You are on page 1of 25

Meunarodno krivino

pravo i praksa

1. Uvod
2. ta je meunarodno
krivino pravo?
3. Opta naela
4. Meunarodni krivini
sudovi
5. Primjena u domaim
pravnim sistemima
6. Genocid
7. Zloini protiv ovjenosti
8. Ratni zloini

Materijali za praktinu obuku

ta je
meunarodno
krivino
pravo?

9. Oblici krivine odgovornosti:


izvrilatvo i saizvrilatvo

10. Oblici krivine odgovornosti:


odgovornost nadreenog

11. Odbrana i osnove za


iskljuenje odgovornosti

dio projekta Pravda i ratni zloini


koji je finansirala Europska unija
Izradio International Criminal Law Services (ICLS)

12. Krivini i dokazni


postupak
13. Odmjeravanje kazne
14. rtve i svjedoci
15. Saradnja i meusobna
pravna pomo

Finansirala
Europska unija

Projekat
implementirali:

FOUNDATION

NASTAVNA OBLAST 2.
TA JE MEUNARODNO
KRIVINO PRAVO?
Dio OSCE-ODIHR/ICTY/UNICRI projekta Podrka prenoenju znanja i materijala u predmetima
ratnih zloina MKSJ-a domadim sudovima
International Criminal Law Services (ICLS)

Prikazi i oznake koji su koriteni u ovoj publikaciji kao i prezentacija materijala ne podrazumijeva
izraavanje bilo kakvog miljenja u ime Sekretarijata Ujedinjenih nacija, Meunarodnog krivinog
suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ), Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) Ureda za
demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) ili International Criminal Law Services (ICLS) u
vezi sa pravnim statusom bilo koje zemlje, teritorije, grada, podruja ili njihovih organa vlasti ili u
vezi sa razgranienjem njihovih teritorija, odnosno granica.

Autorska prava ICLS OSCE-ODIHR

SADRAJ
2.
ta je meunarodno krivino pravo? ................................................................................ 1
2.1. Uvod ................................................................................................................................ 1
2.1.1. Opis nastavne oblasti ............................................................................................... 1
2.1.2. Ishodi nastavne oblasti ............................................................................................. 1
2.2. ta je meunarodno javno pravo? .................................................................................... 4
2.3. ta je meunarodno krivino pravo? ................................................................................ 4
2.4. Izvori MKP ........................................................................................................................ 5
2.4.1. Pregled pet izvora MKP ............................................................................................ 6
2.4.2. Ugovorno pravo ....................................................................................................... 7
2.4.3. Meunarodno obiajno pravo ................................................................................ 10
2.4.4. Ostali izvori MKP .................................................................................................... 13
2.4.5. Hijerarhija izmeu obiajnog i ugovornog prava i jus cogens................................... 14
2.5. Naela i oblici tumaenja MKP ........................................................................................ 15
2.6. Odnos izmeu meunarodnog humanitarnog prava, prava ljudskih prava i MKP ............ 17
2.7. Dodatna literatura .......................................................................................................... 19
2.7.1. Literatura ............................................................................................................... 19
2.7.2. lanci ..................................................................................................................... 20
2.7.3. Zakoni, sporazumi i drugi akti meunarodnog prava............................................... 20

ii

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE


2.

ICLS

TA JE MEUNARODNO KRIVINO PRAVO?

