprave.

1.1.

Definiranje vanih pojmova i odreivanje podruja istraivanja

Proizvodi tradicijske poljoprivrede

Pojam proizvodi tradicijske poljoprivrede obuhvaa primarne poljodjelske proizvode koji se
dobivaju tradicijskim postupcima obrade tla te tradicijske preraevine. Primjerice to su
domai kukuruz i grah kukuruzar, proizvodnja povra na povrtnjaku, proizvodnja starih sorta
voa itd, a od preraevina domae rakije, kobasice, sirevi, preraevine od voa i povra itd.
Za ove proizvode esto se koriste i drugi izrazi kao to su domai i autohtoni proizvodi, a
potroai ih esto poistovjeuju i s ekolokim, odnosno proizvodima integralne proizvodnje.
Za razliku od suvremene poljodjelske proizvodnje i prerade poljodjelskih proizvoda,
tradicijska poljoprivreda se temelji na autentinom nainu obrade zemlje, autohtonim biljnim
sortama i pasminama domaih ivotinja, puno vie ljudskog rada, minimalnom koritenju
kemijskih sredstava, domaem sjemenu i sadnom materijalu, koritenju tradicijskih
postupaka prerade te koritenju prirodnih zaina i dodataka u procesu prerade primarnih
poljoprivrednih proizvoda. Prinosi proizvoda tradicijske poljoprivrede su puno manji u
odnosu na konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju, a proizvodnja preraevina zahtijeva
puno vie vremena.
S druge strane proizvodi tradicijske poljoprivrede su ukusniji i cjenjeniji meu potroaima i
najee se veu za odreenu regiju.
Proizvodi LP
Proizvodi LP su proizvodi tradicijske poljoprivrede, koji se proizvode na podruju Lonjskog
polja i susjednim zatienim podrujima, a koji su u okviru ovog projekta odabrani za
komercijalizaciju. To su slijedei proizvodi odnosno skupine proizvoda:

Kravlji sir od mlijeka s pae - svjei sir, sueni nedimljeni i sueni dimljeni sir
Tradicijski proizvodi kolinja - suha svinjska kobasica, ljuta svinjska kobasica, obina
svinjska kobasica, enjovka, tlaenica, krvavica, bijela kobasica, mast i varci,
domaa suha slanina, vratina, buncek, unka i lopatica
Tradicijski proizvodi od konja svjee konjsko meso, konjska kobasica, drebea
kobasica, mijeana kobasica
Med med od metvice, livadni med, med od metvice, bagremov med
Domai kukuruz i grah kukuruzar - brano od bijelog kukuruza, brano od utog
kukuruza, grah kukuruzar

Podruje istraivanja
Podruje istraivanje bio je Park prirode Lonjsko polje i susjedna podruja za koje je
predviena kategorija zatieni krajolik Odransko polje, rijeka Sunja sa mlinovima,
dolina rijeke Kupe i Mokriki Lug, dolina rijeke Une, dolina Petrinjice sa mlinovima,
dolina potoka Utinje, dolina Gozdne i Brezovo polje. U studiji e se iz praktinih razloga
dalje, za podruje istraivanja, koristiti izraz: Lonjsko polje i zatiena podruja.

2.

2.1.

IDENTIFIKACIJA I ODABIR PROIZVODA

Identifikacija proizvoda

Prva faza istraivanja sastojala se od prikupljanja informacija o tradicijskim proizvodima s

podruja Parka prirode Lonjsko polje i zatienim podrujima Sisako-moslavake upanije.
Radni sastanak na navedenu temu odran je 13. prosinca 2006. godine u Moslavakoj kleti
u Voloderu. Na sastanku su sudjelovali poljoprivredni proizvoai, savjetodavci,
predstavnici grada Siska i PP Lonjsko polje.
Sudionici radnog sastanka, njih 11, bili su zamoljeni da saeto iznesu prijedlog to vie
tradicijskih proizvode i/ili usluge s podruja PP LP koje bi mogli biti konkurentni na tritu.
Zabiljeeni su slijedei tradicijski proizvodi:
1.

BELA DEVENICA

2.

DOMAI PEKMEZ

3.

KONJSKA SALAMA

4.

KRAVLJI SIR

5.

MED OD METVICE

6.

MLADA JUNETINA

7.

POSAVSKA ENJOVKA

8.

POSAVSKA GUSKA I PATKA

9.

PROIZVODI OD DOMAEG KUKURUZA

10.

PROIZVODI OD LANA

11.

PROIZVODI OD TRADICIJSKOG KONJA

12.

PROIZVODI TRADICIJSKOG KOLINJA

13.

RIJENA RIBA

14.

VICARSKI SIR

15.

VONE RAKIJE

2.2.

Vrednovanje ideja

Vrednovanje ideja za tradicijske proizvode provedeno je prema dvije skupine kriterija:

potencijal za komercijalizaciju i korisnost za seoski prostor. Potencijal za komercijalizaciju
ocijenjen je temeljem slijedeih kriterija: izvornost proizvoda, kvaliteta proizvoda, prirodni
uvjeti za proizvodnju, proizvodno iskustvo i poznavanje proizvodnje, iskustvo i znanje u
organizaciji proizvodnje i prodaje te postojea proizvodnja. Korisnost za seoski prostor
ocijenjena je temeljem slijedeih kriterija: upoljavanje seljakih gospodarstava, ouvanje
okolia, isplativost posla, vrijeme potrebno za pokretanje proizvodnje i prodaje te stvaranje
imida proizvodnog podruja. U ocjenjivanju su koritene ocijene od 1 do 3 pri emu je 1
znailo najmanja vrijednost kriterija, a tri najvea vrijednost kriterija. Primjerice, kod
kriterija izvornost proizvoda ocjene su imale slijedee znaenje: 3 velika izvornost
(proizvod se vee uz ue podruje PP LP); 2 srednja izvornost (proizvod se vee za
podruje cijele upanije); 1 mala izvornost (proizvod se vee za podruje vie upanija).
Vrednovanje predloenih ideja provela je ista ocjenjivaka skupina koja je dala ideje za
tradicijske proizvode. Prema svakom ocjenjivakom kriteriju izraunata je prosjena ocjena
svih ispitanika. Potom su prosjene ocjene ponderirane (vagane) prema vanosti kriterija i to
na slijedei nain:
Tablica 1

Kriteriji i ponderi za odabir najperspektivnijih

tradicijskih proizvoda

POTENCIJAL ZA KOMERCIJALIZACIJU Ponder

Izvornost proizvoda
3
Kvaliteta proizvoda
3
Prirodni uvjeti za proizvodnju
2
Proizvodno iskustvo i poznavanje proizvodnje
2
Iskustvo i znanje u organizaciji proizvodnje i
1
prodaje
Postojea proizvodnja
1
KORISNOST ZA SEOSKI PROSTOR
Upoljavanje seljakih gospodarstava
3
Ouvanje okolia
3
Isplativost posla
2
Vrijeme potrebno za pokretane proizvodnje i
2
prodaje
Stvaranje imida proizvodnog podruja
1
Tablica 2

1
2
3

Vrednovanje proizvoda prema potencijalu za komercijalizaciju

PROIZVODI
MED OD METVICE
KRAVLJI SIR
POSAVSKA GUSKA I PATKA

OCJENA
5.17
5.14
5.08

4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15

RIJENA RIBA
PROIZVODI OD TRADICIJSKOG KONJA
POSAVSKA ENJOVKA
PROIZVODI
OD
DOMAEG
KUKURUZA
MLADA JUNETINA
BELA DEVENICA
PROIZVODI TRADICIJSKOG KOLINJA
VONE RAKIJE
DOMAI PEKMEZ
PROIZVODI OD LANA
VICARSKI SIR
KONJSKA SALAMA

4.88
4.64
4.52
4.50
4.45
4.42
4.36
4.35
4.27
4.18
3.88
3.76

Zbrajanjem vaganih prosjenih ocjena dobiven je ukupan zbir bodova po pojedinom

proizvodu. Rangiranjem proizvoda po broju bodova dobivena je konana lista ocjenjenih
proizvoda. Temeljem kriterija potencijal za komercijalizaciju odabrano je pet
najperspektivnih tradicijskih proizvoda na podruju PP LP.
Odabrani proizvodi potom su vrednovani prema kriterijima korisnosti za seoski prostor i
dobivena je konana lista perspektivnih tradicijskih proizvoda Parka prirode Lonjsko polje.
Tablica 3
1
2
3
4
5

Vrednovanje proizvoda prema korisnosti za seoski prostor

KRAVLJI SIR
POSAVSKA GUSKA I PATKA
PROIZVODI OD TRADICIJSKOG KONJA
MED OD METVICE
RIJENA RIBA

OCJENA
5.64
5.53
5.35
5.15
4.58

Konani odabir tradicijskih proizvoda

Analiza rezultata vrednovanih proizvoda pokazala je da u prvih 5 najperspektivnijih
tradicijskih proizvoda nisu zastupljeni proizvodi tradicijskog kolinja, te proizvodi od
domaeg kukuruza i grah kuruzar. Stoga je Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje dala
prijedlog za korekciju konane liste perspektivnih tradicijskih proizvoda, u kojoj je posavska
guska i patka zamijenjena proizvodima od domaeg kukuruza i grah kuruzar, a rijena riba
proizvodima tradicijskog kolinja.
Obrazloenje za to nalazi se u smjernicama poljoprivredne politike za zatiena podruja,
koja potie djelotvornu i konkurentnu poljoprivredu, ali koja se obavlja na nain da titi
prirodne potencijale zemlje i ukljuuje autohtono i tradicijsko koritenje zemlje. Ovakav
integrirani pristup gospodarenju osigurava ouvanje cjelovitosti podruja i krajobraza, koji
ukljuuje ume, panjake i maloparcelirane povrine, kao dijela kulturnog krajolika. Upravo
u cilju ouvanja maloparceliranih povrina, smatra se poticajnim da na listi perspektivnih
tradicijskih proizvoda budu proizvodi od domaeg kukuruza i grah kuruzar, koji se

10

tradicionalno zajedno siju. Nadalje, obrazloenje za rijenu ribu koja je zamijenjena

prozvodima tradicijskog kolinja, takoer se nalazi u obvezama JUPPLP kao ustanove koja
upravlja podrujem, koja promovira portski i tradicijski ribolov, a za gospodarski ribolov
nema zakonsku osnovu. S obzirom na cilj projekta, zadaa je da se projektom obuhvate sve
tradicijske komponente poljoprivredne proizvodnje (konjogojstvo, govedarstvo,
svinjogojstvo, livade i maloparcelirane povrine), kojom e se osigurati revitalizacija
tradicionalne poljoprivredne proizvodnje i ouvanje vrijednosti podruja, te smanjiti
depopulacija malih seoskih gospodarstava.
Shodno tim preporukama napravljena je konana lista proizvoda tradicijske poljoprivrede na
podruju PP LP i ostalim zatienim podrujima SM. To su:
1.

KRAVLJI SIR

2.

KUKURUZ I GRAH KUKURUZAR

3.

PROIZVODI OD TRADICIJSKOG KONJA

4.

MED OD METVICE

5.

TRADICIJSKI PROIZVODI KOLINJA

11

3.

OPIS PROIZVODNE TEHNOLOGIJE ODABRANIH PROIZVODA

Za odabrane proizvode LP napravljen je opis proizvoda, kratki opis proizvodne tehnologije,

proizvodi su fotografirani. Utvrena su najvea ogranienja u proizvodnji i prodaji ovih
proizvoda.
3.1.

Tradicijski proizvodi kolinja

Na podruju Lonjskog polja tradicionalno se proizvode razliiti mesni specijaliteti iz

svinjskog mesa. Nekada, najrairenija pasmina svinja na ovom podruju bila je autohtona
turopoljska pasmina svinja, koja se drala na otvorenom i iz ijeg mesa su se prireivali
tradicionalne mesne preraevine. Danas se ova pasmina zbog malobrojnosti i ugroenosti
opstanka nalazi u programu dravne zatite te se za proizvodnju mesa i preraevina najee
koriste moderne bijele pasmine svinja, kao to su vedski i njemaki landras i veliki jorkir i
njihovi krianci sa durokom.

Slika 1. Turopoljska svinja.

Uobiajeni domai proizvodi kolinja su svjee i suene kobasice, tlaenica, krvavice, varci
te cjeloviti sueni komadi mesa: vratina (buola), lea (kare ili karmenadla), lopatica,
unka, koljenice (buncek) i slanina (pek).

12

Slika 2. Tradicionalni proizvodi kolinja Lonjskog polja (Foto: D.Karolyi)

SUHA SVINJSKA KOBASICA

Kolinje i proizvodnja kobasica i drugih proizvoda odvijaju se sezonski u hladnom dijelu
godine (studeni veljaa). Kao sirovina za proizvodnju suhomesnatih preraevina najee
se koriste starije utovljene krmae ili nerasti ive mase od 150 do 300 kg. Nerast se mora
kastrati etiri mjeseca prije klanja.
Nakon klanja i klaonike obrade, za proizvodnju kobasica odabire se najkvalitetnije meso sa
dijelova butova, lopatica, lea i rjee vrata. Meso se paljivo isti od vidljive masnoe i
vezivno-tkivnih ovojnica i narezuje na manje komade (ca. 200 g) i ostavlja da se ocijedi i
ohladi preko noi.
Za pripremu kobasica koristi se tvrda lena slanina koja se dodaje u sastav nadjeva u koliini
od 10 % teine mesa. Slanina se noem guli od koe, izrezuje na kockice veliine 4x4 mm
do 5x5 mm, rasprostire u tankom sloju na pladnjevima i ostavlja na hladnom da se namrzne.
Ohlaeno i ocijeeno meso melje se u mesoreznici kroz rezne ploe promjere rupa od 8 mm
za grublje miine dijelove do 10 mm za finije miine dijelove. Ako se koristi i meso
vratnog dijela ono se melje na veliinu 4 mm. Nadjev kobasica izrauje se mijeanjem
usitnjenog mesa i slanine sa soli i zainima. Uz kuhinjsku moe se koristiti i sol za
salamurenje, dok se od zaina koriste mljeveni crni papar te procijeeni sok svjeeg
enjaka. Nadjev se mijea se rukama do postizanje ravnomjernog rasporeda i dobre
povezanosti svih sastojaka nadjeva (kada se nadjev lijepi za prste). Mijeanjem se komadii
mesa ne smiju gnjeiti.

13

Izmijeani nadjeva puni se u pripremljena govea ili umjetna crijeva koritenjem punilice.
Duljina nadjevenih kobasica iznosi oko 45 cm. Mogu se koristiti crijeva promjera od 30 do
55 mm, pa teina svjee nadjevene kobasice moe varirati. Kod koritenja ovitaka promjera
od 55 mm masa svjee nadjevene kobasice iznos oko 1 kg.
Nadjevene kobasice se uobiajeno povezuju na krajevima, vjeaju na tapove i objeene bez
meusobnog dodirivanja ostavljaju na hladnom preko noi da se ocijede i osue po povrini.
Idui dan se vjeaju u punicu gdje se dime svaka 2 do 3 dana. Primjenjuje se hladno
dimljenje dimom graba, bukve i voarica uz uobiajenu proizvodnju dima u loitu.
Kobasice ostaju u punici 30 dana, nakon ega se premjetaju u zrionu na daljnje suenje i
zrenje. Proces zrenja kobasica najbolje se odvija u mikroklimatski stabilnim podrumskim
prostorijama tradicionalnog zemljanog poda gdje je uobiajeno obrastanje povrine kobasica
plijesnima bijele boje. Proces zrenja traje minimalno 40 do 60 dana nakon ega su suhe
kobasice prikladne za konzumaciju u sirovom stanju i poeljnih organoleptikih svojstava.
To je period kada kobasice izgube oko 45 % od poetne mase

Slika 3. Tradicijske suhe kobasice Lonjskog polja od svinjskog (desno) i

konjskog (lijevo) mesa (Foto: D.Karolyi)

14

LJUTA SVINJSKA KOBASICA

Proizvodi se iz mesa lopatica, vrata i masnih mesnih obrezaka. Meso i mesni obresci
narezuju se na kockice veliine 1,5 x 1,5 cm te ostavlja na hladnom da se ocijedi preko noi.
Idueg dana meso se nasoli, dodaju se zaini: crvena ljuta i slatka zainska paprika, mljeveni
enjak, mljeveni bijeli papar i eer, te se nadjev dobro rukama pomijea. Tako pomijean
ostavlja se na hladnom do idueg dana uz povremeno mijeanje rukama.
Kobasica se nadjeva se u pripremljena tanka svinjska crijeva (promjer 20mm), povezuje i
ostavlja da se prosui jedan dan prije poetka dimljenja. Ukupno se dimi 2 do 3 puta tijekom
7-10 dana nakon ega se kobasica nastavlja suiti na zraku. Nakon 1 do 1,5 mjesec kobasica
je spremna za narezivanje i konzumaciju.
OBINA SVINJSKA KOBASICA
Ovisno o ukusu uz manji dodatak ljute paprike na isti nain proizvodi se svinjska kobasica
umjerene ljutine.
ENJOVKA
Proizvodi se iz mesnih obrezaka, masnih dijelova mesa i grubljih miia., koji se samelju
kroz rezne ploe promjera 6 mm. U samljeveno meso dodaje se sol, mljeveni papar i enjak.
Nadjev se dobro promijea i puni u pripremljena tanka svinjska crijeva. Po nadijevanje,
enjovka se odmah ili nakon kratkog dimljenja (2 dana) moe koristiti u za kuhanje ili
peenje, ili se dalje sui 20-30 dana nakon ega se moe konzumirati sirova.
TLAENICA
Proizvode se iz obarina koje se kuhaju u veem kotlu. Kuhaju se glave, srca, koice od
slanina koja je rezana za mast te komadi mesa. Nakon kuhanja, obarine se hlade, iste od
kosti i hrskavica i krupnije nareu noem. Potom se dobro izmijeaju uz dodatak soli i zaina
(enjak, ljuta paprika, crni papar) i nadijevaju u pripremljen svinjski eludac ili umjetna
crijeva. U nadjev se dodaje juhe u kojoj su se obarine kuhale ili elatina za vezanje.
Nadjevene kobasice se veu i ponovno se stavljaju u kotao da prokuhaju na laganoj vatri (10tak min) a tijekom kuhanja bockaju se iglom da izae suvini zrak i tekuina. Ukoliko se
koriste umjetna crijeva i dodaje elatina, kuhanje nije potrebno, ve se tlaenice mogu
odmah konzumirati. Nakon kuhanja se vade na istu povrini, prekriju istom daskom i
opterete tijekom hlaenja. Mogu se konzumirati odmah nakon hlaenja ili, ee nakon to
se kratko podime (2 do 4 hladna dima). Treba ih konzumirati u kratkom roku a do uporabe
drati na hladnom (4 do 8 C), tamnom i suhom.
KRVAVICE
Za proizvodnju tradicionalnih krvavica koriste se masniji dijelovi od glave, plua, krvavi i
oteeni dijelovi mesa i koice, koji se kuhaju u veem kotlu. Nakon kuhanja i hlaenja,
obarine se melju u mesoreznici kroz rezne ploe promjera 4-5 mm. U usitnjenu masu dodaju
se heljdina kaa, ria i krv te sol i zaini: mljeveni crni papar, enjak, crvena ljuta i slatka
paprika. Nadjev se dobro izmijea rukama i puni u pripremljena tanka svinjska crijeva
promjera 20-30 mm. Nadjevene krvavice se veu i potom kuhaju u vreloj, ne kipuoj vodi

15

kroz 10-tak minuta, nakon ega se vade na stol i ostavljaju da se ohlade. U tradicionalnoj
gastronomiji uobiajeno se koriste peene.
BIJELA KOBASICA
Proizvodi se iz svinjske potrbuine koja se izrezuje u trake irine 2-3 cm i duljine 20-tak cm.
Izrezane trake se pomijeaju s soli, mljevenim crnim paprom i kukuruznim branom, te se
rukama rahlo naguraju u pripremljeno debelo svinjsko crijevo. Krajevi crijeva se poveu, te
se kobasice stavljaju u kipuu vodu kroz 2-3 minute. U tom vremenu brano uslijed kuhanja
nabubri i ispuni crijevo. Nabubrene kobasice vade se iz kotla i ostavljaju da se ohlade.
Idueg dana vjeaju se u punicu da se kratko podime (1-2 ima), nakon ega su spremne za
konzumaciju. Moraju se potroiti u roku 2 do 3 tjedna.
MAST I VARCI
Mast i varci proizvode se na tradicionalni nain topljenjem masnog tkiva u otvorenom
kotlu. Za proizvodnju masti i varaka koristi se slanina bez koe, koja se narezuje na kocke
veliine 2 x 2 do 3 x 3 cm. Narezano masno tkivo sipa se u kotao u koji se prethodno stavi
malo mlijeka radi ukaste boje varaka(1/2 l /60l) te se uz mijeanje masa zagrijava, topi i
gubi vlagu. U zavrnoj fazi topljenja dolazi do prenja varaka u otopljenoj masnoi to
domaoj masti daje prepoznatljivu aromu. Nakon toga varci se vade, odmah preaju te
razastrti hlade, a mast odljeva u posude za mast i hladi. Do potronje mast i varci uvaju se
na hladnom (do 10 C), tamnom i suhom.
SUENI CJELOVITI KOMADI MESA: DOMAA SUHA SLANINA, VRATINA,
BUNCEK, UNKA I LOPATICA
Uz kobasiarske trajne i kuhane proizvode, mast i varke, nakon kolinja tradicionalno se
proizvode i salamureni sueni cjeloviti komadi mesaButovi i lopatice, koji se ne prerauje u kobasiarske proizvode, koristi se za proizvodnju
suene unke, odnosno lopatice. Takoer se sole vrat i trbuno-rebrani dio za slaninu.
Prednje i stranje kraice koriste se za proizvodnju suhog bunceka. Izdvojeni dugi leni
mii koristi se za proizvodnju suhog karea. Nakon rasijecanja i obrade, butovi i ostalo meso
u komadu salamure se smjesom soli za salamurenje i mljevenog crnog papra i slau u velike
plastine kace (150 do 300 l). Butovi se slau prvi a zatim lopatice te manji komadi mesa
(miii, rebra, kraice, vrat). Na dnu kace nalazi se reetka tako da se voda koju meso otputa
tijekom salamurenja nakuplja ispod mesa na dnu posude. Nakon 7 dana meso se vadi iz kace,
uklanja se nakupljena tekuina, te se komadi mesa dosoljavaju i ponovno slau u kacu. Isti
postupak ponavlja se nakon 15-tak dana, pri emu se nadosoljavaju samo vei komadi mesa.
Nakon ukupno 30 dana iz salamure se vadi slanina i manji komadi: vratina i buncek dok
unke i lopatice ostaju u salamuri jo 15-tak dan.
Slanina, bunceki, kare i vratina nakon suhog salamurenja odsoljavaju se u istoj vodi kroz 12
h i potom ostavljaju da se ocijede i osue. Sve komadi mesa zatim se povrinski natrljaju
smjesom sastavljenom iz soli, mljevenog crnog papra i ljute crvene zainske paprike. Vratina
(buola) se stavlja u pripremljena slijepa svinjska ili umjetna crijeva te mreicu. Nakon toga
meso se vjea u punicu gdje se hladno dimi tijekom narednih mjesec dana s ukupno 5-6
dimova. Slijedi suenje u sunici (tavan). Domaa slanina zrela je za konzumaciju ve

16

nakon 40-tak dana, a suha vratina i kare, ovisno o veliini nakon 60-90 dana. Bunceki se
uobiajeno se konzumiraju kuhani ili peeni.
unke i lopatice suho se salamure oko 45 dana nakon ega se odsoljavaju u istoj vodi (12 h)
ili ispiru mlazom vode od ostataka salamure. Nakon to se unke i lopatice ocijede i osue,
meso se povrinski natrlja aromatskom smjesom (sol, papar, paprika). Nakon toga, unke i
lopatice se preaju ispod daske (do 5 dana, ovisno o veliini) i vjeaju u punicu. Lopatice i
unke dime se mjesec do mjesec i pol dana. Daljnje suenje nastavlja se u sunici do porasta
vanjskih temperatura (> 15 C), kada se lopatice i unke premjetaju u podrumsku
mikroklimatski stabilnu zrionu. Zrelost se postie se ovisno o veliini komada, lopatice u
prosijeku za 4-5 mjeseci, a unke nakon godinu i vie dana.

Slika 4. Domaa suha unka Lonjskog polja (Foto: D.Karolyi).

17

3.2.

Sir od mlijeka s pae

Mlijeno govedarstvo na podruju Lonjskog polja poivalo je na velikim panjakim

povrinama. Krave su se koncem dana vraale na gospodarstva, a namueno mlijeko
koristilo se za prehranu i proizvodnju tradicijskog sira: svjeeg i suenog. Sir se u pravilu
proizvodio za trite i najee prodavao na trnicama u oblinjim gradovima. Ovaj sir sa
svojim senzorskim osobinama i kvalitetom je jo i danas sauvan kroz proizvodnju sira na
pojedinim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iako je njegova komercijalna vanost
jako mala.
Svei kravlji sir od mlijeka s pae proizvodi se spontanim zakiseljavanjem mlijeka
djelovanjem prirodne populacije bakterija mlijeno-kiselinske fermentacije. Svjee
pomueno toplo mlijeko ostavi se temperirano na sobnoj temperaturi (izmeu 23 i 26 C),
zimi blizu pei, kako bi se proveo postupak zakiseljavanja, odnosno koagulacije. Nakon
zavrenog postupka koagulacije koja traje oko 24 sata dobiva se meki, njeni gru koji se
izuzima kutljaom u tankim listiima i slae u zagrijanu vodu na 50 C. Listii plivaju u
vruoj vodi i na taj nain se gru uvruje te mu se smanjuje kiselost zbog izlaska kisele
sirutke. Formirani listii se vade iz vode nakon nekoliko minuta i slau u slojeve u
perforirane kupolaste kalupe gdje se cijede slijedeih 24 sata. Prilikom slaganja listia dodaje
se kuhinjska sol po elji u slojeve sira. Postupak proizvodnje svjeeg sira zavrava
cijeenjem.

Slika 5. Svjei kravlji sir

Za sueni sir esto se rabi naziv Preveli sir, ili Prevehli sir. Sueni sir proizvodi se iz
svjeeg sira postupkom suenja i eventualno dimljenja. Suenje svjeeg sira na zraku traje
od jedan do dva dana, te dimljenje na prirodnom dimu bukve u tradicionalnim punicama za
dimljene mesa.

18

Sueni sir je vjerojatno u povijesti nastao s ciljem produenja trajnosti svjeeg sira i
konzumiranja sireva tijekom zime. Tako se svjei sir u obliku pogaica nakon soljenja
suio u sirnicama na zraku (zimi iznad pei). Sirnice su izraivane od prediva (danas konca
ili page) ili rjee od ice, promjera oko 40 cm (iane su etvrtaste), na jedan ili dva kata.
Nakon suenja sir se eventualno jae ili slabije dimio, a potom zamatao u lanene krpe i
pohranjivao u posebne krinje na tavanu. Ovako spremljen mogao je ostati sauvan i do
godinu dana. Zbog duge tradicije i naina proizvodnje na spomenutim podrujima Sueni sir
moemo svrstati u skupinu autohtonih hrvatskih sireva.
Sueni sir nalik je na pogau kupolastog izgleda. Moe biti razliitog promjera i visine.
Najee mu je promjer izmeu 14 i 16 cm, visine do 5 cm . Po povrini vidljivi su tragovi
perforacija kalupa koji mogu biti razliitog reljefa ovisno od vrste kalupa. Dimljeni sir je
boje starog zlata (ute do smee boje). Na presjeku sir ima vidljive rijetko rasporeene
mehanike oice te je izraena listiavost.

Slika 6. Suenje sira u sirnici

Okus sira je ugodno kiseo i umjereno slan. Dimljena varijanta ima karakteristinu aromu po
dimu dobivenu izgaranjem bukovog drveta.
Istraivanja provedena na suenom siru pokazuju da sueni sir po svom sastavu pripada
skupini polutvrdih sireva razliitog udjela masti u suhoj tvari sira (od malomasnih do
punomasnih).
Polutvrdi, (dimljeni), sueni, punomasni sir ima slijedei kemijski sastav:

Najmanje 45% masti u suhoj tvari sira

Najmanje 50% suhe tvari
Sadraj bjelanevina: 20,53,5%
Sadraj soli 2,10,4%
19

Kiselost 4,50,2 pH jedinica

Masa 540130 g

Slika 7. Izgled suenog sira u dimljenoj i nedimljenoj varijanti

Slika 8. Presjek suenog sira u dimljenoj i nedimljenoj varijanti

20

3.3.

Proizvodi od konjskog mesa

Velike povrine poplavnih i vlanih travnjaka uz lijevu obalu rijeke Savu izmeu Siska i
Nove Gradike od davnina su se koristile za ispau stoke. Uz goveda i svinje, na tom
podruju do dananjih dana sauvala se i tradicija uzgoja posavskih konja.
Ova autohtona pasmina konja odlikuje se otpornou i izdrljivou te grla tijekom veeg
dijela godine slobodno borave na otvorenim livadama Lonjskog i Mokrog polja. Nekada su
se konji uglavnom koristili za rad, ali se i njihovo meso meu lokalnim stanovnitvom
uobiajeno koristilo za prehranu. Danas se konji uglavnom uzgajaju za izvoz, poglavito na
talijansko trite, a Sisako-moslavaka upanija vodea je po broju konja u Hrvatskoj. Iako
u manjoj mjeri, obiaj koritenje konjskog mesa za prehranu prisutan je i danas u selima
Lonjskog Polja. Tako se od svjeeg konjskog mesa prireuju lokalni specijaliteti kao to su
drebei i konjski gula te razne vrste odrezaka, dok se od preraevina proizvode
tradicionalne suhe konjske kobasice.

Slika 9. Posavski konj (Foto: Rus J., Haber F.)

21

KONJSKA KOBASICA
Tradicionalna konjska kobasica koja je izrauje na ovom podruju je trajna fermentirana
kobasica koja se proizvodi iz usitnjenog konjskog mesa i tvrde lene slanine svinja, uz
dodatak soli i mljevenog crnog papra i crvene ljute paprike.

Slika 10. Tradicionalne konjske kobasice Lonjskog polja (Foto: Karolyi D.)
Kao sirovina za proizvodnju konjskih kobasica koriste se grla oba spola u dobi od 2 do 3
godine starosti i starija, odnosno uobiajene zavrne mase izmeu 500 i 700 kg. Kobasice se
proizvode sezonski, tijekom hladnog dijela godine od studenog do veljae. Nakon klanja,
iskrvarenja i rasijecanja trupa vri se odabir dijelova mesa za preradu. Za proizvodnju
kobasica koriste se najkvalitetniji dijelovi mesa:

leni dio (svi miii osim pod-slabinskih miia - biftek)

lopatice (svi miii, bez podlaktica)
butovi (svi miii, bez potkoljenica)

Nakon rasijecanja, dijelovi mesa za preradu u kobasice noem se paljivo iste od kostiju,
vezivno-tkivnih ovojnica, krvnih ila, tetiva te masnog tkiva. Temeljito oieni miii
dijelovi narezuju noem se na manje komade (200-250 g), razvrstavaju prema finoi i grai
miinog tkiva, slau u pletene koare od vrbova prua te ostavljaju da se ocijede na
hladnom. Osim konjskog mesa, za pripremu kobasica koristi se svinjska tvrda lena slanina.
Slanina se guli od koe, noem izrezuje na kockice veliine 3x3 mm do 5x5 mm, rasprostire
u tankom sloju na pladnjevima i ostavlja na hladnom da se namrzne.

22

Ohlaeno meso melje se u mesoreznici kroz rupe promjera 5 mm za finije miine dijelove,
odnosno kroz rupe promjera 3 mm za grublje miine dijelove. Samljeveno meso se
meusobno pomijea te se dodaje namrznuta slanina u koliini od 10 % mase mesa. Na
usitnjeno meso i slaninu dodaju se kuhinjska sol i zaini: mljeveni crni papar i zainska
crvena ljuta paprika .
Sastojci nadjeva rukama mijeaju dok se ne postigne ravnomjerni raspored i dobra
povezanost svih sastojaka nadjeva. Ovako pripremljeni nadjev ostavlja se da odstoji preko
noi na hladnom.

Slika 11. Priprema nadjeva konjskih kobasica (Foto: Kovai D.)

Nadjev se puni u prirodna konjska crijeva ili ee u umjetne ovitke promjera 40-45 mm.
Teina svjee nadjevenih kobasica uobiajeno se kree od 600 - 800 g. Kod uporabe
prirodnih konjskih crijeva, nadjevena kobasica se vezuje ZV. moslavakim vezom, kod
kojeg se teina kobasice pri vjeanju ravnomjernije rasporeuje. Kod uporabe umjetnih
ovitaka vezivanje kobasice je uobiajeno. Po vezivanju kobasice se vjeaju na drvene motke
tako da se meusobno ne dodiruju i prenaaju se u punicu.

23

Slika 12. Mijeanje nadjeva konjskih kobasica (Foto: Kovai D.)

S dimljenjem se zapoinje sutradan. Primjenjuje se uobiajeni nain hladnog dimljenja, a kao
sirovina za proizvodnju dima koriste se cjepanice graba, bukve i voarica. Kobasice se dime
tijekom 20-30 dana. Obino se loi svakog treeg - etvrtog dana, odnosno ukupno 5 do 6
dimova. Tijekom ove faze kobasice postepeno fermentiraju i gube vlagu.

Slika 13. Nadjevene konjske kobasice (Foto: Kovai D.)

24

Slika 14. Izgled presjeka zrelih konjskih kobasica (Foto: Karolyi D.)
Nakon zavrenog dimljenja, kobasice se premjetaju na zrenje u mikroklimatski stabilne
podrumske prostorije temperature 15 do 18 C. Zrenje traje oko tri mjeseca tijekom kojih se
postie karakteristian okus i aroma te mikrobioloka stabilnost i odrivost kobasica. Od
nadijevanja do optimalne zrelosti proizvoda potrebna su oko 4 mjeseca uz prosjeni teinski
kalo od oko 30 %.
DREBEA KOBASICA
Za proizvodnju drebeih kobasica koriste se grla oba spola starosti do godine dana a
tehnologija proizvodnje jednaka je kao i u proizvodnji konjskih kobasica.
MIJEANA KOBASICA
Proizvodi se prema gore opisanoj tehnologiji iz mjeavine konjskog i svinjskog mesa u
omjeru 70 : 30.
3.4.

Livadni med

Na podruju parka prirode Lonjsko polje do sada je zabiljeeno 550 vrsta biljnih vrsta
razvrstane u 95 porodica. Biljni je svijet bogat i raznolik i pripada razliitim tipovima
vegetacija kao to su: ume, poplavni panjaci i livade. Znatan dio poplavnih povrina koje
nisu pokrivene umom ine vlane livade i panjaci, a zauzimaju povrinu od cca 10.000 ha.
U procesu nastanka meda uz kvalitetnu pasminu pele, zatim ovjeka, koji e proizvod
pripremiti za trite, prirodni je potencijal odreenog podruja od velikog znaaja. Tu se
prije svega misli na floristiki sastav i klimatske uvjete, koji uvelike utjeu na varijabilnost
meda.

25

Najvaniji preduvjeti za postavljanje pelinjaka na odreenoj lokaciji svakako je postojanje

dostatnih panih resursa. Smatra se da pele lete 3 do 4 km od pelinjaka. Stoga okruenje u
navedenom promjeru mora biti bogato medonosnim biljem kako bi pele mogle proizvesti
vikove meda za pelara, a pri tome se normalno razvijati.
Osim medonosnog bilja s kojih pele skupljaju nektar navedeno podruje mora imati i biljke
s kojih pele skupljaju iskljuivo pelud. Pelud je za pele bjelanevinasta komponenta hrane
i o njegovoj koliini izravno ovisi razvoj pelinje zajednice.
Prema djelomino obavljenim floristikim opaanjima na podruju Parka postoje izvori,
kako nektarne, tako i peludne pae. Od rano proljetne peludne pae ima lijeske (Corylus
avellana), drijena (Cornus mas), johe (Alnus glutinosa), jaglaca (Primula vulgaris) i ostalih
proljetnica zanimljivim pelama. Svakako treba istaknuti da zbog vlanosti terena podruje
Parka obiluje razliitim vrstama vrba (Salix spp.) koje predstavljaju snanu ranoproljetnu,
kako nektarnu, tako i peludnu pau. Znaajne povrine pod maslakom (Tarxacum
officinale) predstavljaju slijedeu pau s kojih pele mogu skupiti znakovite koliine nektara
i peluda. U istom razdoblju cvjetaju razliite vrste mrtvih kopriva (Lamium spp.), zatim
biljne vrste roda Prunus, te jasen (Fraxinus spp.) i hrasta (Quercus spp.), s kojeg pele
skupljaju obilje peluda. Osim peludne pae s hrasta pojedinih je godina mogua i pojava
medljike.
Nadalje slijedi veliki broj livadnog medonosnog bilja s kojih pele takoer mogu skupiti
znaajne koliine nektara, koje karakterizira livadni med. Od livadnih vrsta najznaajnije su:
crvena djetelina (Trifolium pratense), bijela djetelina (Trifolium repens), smiljkita (Lotus
corniculatus), dunjica (Medicago lupulina), osjak (Cirsium spp.), razliak (Centaurea spp.),
vodopija (Cichorium intybus), divlja mrkva (Daucus carota). U posljednjem dijelu pelarske
sezone (srpnju, kolovozu i rujnu) svakako treba izdvojiti metvicu (Mentha spp.) Podruje
Parka, sa svojim klimatsko - zemljopisnim uvjetima, predstavlja jedinstveno podruje
obzirom na sastojine metvice (Mentha spp.) na razini Republike Hrvatske. Na podruju
Parka zastupljene su vrste vodena metvica (Mentha aquatica L.) i mirisna metvica (Mentha
pulegium L.), te sporadino ostale vrste i varijeteti roda Mentha. U navedenom razdoblju
zanimljive za pelarenje su jo purpurna vrbica (Lythrum salicaria L.), velika zlatnica
(Solidago gigantea) i brljan (Hedera helix). Iz svega navedenog vidljivo je da je na
podruju Parka mogue stacionirano pelariti, jer je raspored medonosne flore kroz
pelarsku sezonu zadovoljavajui glede nektarne i peludne pae.
Vodena je metvica trajnica visoka 20-80 cm. Listovi su jajasto eliptini i nazubljeni.
Stabljika je dlakava, obino crvenkaste boje. Cvjetovi su skupljeni u svijetloljubiaste ili
svijetlo ruiaste odozgo okruglaste cvatove, a razvijaju se od srpnja do listopada.

26

Slika 15. Vodena metvica u cvatu

Mirisna je metvica trajnica iz koje iz viegodinjeg korijena izraste po vie zeljastih stabljika
do 50 cm visokih. Listovi su nasuprotno smjeteni, usko jajasti i na rubovima malo
nazubljeni. U gornjoj polovici stabljike, u pazucima listova, smjeteni su plavi ili ljubiasti
cvjetovi u obliku prljenastih cvati. Kao i prethodna vrsta cvijeta od srpnja do listopada.
Cvatnja traje oko 20 do 30 dana.

Slika 16. Mirisna metvica u cvatu

Metvica, kao i sve druge barske biljke, zahtjeva za medenje veliku toplinu. Izjutra pone
mediti tek poslije 9 sati. Najbolje medi kad su noi tople, jutra rosna, a danju temperatura od
26 do 33 oC. Ako metvica pone cvjetati u prvoj polovici srpanja, moe dati bolju pau nego
kad cvjeta u kolovozu, kad su noi due a dani krai. Najee se vrca 10 -15 kg meda po
konici. Smatra se da je na metvici dobra paa kad pele skupe jedno vrcanje i zimnicu.
Prema dostupnoj literaturi o uniflornim medovima Europe, med od metvice spada u rijetke
vrste. Za utvrivanje uniflornosti, osim organoleptikih odlika i nekih fizikalnokemijskih
parametara od velikog su znaenja melisopalinoloke odlike meda.
Postotak se peluda metvice prema literaturnim podacima kree od 20 do 50 %. Takoer,
dvogodinjim se praenjem, uzoraka s ocjenjivanja meda Sisako-moslavake upanije
peludni spektar kretao od 19 do 67 %. U analiziranim je uzorcima utvreno ukupno 26
biljnih vrsta. Uz glavnu, pratee su bile sljedee biljne vrste: amorfa (Amorpha fruticosa),

27

zlatoipka (Solidago spp.), razliak (Centaurea spp.) i smiljkita (Lotus corniculatus), dok su
ostale biljne vrste bile sporadino zastupljene.
Pojedinih godina, zbog nepovoljnih uvjeta za medenje metvice, do izraaja dolaze
konkurentne biljne vrste, koje cvjetaju u isto vrijeme. Stoga je potrebito naglasiti da svake
godine nije mogue dobiti zadovoljavajuu uniflornost metviinog meda. No s pelarskog
stajalita svakako je podruje Parka zanimljivo jer zbog medonosne flore koja tu raste
osigurava zadovoljavajue, kako prinose, tako i osebujnost s jedne strane multiflornog
(livadnog) meda, ako prevladavaju livadne medonosne biljne vrste ili s druge strane
multiflornog (cvjetnog) meda u sluaju da se peludnom analizom ustanovi nedovoljan
postotak livadnih biljnih vrsta na utrb grmolikih i drvenastih biljnih vrsta.
Med je tamnocrvenkast. Vrlo je jakog mirisa i otro slatko-kiselkastog okusa.
Od fizikalno-kemijskih parametara izdvajaju se sadraj prolina (95 mg/100 g) i kalija (245
ppm) s relativno visokim vrijednostima, kao i prisutnost viih eera rafinoze i naroito
melecitoze.
Za pelarenje najpogodnijom su se pokazale konice, tipa nastavljae. Zajednice se u njima
vrlo lako razmnoavaju umjetnim rojenjem. Poto su im nastavci jednakih dimenzija, svaki
nastavak moe biti ili plodite ili medite, ve prema potrebi. Jednostavne su za proizvodnju,
a i pitanja prihranjivanja, seljenja, kao i drugih zahtjeva koji se postavljaju u suvremenom
pelarenju rijeena su na zadovoljavajui nain. Jedna od najhitnijih osobina ove konice je
to joj se zapremina moe lako poveati jednostavnim dodavanjem nastavaka s okvirima
izgraenog saa, jer, za razliku od drugih vrsta konica gdje se manipulira okvirima, u
konicama nastavljaama se potrebni zahvati obavljaju nastavcima. Osim konica nastavljaa
u Hrvatskoj se zbog odreenih prednosti, prije svega transporta, kod odreenog broja pelara
zadrala konica tipa lisnjaa. Iako ovaj tip konice ima odreene nedostatke mogue je
odreenim tehnolokim zahvatima, koji zahtijevaju vie radnih sati, takoer proizvesti sortni
med.
Openito pravilo za sve pae vrijedi da je potrebno u proizvodnim zajednicama osigurati to
vie pela skupljaica. Pelinje bi zajednice u trenutku poetka cvatnje metvice trebale biti
dovoljno snane da zaposjedaju tri nastavka, tako da prva dva nastavaka ine plodite, a trei
nastavak, koji je odijeljen matinom reetkom, predstavlja medite. Da bi se osigurala
proizvodnja uniflornog meda, pripremljenim bi konicama trebao biti odstranjen med iz
prethodnih paa.

28

Slika 17. Cvijetni med

Kad su zadovoljeni uvjeti koji ukazuju na zrelost meda, pristupa se oduzimanju okvira.
Najee se kod oduzimanja okvira pele stresu u prazni nastavak, koji je smjeten iznad
plodita, pomou pelarske etke ili u za to specijalno izraen sipaonik. Takoer, mogue je
olakati i ubrzati rad kod oduzimanja okvira s medom, tzv. bjealicom, napravom koja pele
udalji iz punih medita za otprilike 24 sata ili koritenjem naprave pomou koje se strujom
zraka istjeruju pele iz medita.
Nektar unesen u stanice saa jo nije zreo med. U konici se dogaa zrioba nektara, a da je
med zreo za vrcanje potrebno je da je sae s medom poklopljeno 50 - 75% s obje strane
okvira.
Da bi se med koji je poklopljen votanim poklopcem mogao izvrcati, potrebno ga je
prethodno otklopiti. Ovisno o radnoj snazi i broju konica (do 100) ova se radnja moe
obavljati pomou vilica ili noa za otklapanje mednih poklopaca. Osim vilica, potrebno je
osigurati i korito sa stalkom nad kojim se provodi otklapanje mednih okvira.
Med se vrca na nain da se otklopljeno sae s medom stavi u ko vrcaljke koji se okree oko
svoje osi, a med djelovanjem centrifugalne sile izlazi iz saa. Izvrcani med pada na okomite
stjenke vrcaljke, zatim curi niz stjenke na dno odakle se isputa na slavinu.
Osim meda, kao glavnog proizvoda, postojea i potencijalna obiteljska gospodarstva koja
gravitiraju Parku mogu proizvesti i odreene koliine ostalih pelinjih proizvoda, kao to su
pelinji vosak, pelud i propolis. Od kojih pelud i propolis, nakon dugo vremena
zanemarivanih i potcjenjenih, kao sporednih proizvoda u konici, dobivaju znaajnije mjesto
u paleti pelinjih proizvoda, koje po svojim odlikama svakako zasluuju.
3.5.

Domai kukuruz i grah kukuruzar

Kukuruz je najrairenija itarica na obradivim povrinama Lonjskog polja i okolice.

Oduvijek se najveim dijelom koristio za hranidbu stoke, ali su se odreene koliine koristile
i za ljudsku prehranu. Razvitkom tehnologije i uvoenjem hibrida u sjetvu, stare sorte
kukuruza zadravaju se uglavnom za ishranu ljudi. U poetku se siju preteito bijele sorte, a
s vremenom se sve vie koriste i ute.

29

Tradicijski se na irem podruju posavine grah sije kao meuusjev. S pojavom hibrida
kukuruza, grah se rijetko usijava u sortne kukuruze, jer su hibridi daleko otporniji na
polijeganje. Stare sorte graha uspijevaju u zajednici s kukuruzom, pa su tako u jesensko
vrijeme gospodarstva uspijevala namaknuti dohodak iz dva izvora s iste povrine. S
vremenom se proizvodnja graha smanjuje, a trni vikovi se mogu nai samo na malom
broju gospodarstava.
U dananjoj proizvodnji kukuruza i graha nastoji se primijeniti agrotehnika koja e s manje
uloenog rada i sredstava dati zadovoljavajui prirod u kvantiteti i kvaliteti. Tradicijski
kukuruz i grah najvie se proizvode za vlastite potrebe, pa se ne ustraje na visokim
prirodima. Stoga su prinosi nii nego u proizvodnji merkantilnog kukuruza za stoku ili u
komercijalnoj proizvodnji graha, unato istovjetnim prirodnim uvjetima.
PLODORED
Za kukuruz se kae da je tolerantan na uzgoj u monokulturi ili uzgoj u uem plodoredu od
drugih itarica, ali e pri uzgoju u plodoredu dati vei prinos, tim vei to je vei vremenski
razmak u kojem vraamo kukuruz na istu povrinu. Posebno je to vano ako imamo
meuusjev u kukuruzu, pa se u pravilu grah s kukuruzom nikad ne sije u monokulturi,
odnosno dvije sezone zaredom. Uzgoj u plodoredu bolje koristi potencijalnu plodnost tla,
smanjuje se napad biljnih bolesti, tetnika i korova. Dobre pretkulture su jednogodinje i
viegodinje leguminoze, krumpir, uljana repica i suncokret. Ipak, najee se kukuruz, kao i
kukuruz s grahom, sije iza strnih itarica.
OBRADA TLA
Priprema tla za sjetvu kukuruza i kukuruza s grahom je istovjetna. Grah se usijava kao
meuusjev na povrinama koje su primarno namijenjene kukuruzu. Stoga nema razlike u
pripremi bez obzira je li se radi samo o kukuruzu ili o kukuruzu i grahu.
Kukuruz je jara kultura pa se obrada tla vri prema sustavu jare kulture. Vrijeme, naini i
dubina obrade i broj operacija ovisi i o pretkulturi i o vrsti tla. Vanu ulogu igraju i
vremenski uvjeti, koji esto oteavaju jesensku obradu, pa se priprema tla odvija u
potpunosti u proljee.
Pravilo je da se, osim na lakim pjeskovitim tlima i na nagnutim terenima gdje prijeti
opasnost od erozije, tlo ore na jesen, jer se na taj nain ostvaruju uvjeti za normalan rast i
razvoj kukuruza. Oranjem u proljee se ne moe postii dovoljno rastresit sloj za razvoj
krojena i ujedno vrsti sjetveni sloj u kojem se klijanje i nicanje brzo odvija, te dolazi do
redukcije sklopa koja uzrokuje dodatnu zakorovljenost i smanjenje prinosa. Takoer,
oranjem na jesen poveava se koliina akumulirane oborinske vode koju kukuruz koristi u
ljetnom razdoblju kad mu je najpotrebnija za razvoj klipa i zrna.
Najpovoljniji trenutak obrade je kada je tlo umjereno vlano i ne lijepi se, sve osim toga je
manje povoljno ili povoljno. Najpovoljnija brzina oranja je oko 7 km/h, dok brzina manja od
4 km/h ne osigurava niti dovoljnu uinkovitost, a niti dovoljnu kvalitetu.
Dobra priprema za sjetvu kukuruza osigurava meki pokriva kako bi doticaj s vlagom bio
dobar, stalan i rahli pokrov kako bi nicanje bilo lako i brzo.