2.1. UVOD
Predmetni materijal za obuku pripremljen je od strane International Criminal Law Services (ICLS)
u okviru projekta OSCE-ODIHR/ICTY/UNICRI, pod nazivom Pravda i ratni zloini, koji finansira
Europska unija. Uvodne napomene o nainu koritenja materijala sadrane su u nastavnoj oblasti
1., koja takoer obuhvada i ogledni predmet/studiju sluaja i hipotetike primjere koji se mogu
koristiti u nastavi, te i druge korisne dodatke. Materijali su namijenjeni da edukatorima iz oblasti
prava u Bosni i Hercegovini (BiH), Hrvatskoj i Srbiji poslue prvenstveno kao izvor i sredstvo za
obuku, ali su takoer predvieni za prilagoavanje i upotrebu u drugim pravnim sistemima u
regionu. Kad je to bilo potrebno, uvrtena su pitanja za raspravu, sugestije i druge napomene
korisne za nastavu. Nadalje, edukatori se podstiu da materijale prilagode potrebama polaznika i
konkretnim okolnostima svakog predavanja. Edukatori se takoer podstiu da materijale po
potrebi auriraju posebno u pogledu nove sudske prakse ili izmjena i dopuna krivinih zakona u
svojim relevantnim pravosudnim sistemima.
U svakoj nastavnoj oblasti daje se opti pregled meunarodnog krivinog prava koji je relevantan
za predmet same oblasti, nakon ega se prelazi na raspravu o mjerodavnom pravu i sudskoj
praksi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. U materijalima se koristi najrelevantnija i dostupna sudska praksa.
Treba napomenuti da u sluajevima u kojima je citirana prvostepena presuda, autori teksta
posebno su vodili rauna da osiguraju da je dio na koji se pozivaju potvren u albenom
postupku. Edukatorima moe biti od koristi da raspravljaju i o drugim predmetima koji takoer
mogu biti relevantni ili ilustrativni za svaku temu, te da polaznike zamole da govore o
predmetima sa kojima su se susretali i iskustvima koja su imali.
2.1.1. OPIS NASTAVNE OBLASTI
U okviru predmetne oblasti obrauju se osnovni koncepti na kojima se temelji meunarodno
krivino pravo (MKP). MKP se opisuje kao podgrupa meunarodnog javnog prava, podvlae se
osnovni izvori MKP, te se pojanjava kako te izvore tumae meunarodni krivini sudovi. U ovoj
nastavnoj oblasti posebno se obrauju ugovorno pravo i meunarodno obiajno pravo. Takoer,
daje se kratki osvrt na odnose izmeu MKP, meunarodnog humanitarnog prava i
meunarodnog prava ljudskih prava. Cilj ove oblasti je da se uesnicima priblie osnovni
koncepti koji predstavljaju osnov prava koje se primjenjuje na meunarodnim sudovima, te
prava koje se primjenjuje na mnoga meunarodna krivina djela koja se procesuiraju pred
domadim sudovima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Molimo da imate u vidu da se u okviru nastavne
oblasti br. 5. obrauje primjena meunarodnog prava u svakom od navedenih domadih pravnih
sistema.
2.1.2. ISHODI NASTAVNE OBLASTI
Na kraju ove oblasti, polaznici treba da razumiju:
Pet osnovnih izvora meunarodnog krivinog prava;

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.

Razliku izmeu ugovornog i obiajnog prava;


Kako se tumae ugovori;
Kako primijeniti obiajno pravo pred nacionalnim i meunarodnim sudovima i, posebno,
koji su dokazi potrebni za utvrivanje elemenata krivinih djela ustavnovljenih obiajnim
pravom;
Hijerarhiju izmeu obiajnog i ugovornog prava i jus cogens; i
Odnos izmeu MKP, ljudskih prava i humanitarnog prava.