30

GNOJIDBA
Gnojidbom dodajemo tvari koje povoljno djeluju na proizvodne sposobnosti tla. Koliina
unesenih gnojiva ovisi o: plodnosti tla, efektivnoj plodnosti, koliini humusa u tlu,
planiranom prinosu, tipu tla, etvenim ostacima i o produenom djelovanju gnojiva danih
pod predkulturu.
Gnojidba se prema vremenu provedbe i zadacima dijeli na:
1)

osnovnu gnojidbu

2)

dopunsku gnojidbu

Kukuruz ima veliki proizvodni potencijal, pa da bi se taj potencijal iskoristio, trebaju se

gnojidbom osigurati sva potrebna hranjiva i to u dovoljnoj koliini. Posebno to vrijedi ako u
njega usijavamo meuusjev. Da bi na srednje plodnim tlima postigli visoke prirode, treba
gnojidbom unijeti 150-200kg N, 120-130 kg P2O5 i od 130-150 kg K2O.
U dopunskoj i startnoj gnojidbi koriste se formulacije s izjednaenim odnosom hranjiva, a u
prihrani se koriste ista duina gnojiva. Startna gnojidba se vri zajedno sa sjetvom tako da
ulagai gnojiva postavljaju gnojiva na udaljenosti od 5-8 cm u stranu od sjemena i oko 3-5
cm ispod sjemena.
Na plodnim tlima prihrana moe i izostati, dok se na slabije plodnim, nagnutim i propusnim
tlima prihrana obavlja i u 2 navrata. Prva prihrana je u vrijeme kad je kukuruz oblikovao 4-5
listova, a to je vrijeme kad se oblikuju vegetativni i generativni organi, pa biljci treba
osigurati dovoljno hranjiva. Druga prihrana se obavlja u fazi 7-9 listova, tad se zavrava rast
generativnih organa i slijedi intenzivni porast vegetativnih organa. Mogue je izvesti i treu
prihranu pred samo metlianje ili u poetku metlianja. Tom prihranom moemo poboljati
cvatnju, oplodnju i nalijevanje zrna.
to se tie kukuruza s grahom kao meuusjevom, rast loze graha oteava meurednu obradu,
pa se strojno moe obaviti samo jedna prihrana. Premda stroj moe prekinuti lozu graha, ona
esto za sobom povlai i lomi stabljike kukuruza. Ako se i odlui za drugu prihranu,
proizvoa je moe obaviti runo u nasadu kukuruza s grahom.
Gnojidba stajskim gnojem poboljava hranjiva svojstva i strukturu tla. Gospodarstva koja
raspolau sa stajskim gnojem mogu u godini koritenja umanjiti koliinu mineralnog gnoja,
ovisno o ukupnoj koliini utroenog stajskog gnoja. Stajski gnoj treba se primjenjivati nakon
zrenja, a njegovo djelovanje je viegodinje, pa se njime ista parcela gnoji svakih 2-3 godine.
SJETVA
Za sjetvu valja koristiti deklarirano sjeme jer jedino tako moemo postii dobre i kvalitetne
prirode. Sjeme mora biti sortno isto, visoke kategorije, to vee klijavosti i energije klijanja,
mora biti zdravo i neoteeno. Sjeme u doradi mora biti zatieno od bolesti. Za sjetvu je
najbolje upotrijebiti certificirano sjeme iz ekolokog uzgoja. Ukoliko sijemo vlastito sjeme,
treba dobro provjeriti da li je zdravo, i obavezno pri sjetvi koliinu sjemena poveati za 20%
kako bi dobili odgovarajui sklop. Isto vrijedi za sjeme kukuruza i za sjeme graha.

31

Prilikom sjetve sjemena treba voditi rauna o:

1)

istoi sjemena

2)

klijavost

3)

energija klijanja

4)

vlaga

5)

masa 1000 zrna

6)

hektolitarska teina

7)

boja

8)

miris

9)

sjaj sjemena

Kod sjetve kukuruza razmak izmeu redova najee iznosi 70 cm, a za postizanje eljenog
sklopa podeava se razmak zrna u redu. Ako je tlo na kojem se provodi sjetva po svom
mehanikom sastavu tee i hladnije , preporuuje se plia sjetva (3 do 4 cm), dok na lakim
tlima sa manje vlage sjetva e biti dublja (6-8 cm). Vrlo esto kao posljedica nejednolinosti
dubine sjetve, nakon nicanja kukuruza sklopovi su loi i to zbog toga jer dubina sjetve nije
prilagoena vremenskim prilikama i tipu tla.

32

Slika 17. Domai kukuruz

Ovisno o konstrukciji sijaih aparata, sijaice kojima se obavlja sjetva kukuruza mogu biti:

mehanike i
pneumatske

Mehanike sijaice OLT-SKPO, SKPR, SKPT i MSK u principu su iste po nainu izdvajanja
sjemena, njegova provoenja i ulaganja u tlo. S obzirom na to da se najee sije
nekalibrirano sjeme, sijaica samo u poetku rada sije dobro. Uvjeti koje treba ostvarit za
dobru kvalitetu sjetve mehanikom sijaicom su:

odabrati odgovarajue sjetvene ploe prema dimenzijama frakcije sjemena koje se

sije, tako da promjer otvora na ploi bude vei za 0,5 mm od najvee dimenzije zrna
sjemena te frakcije,
podesiti meuredni razmak na vrhovima ulagaa sjemena,
podesiti razmak u redu prema eljenom sklopu,
podesiti dubinu sjetve prema uvjetima sjetve,
podesiti markere.

33

Za strojnu sjetvu graha sijaica se mora prilagoditi ugradnjom dodatnog ulagaa sjemena.
Uglavnom proizvoai graha koriste mehanike sijaice na kojima dodaju cijev za sjetvu
graha, koja zavrava u polagau zrna kukuruza. Na sijaicu se takoer postavlja stajalite za
sijaa koji runo sputa sjeme graha u cijevi za svaki red. Jedan sija opsluuje dva reda, pa
su tako za etverorednu sijaicu potrebna dva sijaa.
SUZBIJANJE KOROVA
Kod obrade tla i sjetve nema vee razlike izmeu usjeva kukuruza i usjeva kukuruza s
grahom. Meutim, grah u meuusjevu oteava suzbijanje korova jer ne dozvoljava primjenu
uobiajenih herbicida. Premda postoje herbicidi koji se bez tetnih posljedica mogu
primijeniti na meuusjev graha u kukuruzu, njihovo je djelovanje esto nedovoljno, pa je
potrebno i mehaniko suzbijanje korova.
Suzbijanje korova je agrotehniki zahvat mjere njege. Korovi oduzimaju vegetacijski
prostor, hranu, vodu i svijetlo, poveavaju mogunost razvoja bolesti i napad tetnika.
Kako je izravno suzbijanje korova u meuusjevu oteano, preporuljivo je primjenjivati
indirektne mjere zatite protiv korova u kukuruzu, a to su:
-

pravilan plodored,

dopunska obrada prije sjetve (sjetvosprema, drljaa, trigl) i

pravovremena sjetva i kvaliteta sjemena radi brzog porasta.

BERBA
U berbu kukuruza treba krenuti pravovremeno, jer svako kanjenje smanjuje prinos. Uz to,
kasni rokovi znae i veu vjerojatnost kia i oteane uvjete za prijevoz i rad na parceli. U
odloenoj etvi/berbi moe biti i teta od mieva, ptica, tue i polijeganja stabljike. Grah je
osjetljiviji od kukuruza to se tie kanjenja berbe, pa dolazi i do veih gubitaka.
Domae sorte kukuruza za preradu u brano preporua se brati u klipu. Na taj nain kukuruz
se bere s niim postotkom vlage, a zrno se oteuje u znatno manjoj mjeri, to je vano za
naknadnu preradu. Nakon berbe ipak je potrebno prosuivanje klipa, radi lakeg odvajanja
zrna za brano.

34

Slika 18. Grah kukuruze

Kukuruz s meuusjevom graha se bere nakon berbe graha. Grah se bere runo, a kukuruz se
nakon toga moe brati strojno, bilo u zrnu ili u klipu. Obrani grah je nakon berbe djelomino
vlaan i preporua ga se prosuiti. Grah se sui u mahunama u suhom i prozranom prostoru.
Prosueni grah moe se trijebiti runo ili strojno. Za vee koliine nuno je strojno
trijebljenje ili vrenje.
Prinos kukuruza od domaih sorti je od 3 do 5 tona po hektaru. Problem je kod domaih sorti
slaba stabljika sklona polijeganju, a posebno ako se radi o visokoj stabljici. Kako se radi o
sorti, visine i bujnost stabljika su vrlo razliite u nasadu, pa one vie esto polegnu.
to se tie graha kukuruzara, ako se postignu zadovoljavajui uvjeti, prinos moe iznositi 1
tonu po hektaru. U takvom usjevu, prinosi kukuruza mogu biti neto nii.

35

3.5.1. Kukuruzno brano

Kukuruz za brano tradicijski se melje u mlinovima s mlinskim kamenjem. U prolosti su
esti bili mlinovi vodeniari, a s dolaskom elektrine energije u sela mlinovi se sele na kopno
i pokreu ih elektromotori.
Kvaliteta kukuruzno brana ovisi o vie imbenika, a najvaniji su:

kvaliteta zrna kukuruza

brzina meljave
granulacija i
stanje mlinskog kamena.

Suvremena tehnologija prerade odvija se u mlinovima veih kapaciteta, premda je

posljednjih 10-15 godina osnovano i vie privatnih manjih mlinova.
Kukuruzno brano se na seljakim gospodarstvima najveim dijelom koristilo za kruh i
gance (palentu). Veina kuanstava, posebno imunijih, imala je krune pei u kojima se
kruh pekao za 3 i vie dana unaprijed. Osim kukuruznog brana, za kruh se koristi i
mjeavina s peninim branom, a posebice za blagdane ili proslave. ganci se u ovom
podruju kuhaju tvrdo i esto posluuju oblikovani kao linjaci. Jedu se preliveni sa
svinjskom masti s prepeenom slaninom izrezanom na kockice, zatim s prepeenim
domaim vrhnjem, maslacem ili s mlijekom. Mogue su i kombinacije gulaima i varivima.
Uz gance i kruh, kukuruzno brano koristi se i za neke od domaih kolaa, kao to su
zlevanka ili bazlamaa. Kukuruzno brano koristi se, premda u manjoj mjeri nego prije, i za
nadijevanje kobasica: krvavica i bijelih kobasica s branom (devenice). U krvavice se danas
ee stavlja ria, dok se prije koristilo krupno mljeveno kukuruzno brano.

36

4.

4.1.

EKONOMSKO-ORGANIZACIJSKI MODELI PROIZVODA

Anketa gospodarstava s tradicijskim proizvodima

Sukladno projektnom zadatku, u treoj fazi provedbe projekta je, zbog nedostatka
sekundarnih izvora podataka, provedeno terensko istraivanje dubinskom anketom o
proizvodno-ekonomskih obiljejima tradicijskih proizvoda. Provedeno je 100 anketa s
proizvoaim proizvoda LP. Glavni je cilj istraivanja prikupiti informacije za izradu
prijedloga ekonomsko-organizacijskih modela proizvodnje tradicijskih proizvoda.
Definiranje i odabir proizvoda poetni je korak prema konanom cilju: komercijalizaciji
proizvodnje na nain koji e u najveoj mjeri odrati tradiciju, iskoristiti postojee resurse i
omoguiti ukljuenje lokalne zajednice. Nain organiziranja proizvodnje u velikoj mjeri e
uvjetovati njezinu dugoronu odrivost, to je konani cilj projekta. Zbog toga je nuno
odabrati modele organizacije koji moraju uzeti u obzir postojee stanje proizvodnje i
omoguiti njeno unapreenje.
Terenskim istraivanjem prikupljani su podaci o osnovnim obiljejima gospodarstava koja
proizvode tradicijske proizvode i o glavnim obiljejima same proizvodnje. Istraivanje se
temelji na anketi za koju je razvijena upitnica u dva dijela, i to:
opi dio kojim se prikupljaju temeljni podaci o gospodarstvu kao cjelini i
posebni dio koji se odnosi na pojedinane tradicijske proizvode.
Opi dio upitnice sadri pitanja o strukturi i broju lanova kuanstva, vanosti pojedinih
izvora prihoda i o postojeem obliku organizacije gospodarstva. Na kraju opeg dijela
upitnice biljee se postojee tradicijske proizvodnje na gospodarstvu.
Drugi, posebni dio upitnice sastoji se od pet razliitih obrazaca za pet razliitih tradicijskih
proizvoda. Ovisno o postojanju pojedine proizvodnje, anketa se provodi koritenjem
odgovarajueg obrasca. U posebnom dijelu upitnice za pojedine proizvode se nastoji
ustanoviti postojei kapacitet i osnove tehnolokog procesa, zatim proizvedene koliine,
nain prodaje i miljenje proizvoaa o mogunosti komercijalizacije proizvodnje.
4.2.

Opa obiljeja ispitivanih gospodarstava

Anketnim istraivanjem na podruju Parka prirode Lonjsko polje i zatienih podruja

obuhvaeno je 99 proizvoaa proizvoda tradicijske poljoprivrede. Najvei broj ispitanih
gospodarstava imao je vie od jednog tradicijskog proizvoda.
Gospodarstva u pravilu vode mukarci, ali su zbog specifinosti tradicijskih proizvoda esto
ene zaduene za njihovu proizvodnju. Iz tog razloga, meu ispitanicima je tek neto vie
mukaraca od ena (53% prema 47%).
Po dobi, najvie je ispitanika u dobi od oko 53 godine, s tim da se oko 25% njih nalazi u
skupini do 45 godina, kao i u skupini iznad 62 godine.
37

Najvei je broj gospodarstava na kuanstvima s 4 osobe, pa je u prosjeku broj osoba u

kuanstvu 4,18. Od toga je aktivnih u prosjeku 2,65 osoba, to znai 63,40%. to se tie
kolske spreme, najvei je broj ispitanih sa zavrenom osnovnom kolom (52,5%), zatim sa
srednjom kolom (42,6%) i na kraju sa viom ili visokom kolom.
Graf 1.

kolska sprema ispitanika

SSS
O
VSS/VS
Missing

S gledita izvora dohotka za kuanstvo, velik je dio ispitanika oznaio gospodarstvo kao
najvaniji izvor dohotka za njihovo kuanstvo: njih 43. Zaposlenje izvan gospodarstva
najvaniji je izvor dohotka za 16 kuanstava, a za preostala kuanstva su najvaniji osobni
prihodi lanova (npr. mirovine).
Na najveem broju kuanstava, njih 26, se nalaze po dva lana koji su puno radno vrijeme
angairani na gospodarstvu. Na 13 kuanstava su 3 ili 4 lana zaposlena na gospodarstvu, a
isto toliko je i kuanstava s jednim zaposlenim puno radno vrijeme na gospodarstvu.
to se tie strukture proizvodnje na gospodarstvima, najvie je ispitanika oznailo stoarsku
proizvodnju najvanijom proizvodnom djelatnou (vidi tablicu, ocjena 4). Slijedi biljna
proizvodnja koja je na veini gospodarstava ocijenjena drugom po vanosti.
Prerada na gospodarstvu rijetko je glavna proizvodna djelatnost gospodarstava.
Tablica 4.

Vanost pojedine skupine proizvodnji za gospodarstvo (uestalost

najviih ocjena vanosti: najvie mogue 4)
Uestalost pojave
Vrsta proizvodnje
Ocjena 3
Ocjena 4
Stoarska
10
30
Biljna
28
14
Prerada
8
4
Raznovrsna
1
3

38

to se tie organizacijskog statusa, meu anketiranima je najvei broj klasinih

gospodarstava - seljakih ili obiteljskih gospodarstava koja nemaju status trgovakog drutva
ili obrta. Takvih je ukupno 83,3% od ispitanih, dok su ostatak najvema gospodarstava u
sustavu PDV-a (10,6%), zatim i obrti i trgovaka drutva (6,1%).
Graf 2.
Status poljoprivrednog gospodarstva

Klasino OPG
OPG u sustavu
PDV-a
Obrt
Trgovako drutvo

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava upisano je 83% ispitanih gospodarstava. Njih 15%

nije upisano u upisnik, a 2% nije dalo odgovor na ovo pitanje. Od gospodarstava upisanih u
upisnik, 43,9% ih je u statusu komercijalnih gospodarstava, to znai da mogu ostvarivati
dravne poticaje za proizvodnju prema zakonskim propisima. Preostala su gospodarstva
nekomercijalna ili u sustavu dohodovne potpore.
4.3.

Zastupljenost istraivanih proizvodnji

Anketno istraivanje obavljeno je radi prikupljanja podataka o proizvodnjama odabranim u

prethodnim fazama projekta, i to:

proizvodnji sira - od mlijeka s pae,

uzgoju tradicijskih pasmina konja,
proizvodnji meda - posebno meda od metvice,
proizvodnji domaeg kukuruza i kukuruznog brana,
proizvodnji graha kukuruzara i
tradicijskim proizvodima kolinja.

Najvie ispitivanih gospodarstava ima proizvodnju sira, no treba napomenuti da je od toga

tek vrlo mali broj onih koja redovno imaju krave na pai. Proizvodnja sira je zabiljeena na
31 gospodarstvu, a od toga njih 21 proizvodi i za prodaju. Po zastupljenosti slijede
proizvodnja graha kukuruzara i proizvodnja kukuruza i kukuruznog brana (vidi tablicu).

39

Tablica 5.

Uestalost pojedinih proizvodnji na ispitivanim gospodarstvima

Istraivane proizvodnje

Gospodarstva s
odgovarajuom
proizvodnjom
broj*
%

Proizvodnja sira
Proizvodnja graha kukuruzara
Proizvodnja kukuruza i kukuruznog
brana
Proizvodnja meda
Uzgoj konja
Tradicijski proizvodi kolinja

31
25
19

47,0
37,9
28,8

Broj
gospodarstava
s
proizvodnjom
za trite
21
11
8

15
12
3

22,7
18,2
4,5

15
8
3

* Broj ne odgovara ukupno anketiranim gospodarstvima, jer dio gospodarstava ima vie
nego jednu od navedenih proizvodnji.
Na vie od deset gospodarstava jesu zabiljeene i proizvodnja meda i uzgoj konja. Treba rei
da je proizvodnja samog meda od metvice vrlo rijetka, kao i proizvodnja preraevina od
konjskog mesa. Uzgoj konja je gotovo u potpunosti usmjeren na uzgoj drebadi ili
rasplodnih grla za prodaju.
Tradicijski proizvodi kolinja mogu se nai na gotovo svakom gospodarstvu tijekom sezone
kolinja (kasna jesen i poetak zime), dok se ozbiljnijom proizvodnjom bave samo tri ispitana
gospodarstva.
4.4.

Proizvodnja tradicijskog sira

Ve je spomenuto da je proizvodnja sira najzastupljenija tradicijska proizvodnja na ispitanim

gospodarstvima. Od ukupno 31 gospodarstva koje proizvodi sir, najvei broj njih ima dvije
ili tri krave u munji. Zapravo, ak 50% gospodarstava ima do najvie tri krave u munji.
Prosjek iznosi 5,79 krava zahvaljujui nekolicini veih uzgajivaa.
4.4.1. Tehnoloka obiljeja proizvodnje sira
Prevladavajua pasmina je Simentalac kojeg dri 80% gospodarstava s kravama, a Holstein
Friesian je zabiljeena pasmina na 3 gospodarstva.
Na najveem broju gospodarstava krave se barem dio sezone dre na pai, i to u vremenu
suhostaja ili s mladim teletom. Sezona ispae traje najveim dijelom od travnja do studenog,
a pojedina grla stoke na pai provedu od 2 do 8 mjeseci, ovisno o kategoriji. Najblie
tradicijskom uzgoju su gospodarstva koja svakodnevno putaju stoku na pau, to je
organizirano na razini sela. Muzne krave idu na pau nakon jutarnje munje i vraaju se prije
veernje munje. Ovakav nain uzgoja zamire u selima gdje je provedbom komasacijskomelioracijskih mjera izmijenjena struktura povrina i smanjena povrina seoskih panjaka.
Prosjena dnevna proizvodnja mlijeka tijekom sezone ispae iznosi 54,78 litara po
gospodarstvu, a vie od polovice (56,5%) gospodarstava proizvodi do 40 litara dnevno. Oko
40

30% gospodarstava prodaje mlijeko, dok ga ostali koriste za proizvodnju sira ili svjeu
potronju u kuanstvu. Mlijeko se prodaje u veem udjelu na gospodarstvima s vie krava, a
najee se prodaje do 20 litara mlijeka (50% gospodarstava). Prosjena ostvarena cijena pri
prodaji iznosi oko 3 kn/litri mlijeka, u to je ukljuen i dravni poticaj.
to se tie hranidbe, tijekom sezone ispae krave se dohranjuju najee smjesom
koncentriranih krmiva uz dodatak sijena. Najee koriteno krmivo je kukuruz, a rjee se
koriste dodaci hrani kao to su vitaminsko mineralni dodaci, sol, stono brano i sl. Dnevne
koliine su razmjerno male za stoku koja ide redovno na ispau, pa iznose ispod pet
kilograma koncentrata na dan.
Sama proizvodnja sira se na 18 ispitanih gospodarstava provodi u zasebnom prostoru, dok se
na ostalim gospodarstvima odvija u vienamjenskim prostorima stambenih ili gospodarskih
objekata. Najee proizvoai sira posjeduju samo nunu opremu i posude za sir, a tek je na
jednom gospodarstvu zabiljeeno postojanje pree za sir. U nunu opremu ulaze kante,
mjerice, posude za sirenje, kalupi, cijedila, podloke i sl. Ovakva oprema za manjeg
proizvoaa sira vrijednosti je do najvie 500 kn.
Na jednom gospodarstvu u prosjeku se proizvede 474 komada sira tijekom trajanja sezone
ispae (7-8 mjeseci), a prosjena masa jednog svjeeg sira je 0,937 kilograma (najea
vrijednost: 1 kilogram)1. Uz sir, proizvede se u prosjeku i 130 litara vrhnja po gospodarstvu
u sezoni, a medijan iznosi 40 litara, to znai da pojedina gospodarstva imaju znaajno veu
proizvodnju od prosjeka. Isto tako, na 12 gospodarstava koristi se i sirutka u tovu svinja.
Potronja mlijeka po komadu sira iznosi najee 4-5 litara po komadu, to priblino
odgovara koliini od 4-5 litara po kilogramu. Osim mlijeka, u proizvodnji sira se jo koriste
samo zaini: sol, a povremeno i paprika ili ljuta paprika.
Mali je broj gospodarstava, tek 2, koja kupuju mlijeko za proizvodnju sira od drugih
proizvoaa. Cijena po kojoj plaaju mlijeko odgovara otkupnoj cijeni mlijeka s poticajem:
neto vie od 3 kune po litri.
Sir za prodaju proizvode 23 gospodarstva, i to polovina njih gotovo svu koliinu prodaju.
Ostala gospodarstva prodaju od 50% do 90% proizvodnje. Sir se za prodaju na 17
gospodarstava sui, a na njih 7 se i dimi. Ovisno je li se radi o svjeem, suenom ili
dimljenom siru, izraunata prosjena prodajna cijena po komadu iznosi:

za svjei sir 17,20 kn

za sueni sir 18,75 kn i
za dimljeni sir 25,00 kn2.

Sir se najee prodaje na lokalnoj trnici i na gospodarstvu, a rijetko na agroturistikim

gospodarstvima ili putom drugih kanala (otkup, restoran).

1
2

Pri izraunu su izuzete ekstremne vrijednosti: vie od 2 kg.

Cijene su iskazane samo u dva sluaja, i to 15 i 35 kn/kom.

41

Tablica 6.

Prodajni kanali i njihov udjelu prodaji sira

Prodajni kanal

Broj gospodarstava koja Udjel u ukupnoj prodaji

ga koriste
(najee)
17
100%
11
50%-100%
1
80%
2
20%-100%

lokalna trnica
gospodarstvo
agroturizam
ostalo

to se tie trokova prodaje, odgovori su vrlo neujednaeni, pa se raspon kree od 40 do 800

kuna mjeseno. Najei su odgovori 100 kn i 300 kn mjeseno, dok se ostale vrijednosti
javljaju u jednom ili u dva sluaja. Prosjena vrijednost kree se oko 320 kuna na mjesec.
Proizvodnja sira u najveem kuanstava ini mali dio ukupnih prihoda. Ipak, na vie od
jedne etvrtine kuanstava udjel prihoda od sira je veliki ili vrlo veliki. Stoga ne udi da
dobar dio ispitanika smatra dobrom ideju za vee trino organizirane (20 ispitanika).
Graf 3.
Udjel prihoda od sira u prihodima obitelji

9%

mali
srednji

18%

veliki
46%

vrlo veliki

27%

Kao organizacijski oblik za veu proizvodnju ispitanici najvjerojatnijom vide zadrugu (14
odgovora) ili samostalne proizvoae (gospodarstva, 4 odgovora). to se tie njihovog
ukljuenja u potencijalnu organizaciju, 11 ispitanika namjerava se aktivno ukljuiti, 9 ih ne
eli aktivno sudjelovati, a 4 bi se ukljuili kao potencijalni kooperanti.
Na pitanje o budunosti ove proizvodnje na gospodarstvu, najvei broj ispitanika je
odgovorio da e najvjerojatnije zadrati istu koliinu narednih godina. Isti broj ispitanika
odgovorio je da e smanjiti, odnosno poveati proizvodnju (5), a 6 ih namjerava napustiti
proizvodnju sira.

42

Svega su dva ispitanika od svih koji ne prodaju sir izjavili da su razmiljali o prodaji sira.
Razlozi za ovakvu odluku su postojanje trita i mladi lanovi kuanstva koji se koluju u
tom podruju. Oni koji ne razmiljaju o proizvodnji za prodaju razloge za to vide u
nedostatku radne snage, starosti, niskoj zaradi i sl.
4.4.2. Proizvodno-ekonomski model za proizvodnju sira
Za razmatranje isplativosti proizvodnje i mogunosti poboljanja ekonomskog rezultata
izraen je model proizvodnje sira prema prosjenim vrijednostima iz anketnog istraivanja.
Nedostajui podaci (fiksni trokovi) nadoknaeni su ekspertnom procjenom.
Jednostavni obraun proizvodnje za sezonu od 8 mjeseci pokazuje negativan rezultat ukoliko
bi se u potpunosti primijenili ekonomski pokazatelji.
Tablica 7.