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

Napomene za edukatore:
U predmetnoj oblasti postavljaju se temelji za sve kljune koncepte pojanjene u
oblastima koji slijede. Od kljunog je znaaja da polaznici obrate panju na osnovna
naela obraena u ovoj oblasti. Ista se ne treba posmatrati tek kao odjeljak od
interesovanja, ved kao odjeljak iz kojeg pravo potie.
Potrebno je ohrabriti polaznike da istrae izvore meunarodnog prava i naine na
koje ovaj korpus prava funkcionie. Uzevti u obzir da je ovo najede prva oblast koji
se predstavlja, moda bude teko zadrati panju polaznika od samog poetka.
Meutim, imajte na umu da mnogi izvori meunarodnog prava imaju sline pandane
u nacionalnom pravu; treba naglasiti slinosti izmeu pristupa meunarodnog prava i
prakse relevantnog nacionalnog prava. Za edukatore je vano da povuku ove paralele
i daju primjere naina na koji shvatanje ovih koncepata moe direktno pomodi
polaznicima u obavljanju njihovog pravnikog posla. Edukatori mogu ukljuiti
polaznike u diskusiju postavljanjem sljededih pitanja:
o Da li nacionalni sudovi u regiji primjenjuju ili na drugi nain koriste nepisano
pravo? Da li to ukljuuje meunarodno obiajno pravo? Ukoliko je odgovor
potvrdan, navesti primjere.
o Na koji nain domada sudska praksa definira meunarodno obiajno pravo,
ukoliko ga uopte definira?
o Da li je nacionalna pravna praksa uspostavila neku hijerarhiju izmeu ugovora
ratifikovanih od strane drave, meunarodnog obiajnog prava i domadeg
nacionalnog zakonodavstva?
o Kako i zato se na domadim sudovima u regiji koriste struni radovi i praksa,
ugovori koji su ratifikovani ali nisu odomadeni, te mjerodavni akti meunarodnih
krivinih sudova?
o Da li su se pitanja tumaenja meunarodnog prava pojavila na suenjima za
ratne zloine pred domadim sudovima u regiji?
o Koji se primjeri iz prakse meunarodnih krivinih sudova i domadih sudova iz
regije mogu koristiti da se pokae kako i zato se razni izvori meunarodnog
prava koriste za utvrivanje vaedeg prava?
U praksi, pomodni izvori meunarodnog prava esto igraju ulogu koja je mnogo
vanija nego to to njihova pomodna narav u teoriji implicira. Sudovima nije uvijek
jasno da li ove pomodne izvore koriste kao sredstvo za tumaenje prava ili kao
neposredne izvore prava. Primjeri iz prakse mogu se koristiti da razjasne ove i druge
vane aspekte po pitanju izvora meunarodnog krivinog prava.
Ogledni predmet sadran je u nastavnoj oblasti br. 1 i moe se koristiti radi poticanja
polaznika na diskusiju o tome da li je odreeno krivino djelo proisteklo iz injeninog
opisa kanjivo u njihovim pravnim sistemima, a na osnovu nacionalnog
zakonodavstva, vaedeg ugovornog prava i/ili meunarodnog obiajnog prava.

ICLS

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.
2.2. TA JE MEUNARODNO JAVNO PRAVO?

Uopteno govoredi, meunarodno javno pravo regulie postupanja drava, te njihovu


meusobnu interakciju i interakciju sa graanima na individualnoj osnovi. Meunarodno javno
pravo obuhvata pravila i naela koja reguliu postupanje, prava i obaveze drava i meunarodnih
organizacija, kao i odnose izmeu drava.
2.3. TA JE MEUNARODNO KRIVINO PRAVO?
Meunarodno krivino pravo je podgrupa meunarodnog javnog prava i glavni je predmet
obrade u ovim materijalima. I dok se meunarodno pravo uglavnom tie meudravnih odnosa,
meunarodno krivino pravo odnosi se na pojedince. Meunarodno krivino pravo posebno
stavlja odgovornost na individualna lica ne drave ili organizacije i propisuje i sankcionie
djela koja su prema meunarodnom pravu definisana kao krivina.
Meunarodno krivino pravo relativno je novi korpus prava, a njegovi aspekti nisu ujednaeni,
niti su optevaedi. Na primjer, neki aspekti prava koji su jedinstveni za MKSJ ne odraavaju
meunarodno obiajno pravo, te se takoer razlikuju od prava koje se primenjuje pred MKS.
Iako postoje razliita tumaenja kategorija meunarodnih krivinih djela,1 ovi materijali odnose
se na krivina djela koja potpadaju pod nadlenost meunarodnih i hibridnih sudova, ukljuujudi
MKSJ, MKSR, SSSL, VOSK (ECCC Vanredni odjeli u sudovima Kambode) i MKS. Ova krivina
djela obuhvataju genocid, zloine protiv ovjenosti, ratne zloine i zloin agresije.2 U njih ne
spadaju krivina djela piratstvo, terorizam, ropstvo, trgovina narkoticima niti druga
meunarodna krivina djela (bilo da jesu ili nisu inkriminisana dravnim zakonima BiH, Hrvatske i
Srbije) koja ne ishode krivinim djelom genocida, zloinima protiv ovjenosti ili ratnim
zloinima.
Meunarodno krivino pravo takoer ukljuuje zakone, postupke i naela koja se odnose na
pitanja oblika odgovornosti, odbrane, dokaznih materijala, sudskih postupaka, kanjavanja,
ueda rtava, zatite svjedoka, zajednike pravne pomodi i saradnje. Svako od ovih pitanja bit de
obraeno u nastavku.