Model proizvodnje sira - postojee stanje

Proizvodnja sira u sezoni ispae - prosjene vrijednosti
Cijena,
Jed.mj. Koliina kn

PRIHODI
Svjei sir
Suhi sir
Dimljeni sir
Vrhnje

kom
kom
kom
lit

200
175
100
100

17,00
18,00
25,00
40,00

Iznos, kn
13.050,00
3.400,00
3.150,00
2.500,00
4.000,00

Mlijeko
Ostali materijal
BRUTO MARA
Trokovi prodaje

lit
paual

1900
500

2,00
1,00

paual

500

1,00

3.800,00
500,00
8.750,00
500,00

Energija
Voda
Amortizacija
Rad

paual
paual
paual
sati

800
400
1600
420

1,00
1,00
1,00
20,00

800,00
400,00
1.600,00
8.400,00

Varijabilni trokovi
Fiksni trokovi
UKUPNI TROKOVI

4.300,00
11.700,00
16.000,00

DOHODAK PRIJE POREZA

-2.950,00

Toka pokria za sir

Prosjena cijena

1.170,00
19,05

Novani primici
Novani izdaci
TIJEK GOTOVINE

13.050,00
6.000,00
7.050,00
43

Analizom toke pokria moemo procijeniti da bi za pokrie ukupnih trokova bilo potrebno
proizvesti najmanje 1.170 komada sira ukoliko se eli ostvariti odgovarajui prihod. Pri tome
napominjemo da je primijenjena prosjena cijena od 19,05 kn po komadu, a prihodi od
vrhnja nisu ukljueni u izraun. Najvei broj proizvoaa ne vodi zabiljebu i ne obraunava
stvarne ekonomske trokove, ve posluje na naelu tijeka gotovine. Na taj nain se za veinu
gospodarstava koja prodaju sir ovi prihodi smatraju dodatnima i visokim u odnosu na
utroena (novana) sredstva, bez obzira na angairane resurse.
4.5.

Uzgoj konja za meso i mesne preraevine

Meu ispitanim gospodarstavima na njih 12 se uzgajaju autohtone pasmine konja. U

dananje vrijeme glavna namjena uzgoja jest uzgoj za meso ili rasplod, a preraevine od
mesa rade samo 2 gospodarstva.
Prosjeno je na jednom gospodarstvu 11 kobila, a najee ih ima 5 po gospodarstvu.
Prevladava pasmina Hrvatski Posavac koju dri 8 gospodarstava. Ova je pasmina tradicijski
prilagoena prirodnim uvjetima okolia, a uz nju uzgaja se i Hrvatski hladnokrvnjak, konj
neto veeg tjelesnog okvira i mase.
4.5.1. Tehnoloka obiljeja uzgoja konja za meso
Konji se dre na panjacima u sezoni od oujka/travnja do studenog, odnosno 7 do 8 mjeseci
u godini. Tijekom tog vremena, gospodari provedu od 2 do 20 sati tjedno s konjima, ovisno o
udaljenosti panjaka, homogenosti stada i broju grla o kojima se brinu. To znai da tijekom
sezone treba od 60 do 600 sati rada na brizi o konjima na panjaku.
Izvan sezone pae konji se uglavnom hrane sijenom, a za tovna grla vei su dnevni obroci
koncentrata. Koriste se uobiajena koncentrirana krmiva za ovo podruje (kukuruz, jeam,
zob), a u novije doba se uvode i kupljeni dodaci u obroke. Prema procjenama ispitanika, na
gospodarstvima se troi od 2 do 15 tona sijena godinje, ovisno o broju grla. Moemo uzeti
da se po jednoj kobili utroi oko 950 kg sijena. Cijena sijena se kree od 500 do 800 kn/t, a
za kvalitetno sijeno i u uvjetima nestaice moe se popeti i do 1.500 kn/t.
Koncentrati (itarice) se troe u prosjeku 380 kg/kobili, a prosjena cijena je bila 958 kn/t za
sve itarice. Dodaci stonoj hrani su zastupljeni u koliini oko 100 kg/kobili, a cijena im je
oko 3 kn/kg3.
Kod uzgoja konja neizostavni su i trokovi veterinarskih usluga, odnosno lijeenja, lijekova i
usluga. Ispitanici su dali vrlo razliite odgovore o iznosu trokova po kobili godinje, a s
obzirom na distribuciju podataka primjerenije je koristiti medijan kao mjeru centralne
tendencije. Medijan ovih trokova je 750 kn po kobili godinje.
Na gospodarstvima se godinje uzgoji od 2 do 20 grla drebadi, a prosjek je 9,2 drebeta. Iz
omjera broja drebadi i broja kobila, indeks odrebljenja iznosi 0,82 u prosjeku za sva
gospodarstva.
Gospodarstva prodaju drebad s pae (2-7 grla godinje), utovljenu drebad (1-15 grla) ili
rasplodna grla (1-6 grla). U prosjeku, gospodarstva koja prodaju drebad s pae godinje
3

Dodaci ukljuuju superkoncentrate, vitaminsko-mineralne dodatke i sl.

44

imaju 4,5 grla. Ako prodaju utovljenu drebad, tada je prosjek 5,6 grla, a za rasplodna grla
3,3 grla. Grla za otpis se prodaju u manjem broju (prosjek: 1,75 grla). Vaea cijena drebadi
s pae je 11 kn/kg ive vage. Po jednom utovljenom drebetu se dobije u prosjeku 3.910 kn
(cijena do 13 kn/kg), a po rasplodnom grlu 6.500 kn. Grla za otpis mogu se prodati po cijeni
od 5.000 kn/grlu.
Osim prihoda od prodaje konja, gospodarstva imaju pravo i na poticaje. Prema dobivenim
rezultatima, prosjeni iznos poticaja po kobili je oko 2.400 kn godinje.
4.5.2. Proizvodnja mesa i mesnih preraevina na gospodarstvu
Na dva anketirana gospodarstva zabiljeena je proizvodnja konjskog mesa i preraevina na
gospodarstvu. Proizvodnja se organizira najveim dijelom za vlastite potrebe ili za potrebe
konjogojskih udruga i saveza. Za meso se koristi utovljena drebad, a obradi se 300-400 kg
ili jedno drijebe godinje. Klanje se odvija u klaonici ili na gospodarstvu. Troak klaonice
iznosi 400 kn po grlu.
Meso se koristi svjee ili prerauje u svjee kobasice (oko 100 kg), suhe kobasice (oko 70
kg) ili dimljene suhe kobasice (oko 50 kg). S obzirom da se kobasice iz proizvodnje na
gospodarstvu ne mogu plasirati na tritu, teko je procijeniti trnu cijenu, no cijena svjeeg
mesa drebadi kree se oko 50 kn/kg.
Pri proizvodnji kobasica, konjskom mesu dodaje se tvrda svinjska slanina. Meso se melje i
kobasice pune u crijeva promjera 3-6 centimetara, ovisno o namjeni kobasice. Koriste se i
umjetna i prirodna crijeva. Suenje kobasica traje oko 3 mjeseca, a dimljene suhe kobasice
dime se 3 dana.
Premda tek 2-3 gospodarstva imaju iskustva s proizvodnjom svjeeg mesa ili kobasica,
zanimljivo je da ista iskazuju namjeru poveanja proizvodnje i prerade. ak 8 ispitanika je
odgovorilo da je ideja za organiziranje vee proizvodnje dobra ideja i da bi se ukljuili u
proces kao kooperanti ili aktivni sudionici. Kao najpogodniji organizacijski oblik vide
zadrugu.
Ispitanici koji nemaju proizvodnju i preradu mesa niti ne razmiljaju o njoj navode tri
razloga za svoj stav:

primarna svrha konja nije proizvodnja mesa

u Hrvatskoj nema organizirane prerade i trita
cijene su preniske.

4.5.3. Proizvodno ekonomski model za uzgoj konja

Proizvodno-ekonomski model za uzgoj konja se temelji na vrijednostima po jednoj
rasplodnoj kobili. Podaci iz ankete posluili su za procjenu prosjenih vrijednosti prihoda i
trokova tijekom godine. Ekonomska analiza ukazuje na nepovoljan rezultat proizvodnje, no
zato je, kao i kod proizvodnje sira, financijski tok pozitivan. Naime, uzmu li se u obzir samo
novani izdaci i usporede s novanim prihodima tijekom godine, iznos rezultata po kobili
odgovara otprilike visini godinjeg poticaja.

45

Tablica 8.

Model za uzgoj konja - postojee stanje

Proizvodnja po kobili godinje - prosjene vrijednosti

jed.
mj.

Koliina Cijena, kn

PRIHODI
Utovljeno drijebe
Grlo za otpis
Poticaji

grla
grla
paual

0,66
0,20
2400,00

3.900,00
5.000,00
1,00

Iznos, kN
5.958,40
2.558,40
1.000,00
2.400,00

Sijeno
Koncentrat
Dodaci
Veterina
Ostalo

kg
kg
kg
paual
paual

950
380
100
750
500

0,70
0,96
3,00
1,00
1,00

665,00
364,04
300,00
750,00
500,00

Energija
Voda
Amortizacija
Rad

paual
paual
paual
sati

500
300
1500
54,75

1,00
1,00
1,00
20,00

500,00
300,00
1.500,00
1.095,00

Varijabilni trokovi
Fiksni trokovi
UKUPNI TROKOVI

2.579,04
3.395,00
5.974,04

DOHODAK PRIJE POREZA

-15,64

Toka pokria za utovljenu drebad

Prosjena cijena

602,88
13,00

Novani primici
Novani izdaci
TIJEK GOTOVINE

5.958,40
3.379,04
2.579,36

Iz toke pokria za ekonomsku analizu vidimo da bi za pokrie svih ekonomskih trokova

(ukljuujui i rad i amortizaciju) bilo potrebno oko 603 kg ive vage po cijeni od 13 kn.
Sadanja proizvodnja je oko 350 kg utovljenog drebeta (umanjeno za potrebe rasploda) i
oko 120 kg grla za otpis (1/5 od 600 kg).
4.6.

Proizvodnja meda

Opis proizvodno-ekonomskih obiljeja proizvodnje meda se temelji na odgovorima 15

gospodarstava s ovom proizvodnjom. Sva ova gospodarstva prodaju barem dio proizvedenog
meda, a po obujmu proizvodnje se znaajno razlikuju. Neka gospodarstva imaju 30 pelinjih
zajednica dok ih druga imaju i vie od 300. Prosjeno, na pojedinom gospodarstvu ima 109
pelinjih zajednica, a medijan iznosi 66.

46

4.6.1. Tehnoloka obiljeja proizvodnje meda

Uglavnom se u proizvodnji koriste konice tipa LR i A, a potonjih je neto manje. Ima i
tradicijskih konica pletara. Prema odgovorima ispitanika, veina raspolae s kompletnom
opremom za pelarstvo, to ukljuuje zatitnu odjeu, alat i vrcaljku.
Od 15 pelara njih 8 vozi pele na pau i to na podruju Lonjskog polja ili na podruja od
Bilogore do Banovine. Najee vrste pae na koje se voze pele su amorfa, bagrem, livada i
kesten, a metvica je rijetka. Meutim, amorpha i proizvodnja meda od amorphe iz ekolokih
razlogas nisu prihvatljivi
Glavni trokovi u pelarstvu vezani su uz stane osnove, prihranu, medno tijesto i zdravlje
pela. Ispitanici su dali razliite podatke o trokovima za proizvodnju jednog kilograma
meda, a za daljnju analizu koristiti e se najvie prosjene vrijednosti. Prosjeni troak satnih
osnova iznosi 1,91 kn po pelinjoj zajednici. Troak prihrane je prosjeno 2,08 kn godinje, a
troak mednog tijesta oko 1,67 kn po pelinjoj zajednici. Najvii prosjeni trokovi
procijenjeni su za odravanje zdravlja pelinjih zajednica i za ostale trokove pelarstva, i to
8,45 kn i 35 kn po pelinjoj zajednici. Na kraju, trokovi prodaje iznose dodatnih 27 kn/
zajednici. Uz to, troi se u prosjeku i oko 6,25 sati rada po pelinjoj zajednici godinje.
Proizvodnja varira od 20 do 60 kg meda po pelinjoj zajednici, a prosjek je 35,8 kilograma.
U proizvodnji je po koliini prvi med od bagrema, zatim med od amorfe, pa kestena i ostale
vrste meda. U prosjeku, gospodarstva proizvode 5.960 kg meda godinje, a za pojedina
gospodarstva koliine se kreu od ispod 1.000 kg do 15.000 kg. Najvei broj proizvoaa
namjerava u narednom razdoblju zadrati istu proizvodnju. Jedan proizvoa eli poveati, a
etiri proizvoaa ele smanjivati proizvodnju.
Prema dobivenim podacima, oko 75% proizvodnje se u prosjeku prodaje, a udjel je vei za
proizvoae s veom proizvodnjom. S obzirom na prikupljene podatke, ne postoji izravna
veza izmeu cijene i vrste meda, ali se mogu zamijetiti vie ili nie razine prodajnih cijena
ovisno o proizvoau. Prosjene cijene za razliite vrste meda kreu se od 10 do 40 kuna za
kg, a ukljuuju razliite prodajne kanale i razliite naine pakiranja. Ukupna prosjena cijena
iznosi 17,26 kn/kg.
Pelari med najee prodaju na gospodarstvu, zatim po uestalosti slijedi prodaja
otkupljivaima i na lokalnoj trnici. Jo se spominje i prodaja putom interneta i u zamjenu za
opremu.
Med se pakira najee u staklenke (12 pelara) ili u bave (4 pelara). Koriste se staklenke i
bave razliitih zapremina.
Prodajom meda ostvaruje se u pravilu samo dio ukupnih prihoda kuanstva. Za 50%
proizvoaa udjel prihoda od meda je jako mali ili mali u prihodima kuanstva, a za 40%
srednji. Za jednog proizvoaa prihodi od meda imaju vrlo veliki udjel.
Na pitanje to misle o ideji usmjeravanja proizvodnje na proizvodnju meda od metvice, 10
pelara je ideju ocijenilo vrlo izglednom, dvoje izglednom i troje upitnom idejom. Temeljem
ovih odgovora moemo pretpostaviti da postoji zanimanje pelara za medom od metvice,
koji bi mogao biti karakteristini proizvod Lonjskog polja. Po miljenju veine pelara, ova
47

ideja najbolje bi se provela u djelo organiziranjem u zadrugu. S druge strane, dio pelara
skeptian je u svezi ideje, a kao razloge navode smanjenje zastupljenosti metvice na
panjacima i prenisku cijenu meda.
4.6.2. Proizvodno ekonomski model za proizvodnju meda
Pregled proizvodnje, prihoda i trokova u proizvodnji meda iskazan je po jednoj pelinjoj
zajednici. Prihodi se temelje na prosjenoj proizvodnji 35,8 kg meda po zajednici i cijeni
meda 17,26 kuna po kg meda. U varijabilne trokove ubrojeni su trokovi prikupljeni
anketom, a fiksni trokovi su dobiveni ekspertnom procjenom.
Prema dobivenim podacima, u proizvodnji meda se ostvaruje pozitivan rezultat ukoliko se
proizvedene koliine prodaju po navedenoj cijeni. Ako rezultate iz modela primijenimo na
pelara prosjene veliine od 66 konica, tada se u jednoj godini moe ostvariti dohodak od
13.649 kn po gospodarstvu.
Tablica 9.

Model za proizvodnju meda - postojee stanje

Proizvodnja po pelinjoj zajednici godinje - prosjene vrijednosti
jed. mj. . Koliina Cijena kn

PRIHODI
Proizvodnja meda

kg

35,80

17,26

iznos knkn
617,91
617,91

Satne osnove
Prihrana
Medno tijesto
Zatita pela
Ostalo

kn
kn
kn
kn
kn

1,91
2,08
1,67
8,45
35,00

1,00
1,00
1,00
1,00
1,00

1,91
2,08
1,67
8,45
35,00

Trokovi prodaje
Energija i gorivo
Amortizacija
Rad

kn
kn
kn
sati

27,00
150,00
60,00
6,25

1,00
1,00
1,00
20,00

27,00
150,00
60,00
125,00

Varijabilni trokovi
Fiksni trokovi
UKUPNI TROKOVI

49,11
362,00
411,11

DOHODAK PRIJE POREZA

206,80

Toka pokria za med

Prosjena cijena

21,15
17,26

Novani primici
Novani izdaci
Tijek gotovine

617,91
226,11
391,80

48

Iz toke pokria vidimo da je prosjena proizvodnja znaajno via dobivene vrijednosti

toke, to ostavlja mogunost smanjenja cijene do razine od oko 12 kn/kg. Novani tijek je,
kao i kod ostalih proizvodnji, prihvatljiviji od ekonomskog rezultata na razini prosjene
godine.

49

4.7.

Proizvodnja kukuruza i kukuruznog brana

Premda s vremenom nestaje tradicija proizvodnje domaeg kukuruznog brana, kruha i

drugih proizvoda od brana na seljakim kuanstvima, jo uvijek na irem podruju lonjskog
polja postoje kuanstva s ovom proizvodnjom. U najveoj mjeri proizvodnja kukuruza za
brano i kukuruznog brana se odrala za koritenje na kuanstvu. U odnosu na prola
vremena, kukuruzno brano se koristi u manjoj mjeri, i to najee za kukuruzni kruh i
gance.
Meu anketiranim kuanstvima njih 19 proizvodi kukuruz za brano, a 8 ih dio proizvedenog
kukuruza za brano ili brana i prodaje. etiri gospodarstva prodaju brano stalno, a ostatak
povremeno, ovisno o raspoloivoj koliini.
4.7.1. Tehnoloka obiljeja proizvodnje kukuruza za brano i brana
U prosjeku ova gospodarstva raspolau sa 16,5 ha obradivih povrina, ali su razlike meu
njima vrlo velike: svega etiri gospodarstva obrauju vie od 20 ha povrina (najvie 80 ha),
dok sva ostala raspolau s manje od 10 ha. Najvie povrina se koristi za proizvodnju
itarica, kako za prodaju tako i za stoku na gospodarstvu. Za proizvodnju kukuruza se koristi
gotovo dvije treine povrina (u prosjeku 63%), a od toga samo mali dio za proizvodnju
kukuruza za brano. Prema prikupljenim podacima, veina gospodarstava sije do 0,5 ha
kukuruza za brano, a tek manji broj sije 1 ha ili vie. Na svega jednom gospodarstvu
zabiljeeno je 5 ha kukuruza za brano 2006. godine.
Tradicijski se na ovom podruju siju bijele sorte kukuruza za brano. No, u novije vrijeme
siju se i hibridi, pa se na gospodarstvima moe nai kukuruz za brano bijele i ute boje,
sortni ili hibridni. Prema anketi, zastupljenost bijelog i utog kukuruza je ujednaena, a to
se tie sorti ili hibrida, bijeli kukuruz je uglavnom domaa sorta, a uti kukuruz je u 45%
sluajeva domaa sorta.
Tehnologija proizvodnje kukuruza za brano istovjetna je proizvodnji merkantilnog
kukuruza za zrno. Naime, est je sluaj da se u okviru parcela kukuruza za zrno zasije
kukuruz za brano koji se paralelno obrauju.
Ispitanici su izjavili da u prosjeku koriste od 15 do 20 kg sjemena za sjetvu 1 ha. Uglavnom
se za gnojidbu utroi od 200 do 450 kg NPK gnojiva po hektaru (u prosjeku 355). Uz to,
koriste se i duina gnojiva UREA i KAN u prosjenim koliinama od 185 i 245 kg/ha,
slijedom. Stajski gnoj rjee se koristi i to samo na zemljitu u vlasnitvu. U prosjeku se gnoji
svake 2. do 3. godine pa je prosjena godinja koliina 13,8 t/ha (prema podacima s 5
gospodarstava).
Za suzbijanje korova koristi se razni herbicidi, to ovisi o vrsti i zastupljenosti pojedinih
korova. Meu ee spominjanim herbicidima su preparati Motivel i Radazin.
Prinos kukuruza varira ovisno o tome je li se radi o hibridu ili o sorti. Od hibrida se po
hektaru dobije izmeu 4,5 i 9 tona po hektaru, a od sortnog kukuruza od 3 do 5 tona po
hektaru.

50

Kukuruz za brano se melje ili na gospodarstvu ili u mlinu. Tradicijski se kukuruz mljelo u
mlinovima vodeniarima ili mlinovima na elektrinu energiju, iskljuivo s mlinskim
kamenjem. Danas se kukuruz melje i u mlinovima ekiarima. Kvaliteta brana je nia
(dobije se okus "spaljenog" brana), ali je ovaj nain sve zastupljeniji jer je mlinova sve
manje. Jo tijekom ezdesetih godina prolog stoljea poele su nestajati vodenice sa Save
koje su bile usidrene gotovo u svakom selu. Za meljavu se u novije vrijeme plaa novcem,
dok je za vrijeme veeg broja mlinova plaanje branom bilo zastupljenije. Cijena meljave je
0,50 do 1,00 kn/kg, ili, to je rjee, 3 kg brana za mljevenje vree kukuruza (cca. 50 kg).
Trokovi prodaje javljaju se u svezi pakiranja, trokova mjesta na trnici i prijevoza. Kod
prodaje na gospodarstvu jedina stavka jest troak pakiranja. Kukuruzno se brano najee
pakira runo u papirnate vreice mase 1 kg. Sukladno odgovorima ispitanika, prosjeni
mjeseni trokovi prodaje iznose 260 kn.
Prosjean utroak rada u satima iskazan po hektaru iznosi oko 18 sati, a ukljuuje pripremu
tla, sjetvu, kultivaciju i berbu kukuruza. Berba se ee vri mehaniki, iako se na nekim
gospodarstvima kukuruz za brano bere i runo. Oko 10 dodatnih sati je potrebno za
spremanje kukuruza u skladite. Uz to, odreeni broj radnih sati je potrebno osigurati za
prodaju: pakiranje, prodaja na trnici, organizacija, prijevoz i sl. Za jednu sezonu, ukoliko se
dio proizvodnje proda kroz trnicu, potrebno je raunati s barem 30 odlazaka na trnicu, to
je najmanje 120 sati ukupno.
Proizvodnja brana po gospodarstvu je ovisna o tome je li gospodarstvo proizvodi samo za
vlastite potrebe ili i za prodaju. Gospodarstva koja prodaju brano proizvode od 1.000 do
5.000 kg godinje, a koja ne prodaju proizvode od 250 do 1.000 kg godinje.
Kukuruzno brano prodaje se po 5 do 7 kn/kg, i to na trnici ili na gospodarstvu.
Prihodi od brana za kukuruz i kukuruznog brana imaju jako mali do srednji udjel u
prihodima obitelji. To se odnosi samo na gospodarstva koja iste proizvode prodaju. U
budunosti najvei broj ispitanika kani zadrati isti obujam proizvodnje, a niti jedan ispitanik
nije odgovorio da namjerava poveati proizvodnju.
Unato tome, veina ili 11 od 18 ispitanih, dri da je dobra ideja organizirati proizvodnju na
vioj razini. Pri tome se najee odluuju za zadrugu kao organizacijski oblik. Na pitanje je
li bi bili spremni aktivno se ukljuiti u takav projekt, mali broj, svega 6 se izjasnilo da bi.
Ispitanici koji ne prodaju kukuruzno brano u najveem broju nisu niti razmiljali prodavati
isto. Najei razlog takvom razmiljanju jest nedostatak radne snage, zatim neorganiziranost
trita i neisplativost.
4.7.2. Proizvodno-ekonomski model za proizvodnju brana
Financijsko-ekonomska obiljeja proizvodnje kukuruza za brano procijenjena su za domau
sortu, kao potencijalno zanimljiviju za daljnji razvitak. Naime, unato niim prinosima i
teem uzgoju, brano od domaeg kukuruza je mogue lake promovirati kao tradicijsko i
"pravo domae", bilo da se radi o bijelim ili utim sortama. Sve su vrijednosti i koliine
iskazane po jednom hektaru, uz pretpostavku da je prinos kukuruznog zrna sa skladinom
vlagom 4.000 kg/ha, a da se od 1 kg kukuruza dobije 0,9 kg brana. Meljava se obavlja u
mlinu po cijeni od 1 kn/kg kukuruza.
51

Tablica 10.

Model za proizvodnju kukuruznog brana - postojee stanje

Proizvodnja po hektaru godinje: domaa sorta
Jed.mj.mj.

Koliina Cijena, kn

PRIHODI
Kukuruzno brano

kg

3600,00

6,00

Iznos, kn
21.600,00
21.600,00

Gnojivo
Zatita
Stajski gnoj
Meljava

kg
kn
t
kg

785,00
1000,00
13,80
4000,00

2,60
1,00
100,00
1,00

2.041,00
1.000,00
1.380,00
4.000,00

Trokovi prodaje
Energija i gorivo
Amortizacija
Rad

mjesec
kn
mjesec
sati

12,00
560
12
196

260,00
1,00
200,00
20,00

3.120,00
560,00
2.400,00
3.920,00

Varijabilni trokovi
Fiksni trokovi
UKUPNI
TRO
KOVI

8.421,00
10.000,00

DOHODAK PRIJE POREZA

3.179,00

Toka pokria za brano

Prosjena cijena

2.731,62
6,00

Novani primici
Novani izdaci
Tijek gotovine

21.600,00
10.721,00
10.879,00

18.421,00

Uz navedene uvjete i prodaju svih koliina po prosjenoj cijeni od 6 kn/kg brana, ostvareni
ukupni prihod premauje ukupne trokove za 3.179 kn. Ovakav dohodak prije oporezivanja
odgovara otprilike jednoj mjesenoj plai4, to znai da bi za cjelogodinji dohodak za jednu
osobu bilo potrebno posijati barem 12 ha kukuruza, uz uvjet da se ostvare predvieni
parametri.
Za pokrie trokova po hektaru nuno je proizvesti 2.731,62 kg brana, to odgovara koliini
oko 3035 kg zrna kukuruza.
Treba napomenuti da se s poveanjem povrina linearno poveavaju varijabilni trokovi, dok
e kretanje fiksnih trokova ovisiti o pojedinom gospodarstvu. Isto tako, premda e potrebna
4

Ako sav rad na proizvodnji obavljaju lanovi kuanstva/gospodarstva, tada za trokove rada i upravljanja
ostaje iznos naknade za rad i iznos dohotka. Naknada za rad je ukljuena u kalkulaciju.