ROBERT CRYER I DR., AN INTRODUCTION TO INTERNATIONAL CRIMINAL LAW AND PROCEDURE 4 / UVOD U MEUNARODNO
2010.).
2
Odnosi se na zloin agresije, vidi MKS SDP RK/Rez.6., Zloin agresije, 11.06.2010.; Rimski statut
Meunarodnog krivinog suda, l. 8. bis (2002.).
KRIVINO PRAVO I POSTUPAK 4. (2. IZD.

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE


2.4. IZVORI MKP

Napomene za edukatore:
U sljededem odjeljku razmatra se svaki od izvora meunarodnog krivinoj prava.
Vano je da polaznici shvate prirodu tih izvora, kako bi mogli utvrditi stepen do
kojeg se primjenjuju, ako se uopte primjenjuju, u njihovim nacionalnim
jurisdikcijama. Svaki od ovih izvora tumai se i primjenjuje na razliitim
meunarodnim krivinim sudovima. Vrlo je vano da polaznici budu svjesni
specifine nadlenosti i zakonske osnove svakog od ovih sudova, ukljuujudi njihove
statute, pravila postupka i dokaza, mjerodavnih akata i njihove pravne prakse. To
razumijevanje omogudit de polaznicima da shvate relativnu vanost raznih izvora
prava takvih meunarodnih krivinih sudova u domadem kontekstu, te da primijene
pravilne izvore prava u svojim nacionalnim jurisdikcijama.
Edukator moe ukljuiti polaznike postavljanjem sljededih pitanja:
o Da li je korisno ili neophodno za nacionalne sudove u regiji da se pozivaju na
odluke MKSJ u vezi definicije njegova Statuta kao predmeta meunarodnog
obiajnog prava?
o Od kakve je vanosti za sudove u regiji, ako je od ikakve, injenica da se vedi dio
sudske prakse MKSJ u vezi materijalnog meunarodnog krivinog prava odnosi
prije na meunarodno obiajno pravo kakvo je postojalo u vrijeme poinjenja
krivinih djela, nego na ugovorno pravo? Od kakve su vanosti za domade
sudove u regionu, ako su od ikakve, razlike izmeu Statuta MKSJ i
meunarodnog obiajnog prava kakvo je postojalo poetkom i sredinom
devedesetih godina dvadesetog vijeka?
o Da li drugi meunarodni sudovi, kao to su MKS, SSSL ili VOSK, imaju vanosti u
razvoju domade sudske prakse u regiji?
Kakva je uloga domadih strunjaka/praktiara u poticanju razmatranja ovih pitanja
pred domadim sudovima? Da li su ova pitanja akademske naravi ili mogu posluiti
interesima sudskih postupaka ili klijenta? Polaznike treba potaknuti da predstave
primjere u kojima su koristili sudsku praksu iz meunarodne jurisdikcije u domadim
predmetima.

ICLS

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.
2.4.1. PREGLED PET IZVORA MKP

Poto je meunarodno krivino pravo podgrupa meunarodnog javnog prava, izvori MKP
uglavnom su isti kao i izvori meunarodnog javnog prava.3 Uopteno uzevi, pet izvora MKP koje
koriste meunarodni i hibridni krivini sudovi su sljededi:
1)
2)
3)
4)
5)

ugovorno pravo;
meunarodno obiajno pravo (obiaj, obiajno pravo);
opti pravni principi;
sudske odluke (pomodni izvor); i
struni radovi (pomodni izvor).

Izvori prava nekada se preklapaju i u dinaminom su odnosu. Na primjer, ugovor moe


odraavati, postati dio meunarodnog obiajnog prava ili uticati na njegov razvoj i obratno.
Presuda meunarodnog suda moe uticati na razvoj ugovornog i meunarodnog obiajnog
prava. Uopteno gledajudi, meunarodni i hibridni sudovi koriste ugovore i obiaj kao glavne
izvore meunarodnog krivinog prava, pored njihovih vlastitih mjerodavnih dokumenata (koji
mogu ukljuivati ugovore).
Pet izvora MKP ugrubo koreliraju sa klasinim prikazom izvora meunarodnog prava, sadranim
u lanu 38. stav 1. Statuta Meunarodnog suda pravde (MSP):
a) meunarodne konvencije, opte ili posebne, koje uspostavljaju pravila
izriito priznata od drava u sporu;
b) meunarodni obiaj, kao dokaz opte prakse prihvadene kao pravo;
c) opta naela prava priznata od civilizovanih drava;
d) sudske odluke i radovi najpriznatijih publicista iz razliitih zemalja, kao
pomodna sredstva za utvrivanje pravnih pravila.
Relevantnost i vanost ovih izvora u nacionalnim krivinim pravosuima razlikuje se od drave do
drave. Na primjer, u nekim pravosuima neposredni izvor meunarodnog krivinog prava je
dravno zakonodavstvo koje ukljuuje MKP. U tom sluaju, ugovorno i meunarodno obiajno
pravo ne mogu se koristiti kao neposredni izvor. U obrnutom sluaju, neki sudovi mogu
primjeniti ugovorno pravo, ali ne i meunarodno obiajno pravo, dok drugi (sudovi) mogu
primijeniti takoer i obiajno pravo.4 Pored toga, ak i ako je unutranje zakonodavstvo
neposredan izvor mjerodavnog prava, ugovori meunarodnog krivinog prava, njihovi komentari
i meunarodna sudska rjeenja esto se koriste kao pomodno sredstvo u tumaenju domadih
zakona, te se ponekad smatraju uvjerljivim (ne i obavezujudim) presedanima.
Razliiti sudovi mogu primjenjivati ove izvore na razliite naine. Na primjer:

Vidi npr. Dapo Akande, The Sources of International Criminal Law / Izvori meunarodnog krivinog prava,
u OXFORD COMPANION TO INTERNATIONAL CRIMINAL LAW AND JUSTICE str. 41.-53. (Cassese i dr. Izd. 2009.); CRYER,
supra napomena 1., na 9.-12.
4
Vidi npr., CRYER, supra napomena 1., na 64.-84.