52

koliina rada rasti sporije od porasta povrina, nedostatak radne snage u velikoj mjeri
ograniava irenje proizvodnje. Zbog toga se kao logino rjeenje namee prijenos poslova
meljave, organizacije i prodaje na zajedniku organizaciju za vie gospodarstava.
4.8.

Proizvodnja graha kukuruzara

Slino kao i proizvodnja kukuruznog brana na gospodarstvima, i proizvodnja graha

kukuruzara opada posljednjih desetljea. Glavne razloge opadanja proizvodnje nalazimo u
smanjenju raspoloivosti radne snage i promjenama u distribucijskim kanalima. Mlae
aktivno stanovnitvo naputa poljoprivredu, a istovremeno dolazi do zamiranja i propadanja
sustava otkupa poljoprivrednih proizvoda i prodaje kroz velike dravne trgovce.
Jo uvijek se na gospodarstvima proizvodnja graha kukuruzara odrala za potrebe kuanstva,
a vikovi za trite su sve manji. Od 66 ispitanih gospodarstava grah proizvodi njih 25, a
povremene ili stalne vikove za trite ima ih 11.

4.8.1. Tehnoloka obiljeja proizvodnje graha kukuruzara

Za proizvodnju graha se u prosjeku koristi ispod 0,3 ha po gospodarstvu, a samo na dva
gospodarstva zabiljeena je proizvodnja na najveih 1 ha. to se tie vrste graha, najvie se
sije uti grah kukuruzar, a zatim po zastupljenosti slijede areni i bijeli grah. Sije se
iskljuivo domae sjeme - iz vlastite proizvodnje prethodne godine, ili nabavljeno od
prijatelja i susjeda.
Zbog nepostojanja biljeki, ispitanicima je bilo teko procijeniti koliki je utroak graha za
sjeme po hektaru. Procjene u okviru prihvatljivih vrijednosti se kreu od 13 do 25 kg, pa
emo kao prosjenu veliinu koristiti 19 kg/ha. Uz to, za istu povrinu se utroi i
odgovarajua koliina kukuruza. S obzirom da se radi o hibridima, utroak sjemena se mjeri
u odgovarajuem broju zrna, odnosno sjetvenih jedinica.
Proizvoai graha kukuruza iskazali su nie utroke gnojiva u odnosu na proizvoae
kukuruza za brano. Prosjeni utroak NPK gnojiva je 250 kg/ha, zatim UREA-e 96 kg/ha i
NPK 160 kg/ha. Uz to, zemljite na kojem se sije grah se u pravilu povremeno gnoji i
stajskim gnojem, i to u prosjeku sa 10,36 t/ha godinje (35-45 t svake 3-4 godine).
Upotreba herbicida za kukuruz s grahom kao meuusjevom je ograniena na svega nekoliko
preparata koji su u pravilu skupi. S obzirom da se ipak na veini gospodarstava radi o malim
povrinama, najvei broj njih runo okopava kukuruz s grahom.
Zbog okopavanja i rune berbe graha, ova je proizvodnja zahtjevna na utroku rada. Za
pripremu tla i sjetvu utroi se oko 18 sati, zatim treba oko 90 sati rada na okopavanju i
kultivaciji tijekom vegetacije i jo oko 140 sati za berbu. Konano, potreban je dodatni rad
za ienje, pakiranje i prodaju graha, a potrebno vrijeme e ovisiti o nainu pakiranja i
kanalu prodaje.
Grah se za trnicu najee pakira u plastine vreice mase 1-5 kg. Za posrednike i prodaju
na gospodarstvu koriste se platnene ili papirnate vree mase od 20 do 50 kg. Ovisno o mjestu

53

i nainu prodaje i pakiranju, novani trokovi prodaje po sezoni se kreu od 50 do 2.400

kn/gospodarstvu. Prosjek je 810 kn trokova prodaje po sezoni.
Po hektaru kukuruza s grahom ostvaruje se u prosjeku 5.300 kg kukuruza i oko 220 kg graha.
Najnii spomenuti prinos bio je oko 100 kg, a najvii oko 800 kg. Godinja proizvodnja po
gospodarstvu jako varira i ovisi o vrsti graha. Najvea je prosjena proizvodnja utog graha
sa 181 kg po gospodarstvu.
Tablica 11.

Godinja proizvodnja graha kukuruzara po gospodarstvu

uti grah
181
100
600
14

Prosjeno, kg
Najee, kg
Najvie, kg
Zabiljeeno

areni grah
91
50
250
7

Bijeli grah
65
50
80
2

odgov
ora
Na gospodarstvima koja prodaju grah su prodane koliine u odnosu na proizvedene
razmjerno visoke. Prosjeni udjel prodanih koliina iznosi 78%. Prodaju se samo uti i areni
grah, a ostvarene cijene se kreu od 15 do 35 kn/kg s prosjekom 21,67 kn/kg.
Grah se prodaje na gospodarstvu ili na lokalnoj trnici. Na gospodarstvu se grah prodaje
posrednicima. Uglavnom se koristi samo jedan prodajni kanal, a u sluaju dva prodajna
kanala uvijek je jedan dominantan.
U buduem razdoblju najvei broj ispitanika planira zadrati isti obujam proizvodnje, a samo
je jedan izjavio da e poveati proizvodnju graha kukuruzara. Udjel prihoda od graha u
prihodima kuanstva je u najveem broju sluajeva "jako mali" ili "mali". Kod dva ispitanika
je zabiljeen "srednji" udjel, a niti jedan ispitanik nije zaokruio "veliki" ili "vrlo veliki
udjel".
4.8.2. Proizvodno-ekonomska obiljeja proizvodnje graha kukuruzara
Ovisno o gleditu, proizvodnju graha u kukuruzu za neke moe biti privlana, a za neke
potpuno neprivlana poslovna opcija. Za gospodarstva koja raspolau s dovoljno radne snage
i usmjerena su ka ekolokoj poljoprivredi, ovo je privlana opcija zbog oteane uporabe
zatitnih sredstava i mogunosti proizvodnje dva proizvoda istovremeno. Za konvencionalne
proizvoae ovo je neprihvatljiva opcija radi velikih zahtjeva na ljudskom radu, oteane
obrade i zatite usjeva.
Za procjenu financijsko-ekonomske prihvatljivosti izraen je jednostavni model u vidu
kalkulacije proizvodnje za proizvodnju graha kukuruzara u usjevu hibridnog kukuruza.
Model se odnosi na povrinu od jednog hektara i jednu proizvodnu godinu.
Kod ove proizvodnje posebno dolazi do izraaja razlika izmeu novanog toka i
ekonomskog rezultata proizvodnje. Primijenimo li ekonomske kriterije, proizvodnja graha u
kukuruzu daje negativan rezultat po hektaru. Tome su razlog visok trokovi amortizacije i

54

trokovi rada, koje proizvoai ne nadoknauju u novcu. S druge strane, novani primici su
za 4,5 tisua kuna vii od novanih izdataka ukoliko se ostvari predviena prodaja.
Tablica 12.

Model za proizvodnju graha kukuruzara - postojee stanje

Proizvodnja po hektaru godinje: domaa sorta
Cijena,
Jed. mj.

Koliina

kn

Iznos, kn
8.742,40
4.767,40
3.975,00

PRIHODI
Grah kukuruzar
Kukuruz, zrno

kg
kg

220,00
5300,00

21,67
0,75

Gnojivo
Sjeme kukuruza
Stajski gnoj

kg
kn
t

506,00
400,00
10,36

2,60
1,00
100,00

1.315,60
400,00
1.036,00
0,00

Trokovi prodaje
Energija i gorivo
Amortizacija
Rad

kn
kn
mjesec
sati

810,00
650
12
248

1,00
1,00
200,00
20,00

810,00
650,00
2.400,00
4.960,00

Varijabilni trokovi
Fiksni trokovi
UKUPNITROKOVI

2.751,60
8.820,00
11.571,60

DOHODAK PRIJE POREZA

-2.829,20

Novani primici
Novani izdaci
Tijek gotovine

8.742,40
4.211,60
4.530,80

Analiza upuuje na prihvatljivost proizvodnje samo ako postoje temeljni preduvjeti, a to su

raspoloiva radna snaga i usavrena tehnologija koja bi omoguila znatno vie prinose.
4.9.

Tradicijski proizvodi kolinja

Unato dugoj tradiciji i openito poznatim proizvodima, proizvodnja mesa i mesnih

proizvoda na seljakim gospodarstvima nije razvijena. Postoji mnotvo razloga za ovakvo
stanje, od organizacijsko-politikih (koji datiraju iz vremena socijalizma), sve do tehnolokih
i marketinkih. Posljednjih se godina javlja odreeni broj preraivaa mesa na seljakom
gospodarstvu, preteito proizvoaa kulena, koji moe posluiti kao ogledni primjer i za
druge proizvode i proizvoae.

55

Klanje svinja na gospodarstvu uobiajeno na cijelom uzgojnom podruju, i to najvie

vlastitih svinja za potrebe kuanstva. U novije vrijeme ee se koristi i usluga klanja u
klaonici, a meso se u kuanstvu prerauje u tradicijske proizvode ili zamrzava za kasniju
potronju.
4.9.1. Tehnoloka obiljeja proizvodnje svinjskog mesa i preraevina
Meu anketiranim gospodarstvima tri su koja proizvode kolinja za vlastitu potronju i za
prodaju. Godinje se na pojedinim gospodarstvima iskoristi od 600 do 10.000 kg svinjskog
mesa.
Tradicijski se koriste tovljenici stariji od godinu dana, a masa svinja kod klanja je oko 150
kg ive vage po grlu. Tovljenici su razliitih pasmina, od Velikog Jorkira i Duroca do
Turopoljske svinje.
Od uobiajenih proizvoda kolinja ova gospodarstva proizvode svjee i suhe kobasice,
dimljene suhe kobasice, unke, varke, slaninu, mast i kobasice s branom ("bele devenice").
Uz svinjsko meso, pojedini proizvoai za kobasice dodaju i govee meso u udjelu 10%.
Za proizvodnju kobasica meso se melje, a dijelom i sjecka: ovisno o namjeni (vrsti) kobasice
i gospodarstvu. Promjer i vrste crijeva, kao i kalibar kod mljevenja, takoer se razlikuju od
proizvoaa do proizvoaa. Proces suenja za kobasice traje od 45 do 60 dana, a dimljene
kobasice se dre na dimu od 3 do 20 dana, ovisno o proizvoau i tehnologiji.
Proizvodnja pojedinih proizvoda kree se u prosjeku od 50 do 100 kg po sezoni. Prodaja
mesnih proizvoda obavlja se na gospodarstvu ili preko agroturizma, a prodaje se najvei dio
proizvedenih koliina. to se tie planova i namjera, dva proizvoaa namjeravaju u
budunosti poveati proizvodnju, a jedan je namjerava smanjiti.
Nema veeg zanimanja za organiziranje vee proizvodnje, a preferirani oblik organizacije
jest samostalno gospodarstvo.
4.9.2. Proizvodno-ekonomska obiljeja proizvodnje tradicijskih proizvoda kolinja
Meu svim razmotrenim modelima ovaj se model u najveoj mjeri, uz podatke iz ankete,
zasniva i ne ekspertnoj procjeni autora. Koliine i vrijednosti su iskazane za 10 tovljenika
prosjene mase 150 kg ive vage na liniji klanja. Temeljna je pretpostavka da se od takvih
tovljenika moe iskoristiti oko 1.000 kg sirovine za proizvodnju mesnih preraevina, od
kobasica do varaka.
Cijena za kobasice predstavlja vagani prosjek razliitih vrsta kobasica: svjeih, dimljenih i
suenih. Pod kategorijom ostalo uvrteni su proizvodi kao to su mast, krvavice, varci i
slino.
Prema procijenjenim parametrima, preradom 10 tovljenika moe se ostvariti ukupni prihod
od 28.362,50 kuna, pri emu e ukupni trokovi (ukljuujui rad i amortizaciju) iznositi
24.740 kuna.

56

Tablica 13.

Model za proizvodnju tradicijskih proizvoda kolinja - postojee stanje

Proizvodnja sa 10 tovljenika (15 kg .v.)
Cijena,
Jed. mj.

Koliina

PRIHODI
Kobasice, sve vrste
unke
Slanina/pek
Ostalo

kg
kg
kg
kn

265,00
110,00
100,00
3437,5

45,57
85,00
35,00
1,00

Iznos, kn
28.362,50
12.075,00
9.350,00
3.500,00
3.437,50

Tovljenici
Govee meso
Ostale sirovine
Usluge

kg
kg
kn
grla

1500,00
50,00
1000,00
15,00

8,00
40,00
1,00
100,00

12.000,00
2.000,00
1.000,00
1.500,00

Trokovi prodaje
Energija i gorivo
Amortizacija
Rad

kn
kn
mjesec
sati

1500,00
500
12
192

1,00
1,00
200,00
20,00

1.500,00
500,00
2.400,00
3.840,00

Varijabilni trokovi
Fiksni trokovi
UKUPNITROKOVI

16.500,00
8.240,00
24.740,00

DOHODAK PRIJE POREZA

3.622,50

Novani primici
Novani izdaci
Tijek gotovine

28.362,50
18.500,00
9.862,50

Novani primici jednaki su ukupnim prihodima i u znaajnoj mjeri premauju novane

izdatke. Prema iskazanim rezultatima, proizvodnja je isplativa, ali je dohodak razmjerno mali
jer se radi o maloj proizvodnji, to je realnost u sadanjim uvjetima.
4.10.

Sumarni pregled rezultata i preporuke za daljnje aktivnosti

U ovom poglavlju saeti su rezultati za pojedine proizvode s obzirom na postojee stanje u

proizvodnji i procijenjene ekonomske rezultate. Uz to, navedena su ogranienja, injenice i
mogunosti koje je potrebno imati na umu pri odluivanju o daljnjim koracima vezano uz
komercijalizaciju pojedinih proizvoda.
Rezultati proizvodno-ekonomske analize, koja se najveim dijelom temelji na provedenoj
anketi, ukazuju na tradicijske proizvode kolinja kao najdohodovniji proizvod u ukupnom
iznosu. U relativnom iznosu, najvei dohodak prema ukupnim trokovima ostvaruje se u
proizvodnji meda (dohodak iznos 50% ukupnih trokova).
57

Naprijed u tekstu je u vie navrata spomenuto kako trokovi rada i amortizacije u velikoj
mjeri doprinose loem ekonomskom rezultatu. Zbog toga je raunat i novani tok, odnosno
razlika novanih primitaka i novanih izdataka. U novane izdatke nisu uraunati trokovi
rada jer se lanovima kuanstva ne isplauje naknada za rad. Prem novanom rezultatu,
najbolji odnos rezultata i izdataka je zabiljeen takoer za proizvodnju meda, ali se vrlo
povoljan odnos ostvaruje i u proizvodnji sira, kukuruznog brana i graha.
Tablica 14.
Pokazatelj
Prosjeno
po
gospodarstv
u
Prodaja
Dohodak

Novani tok
Dohodak /
trokovi
Novani tok
/ novani
izdaci

Saeti prikaz proizvodno ekonomskih pokazatelja

Proizvodnj
a sira
474
kom/sezoni

Konji i
konjsko
meso
300-400
kg mesa
godinje

50%-90%

-15,64
-2.950 kn za
kn po
475 kom
kobili
sira
godinje
2.579,3
7.050 kn za
6 kn po
475 kom
kobili
sira
godinje

Proizvodnj
a meda

Kukuruzn
o brano

Grah
kukuruza
r

5.960 kg
meda

250 - 5000
kg godinje

50 - 600
kg
godinje

75%

0% - 99%

0% - 90%

206,80 kn
po pelinjoj
zajednici

3.179 kn po
hektaru

- 2.751,60
kn po
hektaru

391,80 kn
po pelinjoj
zajednici

10.879 kn
po hektaru

4.530,80
kn po
hektaru

Proizvod
i kolinja
60010.000
kg mesa
godinje
95%
3.622,50
kn za 10
tovljenik
a
9.862,50
kn za 10
tovljenik
a

0,18

0,00

0,50

0,17

0,24

0,15

1,18

0,76

1,73

1,01

1,08

0,53

Opa obiljeja gospodarstva ustanovljena anketom i dobiveni rezultati omoguuju donoenje

napomena i smjernica u svezi daljnje komercijalizacije tradicijskih proizvoda. Napomene i
smjernice dati emo u skupine i to:
Raspoloivost i iskoritenje resursa
Gospodarstva na istraivanom podruju raspolau dovoljnim zemljinim i stonim resursima
za znatno poveanje proizvodnje tradicijskih proizvoda.
Ograniavajui resursi za veinu proizvoda i gospodarstava jesu radna snaga, menadment i
financijska sredstva.
Organizacija proizvodnje
Za sve proizvode, osim za proizvode kolinja, kao najvie preferirani organizacijski oblik se
namee poljoprivredna zadruga. S obzirom na probleme u funkcioniranju zadruga u
Hrvatskoj, kao i na nedostatak znanja iz menadmenta i marketinga, za preporuiti je
organiziranje zadruga uz izravno sudjelovanje i potporu ustanove ili lokalne samouprave.
58

Isto tako, model zadruge s profesionalnim menaderom izvan kruga zadrugara pokazao se
najuinkovitijim.
Tehnologija proizvodnje
Za veinu proizvoda tehnologija proizvodnje nije niti propisana niti tradicijom ujednaena.
Za uspjenu komercijalizaciju i laku promociju potrebno je uloiti napor i sredstva u
definiranje tehnologije za pojedine proizvode.
Proizvodnja za trite
Gospodarstva koja nemaju proizvodnju za trite nisu iskazala zanimanje za trinu
proizvodnju u budunosti. Zato je daljnji razvitak trne proizvodnje potrebno temeljiti na
postojeim prodajnim gospodarstvima.
Uz rad na organizaciji proizvodnje i proizvoaa za trnu proizvodnju potrebno je raditi i na
promociji pojedinih proizvoda radi nalaenja potencijalnih trita. Ova se problematika u
veoj mjeri razmatra u poglavlju koje se bavi rezultatima istraivanja trita.

59

5.

MARKETING PROGRAM PROIZVODA

Marketing program napravljen je za buduu robnu marku proizvodi LP.

5.1.

Analiza trita

Najvanija trita za proizvode LP su Zagreb i okolica te lokalno turistiko trite. Svega sat
vonje automobilom od PP LP nalazi se grad Zagreb. Zajedno sa Zagrebakom upanijom
ovo trite broji oko 1,1 milijuna potroaa. Prema podacima slubene statistike prosjeni
DBP stanovnika Grada Zagreba bio je 2004. godine 11.660 Eura ili gotovo dvostruko vie od
hrvatskog prosjeka. Uz to, grad Zagreb je opskrbno trite za cijelu kontinentalnu Hrvatsku.
Posljednjih nekoliko godina Zagreb biljei velike stope porasta broja stranih turista i postaje
jedno od najvanijih turistikih trita u RH.
Jednako vano, ako ne i vanije za razvitak proizvodnje i prodaje proizvoda LP je razvitak
lokalnog turizma. Trenutno se turistika ponuda svodi na nekoliko seljakih turistikih
gospodarstava i nekoliko pukih manifestacija. Prema miljenju eksperata LP ima veliki
potencijal za razvitak vie vidova turizma. Najvee trite za turistiku ponudu LP je
takoer Zagreb i okolica te trita susjednih zemalja.
Potronja sira na zagrebakom tritu je oko 7,2 kg/per capita. Trni potencijal ovog trita
procjenjuje se na oko 8 tisua tona godinje. Ponuda tzv. industrijskih sireva je velika i
raznovrsna. Trni lideri su velike domae mljekare. Sve je vea ponuda uvoznih sireva te
ponuda malih mljekara sa specifinim vlastitim receptima.
Ponuda tradicijskih sireva na zagrebakom tritu kree se oko par stotina tona godinje, ali
je znaajno manja od potranje. Najbolja je ponuda na gradskim trnicama gdje se najvie
nude i prodaju tradicijski kravlji sirevi; svjei, polutvrdi (kuhani) i tvrdi. Svjei kravlji sir se
prodaje po cijeni od 20 kn/kg, a polutvrdi kuhani sir po cijeni od 30 -35 kn/kg, a tvrdi po
cijeni od 20 25 kn/komad (500 700 g). Na tritu manjka polutvrdih i tvrdih ovjih,
kozjih i mijeanih sireva. Ove sireve mogue je kupiti u nekoliko specijaliziranih trgovina,
izravno od proizvoaa ili tek povremeno na specijaliziranim seljakim sajmovima. Njihova
cijena kree se od 80 kn/kg na vie.
Potronja suhomesnatih proizvoda na zagrebakom tritu procjenjuje se na oko 15,5 kg/per
capita odnosno na oko 17 tisua tona godinje. Slino kao i na tritu sira velika je i
raznovrsna ponuda tzv. industrijskih suhomesnatih proizvoda. Uz ponudu domae mesne
industrije sve je vea ponuda i uvoznih proizvoda.
Tradicijske suhomesnate proizvode, kao to su domae kobasice, slavonski kulen, domai
prut, pek, varci itd. mogue je kupiti u svega nekoliko mesnica i specijaliziranih trgovina
ili izravno nabaviti od proizvoaa. Ponuda je viestruko manja od potranje. To se najbolje
moe vidjeti na povremenim seljakim sajmovima, kada se ovi proizvodi najvie trae i
prodaju. Cijene tradicijskih mesnih preraevina, ako se radi o proizvodima najbolje kvalitete
su u prosjeku 30 60% vie od usporedivih industrijskih proizvoda. Primjerice, polusuha
slavonska kobasica se prodaje po cijeni od 60-70 kn/kg, slavonski kulen po cijeni od 230
kn/kg na vie, dalmatinski prut po cijeni od 130 kn/kg i vie itd...

60

Potronja meda u Hrvatskoj je jo uvijek niska i procjenjuje se na oko kilogram po

stanovniku godinje. Trni potencijal zagrebakog trita meda moe se grubo procijeniti na
oko tisuu tona godinje. Konkurencija za zagrebakom tritu meda je velika. U
maloprodaji dominira desetak veih pelarskih tvrtki. On otkupljuju med od proizvoaa,
finaliziraju ga i prodaju preko maloprodajne mree. Cijene meda u maloprodaji su izmeu 35
i 45 kn/kg. Rijetke i posebno cijenjene vrste uniflornog meda, kao to je primjerice med od
kadulje ili kao to bi mogao biti med od metvice postiu vee cijene. Sve vie se razvija i
izravna prodaja meda dostavom do potroaa te prodaja na specijaliziranim sajmovima.
Potranja za branom od domaeg kukuruza i grahom kukuruzarom takoer je znaajno vea
od ponude. Brano od domaeg kukuruza takoer se nudi vrlo rijetko, tek u nekoliko
specijalizirani prodavaonica ekolokih proizvoda i na nekoliko gradskih trnica. Primjerice,
kg brana od bijelog ili utog kukuruza nudi na zagrebakom trnicama po 6 kn/kg.
Domai grah kukuruzar puno vie se trai na tritu od uvoznog. Moe ga se pronai na
gradskim trnicama i voarnama, ali u vrlo ogranienim koliinama. Ponuda je jako
smanjena zadnjih dvije do tri godine radi smanjenja tradicijske proizvodnje ovog proizvoda i
zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta za njegovu proizvodnju. Cijena ovog proizvoda
posljednjih nekoliko godina znaajno je porasla i trenutno se nudi za 30 35 kn/kg.
Trite konjskog mesa i preraevina od konjskog mesa nije razvijeno. U Zagrebu postoji
svega par mesnica gdje se ovi proizvodi mogu nabaviti.
5.2.

Ciljno trite

Ciljno trite za proizvode LP su svi potroai koji preferiraju proizvode tradicijske

poljoprivrede u odnosu na proizvode suvremene poljoprivredne proizvodnje.
Kako bi bolje upoznali ciljne potroae proveli smo anketno istraivanje. Istraivanje je
provedeno na seljakom sajmu i na dvije gradske trnice u gradu Zagrebu. Dakle, na
mjestima gdje je mogue dosegnuti kupce i potroae ovih proizvoda.
Predmet istraivanja bio je ponaanje u kupnji i potronji proizvoda tradicijske poljoprivrede
te te stavove i namjere potroaa ovih proizvoda.
Istraivanje je provedeno tijekom lipnja i rujna 2007. godine na uzorku od 400 prigodno
odabranih potroaa. Pri dio istraivanja obavljen na 6. sajmu Proizvodi hrvatskog sela, koji
je odran 9. i 10. lipnja o.g. na prostoru Boarskog doma u Zagrebu, a drugi na dvije gradske
trnice, Dubrava i Kvatri, tijekom mjeseca rujna. U istraivanju je koritena strukturiran
anketna upitnica, a izbor ispitanika u uzorak bio je prigodan. Uz navedena ogranienja,
drimo da ovo istraivanje daje dobru sliku o trnom odsjeku potroaa proizvoda
tradicijske poljoprivrede u Gradu Zagrebu.
U ispitivanju je sudjelovalo neto vie enskih (58,6%) u odnosu na muke osobe (41,4%).
Prosjena dob ispitanika bila je 41,8 godina u rasponu od 16 do 81 godine. Veina ispitanih
ima zavrenu srednju kolu (64,1%), a neto manje od treine (31,4%) viu i visoku kolu.
Treina ispitanih ima mjesena primanja izmeu etiri i est tisua kuna, patina ispitanih vie
od est tisua odnosno izmeu dvije i etiri tisue kuna, a 13,8% ispod dvije tisue kuna.