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

ICLS

Domadi sudovi ne moraju smatrati za neophodno da se izravno pozivaju na izvore


meunarodnog prava, ako su sadraj i znaenje mjerodavnog unutranjeg prava
(ukljuujudi i inkorporirano ili na drugi nain nadleno meunarodno pravo)
nedvosmisleni.
Unutranje zakonodavstvo i sudske odluke mogu biti dokaz meunarodnog obiajnog
prava ali ih meunarodni sudovi ne primjenjuju. Doista, albeno vijede MKSJ stava je
da domada pravna stajalita ili pristupe treba razmatrati s najvedim oprezom na
meunarodnom nivou, a kako ne bi pri tome posvetili nedovoljno panje jedinstvenim
obiljejima meunarodnog krivinog postupka.5
Rimski statut, Elementi krivinih djela i Pravilnik o postupku i dokazima predstavljaju
primarne izvore prava pred MKS.6 Ugovori i naela i pravila meunarodnog prava
primjenjuju se onda kada se iskoriste primarni izvori, te se naposljetku razmatraju opta
naela prava, ukljuujudi i relevantne i odgovarajude nacionalne zakone.7
2.4.2. UGOVORNO PRAVO
Ugovori su sporazumi (obino u pisanoj formi) iz kojih proizlaze prava i obaveze, uglavnom
izmeu drava. Neki ugovori takoer stvaraju dunosti i predviaju zatitu individualnih lica.
MKP ima mnogo ugovornih izvora, a koji se proteu od oitih primjera kao to su Konvencija o
genocidu i odredbe o tekim povredama iz etiri enevske konvencije iz 1949. godine, do
relevantnih ugovora o ljudskim pravima i ugovora koji nisu ratifikovani u jednakoj mjeri kao
enevske konvencije, ukljuujudi:
Rimski statut Meunarodnog krivinog suda;
II Dodatni protokol enevskim konvencijama (DP II) iz 1977. ;
Konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija o ljudskim
pravima);
Sporazum o sigurnosti, stabilizaciji i razvoju oblasti Velikih jezera (2006) i njegov Protokol
o prevenciji i sankcijama zloina genocida, ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti i svih
oblika diskriminacije (Sporazum i Protokol Velikih jezera); i
Konvencija protiv muenja i drugog okrutnog, neovjenog ili poniavajudeg postupanja
ili kanjavanja.
Ovisno o pravosudnom sistemu, neposredni izvor mjerodavnog prava mogu biti ugovori na snazi
koji su ratifikovani ili kojima je relevantna drava pristupila. Pravni sistemi u kojima ugovori ne
mogu biti neposredni izvor prava, esto mogu posluiti kao pomodno sredstvo u tumaenju
drugih mjerodavnih propisa.

Tihomir Blakid, Odluka po zahtjevu Republike Hrvatske za reviziju odluke Pretresnog vijeda II od 18.7.
1997. albeno vijede, 29.10.1997., 23.
6
Rimski statut, l. 21.; vidi isto Omar Hassan Ahmad Al Bashir, Predpretresno vijede I, Odluka po zahtjevu
Tuilatva za izdavanje naloga za hapenje Omar Hassan Ahmad Al Bashir-a, 3.3.2009., 128. 132.
7
Al Bashir, PP-V I Odluka od 3.3.2009., 44.

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.

U nekim pravosudnim sistemima, ugovorno pravo glavni je izvor MKP. Na primjer, Rimski statut
MKS je ugovor i primarni izvor prava za taj sud.8 Meutim, u MKSJ i MKSR ugovorno je pravo
manje vano od obiaja kao neposrednog izvora (iako su neka od krivinih djela u njihovim
statutima doslovno preslikana iz ugovora, npr. Konvencija o genocidu).
Statut MKSR inherentno usvaja stajalite da se ugovori mogu koristiti kao izvor meunarodnog
krivinog prava, bududi da isti inkriminie povrede II Dodatnog protokola enevskim
konvencijama, za koji se nije smatralo da odraava u svim svojim djelovima meunarodno
obiajno pravo u vrijeme njegova donoenja.9
MKSJ uspostavio je jasna pravila u kojim sluajevima ugovori mogu biti neposredni izvor
meunarodnog krivinog prava (barem na tom sudu), smatrajudi da se ugovori mogu
primjenjivati kada:
nedvojbeno obavezuju strane u sukobu u vrijeme poinjenja navodnog krivinog djela; i
nisu u suprotnosti sa obavezujudim normama meunarodnog prava odnosno ne odstupaju
njih.10
Meutim, albeno vijede MKSJ obazrivo je primijetilo da iako se ugovori mogu primijeniti kao
neposredan izvor MKP, MKSJ u praksi uvijek trai potvrdu da je predmetna odredba ugovornog
prava istovremeno i izraz obiajnog prava.11 Ovakvo rjeenje specifino je za MKSJ i ne
primjenjuje se nuno na drugim meunarodnim krivinim sudovima (npr. ne primjenjuje se na
MKS) ili u nacionalnim jurisdikcijama.
2.4.2.1. UGOVORI I NAELA ZAKONITOSTI
U sudskim postupcima za meunarodna krivina djela koji se oslanjaju na ugovore (kao i na
druge izvore MKP), esto se javlja pitanje naela zakonitosti koje brani retroaktivnu primjenu
krivinih zakona i sankcija.
Vidi nastavu oblast 3. za detaljniju analizu ovog pitanja.
2.4.2.2. TUMAENJE UGOVORA
Ne predviaju izriito svi ugovori relevantni za MKP inkriminaciju i sankcionisanje povreda tih
ugovora od strane pojedinaca. Iz perspektive MKP, takvo inkriminisanje i sankcionisanje proistie

Rimski statut, l. 21. Ugovori i naela i pravila meunarodnog prava koji nisu sa MKS, ukljuujudi i MHP,
predstavljaju sekundarne izvore, sa drugim izvorima relegiranim drugoj strani.
9
CRYER, supra napomena 1., na 10.
10
Vidi, npr., Stanislav Galid, pred. br. IT-98-29-T, prvostepena presuda, 5.12.2003., 98.; Duko Tadid,
pred. br. IT-94-1, Odluka po interlokutornoj albi odbrane na nadlenost Suda, albeno vijede, 2.10.1995.,
143.; Dario Kordid i dr., pred. br. IT-95-14/2-A, drugostepena presuda od 17.12.2004., 44.; ali vidi
Kordid, DPJ 41.-6.
11
Galid, DP 85.

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

ICLS

npr. iz meunarodnog obiajnog prava,12 ili usvajanjem novih ugovora (npr., neke odredbe
Rimskog statuta MKS) i iz dravnog zakonodavstva koje regulie sprovoenje (tih ugovora).
MKSJ i MKSR tumae svoje statute kao ugovore u saglasnosti sa optim pravilima tumaenja
ugovora iz lana 31. 20. Beke konvencije o ugovornom pravu iz 1969. godine (Beka
konvencija).13 Ta pravila takoer predstavljaju obiajno pravo.14 Odredbe su sljedede:

lan 31. Beke konvencije iz 1969. godine


1. Ugovor se tumai u dobroj namjeri prema uobiajenom smislu koji se daje
izrazima u ugovoru u njihovom kontekstu i u svjetlu njegovog predmeta i svrhe.
2. U cilju tumaenja ugovora, njegov sadraj pored teksta obuhvata uvod i
dodatke...
3. Kao i o sadraju, vodit de se rauna o:

(b) svakoj naknadnoj praksi u vezi sa primjenom ugovora kojom se utvruje


dogovor stranaka u pogledu tumaenja ugovora;
(c) svakom relevantnom pravilu meunarodnog prava koje se primjenjuje u
odnosima izmeu stranaka.
4. Izraz se uzima u posebnom znaenju ako se utvrdi da je to bila namjera
stranaka.

12

AKANDE, supra napomena 3., na 48.


Za primjer kako MKSJ primjenjuje naela postavljena Bekom konvencijom (iako bez izriitog
spominjanja Konvencije), vidi Tadid, Odluka po interlokutornoj albi odbrane na nadlenost Suda 71.
142.
14
Vidi, npr., Milomir Stakid, pred. br. IT-97-24-T, prvostepena presuda od 31.7.2003., 411.; Tadid, Odluka
po interlokutornoj albi odbrane na nadlenost Suda 79.-93.; Milan Martid, pred. br. IT-95-11-A,
drugostepena presuda od 08.10.2008., 297.Vidi takoer Momilo Krajinik, pred. br. IT-00-39, Odluka po
interlokutornoj albi Momila Krajinika, albeno vijede 14.2.2002.
13