61

Veina ispitanih potroaa (71,8%) preferira proizvode tradicijske poljoprivrede u odnosu na

proizvode modrene poljoprivrede (5,5%).
Tablica 15. Preferencija prehrambeni proizvoda prema tipu poljoprivredne
proizvodnje
Preferencije proizvoda
tradicijska poljoprivreda
moderna poljoprivreda
Bez razlike
Ukupno

Frekvencija
285
22
90
397

%
71,8
5,5
22,7
100,0

Neto manje od etvrtine ispitanih (22,7%) ne pravi razlike izmeu ova dva tipa
prehrambenih proizvoda.
I ovo istraivanje potvrdilo je dobar imid proizvoda tradicijske poljoprivrede na domaem
tritu. Potroai domae proizvode doivljavaju svjeijim, ukusnijim i prirodnijim. U naem
istraivanju je taj postotak vjerojatno neto prenaglaen u odnosu na ukupno trite zbog
naina izbora uzorka (potroai na seljakom sajmu i gradskim trnicama).
Meu najee spominjane prednosti proizvoda tradicijske poljoprivrede ispitanici navode da
su zdraviji i prirodniji odnosno da su proizvedeni bez ili uz manje koritenje kemijskih
sredstava. Nadalje, vana odlika ovih proizvoda je vea kvaliteta i bolji okus, te njihova
izvornost. Meu najvee nedostatke ovih proizvoda ispitanici navode njihove znatno vee
cijene, malu ponudu ovih proizvoda, nemogunost njihove kontrole te manjkavu pripremu za
trite.
Tablica 16.

Stav ispitanika o vanosti tradicijskih proizvoda za agroturizam

stav
jako vana
vana
niti vana niti nevana
nevana
potpuno nevana
Ukupno

Frekvencija
304
70
19
2
2
397

%
76,6
17,6
4,8
0,5
0,5
100,0

Gotovo svi ispitanici dre da je za razvitak agroturizma kljuna ponuda proizvoda tradicijske
poljoprivrde.
Tablica 17.
uestalost
esto
Ponekad
Rijetko
nikad
Ukupno

Uestalost kupnje proizvoda tradicijske poljoprivrede

Frekvencija
%
190
48,0
157
39,6
42
10,6
7
1,8
396
100,0

62

Potroai u naem istraivanju spadaju u skupinu jakih kupaca proizvoda tradicijske

poljoprivrede. Gotovo polovica ispitanih kupuje ove proizvode esto, gotovo isto toliko
ponekad (39,6%), a ostali rijetko 10,6%) odnosno nikad (1,8%).
Veina ispitanih visoko vrednuje kvalitetu proizvoda tradicijske poljoprivrede. Na skali od 1
5, pri emu 5 znai odlino, a 1 jako loe ispitanici su za ove proizvode dali vrlo visoku
ocjenu, 4,45.
Veina ispitanih nije zadovoljna s ponudom tradicijskih proizvoda u Gradu Zagrebu. Gotovo
2/3 dri da je njihova ponuda premala, a neto vie od treine da ih ima dovoljno.
Tablica 18.

Ponuda tradicijskih proizvoda u Zagrebu

Ima ih premalo
Ima ih dovoljno
Ima ih previe
Ukupno

Frekvencija
253
140
2
395

%
64,1
35,4
0,5
100,0

Potroai ove proizvode najvie nabavljaju na gradskim trnicama (57,8%), zatim u

specijaliziranim trgovinama (21,6%), na objektima koji imaju agroturizam (8,7%) te izravno
kod proizvoaa (7,4%).
Tablica 19.

Mjesta kupnje proizvoda tradicijske poljoprivrede

Gradska trnica
Specijalizirane trgovine
Agroturizam
Kod proizvoaa
supermarketi
Ukupno

Frekvencija
227
85
34
29
18
393

%
57,8
21,6
8,7
7,4
4,5
100,0

Slijedei odgovor pokazuje kroz koje bi prodajne putove trebalo poveati ponudu proizvoda
tradicijske poljoprivrede u gradu Zagrebu.
Tablica 20.

Poeljna mjesta kupnje proizvoda tradicijske poljoprivrede

Gradska trnica
Specijalizirane trgovine
Agroturizam
Kod proizvoaa
supermarketi
Ukupno

Frekvencija
112
147
9
17
102
387

%
28,9
38,0
2,3
4,4
26,4
100,0

63

Najvei potencijal za proirenje ponude domaih proizvoda je preko specijaliziranih trgovina

(38,0%) i supermarketa (26,4%). Za gotovo treinu ispitanih gradske trnici e i nadalje
ostati najvaniji izvor opskrbe ovih proizvoda.
Domai proizvodi najee se troe kod kue, tijekom uobiajenog objeda (70,6%). Neto
vie od petine ispitanih (22,3%) troi ove proizvode samo u sveanim prigodama.d
Tablica 21.

Prigode potronje tradicijskih proizvoda

doma (obian obrok)

doma (sveane prigode)
u restoranu
na fetama/slavljima
Ukupno

Frekvencija
299
64
5
17
385

%
77,7
16,6
1,3
4,4
100,0

Jako je malen postotak onih koji troe ove proizvode u ugostiteljskim objektima. Za to
postoje vjerojatno dva objanjenja. Prvo, ponuda takovih proizvoda u ugostiteljskim
objektima je zanemariva. S druge strane, mali dio ljudi danas u Hrvatskoj, zbog manjih
prihoda, ima mogunost za objedovanje u ugostiteljskim objektima.
ak 90% ispitanih dri da proizvodi tradicijske poljoprivrede imaju veu vrijednost od
proizvoda moderne poljoprivrede. Isto tako, ak 87,8% ispitanih spremno je za ove
proizvode platiti veu cijenu od 2 do 100%, prosjeno 24%. Pri tome polovica ispitanih je
spremna za ove proizvode izdvojiti izmeu 20 i 30% veu cijenu. Naravno, ovdje se radi o
deklarativnoj cjenovnoj spremnosti, koje se moe razlikovati od stvarnog kupovnog
ponaanja.
ak 4/5 ispitanih ne pozna tradicijske proizvode Lonjskog polja. Poznavatelji su dobro
upueni u stanje na terenu, pa su praktino naveli sve to se na tom podruju proizvodi,
turopoljska svinja i proizvodi od nje, konji i proizvodi od konja, sir i ostali mlijeni
proizvodi, riba, kukuruz i ganci, med i kesteni.
Poznavatelji vrlo visoko vrednuju proizvode LP. Na skali od 1 5 dali su za njihovu
kvalitetu prosjenu ocjenu 4,54. Lonjsko polje oito ima jako pozitivan imid za veinu
ispitanika, pa se ta percepcija prenosi i na poljoprivredne proizvode iz tog podruja.
5.3.

Pozicioniranje proizvoda LP

Proizvoai proizvoda LP nee biti sami na ciljnom tritu. Konkurencija su im proizvoai

proizvoda tradicijske poljoprivrede iz ostalih dijelova Hrvatske, sve vie slini proizvodi iz
uvoza, ali i proizvodi suvremene poljoprivrede. Stoga je nuno da se oni uspjeno
pozicioniraju na tritu odnosno da jasno istaknu prednosti svojih proizvoda u odnosu na
konkurenciju.
Za pozicioniranje proizvoda LP, uz neupitnu kakvou, posebno je vana njihova povezanost
s Lonjskim poljem. Lonjsko polje je jedinstveni prirodni prostor koji se odlikuje lijepom i
netaknutom prirodom, autentinim nainom obrade zemlje, bogatstvom flore i faune i
slikovitim posavskim selima. Uz to ovi proizvodi su sastavni dio tradicije, prehrambene
64

kulture te naina ivljenja u ovom dijelu hrvatske posavine. Iz navedenog proizlaze i

temeljne dimenzije za pozicioniranja proizvoda LP: prirodno, izvorno (autentino) i
ivotopisno.
5.4.

Mogunost prodaje proizvoda LP

Analiza zagrebakog trita pokazala je da je potranja za proizvodima tradicijske

poljoprivrede znatno vea od ponude. Izuzetak je konjsko meso i proizvodi od konjskog
mesa, gdje trite nije razvijeno, te med gdje je prisutna vea konkurencija.
Mogunost prodaje proizvoda LP polja dodatno smo provjerili kroz anketno ispitivanje ciljne
potroake skupine
Iako veina ispitanih (4/5) ne pozna proizvode LP, imaju pozitivan stav prema njima i
pokazuju visoku namjeru kupnje.
Tablica 22.

Namjera kupnje kravljeg sira

Sigurno bi kupovao
Vjerojatno bi kupovao
Vjerojatno ne bi kupovao
Sigurno ne bi kupovao
Ukupno

Frekvencija
297
82
6
12
397

%
74,8
20,7
1,5
3,0
100,0

ak 95,5% ispitanih iskazalo je namjeru za kupnju kravljeg sira iz Lonjskog polja odnosno
4/5 su sigurni da bi kupovali ovaj proizvoda.
Tablica 23.

Namjera kupnje kukuruznog brana i proizvoda od njega

Sigurno bi kupovao
Vjerojatno bi kupovao
Vjerojatno ne bi kupovao
Sigurno ne bi kupovao
Ukupno

Frekvencija
263
108
11
15
397

%
66,2
27,2
2,8
3,8
100,0

Gotovo jednaku namjeru kupnju pokazali su ispitanici za proizvode kukuruzno brano i

proizvode od kukuruznog brana.
Neto vie od 4/5 ispitanih namjerava kupovati grah kukuruzar s ovog podruja.
Tablica 24.

Namjera kupnje graha kukuruzara

Sigurno bi kupovao

Frekvencija
196

%
49,5

65

Vjerojatno bi kupovao
Vjerojatno ne bi kupovao
Sigurno ne bi kupovao
Ukupno

130
37
33
396

32,8
9,3
8,3
100,0

Isto tako, vrlo veliki postotak ispitanih namjerava kupovati med od metvice, njih ak 87%.
Tablica 25.

Namjera kupnje meda od metvice

Sigurno bi kupovao
Vjerojatno bi kupovao
Vjerojatno ne bi kupovao
Sigurno ne bi kupovao
Ukupno

Frekvencija
219
119
29
30
397

%
55,2
30,0
7,3
7,6
100,0

Najmanju namjeru kupnje ispitanici su pokazali za proizvode od konjskog mesa. Neto vie
od polovice ispitanih izjasnilo se da e sigurno odnosno vjerojatno kupovati proizvode od
konjskog mesa (57,7%), a tek neto manje (42,1%) ne namjerava kupovati ove proizvode.
Tablica 26.

Namjera kupnje proizvoda od konjskog mesa

Sigurno bi kupovao
Vjerojatno bi kupovao
Vjerojatno ne bi kupovao
Sigurno ne bi kupovao
Ukupno

Frekvencija
219
119
29
30
397

%
55,2
30,0
7,3
7,6
100,0

To je povezano s averzijom dijela potroaa prema ovoj skupini proizvoda.

Provedeno ispitivanje pokazuje za sve skupine proizvoda vrlo visoku namjeru kupnje. Iako
se radi o deklarativno izraenoj namjeri kupnje, moe se zakljuiti da postoji potencijalna
potranja za proizvodima LP i da trite nije ogranienje za razvitak njihove proizvodnje i
prodaje.

66

5.5.

Marketing mix

5.5.1. Proizvod
Potroai trae da proizvodi LP budu svjei, ukusni i prirodni (proizvedeni uz to manju
upotrebu kemijskih sredstava). Uz ekoloku i gurmansku vrijednost, potroai od njih
oekuju i psiholoku vrijednost. Proizvodi LP trebaju biti vjesnik podruju iz kojeg dolaze.
To je mogue postii kroz odgovarajue pakiranje i oznaavanje ovih proizvoda.
Obiljeja unutarnje kakvoe, kao to su sastojci, okus, miris i kozinstencija proizvoda LP
najveim su odreeni tradicijskom tehnologijom proizvodnje ovih proizvoda. Tradicijske
preraevina, kao to su mesne preraevine i sirevi, razlikuju se s obzirom na koliinu zaina,
vrijeme dozrijevanja i intenzitet dimljenja. Meutim, upravo su te posebnosti, koje svakom
proizvodu daje njihov proizvoa, njihova dodatna vrijednost.
Asortiman proizvoda LP obuhvaa pet skupina proizvoda. U svakoj od tih skupina nalazi se
vei broj proizvoda odnosno razliiti varijanti proizvoda. To su:

Kravlji sir od mlijeka s pae - svjei sir, sueni nedimljeni i sueni dimljeni sir
Tradicijski proizvodi kolinja - suha svinjska kobasica, ljuta svinjska kobasica, obina
svinjska kobasica, enjovka, tlaenica, krvavica, bijela kobasica, mast i varci,
domaa suha slanina, vratina, buncek, unka i lopatica
Tradicijski proizvodi od konja svjee konjsko meso, konjska kobasica, drebea
kobasica, mijeana kobasica
med med od metvice, cvjetni med, livadni med i med od bagrema
Kukuruzno brano i grah kukuruzar - brano od bijelog kukuruza, brano od utog
kukuruza, te grah kukuruzar

Posebno bi trebalo razviti liniju poklona. Mala i atraktivna pakiranja proizvoda LP s

obiljejima PP i susjednih zatienih podruja mogu postati vrlo traen i unosan dio
ponudbenog asortimana ovih proizvoda.
Za pakiranja proizvoda LP treba rabiti prirodne i ekoloke materijale koji se tradicijski
koriste u LP. To su prvenstveno drvo i lan. Za oznaavanje treba razviti i rabiti zajedniku
trnu marku proizvodi LP. Dodatno, svaki proizvoa moe isticati i vlastito ime i znak,
kako bi istaknuo posebnost i prepoznatljivost vlastite recepture.
Povjerenje u marku mogue je poveati transparentnim nadzorom na proizvodnjom i
distribucijom ovih proizvoda.
5.5.2. Cijena
Potroai dre da proizvodi tradicijske poljoprivrede imaju veu vrijednost u odnosu na
proizvode moderne poljoprivrede. Radi toga su oni za ove proizvode spremni platiti veu
cijenu. Veina ispitanih pri tome percipira veu cijenu ovih proizvoda za 20 30% u odnosu
na proizvode moderne poljoprivrede.

67

Za proizvode LP preporuuje se politika veih cijena. Pri tom je vee cijene mogue postii
gdje je potranja vea od ponude i kod proizvoda koji su teko usporedivi s proizvodima
takmaca na tritu. Primjerice, kod meda od metvica, bijele kobasice i slinih proizvoda. S
druge strane, kad se radi o svjeem ili suenom siru, gdje postoji vea konkurencija
usporedivih proizvoda, na poetku treba ii s konkurentnim cijenama.
Vrlo je vano da svi proizvoai proizvoda LP na tritu nastupaju s jedinstvenom
prodajnom cijenom. Pri tome je mogue imati diferencirane cijene za iste proizvode.
Primjerice, cijena svjeeg sira u agroturizmu biti e vea od cijene istog sira u maloprodaji.
Tijekom vremena cijene proizvoda LP moi e se poveavati. Pretpostavka za to je izgradnja
stalnog stabala kupaca i da jaanje pozitivnog imida tih proizvoda i pozitivnog imida PP
LP kod veeg broja potroaa.

68

5.5.3. Distribucija
Jedna od najteih zadaa u procesu realizacije ovog M-plana biti e organizacija distribucije
proizvoda LP. Na domaem tritu praktino nema specijaliziranih prodavaonica ovih
proizvoda. S druge strane, za dananju maloprodajnu mreu, posebice vee trgovake lance
ovi proizvodi su preskupi, organizacijski neatraktivni i logistiki neisplativi.
Trenutno je mogua prodaja ovih proizvoda preko agroturizma, na gradskim trnicama,
seljakim sajmovima i lokalnim ugostiteljima. Relativno jeftino i brzo mogue je organizirati
Internet prodaju s dostavom ovih proizvoda. Meutim, sve navedeno nee biti dovoljno za
prodaju veih koliina ovih proizvoda i trebalo bi poeti sa stvaranjem vlastite prodajne
mree.
Trebalo bi poeti s dvije zajednike prodavaonice, jednom u Gradu Zagrebu i jednom na
podruju PPLP, te jo jednom moebitno u Sisku. U okviru prodavaonica trebalo bi urediti i
kuaonice. Ujedno, ove prodavaonice trebale bi funkcionirati kao informativni centar i
turistika agencija.
S poveanjem proizvodnje ovih proizvoda trebalo bi ui i u neki od trgovakih lanaca.
5.5.4. Promocija
Na suvremenom tritu bez promocije nema prodaje. Stoga je za prodaju proizvoda LP
kljuna uspjena komunikacija s tritem. Pri tome su temeljni ciljevi promocije, u fazi
uvoenju proizvoda LP na trite, slijedei: podsjeanje starih potroaa na proizvode LP,
upoznavanje novih potroaa sa proizvodima LP i njihovim odlikama te pozicioniranje
marke proizvodi LP.
Provedba postavljenih ciljeva najvie ovisi o visini promocijskog prorauna. On e za
proizvode LP biti malen i stoga je potrebno koncentrirati promociju na ciljne potroae i
koristiti jeftinije promocijske aktivnosti. Predlaemo slijedee elemente promocijskog mix-a:
znak robne marke, letak, broura, mjere poticanja prodaj te publicitet.
Prvo je potrebno dizajnirati znak proizvodi LP. Znak robne marke koristit e se za
oznaavanje svih proizvoda iz asortimana proizvodi LP. Osim toga, znak robne marke
koristiti e se za oznaavanja svih promotivnih materijala, kao to su plakati, letci, i sl. Uz
znak robne marke treba osmisliti dva to tri reklamna slogana. Oni trebaju biti u skladu s
temeljnim dimenzijama pozicioniranja robne marke proizvodi LP.
Za promociju cijelog asortimana proizvoda LP potrebno je izraditi jedan zajedniki letak te
dodatno po jedan za svaku skupinu. Svi letci trebaju imati zajedniki dizajn.
Od mjera poticanja prodaje preporua se organiziranje promotivnih kuanja, promotivni
objedi te sudjelovanje na izlobama i sajmovima.
Za izgradnju i njegovanje imida najprikladnije su aktivnosti koje pridonose izgradnji
povjerenja izmeu proizvoaa i kupaca, kao to su dani otvorenih vrata, proslave etve ili
berbe i sl. Svake godine trebalo najmanje jednom organizirati Dan otvorenih vrata na koje
bi se pozvali kupci, poslovni partneri i mediji. Isto tako, za promociju treba iskoristiti sve ve
69

afirmirane manifestacije u LP kao to su igo - Dan europskog sela roda, Dan europske
batine u selu Krapje, International Sava Tour u Lonjskom polju itd.
Publicitet je naroito vaan kod uvoenja robne marke na trite, posebice kad su
mogunosti za klasinu reklamu ograniene. Treba iskoristiti svaku mogunost i za priu o
LP i proizvodima tradicijske poljoprivrede LP.

70

6.

SWOT ANALIZA ZA TRADICIJSKE PROIZVODE LONJSKOG POLJA

Razmatranjem elemenata SWOT matrice za tradicijske proizvode Lonjskog polja dobivamo

saeti pregled postojeeg stanja i moguih strategija za budui razvitak. Meusobnim
usporeivanjem snaga, slabosti, prigoda i prijetnji moemo uoiti potencijalne poslovne
strategije kojima emo iskoristiti prigode vlastitim snagama, ublaiti slabosti koristei
prigode ili izbjei prijetnje odgovarajuim pristupom.
Analiza se sastoji iz tri koraka, i to su:
1. definiranje elemenata za SWOT analizu
2. kompilacija SWOT elemenata
3. konstrukcija SWOT matrice.
6.1.

Lista elemenata za analizu snaga, slabosti, prigoda i prijetnji

Elementi za SWOT analizu definirani su na temelju provedenih istraivanja, i to istraivanja

proizvoakih gospodarstava i istraivanja trita. Svrstani su u etiri skupine sukladno
strukturi SWOT matrice, i to:
a)

Snage (S)

1.

postojanje tradicijske proizvodnje

2.

raspoloivi prirodni resursi, ukljuivi i zemljite

3.

postojanje seoskog turizma

4.

Park prirode Lonjsko polje kao organizacija - nositelj razvitka

5.

status zatienog podruja

6.

autohtone vrste bilja i pasmine ivotinja

b)

Slabosti (W)

1.

nedostatna radna snaga za tradicijsku proizvodnju

2.

nedefinirana tehnologija proizvodnje tradicijskih proizvoda

3.

mala proizvodnja tradicijskih proizvoda po gospodarstvu

4.

dob i obrazovna struktura proizvoaa

5.

niska organiziranost proizvodnje

6.

mala financijska mo proizvoaa

71

c)

Prigode (O)

1.

imid Lonjskog polja kao ouvanog ruralnog podruja s tradicijom

2.

politika poticaja koja se usmjerava od poljoprivrede prema ruralnom razvitku

3.

rast standarda i trita proizvoda dodane vrijednosti

4.

turistiko-ugostiteljska djelatnost

d)

Prijetnje (T)

1.

nema navike potronje za neke od tradicijskih proizvoda (konjsko meso),

2.

zakonodavstvo u podruju prehrambenog sektora, ugostiteljstva i turizma

3.

naputanje podruja radi niskog ivotnog standarda i prigoda u okolnim centrima

4.

kontinuirano smanjenje proizvodnje tradicijskih proizvoda

5.

konkurencija zamjenskih proizvoda

6.

nizak stupanj dorade za veinu proizvoda

7.

status zatienog podruja

6.2.

Kompilacija elemenata

Ukrtanjem elemenata SWOT analize po skupinama nastojimo uoiti meusobno povezane

pojmove. Tako povezivanjem elemenata snaga i prigoda moemo iznai najizvedivije
razvojne strategije s obzirom na postojee stanje. S druge strane, zajedniki elementi slabosti
i prijetnji ukazuju nam na strategije koje je potrebno izbjegavati. Kompilacija je organizirana
u etiri dijela iz kojih se zatim radi konana SWOT matrica, i to:
a.) Zajedniki elementi za S i O (snage i prigode)
-

postojanje tradicijske proizvodnje :: rast standarda i trita proizvoda dodane

vrijednosti

postojanje seoskog turizma :: turistiko-ugostiteljska djelatnost

Park prirode Lonjsko polje kao organizacija - nositelj razvitka :: politika poticaja koja
se usmjerava od poljoprivrede prema ruralnom razvitku

b.) Zajedniki elementi za S i T (snage i prijetnje)

-

autohtone vrste i pasmine:: konkurencija zamjenskih proizvoda

postojanje seoskog turizma :: nema navike potronje za neke od tradicijskih

proizvoda,
72

status zatienog podruja :: status zatienog podruja

c.) Zajedniki elementi za W i O (slabosti i prigode)

-

dob i obrazovna struktura proizvoaa, niska organiziranost proizvodnje, mala

financijska mo proizvoaa :: politika poticaja koja se usmjerava od poljoprivrede
prema ruralnom razvitku

d.) Zajedniki elementi za W i T (slabosti i prijetnje)

-

nedostatna radna snaga za tradicijsku proizvodnju :: naputanje podruja radi niskog

ivotnog standarda i prigoda u okolnim centrima

mala proizvodnja tradicijskih proizvoda po gospodarstvu :: kontinuirano s

manjenje proizvodnje tradicijskih proizvoda

nedefinirana tehnologija proizvodnje tradicijskih proizvoda :: nizak stupanj dorade za

veinu proizvoda

6.3.

Konstrukcija SWOT matrice

Kompilacija SWOT elemenata smjeta se u odgovarajua polja SWOT matrice (vidi tablicu).
Iz ovako prikazanih glavnih nalaza SWOT analize namee se nekoliko prijedloga i sugestija
koji su navedeni ispod tablice.
Tablica 26.

Namjera kupnje meda od metvice

O
1. postojanje tradicijske
proizvodnje :: rast standarda
i trita proizvoda dodane
vrijednosti
2. postojanje seoskog turizma ::
turistiko-ugostiteljska
djelatnost
1. niska organiziranost
proizvodnje, dob i obrazovna
struktura proizvoaa mala
financijska mo proizvoaa
:: politika poticaja koja se
usmjerava od poljoprivrede
prema ruralnom razvitku

T
1. autohtone vrste :: konkurencija zamjenskih
proizvoda
2. postojanje seoskog turizma :: nema navike
potronje za neke od tradicijskih proizvoda,
3. status zatienog podruja :: status
zatienog podruja
1. nedostatna radna snaga za tradicijsku
proizvodnju :: naputanje podruja radi
niskog ivotnog standarda i prigoda u
okolnim centrima
2. mala proizvodnja tradicijskih proizvoda po
gospodarstvu :: kontinuirano smanjenje
proizvodnje tradicijskih proizvoda
3. nedefinirana tehnologija proizvodnje
tradicijskih proizvoda :: nizak stupanj dorade
za veinu proizvoda

73

Snage i prijetnje
Tradicijski proizvodi su proizvodi prehrane koje mogu zamijeniti drugi prehrambeni
proizvodi, a posebice jeftini industrijski. Ipak, proizvodi s naglaenim udjelom autohtonih
biljnih sorti i pasmina ivotinja nemaju adekvatne zamjene i u tom pogledu predstavljaju
logian odgovor navedenoj prijetnji (potrebno isticati kroz promociju).
Postojei seoski turizam potrebno je iskoristiti i za promicanje i stvaranje navike potronje
nekih tradicijskih proizvoda, kao to konjsko meso i proizvodi od konjskog mesa. Ovo je
nuno iz razloga to potroai velikim dijelom sve rjee troe ove proizvode ili ih niti ne
poznaju.
Status zatienog podruja jest snaga koja nakon odreene razine moe predstavljati prijetnju
za daljnji razvoj. Posebno se to odnosi na mogunosti primjene intenzivnijih tehnologija
proizvodnje u sluaju potrebe za poveanjem proizvedenih koliina te razvitak jai razvitak
turistiko-ugostiteljske djelatnosti.
Slabosti i prigode
Poljoprivredna politika EU i Hrvatske sve vie sredstava usmjerava prema ruralnom
razvitku. Ovo je prigoda koju je potrebno iskoristiti za uklanjanje slabosti kao to su:

neiskustvo u poslovodstvu: iskoristiti sredstva za financiranje profesionalnih menadera i

savjetnika,
niska obrazovna razina: iskoristiti sredstva za obuavanje u poslovodstvu i tehnologiji,
nedostatak financijskih sredstava: iskoristiti fondove za potporu ruralnog razvitka.

Slabosti i prijetnje
Jedan od najveih problema za razvitak ozbiljnije proizvodnje tradicijskih proizvoda svakako
je nedostatak i stalno smanjenje raspoloive radne snage na irem podruju Lonjskog polja.
Zato je potrebno u planiranju razvitka posebnu pozornost posvetiti mjerama koje e zadrati
ili privui potrebnu radnu .
Proizvodnja tradicijskih proizvoda gotovo uvijek je bila dodatna aktivnost na seljakim
gospodarstvima. Trna proizvodnja je mala, a tijekom posljednjih desetljea broj
gospodarstava s ovim proizvodima stalno opada. Stoga e definiranje i organiziranje
proizvoaa za poveanje proizvodnje biti izuzetno teak zadatak.
Premda se meu puanstvom govori o stoljetnim recepturama i postupcima proizvodnje, za
veinu proizvoda nema definirane tehnologije proizvodnje koja bi jamila ujednaen
proizvod. Ova je slabost posebno problematina ukoliko se razmilja o razvitku dorade i
prerade. Stoga je potrebno poduzeti odgovarajue mjere na istraivanju i definiranju
tehnologije proizvodnje za sve budue komercijalne proizvode.

74

7.

REALIZACIJA PROGRAMA

7.1.

Prva faza realizacije

Program, Tradicijski proizvodi Lonjskog polja sastoji se od velikog broja meusobno

povezanih, ali i konfliktnih projekata, aktivnosti i mjera. Realizacija ovog sloenog Program
pretpostavlja ukljuivanje cjelokupne lokalne zajednice, due vremensko razdoblje za
njegovu provedbu te izdanu potporu. Kljuno za njegov uspjeh biti e prava faza realizacije.
Samo dobar rezultat u ovoj fazi moe ohrabriti veinu stanovnitva da se aktivno ukljui u
projekt. Naime, dobro je poznato da selo vjeruje samo u ono to vidi. Stoga u prvoj fazi
realizacije ovog PROGRAMA predlaemo pokretanje nekoliko pilot projekata
komercijalizacije odabranih proizvoda pod zajednikom trnom markom proizvodi LP.
Zatim, potrebito je ustrojiti tvrtku za marketing i menadment proizvoda LP. Konano,
potrebito je potaknuti bru izgradnju smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta u LP, kao
pretpostavku za razvitak turizma i veu potronju proizvoda LP.
7.2.

Pilot projekti

Za sve predloene modele primjena je slijedea metodologija obrauna i prikazivanja

proizvodnog rezultata:
1. predloeni modeli se temelje na rezultatima proizvodno-ekonomske analize i
ekspertnim procjenama (poglavlje 4);
2. ukupni prihodi sastoje se od prihoda glavnog proizvoda i ostalih prihoda vezanih uz
pojedinu proizvodnju;
3. u trokove su ukljueni svi proizvodni ili izravni trokovi koji ukljuuju materijal,
usluge i energiju izravno utroene u proizvodnji;
4. u trokovima nije ukljuen troak rada pa je nagrada za rad obitelji sadrana u bruto
dohotku (doprinosu za pokrie fiksnih trokova).

75

7.2.1.

Sir od mlijeka s pae

Trenutano se proizvodnjom tradicijskog sira, u projektnom podruju, bavi vie desetaka

seljakih gospodarstava. Ova djelatnost je za veinu njih dopunski izvor dohotka i
zaposlenosti. Sir se najvie prodaje na gospodarstvu, u agroturizmu i na gradskim trnicama.
Za proizvodnju tradicijskog sira, u poetnoj fazi, previdjeli smo modela prerade na
gospodarskom dvoritu. Ako doe do veeg rasta potranje za tradicijskim sirom biti e
potrebno pokretanje zadrune ili poduzetnike proizvodnje ovih proizvoda.
Prerada na gospodarskom dvoritu
Prema Pravilniku o preradi prerada mlijeka na obiteljskom gospodarstvu (NN 149/03; NN
9/07) doputena je samo onim gospodarstvima koja imaju vlastitu proizvodnju mlijeka.
Godinji opseg prerade mlijeka na seljakom gospodarstvu ogranien je na 50 tisua litara
(10 15 muznih krava). Objekt na seljakom gospodarstvu mora imati prostor za sabiranje
mlijeka, sirarnicu s opremom za hlaenje i zrionicu. Ulaganje u objekt za preradu kapaciteta
50.000 l mlijeka godinje, pod pretpostavkom da ve postoje gospodarske zgrade na
gospodarstvu, su oko 100.000 kuna.
Proizvodni program proizvodnje tradicijskog sira obuhvaa slijedee proizvode: svjei
kravlji sira i vrhnja te polutvrdi nedimljeni i dimljeni sir. Godinja vrijednost proizvodnje
prema ovom modelu je oko 300.000 kn godinje. Troak proizvodnje i prodaje je oko
160.000 kuna godinje, a bruto dohodak oko 140.000 kn.
Ovaj model predvia ukljuivanje samo onih gospodarstava koje krave dri na pai. Nadalje,
trebalo bi ukljuiti gospodarstva koja ve imaju iskustva u proizvodnji i prodaji tradicijskog
sira, ali koja su istovremeno motivirana za poveanje i legalizaciju ove proizvodnje. Za
obavljanje navedene djelatnosti gospodarstva moraju imati najmanje dva radno aktivna
lana.
Za realizaciju ovog modela potrebno je izraditi tehniko-tehnoloki elaborat, urediti i
opremiti objekta za proizvodnju sira, te pronai trite. Pilot projektom bi trebalo u prvoj fazi
obuhvatiti najmanje dva mlijena gospodarstva, jedno na podruju PP Lonjsko polje i jedno
u susjednim zatienim podrujima.
7.2.2.

Proizvodi tradicijskog kolinja

Proizvodi tradicijskog kolinja proizvode se veinom za vlastite potrebe. Svega nekoliko

gospodarstava proizvodi ih za trite. Ovi proizvodi najvie se prodaju kroz vlastiti
agroturizam. Nitko od proizvoaa nije registriran za ovu djelatnost.
U poetnoj fazi komercijalizacije ovog proizvoda predvidjeli smo takoer model prerade na
gospodarskom dvoritu. Slijedea faza, ako se znaajnije povea potranja za ovom
proizvodima, moe biti izgradnja obrtnike prerade, u zadrunom ili privatnom vlasnitvu.

76

Prerada na gospodarskom dvoritu

Za preradu svinjskog mesa na gospodarstvu mogu se rabiti samo sirovine od ivotinja iz
vlastitog uzgoja odnosno od ivotinja koje su najmanje tri mjeseca bile na gospodarstvu.
Prerada na gospodarstvu ograniena je na najvie 80 svinja godinje ili 12.000 kilograma
ive vage (NN 149/03; NN 9/07). Klanje svinja za preradu mora se obaviti u registriranoj
klaonici.
Objekt za preradu na gospodarstvu mora imati prostoriju za preradu te prostoriju za
dimljenje i zrenje. Ulaganja u ureenje i opremanje objekta za preradu, kapaciteta 80 tovnih
svinja, su oko 200.000 kuna.
Godinja vrijednost proizvodnje, uz predvieni proizvodni program (svjee i suhe kobasice,
dimljene suhe kobasice, unke, varke, slaninu, mast i kobasice s branom) je oko 300.000
kn godinje. Troak proizvodnje i prodaje je oko 130.000 kuna godinje, a bruto dohodak
oko 170.000 kn.
U ovaj pilot projekt trebalo bi ukljuiti gospodarstva koja imaju uzgoj svinja na otvorenom i
koja se ve bave ovom djelatnou. Potencijalna gospodarstva moraju imati najmanje dva
radno aktivna lana.
Pokretanje prerade na gospodarstvu zahtijeva vei organizacijski napor i vea materijalna
sredstva. Potrebno je izgraditi ili dograditi prostor te opremiti i registrirati objekt za preradu.
Potrebno je osigurati materijal za preradu i organizirati radni proces. Uz to, znatno se
poveavaju administrativne obveze, veterinarski i sanitarni nadzor te knjigovodstveni i
komercijalni poslovi.
Proizvodnju proizvoda tradicijskog kolinja treba pokrenut na najmanje dva gospodarstva na
podruju PP Lonjsko polje i jedno u susjednim zatienim podrujima.
7.2.3.

Tradicijski proizvodi od konja

Konjsko meso i mesne preraevine tradicionalno se koriste za ljudsku prehranu u Moslavini

gdje je ta navika preuzeta od predstavnika talijanske manjine.
Proizvodi od konjskog mesa proizvode se za vlastite potrebe i posebne prigode, dok trnih
proizvoaa praktino nema. Nitko od proizvoaa nije registriran za ovu djelatnost.
U poetnoj fazi komercijalizacije ovog proizvoda predvidjeli model uslunog klanja i
uslune prerade. Izgradnja vlastitog objekta je relativno skupa i organizacijski zahtjeva, te
moe biti ekonomski opravdana samo uz vei rast potranje za ovim proizvodima.
Usluna prerada
Preradu konjskog mesa, prema vaeim zakonskim propisima, nije mogue organizirati na
seljakom gospodarstvu. Stoga se kao alternativa namee model uslunog klanja i prerade.
Model je raen na bazi 50 grla, prosjene teine 500 kg. To daje oko 9,5 tona konjskog mesa
i preraevina od konjskog mesa (svjee konjsko meso, konjska kobasica, drebea kobasica,
mijeana kobasica).
77

Vrijednost proizvodnje procijenjena je na oko 656.000 kuna, a trokovi proizvodnje,

uslunog klanja i prerade te prodaje na oko 500.000 kuna. To daje bruto dohodak od oko
156.000 kuna ili neto vie od 3100 kuna po grlu.
Pokretanje uslunog klanja i prerade konjskog mesa mogue je organizirati preko zadruge ili
poduzetniki.
7.2.4.

Med

Na podruju LP i susjednih zatienih podruja razmjerno je veliki broj proizvoaa meda.

Veina od njih prodaju med otkupljivaima ili ga izravno prodaju na gospodarstvu,
dostavom potroau i na sajmovima. Veina medara nije zadovoljna s cijenom meda koju
postiu, a sve je tea i prodaj ovog proizvoda.
Za komercijalizaciju ovog proizvoda predvidjeli model zajednike punionice meda. Ona
moe biti organizirana kao zadruga ili kao trgovako drutvo .
Zajednika punionica meda
Prvotna ideja, dobivena postupkom identifikacije i odabira proizvoda tradicijske
poljoprivrede LP i susjednih zatienih podruja bila je da se komercijalizira proizvodnja
meda od metvice. Meutim, kasnija istraivanja su pokazala da ovu vrstu uniflornog meda
proizvodi mali broj medara i da su koliine ovog meda jako male. Stoga smo proizvodni
asortiman proirili na ostale vrste meda koje su najee na ovom podruju: bagremov med,
kestenov med i cvjetni med.
Model zajednike punionice meda raen je na bazi 1000 pelinjih zajednica i proizvodnji
meda od 4 vagona godinje. Punionica bi samostalno finalizirala meda uz marketinke
aktivnosti plasirala ga na trite.
Vrijednost proizvodnje meda procijenjena je na oko 1.000.000 kuna, a trokovi proizvodnje,
dorade i prodaje na oko 800.000 kuna. To daje bruto dohodak od oko 200.000 kuna ili za 5
kuna veu cijenu meda od one koju medari sada u prosjeku postiu. Investicija u zajedniku
punionicu meda je oko 100.000 kuna.
7.2.5.

Domai kukuruz i grah kukuruzar

Proizvodnja domaeg kukuruznog brana i kruha stalno se smanjuje. Meutim, dio

gospodarstava jo uvije je zadrao ovu tradicionalnu proizvodnju. Kukuruzno brano, kruh i
ganci rade se za vlastite potrebe. Dio gospodarstava samo povremeno, kada ima trne
vikove, prodaje kukuruzno brano.
Jedan od moguih modela za komercijalizaciju ovog proizvoda je da neki od lokalnih
mlinara organizira kooperaciju s vie proizvoaa domaeg kukuruza te da brano plasira u
neki od trgovakih lanaca.
Proizvodnja graha kukuruzara takoer je u stalnom padu, a trni vikovi su sve manji. Sve
to se nudi kupuju lokalni trgovci, po razmjerno visokoj cijeni i preprodaju dalje na tritu. S
obzirom na trenutne odnose cijena praktino nema prostora za organizaciju legalne prodaje
ovog proizvoda.
78

Domai kukuruz i grah kukuruzar nisu posebno atraktivni za poljoprivrednike jer zahtijevaju
puno ljudskog rada i ne trenutno donose vei prihoda. Isto tako, nisu posebno atraktivni za
trite i vrlo teko je od njih stvoriti proizvode vee vrijednosti. Meutim, to su vrlo vani
proizvodi za odranje tradicijske poljoprivrede u PP LP, ali i za razvitak turizma na tom
podruju. Stoga bi za ove proizvodnje trebalo osigurati posebne poticaje.
7.3.

Izgradnja turistikih kapaciteta

Master planom turizma za LP iz 2000. predvieno poveanje broja smjetajnih kapaciteta.

Meutim, osim nekoliko inicijalnih drvenih kua nije dolo do znaajnijeg poveanja broja
prihvatljivih smjetajnih kapaciteta.
Bez veeg poveanja smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta nema niti razvitka turizma, ali
niti veeg razvitak proizvoda tradicijske poljoprivrede.
Predlaemo da se u slijedeih 5 godina, u pet sela lonjskog polja, uredi najmanje 250 novih
kreveta u drvenim seoskim kuama i da se otvori najmanje 10 objekata seoskog turizma koji
e nuditi usluge tradicionalne posavske kuhinje. Vrijednost te investicije je 12 15 milijuna
Eura. Najmanje polovica iznos potrebna lokalnom stanovnitvu za investiranje trebala bi biti
bespovratna. Ona bi se namaknula iz upanijskih, dravnih i meunarodnih izvora.
7.4.

Tvrtka za marketing i menadment proizvoda LP

Sloenost programa s jedne strane, te manjak poduzetnikog i menaderskog potencijala

meu domaim stanovnitvom s druge strane, namee potrebu osnivanja tvrtke za marketing
i menadment Programa proizvodi LP.
Njene najvanije zadae bile bi slijedee:
-

razvitak trne marke proizvodi LP,

planiranje, poticanje i nadzor pilot projekata,
organizacija vlastite prodajne mree za proizvode LP,
marketing proizvoda LP,
osposobljavanje lokalnog stanovnitva za ukljuivanje u projekt,
promocija i prodaja turistikih usluga LP.

Tvrtka bi trebala biti u mjeovitom vlasnitvu vie partnera: PP LP, opine, gradovi i
Sisako-moslavaka upanija, lokalno stanovnitvo, strani donatori.
Inicijativu i ustroj tvrtke trebala bi pokrenuti Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje.

79

8.

PRIJEDLOG POTICAJNIH MJERA ZA REALIZACIJU PROGRAMA

PROIZVODI LP

1. Razvitak proizvodnje i prodaje tradicionalnih proizvoda

Ovom mjerom trebalo bi poticati:

razvitak proizvoda, ukljuivo i istraivanje trita,

administrativne trokove razvitka proizvoda,
izradu projektne dokumentacija,
dopunsko kolovanje,
administrativne trokove registracije objekta za preradu i prodaju,
nabavku opreme za proizvodnju i prodaju,
pokretanje organizacije za proizvodnju i distribuciju proizvoda,
organizaciju prodajnih i promotivnih dogaaja,
organizacija prve prodajne poiljke,
izrada promotivnog materijala i promotivno oglaavanje,
nabavka opreme i sredstava za prodaju tandovi, transportna sredstva, rashladna
tijela,

2. Poticanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje

Ovom mjerom trebalo bi poticati:

dranje ivotinja na otvorenom,

proizvodnju tradicionalnih biljnih kultura,
odravanje i koritenje travnih povrina,
nabavu opreme za tradicionalnu poljoprivredu

3. Potpora preusmjeravanju na ekoloku poljoprivrednu proizvodnju

Ovom mjerom trebalo bi poticati:

pokrivanje trokova kontrole i certifikacije ekolokih proizvoda

plaanje poticaja po hektaru povrine sukladno procjeni smanjenja dohotka zbog
prijelaza na ekoloku poljoprivredu
pokrivanje trokova nabave specifine opreme za ekoloku proizvodnju

80

4. Obrazovanje i struno usavravanje

Ovom mjerom trebalo bi poticati:

organizacije strunih predavanja

organizacije okruglih stolova i radionica
organizacije teajeva i seminara
strune ekskurzije

Veinu dolje navedenih mjera ve je mogue financirati kroz postojee programe i mjere
Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, IPARD program, programe
Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva kulture, Sisako-moslavake
upanije te gradova Sisak, Kutina i Novska. Neke od mjera, koje su kljune za odranje
tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, a koje trenutno nije mogue financirati iza
postojeih izvora, treba pokuati nametnuti mjerodavni institucijama. Vaan izvor
financiranja mogu biti i meunarodna vladina i nevladina sredstva. Kljuno za dobivanje
poticajnih sredstava je da se netko kontinuirano bavi utvrivanjem potreba, praenjem izvor i
pisanjem prijava za njihovo povlaenje. Tu ulogu trebala bi preuzeti tvrtka za marketing i
menadment proizvoda LP.

81

9.

PRILOZI

PRILOG 1. ANKETA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA

Projekt "Tradicijski proizvodi na podruju PP Lonjskog polja"

ANKETA O TRADICIJSKOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI I PRERADI

A.1. Naselje:

A.2. Ulica:

A.3. K. brano.:

Odgovorna osoba:
A.4. Ime i prezime: ______________________________________
____ g.

A.5. Spol: _____

A.6. Dob:

A.7. Stupanj i smjer najvie zavrene kole:

_________________________________________________
A.8. Broj osoba u kuanstvu:

A.9. Broj aktivnih osoba 5:

Temeljni izvori dohotka za kuanstvo: rangirajte po vanosti izvore koje kuanstvo ima: 1 za najvaniji
izvor!
A.10. Rad na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu m
A.11. Zaposlenje izvan gospodarstva

A.12. Osobni prihodi lanova kuanstva

Neto drugo? Navedite to! A.13.

5
Aktivno stanovnitvo ine osobe koje obavljaju zanimanje, tj. koje svojim radom (u radnom odnosu ili samostalno na svojem ili
obiteljskom imanju, obrtnikoj ili drugoj radionici, u kui i sl.) zarauju sredstva za ivot. Aktivnima se smatraju i osobe koje trae prvo ili
ponovno zaposlenje te osobe koje su prekinule rad radi ispunjenja vojne obveze ili izdravanja kazne lienja slobode. Osobama s osobnim
prihodom smatraju se umirovljenici svih kategorija, osobe koje primaju socijalnu pomo ili imaju prihode od davanja u zakup zemlje,
kue, trgovine, radionice ili druge imovine. Uzdravane su one osobe koje nemaju vlastitih prihoda i uzdravaju ih roditelji, roaci itd.
Poljoprivredno stanovnitvo u popisima 1981. i 1991. godine ine osobe ije se zanimanje nalazi u skupinama poljoprivrednici i ribari
i lovci te sve osobe koje oni uzdravaju.

82

A.14. Koliko lanova kuanstva radi "puno radno vrijeme" na poljoprivrednom gospodarstvu?

Ocjenama od 1 do 4 ocijenite vanost pojedinih proizvodnih skupina za vae gospodarstvo!

(Najvanija proizvodnja 4, najmanje vana 1, a nepostojea 0)
A.15. biljna proizvodnja

A.16. stoarska proizvodnja m

A.17. prerada na gospodarstvu

A.18. raznovrsna proizvodnja

Status poljoprivrednog gospodarstva:

A.19. a) Klasino OPG

b) OPG u sustavu PDV-a

c) Obrt

d) Trgovako drutvo

A.20. Upisnik MPVG:

Da

A.21. Upisano kao: a) komercijalno b) nekomercijalno

c) dohodovna potpora

Ne

Koje od slijedeih proizvodnji imate na gospodarstvu i koje su barem dijelom namijenjene tritu?
(Oznaite znakom "x" ako proizvodnja postoji i ako je barem dijelom za trite):
proizvodnja sira od mlijeka s pae
proizvodnja preraevina od konjskog mesa
proizvodnja meda - od metvice
proizvodnja brana od kukuruza
proizvodnja graha kukuruzara

A.22. m postoji
A.24. m postoj
A.26. m postoji
A.28. m postoji
A.30. m postoji

A.23. m za trite
A.25. m za trite
A.27. m za trite
A.29. m za trite
A.31. m za trite

Molimo nastavite s pitanjima samo za proizvodnje koje postoje na gospodarstvu!!!

UPITNIK O PROIZVODNJI SIRA OD MLIJEKA S PAE

S.1. Prosjean broj krava za munju na gospodarstvu:

grla

S.2. Prevladavajua pasmina:

83

Prosjena sezona ispae traje:

(S.3.) od

(S.4.) do

(S.5.) to iznosi

mjeseci.
l

S.6. Prosjena dnevna proizvodnja mlijeka za ispae:

S.7. od toga prosjeno prodano na dan:

S.8. Prosjena ostvarena cijena (s poticajima):

kn/l

S.9. ime dohranjujete krave u staji kad idu na ispau?

S.10. to posjedujete od sredstava, opreme i posuda za proizvodnju sira?

S.11. Imate li zaseban prostor za proizvodnju i dranje sira?

da

ne

Procjena proizvodnje svjeeg sira u sezoni ispae:

S.12. razdoblje procjene:

a) dnevno

b) tjedno

S.13. prosjena proizvodnja u razdoblju:

kom
kom

S.14. ukupna proizvodnja tijekom sezone ispae

S.15. prosjena masa 1 komada sira:
S.16. Koliko u sezoni proizvedete vrhnja:

c) mjeseno

kg
litara

S.17. Koliko mlijeka utroite u proizvodnji sira?

lit/kom

S.18. Koje jo sirovine osim mlijeka koristite pri proizvodnji sira?

S.19. to planirate s ovom proizvodnjom narednih godina?

a) poveavati

b) zadrati u istom obujmu

S.20. Prodajete li sir?

da

c) smanjivati d) napustiti

ne

84

(Ako da, idite na pitanje S.21, ako ne, idite na pitanje S.39!)

Samo za one koji prodaju sir

S.21. Koliko od navedene proizvodnje prodajete?

S.22. Kupujete li mlijeko od drugih za proizvodnju sira?

S.23. Ako da, po kojoj cijeni ga plaate:
S.24. Je li suite sir za prodaju?

da

ne

S.25. Je li dimite sir za prodaju?

da

ne

da

ne

kn/l

Koliku prosjenu cijenu sira ostvarujete?

S.26. svjei

kn/kom

S.27. sueni

kn/kom

S.28. dimljeni

kn/kom

Gdje prodajete i koliko pojedini kanal prodaje sudjeluje u ukupnoj prodaji?

a) na gospodarstvu

S.29.

b) na lokalnoj trnici

S.30.

c) slastiarima, pekarima i sl.

S.31.

d) agroturistikim gospodarstvima

S.32.

%
S.34.

e) ostali kanali prodaje (navedite): S.33.

S.35. Koliko vam u prosjeku iznose mjeseni trokovi vezani uz prodaju sira? __________ kn mjeseno
(procijenite trokove prijevoza, placovine, inspekcija, dozvola i sl. ako postoje)
S.36. Iskoritavate li sirutku na gospodarstvu?

da

ne

S.37. Ako da, na koji nain:

85

S.38. Udjel prihoda od sira u prihodima obitelji:

1 - jako mali

2 - mali

3 - srednji

4 - veliki

5 - vrlo veliki

S.39. to mislite o ideji organiziranja znaajnije trine proizvodnje sira od mlijeka s pae?
a) dobra ideja

b) loa ideja

c) ne znam

S.40. Ako mislite da je ideja dobra, kakva organizacija proizvodnje bi bila odgovarajua:
a) zadruga (proizvoaa mlijeka)
b) postojea privatna tvrtka (koja: ____________________________________ S.41.)
c) nova privatna tvrtka
d) samostalna odvojena gospodarstva

S.42. Biste li se vi ukljuili u organizaciju koja bi se bavila takvom proizvodnjom?

a) bih, kao kooperant
b) bih, kao aktivni sudionik - zadrugar, suvlasnik i sl.
c) ne bih

Samo za one koji ne prodaju sir

S.43. Jeste li razmiljali o proizvodnji sira za prodaju: da

ne

S.44. Ako da, zato da:

S.45. Ako ne, zato ne:

86

UPITNIK O PROIZVODNJI PRERAEVINA OD KONJSKOG MESA

K.1. Prosjean broj kobila na gospodarstvu tijekom godine: grla

K.2. Prevladavajua pasmina:
Prosjena sezona ispae traje: od (K.3.)

do (K.4.)

to iznosi (K.5.)

K.6. Koliko vremena tjedno provedete brinui o konjima na pai?

K.7. Prosjean broj drebadi u godini:

mjeseci.

sati

grla

Procijenite koliko stone hrane potroite za konje godinje:

K.8. sijeno

(okvirna cijena na tritu:

kn/t)

K.9. itarice

(okvirna cijena na tritu:

kn/t)

K.10. dodaci hrani

(okvirna cijena na tritu:

kn/t)

K.11. Koliko iznose godinji trokovi veterinarskih pregleda, lijeenja i lijekova po kobili?

kn

Oznaite proizvode konjogojstva koje prodajete i navedite koliko u prosjeku godinje prodajete i kolika
je cijena pojedinog proizvoda:
a) drebad s pae

K.12. godinja prodaja:

grla

K.13. prosjena cijena:

kn/grlu

b) utovljena drebad

K.14. godinja prodaja:

grla

K.15. prosjena cijena:

kn/grlu

c) rasplodna grla

K.16. godinja prodaja:

grla

K.17. prosjena cijena:

kn/grlu

d) ostala grla (za otpis i sl.) K.18. godinja prodaja:

grla

K.19. prosjena cijena:

kn/grlu

K.20. Koliko u prosjeku godinje ostvarite prihoda od poticaja za dranje konja:

kn

Proizvodnja preraevina od konjskog mesa

K.21. Koliko konjskog mesa iskoristite u preradi na gospodarstvu godinje:

kg

K.22. Koje kategorije grla koristite za meso:

a) utovljenu drebad

87

b) starija grla
K.23. Gdje obavljate klanje?
K.24. Koliko iznosi troak klaonike obrade po grlu ako koljete u klaonici?

kn

Navedite koliine i trne cijene proizvoda koje proizvodite i naznaite je li ih prodajete:

koliina
trna cijena,
za prodaju
proizvodnje, kg
kn/kg
K.27. da
a) kobasice svjee K.25.
K.26.
ne
K.30. da
ne
b) kobasice suhe
K.28.
K.29.
K.33. da
c) svjee meso
K.31.
K.32.
ne
d) kobasice
K.36. da
dimljene
K.34.
K.35.
ne
K.39. da
e) ostalo
K.37.
K.38.
ne
Specificirajte "Ostalo":_____________________________________________________________

Koje jo sirovine osim konjskog mesa koristite u proizvodnji kobasica i u kojem udjelu (vrste mesa,
dodaci...):
K.40. Vrsta sirovine:

K.41.Udjel u kobasicama:

K.42. Vrsta sirovine:

K.43.Udjel u kobasicama:

K.44. Vrsta sirovine:

K.45.Udjel u kobasicama:

K.46. Vrsta sirovine:

K.47.Udjel u kobasicama:

K.48. Vrsta sirovine:

K.49.Udjel u kobasicama:

Oznaite navode i opiite postupak proizvodnje kobasica na vaem gospodarstvu:

K.50. - usitnjavanje:

a) mljevenje b) sjeckanje (kuter)

K.51. (kalibar:

cm)
K.52. - nadijevanje:

promjer crijeva: _____ cm

vrsta crijeva: ___________________________

K.53. - za dimljene kobasice: koliko dimite kobasice: ___________________

K.54. - za suhe kobasice: koliko traje razdoblje suenja: _________________
K.55. to planirate s ovom proizvodnjom narednih godina?

88

a) poveavati

b) zadrati u istom obujmu

c) smanjivati d) napustiti

Ako ispitanik ima prodaju, nastavite s pitanjem K.56. Ako nema prodaju nastavite na pitanju K.68.

Samo za one koji imaju proizvode za prodaju

K.56. Koliko od ukupne proizvodnje preraevina prodajete?

Gdje prodajete i koliko pojedini kanal prodaje sudjeluje u ukupnoj prodaji?

a) na gospodarstvu

K.57.

b) na lokalnoj trnici

K.58.

c) ugostiteljima

K.59.

d) agroturistikim gospodarstvima

K.60.

%
K.62.

e) ostali kanali prodaje (navedite): K.61.

K.63. Udjel prihoda od preraevina konjskog mesa u prihodima obitelji:

1 - jako mali

2 - mali

3 - srednji

4 - veliki

5 - vrlo veliki

K.64. to mislite o ideji organiziranja vee trine proizvodnje konjskog mesa i preraevina?
a) dobra ideja

b) loa ideja

c) ne znam

K.65. Ako mislite da je ideja dobra, kakva organizacija proizvodnje bi bila odgovarajua:
a) zadruga (uzgajivaa)
b) postojea privatna tvrtka (koja:

K.66. )

c) nova privatna tvrtka

d) samostalna odvojena gospodarstva

89

K.67. Biste li se vi ukljuili u organizaciju koja bi se bavila takvom proizvodnjom?

a) bih, kao kooperant
b) bih, kao aktivni sudionik - zadrugar, (su)vlasnik i sl.
c) ne bih

K.68. Ako mislite da je ideja loa, to su tome glavni razlozi:

Samo za one koji nemaju prodaju

K.69. Jeste li razmiljali o proizvodnji preraevina od konjskog mesa za prodaju:

da

ne

K.70. Ako da, zato da:

K.71. Ako ne, zato ne:

90

UPITNIK O PROIZVODNJI KUKURUZNOG BRANA

ha (1 jutro ili ral = 0,5755 ha)

B.1. Ukupne obradive povrine kojima raspolae gospodarstvo:

Od ukupne obradive povrine, koliko povrina:
B.2. - se redovno obrauje: ................................

ha

B.3. - se koristi za proizvodnju itarica: ............

ha

B.4. - se koristi za proizvodnju kukuruza: .........

ha

B.5. - se koristi za proizvodnju kukuruza za brano:

Kakav kukuruz sijete za brano: a) bijeli
a) uti

ha (1 hv = 3,597 m2)

B.6. a) domaa sorta

b) hibrid

B.7. a) domaa sorta

b) hibrid

Procijenite utroke vezane uz proizvodnju kukuruza za brano:

B.8. utroak sjemena:

kg/ha

B.9. utroak NPK gnojiva (ukupno):

kg/ha

B.10. utroak UREA gnojiva:

kg/ha

B.11. utroak KAN gnojiva:

kg/ha

B.12. utroak stajskog gnojiva

t/ha prosjeno godinje!!!

B.13. koji(e) herbicid(e) koristite:

Utroak vremena za rad na 1 ha:
B.14. priprema tla i sjetva (ukljuujui gnojidbu): ________ h/ha
B.15. zatita, prihrana i kultivacija tijekom vegetacije: ________ h/ha
B.16. berba/etva:
h/ha

a) runo

b) beraem

c) kombajnom

B.17. ________

Koliko iznosi prosjeni prinos kukuruza za brano:

B.18. od hibrida: ___________ kg/ha B.19. od domae sorte: ___________ kg/ha
B.20. Gdje meljete kukuruz za brano: _______________________________________________
B.21. Koliko iznosi naknada za meljavu: _____________________________________________

91

Koliko brana od kukuruza proizvedete i prodate godinje:

proizvedeno,
prodano, kg
kg
od hibrida:
bijelo B.22.
B.23.
_________
_________
uto B.25.
B.26.
_________
_________
od domae
bijelo B.28.
B.29.
sorte:
_________
_________
uto B.31.
B.32.
_________
_________

cijena, kn/kg
B.24.
_________
B.27.
_________
B.30.
_________
B.33.
_________

B.34. Koje proizvode od kukuruznog brana proizvodite na gospodarstvu?

_____________________________________________________________________________________
______
B.35. to planirate s ovom proizvodnjom narednih godina?
a) poveavati

b) zadrati u istom obujmu

c) smanjivati d) napustiti

Ako ispitanik ima prodaju, nastavite s pitanjem B.36. Ako nema prodaju nastavite na pitanju B.48.

Samo za one koji imaju proizvode za prodaju

Gdje prodajete i koliko pojedini kanal prodaje sudjeluje u ukupnoj prodaji?
a) na gospodarstvu

B.36.

b) na lokalnoj trnici

B.37.

c) ugostiteljima

B.38.

d) agroturistikim gospodarstvima

B.39.

e) ostali kanali prodaje (navedite):

B.40.

B.41.

B.42. Udjel prihoda od kukuruznog brana u prihodima obitelji:

1 - jako mali

2 - mali

3 - srednji

4 - veliki

5 - vrlo veliki

92

B.43. Kako pakirate brano za prodaju? __________________________________________________

B.46. Koliko vam u prosjeku iznose mjeseni trokovi vezani uz prodaju brana? __________ kn
mjeseno
(procijenite trokove prijevoza, placovine, pakiranja i sl. ako postoje)
B.44. to mislite o ideji organiziranja vee trine proizvodnje brana od kukuruza i preraevina?
a) dobra ideja

b) loa ideja

c) ne znam

B.45. Ako mislite da je ideja dobra, kakva organizacija proizvodnje bi bila odgovarajua:
a) zadruga (proizvoaa)
B.46. )

b) postojea privatna tvrtka (koja:

c) nova privatna tvrtka
d) samostalna odvojena gospodarstva

B.47. Biste li se vi ukljuili u organizaciju koja bi se bavila takvom proizvodnjom?

a) bih, kao kooperant
b) bih, kao aktivni sudionik - zadrugar, (su)vlasnik i sl.
c) ne bih

B.48. Ako mislite da je ideja loa, to su tome glavni razlozi:

Samo za one koji nemaju prodaju

B.49. Jeste li razmiljali o proizvodnji kukuruznog brana za prodaju:

da

ne

B.50. Ako da, zato da:

B.51. Ako ne, zato ne:
93

UPITNIK O PROIZVODNJI GRAHA KUKURUZARA

ha (1 jutro (ral) = 0,5755 ha =

G.1. Ukupne obradive povrine kojima raspolae gospodarstvo:

5755 m2)

(1 hv = 3,597 m2)

Od ukupne obradive povrine, koliko povrina:

G.2. - se redovno obrauje: ...............................

ha

G.3. - se koristi za proizvodnju kukuruza: .........

ha
ha

G.4. - se koristi za proizvodnju kukuruza s grahom:

G.5. - se koristi za proizvodnju graha:................
Kakav grah sijete s kukuruzom:
(G.7. _______ kn/kg)

ha

a) bijeli

a) uti

G.6. a) domae sjeme b) kupovno sjeme

G.8. a) domae sjeme b) kupovno sjeme (G.9. _______

kn/kg)
a) areni G.10. a) domae sjeme b) kupovno sjeme (G.11. _______
kn/kg)
Procijenite utroke vezane uz proizvodnju graha kukuruzara:
- utroak sjemena:

G.12. graha:

kg/ha

G.14. utroak NPK gnojiva (ukupno):

G.13. kukuruza: ________ kg/ha

kg/ha

G.15. utroak UREA gnojiva:

kg/ha

G.16. utroak KAN gnojiva:

kg/ha

G.17. utroak stajskog gnojiva

t/ha prosjeno godinje!!!

G.18. koji(e) herbicid(e) koristite:

Utroak vremena za rad na 1 ha (ukljuiti i trokove pripreme, prijevoza i sl.):
G.19. priprema tla i sjetva (ukljuujui gnojidbu): ________ h/ha
G.20. runo okopavanje: __________ h/ha (vodite brigu o broju radnika i broju sati ili dana)
G.21. zatita, prihrana i kultivacija tijekom vegetacije: ________ h/ha
G.22. berba/etva:

a) runo

b) kombajnom

G.23. ________ h/ha

Koliko iznosi prosjeni prinos na parceli kukuruza s grahom:

94

G.24. prinos kukuruza: ___________ kg/ha

G.25. prinos graha: ___________ kg/ha

Koliko graha kukuruzara proizvedete i prodate godinje:

proizvedeno,
prodano, kg
kg
utog
G.26.
G.27.
_________
_________
arenog
G.29.
G.30.
_________
_________
bijelog
G.32.
G.33.
_________
_________

cijena, kn/kg
G.28.
_________
G.31.
_________
G.34.
_________

G.35. to planirate s ovom proizvodnjom narednih godina?

a) poveavati

b) zadrati u istom obujmu

c) smanjivati d) napustiti

Ako ispitanik ima prodaju, nastavite s pitanjem G.36. Ako nema prodaju nastavite na pitanju G.50.

Gdje prodajete i koliko pojedini kanal prodaje sudjeluje u ukupnoj prodaji?

a) na gospodarstvu

G.36.

b) na lokalnoj trnici

G.37.

c) ugostiteljima

G.38.

d) agroturistikim gospodarstvima

G.39.

e) ostali kanali prodaje (navedite):

G.40.

G.41.

G.42. Udjel prihoda od graha kukuruzara u prihodima obitelji:

1 - jako mali

2 - mali

3 - srednji

4 - veliki

5 - vrlo veliki

G.43. Kako pakirate grah za prodaju? __________________________________________________

95

G.44.Koliko vam u prosjeku iznose trokovi vezani uz prodaju graha? __________ kn po sezoni
(procijenite trokove prijevoza, placovine, pakiranja i sl. ako postoje)

G.45. to mislite o ideji organiziranja vee trine proizvodnje graha kukuruzara?

a) dobra ideja

b) loa ideja

c) ne znam

G.46. Ako mislite da je ideja dobra, kakva organizacija proizvodnje bi bila odgovarajua:
a) zadruga (proizvoaa)
b) postojea privatna tvrtka (koja:

G.47. )

c) nova privatna tvrtka

d) samostalna odvojena gospodarstva

G.48. Biste li se vi ukljuili u organizaciju koja bi se bavila takvom proizvodnjom?

a) bih, kao kooperant
b) bih, kao aktivni sudionik - zadrugar, (su)vlasnik i sl.
c) ne bih

G.49. Ako mislite da je ideja loa, to su tome glavni razlozi:

Samo za one koji nemaju prodaju

G.50. Jeste li razmiljali o proizvodnji graha kukuruzara za prodaju:

da

ne

G.51. Ako da, zato da:

G.52. Ako ne, zato ne:

96

UPITNIK O PROIZVODNJI MEDA

M.1. Broj pelinjih zajednica na gospodarstvu:

kom

M.2. S kojom vrstom i koliko konica raspolaete:

________________________________________________
M.3. Navedite najvanije dijelove opreme, alata i pribora koje uz konice koristite u pelarenju:
_____________________________________________________________________________________
____
M.4. Vozite li pele na pau izvan pelinjaka:

da ne

Na koja odredita vozite pele i koja je glavna paa na tim odreditima:

M.5.
_________________________________________________________________________________
_
M.6.
_________________________________________________________________________________
_
M.7.
_________________________________________________________________________________
_
Procijenite godinje utroke vezane uz proizvodnju meda:
M.8. satne osnove:

kg

M.9. eer za prihranu:

kg

M.10. medno tijesto, eerno:

kg

M.11. zatita od bolesti i nametnika:

M.12. ostali utroci:

kn ukupno godinje!!!
kn ukupno godinje!!!

Utroak vremena za rad:

M.13. poslovi oko uzgoja pela: __________ h/mjesec
M.14. proizvodnja meda i priprema meda: __________ h/godinu
97

M.15. Koliko u prosjeku proizvedete meda po jednoj zajednici: _______ kg

Koliko ukupno meda godinje proizvedete i prodate:

vrsta
proizvedeno,
prodano, kg
kg
M.16.
M.17.
M.18.
___________________
_________
_________
M.20.
M.21.
M.22.
___________________
_________
_________
M.24.
M.25.
M.26.
___________________
_________
_________
M.28.
M.29.
M.30.
___________________
_________
_________

cijena, kn/kg
M.19.
_________
M.23.
_________
M.27.
_________
M.31.
_________

M.32. to planirate s proizvodnjom meda narednih godina?

a) poveavati

b) zadrati u istom obujmu

c) smanjivati d) napustiti

Ako ispitanik ima prodaju, nastavite s pitanjem M.29. Ako nema prodaju nastavite na pitanju
M.48.

Gdje prodajete i koliko pojedini kanal prodaje sudjeluje u ukupnoj prodaji?

a) na gospodarstvu

M.33.

b) na lokalnoj trnici

M.34.

c) ugostiteljima

M.35.

d) trgovcima

M.36.

e) ostali kanali prodaje (navedite):

M.37.

M.38.

M.39. Udjel prihoda od meda u prihodima obitelji:

1 - jako mali

2 - mali

3 - srednji

4 - veliki

5 - vrlo veliki

M.40. Kako pakirate med za prodaju? __________________________________________________

98

M.47. Koliko vam u prosjeku iznose trokovi vezani uz prodaju meda? ____________ kn po sezoni
(procijenite trokove prijevoza, placovine, pakiranja i sl. ako postoje)

M.41. to mislite o ideji jaeg usmjerenja proizvodnje meda na med od metvice?

a) vrlo izgledna ideja b) izgledna ideja

c) upitna ideja

b) loa ideja

M.42. Ako mislite da je ideja dobra, kakva organizacija proizvodnje bi bila odgovarajua:
a) zadruga (proizvoaa)
b) postojea privatna tvrtka (koja:

M.43. )

c) nova privatna tvrtka

d) samostalna odvojena gospodarstva

M.44. Biste li se vi ukljuili u organizaciju koja bi se bavila takvom proizvodnjom?

a) bih, kao kooperant
b) bih, kao aktivni sudionik - zadrugar, (su)vlasnik i sl.
c) ne bih

M.45. Ako mislite da je ideja loa, to su tome glavni razlozi:

Samo za one koji nemaju prodaju

M.46. Jeste li razmiljali o proizvodnji meda kukuruzara za prodaju:

da

ne

M.47. Ako da, zato da:

M.48. Ako ne, zato ne:

99

PRILOG 2. ANKETA POTROAA

ANKETNA UPITNICA
Tradicijski proizvodi Lonjskog polja

1. Kakve prehrambene proizvode vie volite kupovati?

Proizvode tradicijske
poljoprivrede

Proizvode moderne
poljoprivrede

Podjednako

2. Postoje li prema Vaem miljenju prednosti tradicijske poljoprivrede nad modernom poljoprivredom?
Koje su to prednosti?

3. Postoje li prema Vaem miljenju nedostaci tradicijske poljoprivrede? Koji su to nedostaci?

4. Vanost ponude tradicijski proizvoda za agroturizam stav!

5. Kupujete li Vi osobno proizvode tradicijske poljoprivrede?

esto

ponekad

rijetko

6. Kako biste ocijenili kvalitetu proizvoda tradicijske poljoprivrede?

Jako loe
1
2
3

nikad

Odlino
5

7. Kakva je ponuda proizvoda tradicijske poljoprivrede u Zagrebu?

Ima ih previe

Ima ih dovoljno

8. Gdje se u Zagrebu mogu kupiti proizvodi tradicijske poljoprivrede?

specijalizirane trgovine
na trnici
supermarketi
kod seljaka
9. Gdje biste vi eljeli kupovati proizvode tradicijske poljoprivrede u Zagrebu?
specijalizirane trgovine
na trnici
supermarketi
kod seljaka
agroturizam, LP i slino?
10. U kojim prigodama jedete proizvode tradicijske poljoprivrede?

doma (obian obrok)

doma (sveane prigode)

u restoranu
na fetama / slavljima

Ima ih premalo

ne znam

neto
drugo______________

neto drugo _________

11. Biste li bili spremni platiti vie za proizvode tradicijske poljoprivrede?

Treba prvo postaviti pitanje da li takvi proizvodi po njegovom miljenju imaju veu vrijednost, pa onda ovo
pitanje!
Da ____________________%
Ne
Ne znam

100

1. Jesu li vam poznati tradicijski proizvodi iz Lonjskog polja (Sisako-moslavake upanije)?

Da, koji?_________________

Ne

2. Kako biste ocijenili kvalitetu tradicijskih proizvoda iz Lonjskog polja? (samo za one kojima su poznati)
loa
odlina
1
2
3
4
5
3. Molimo Vas da procijenite biste li kupovali sljedee proizvode tradicijske poljoprivrede
a) Kravlji sir

Sigurno bih

Vjerojatno bih

Vjerojatno ne bih

Sigurno ne bih

a) Domae kukuruzno brano i proizvodi od kukuruznog brana

Sigurno bih

Vjerojatno bih

Vjerojatno ne bih

Sigurno ne bih

Vjerojatno bih

Vjerojatno ne bih

Sigurno ne bih

a) Grah kukuruzar

Sigurno bih

a) Proizvodi od konjskog mesa (kobasice, drebee meso)

Sigurno bih

Vjerojatno bih

Vjerojatno ne bih

Sigurno ne bih

Vjerojatno bih

Vjerojatno ne bih

Sigurno ne bih

a) Med od metvice

Sigurno bih

4. Spol
Muki

enski

5. Dob

6. Zavrena kola
O

SSS

VS/VSS

7. Prosjeni mjeseni dohodak obitelji

101

PRILOG 3. POPIS OSOBA KOJE SU SUDJELOVALE ILI SURAIVALE NA

PROVEDBI ANKETE PROIZVOAA PROIZVODA LP
KONJOGOJCI I PROZIVOAI PRERAEVINA OD KONJSKOG MESA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Miko klempe, Donja Graenica 26, 44320 Kutina, 044 656 009, 098 926 82 87
Vjekoslav Posari, Zagrebaka 55, 44318 Voloder, 044 650 226
Tihana Fioli, Desno eljezno 71, 44201 Desno eljezno, 044 716 266
Drago Kaurinovi, Brestaa 203, 44330 Novska, 044 613 234
Hajeni, Desna Martinska Ves 49
uro Pokac, Mahovo 76
Mijo Tepavac, Sv., Mihovila 26,Broice
Matlekovi Dubravko, Krapje 13
Andrija Popi, Krapje 40

PROIZVOAI KRAVLJEG SIRA

1. Marica Neki, Lonja 5, Lonja, 044 710 621, 098 227 609
2. ureti Kristijan, igo, 099/2155347
3. Pastori Drago, Drenov Bok 83, 84, 44325 Krapje, 044 611 038 (Milan)
4. Posavec Ljubica, Letovani 155, 44271 Letovani, 044 751 041
5. Tatjana Andraek, Mala Gorica 133, Petrinja
6. Serti Marica, Tiina 105
7. Skender Snjeana, Grda 141
8. Orekovi Ljubica, Hrastelnica 300
9. Jageti Vesna, Tiina lijeva 79
10. Marija Mikuli, Preloica 288
11. Ana Uevi, Greda 267
12. Mutavija Ivanka, Greda 111
13. Slavica Nori, Greda 251
14. Mio Perkovi, Put debelom brijestu, 25, Novo selo Palanjeko
15. Stjepan Juraak, Lijeva Martinska Ves 137 a
16. Pognjac Draga, Hrastelnica 316,
17. ura Iskvi, Galdovaka 52 a, Sisak
18. Tolkovi Katica, Greda 282
19. Grudeni Marica, Letovani 162
20. Antun Balaic, Piljenice 113
21. Maar borka, Brestaa
22. Nada Pastori
PRIOZVODI TRADICIJSKOG KOLINJA
1.
2.
3.
4.

Vlado Bistriki, Hrvatskih branitelja 16, Osekovo, 44317 Popovaa, (044) 642 570
Jaka Ravli, Muilovica 72, 44213 krateko, 044 710 151
Ivan Ciprijanovi, Rodanik 31, 44323 Raji, 044 601 438
Zlatko Perkovi, Crnac 43

102

MED
1. Marijan Matokanovi, Galdovaka 1, 44000 Sisak, 098 973 62 43
2. Ivan Lovrekovi, Augusta enoe 2, 4430 Kutina
3. Slavko Mesnjak, Brae Bobetko 38, 44000 Sisak, 044 532 281
4. Antun uri, Koutarica, Doljani, 044/682-346
5. Josip revemdar, Kutina, 044 /682-346
6. kledar Marko ,Krapje, 044/611115i
7. Zdenko Jakubek, Novska, 091/5098239
8. Ivica Lonarevi, Novska, 098/446674
9. Tomica Potoki, 044/630771, 098582704
10. Duhaek Biserka,. Podbree 66, 044/679688
11. Josip Prevemdar,Kolodvorska 43, Kutina, 044 /682-346
12. Majeti Berislav, Kutina
13. Marijan Matokanovi, Galdovaka 1, 44000 Sisak, 098 973 62 43
14. Marijan uri, eljeznika, 69, Koutarica
15. Vjekoslav Dejdar, Velebita
16. Kati Marijan
17. Snjeana Andlar, A.H. Plee 2a, Gornja Jelenska
18. Beni Ivan, Braa Bobetko 144, Crnac
19. Mira Josi, Sv. Mihovila 152, Broice
20. ep Stjepan, Drenov bok 9
21. Anelko ep, Drenov bok 63
KUKURUZ, KUKURUZNO BRANI I GRAH KUKURUZAR
1. Mato i Jelica Kuina,Drenov Bok 24, 44325 Krapje, 044 611 127
2. Posavec Ljubica, Letovani 155, 44271 Letovani, 044 751 041
3. Mirko Ivanu, L. Martinska Ves, 149
4. Josip Ivanu, L. Martinska Ves 148
5. Jelka Cavri, Odra 262, Sisak
6. Stjepan Kovai, Mahova 52, Martinska Ves
7. Josip Vuksan, Mahovo 4
8. Josip Gai, I. Fistrovia 18, Sisak
9. uro Belovari, Mahovo 47
10. Sreko Juri, igo 1
11. Darinka Mesnjak, Braa Bobetko 144, Crnac
12. Sanja Selanac, Braa Bobetko 144, Crnac
13. Ignac Paklec, Crnac
14. Ljubica Markovi, Brae Bobetko, Crnac
15. Krmpoti Ivan, Jazovica 96
16. Anton Ciprijanovi, Rodanik 38
17. Milka Poglavac, Stara subotska 132
18. Boica Marica, Krapje 136
19. Nada Podkolabovi, Jazavka 129
20. Andrija Popic, Krapje

103

104