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.

lan 32. Beke konvencije iz 1969. godine


Moe se pozivati na dopunska sredstva tumaenja, posebno na pripremne radnje
na ugovoru i okolnosti njegova zakljuenja, a u cilju potvrivanja znaenja koja
proizilaze iz primjene lana 31. ili da se odredi smisao kada je tumaenje prema
lanu 31:
(a) dvosmisleno ili nejasno; ili
(b) dovodi do rezultata koji je oigledno apsurdan ili nerazuman.

BiH, Hrvatska i Srbija potpisnice su Beke konvencije. Poto su potpisnice Beke konvencije,
naelno, gore navedena pravila tumaenja se mogu koristiti prilikom tumaenja ugovora.
Meutim, mora se posvetiti duna panja svim domadim pravilima u tumaenju prava i po
mogudnosti stroim naelima tumaenja u krivinom kontekstu. Na primjer, u sluaju da se
dovodi u sumnju naelo tumaenja u korist optuenog, moe se zahtijevati stroe tumaenje od
pravila Beke konvencije.15
2.4.3. MEUNARODNO OBIAJNO PRAVO
Uobiajeno se smatra da se obiaj sastoji od:
dravne prakse i
opinio juris.16
Dravna praksa mora biti dosljedna,
jednoobrazna
i
kontinuirana
meu
Ugovori obavezuju samo drave koje su ih
relevantnim dravama, iako ne mora biti
potpisale, dok opte obiajno pravo
sveobuhvatna. Opinio juris moe se definisati
obavezuje sve drave, a lokalni obiaj
kao opte uvjerenje ili prihvatanje od strane
obavezuje samo dvije drave.
drava da se odreena praksa zahtijeva
zakonom.17 Ovaj osjedaj zakonske obaveze,
zajedno sa dravnom praksom, razdvaja obiaj od ina kurtoazije, potenja ili iste navike.
Ugovori obavezuju samo drave koje su ih potpisale, dok opte obiajno pravo obavezuje sve
drave, a lokalni obiaj obavezuje samo dvije drave. Vedi dio sadraja materijalnog MKP

15

Vidi, npr., Jean-Paul Akayesu, pred. br. ICTR-96-4-T, prvos. pres., 02.09.1998., 319., 500.-1.; ali vidi
Radislav Krstid, pred. br. IT-98-33-T, prvostepena presuda od 02.08.2001., 502.
16
Vidi, npr., Draen Erdemovid, Zajedniko izdvojeno miljenje sudija McDonald i Vohrah, albeno vijede,
7.10.1997., 49.
17
CRYER, supra napomena 1., na 11.

10

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

ICLS

postoji u obiajnom pravu, bez obzira da li ista pravila istovremeno postoje i u ugovornom pravu.
Meutim, uopteno govoredi, mnogo je tee odrediti sadraj obiajnog od sadraja ugovornog
prava.
Generalno govoredi, ovisno o okolnostima, dokaz dravne prakse i opinio juris mogu ukljuivati:
diplomatsku prepisku;
izjave o vladinoj zvaninoj politici i saoptenja za tampu organa vlasti;
izvrne odluke i pravnu praksu;
miljenja pravnih savjetnika organa vlasti;
vojne prirunike;
komentare nacrta izjava o meunarodnom pravu od strane Komisije za meunarodno
pravo;
mjerodavne komentare ugovora;
dravno zakonodavstvo;
dravne i meunarodne sudske odluke;
sadraj ugovora; i
praksu meunarodnih organizacija i njihovih organa, ukljuujudi npr. Generalnu skuptinu
UN-a i rezolucije Vijeda sigurnosti koje se odnose na pravna pitanja.18
Obiaj moe potedi iz ugovora, a ugovori mogu
predstavljati dokaz da obiajno pravilo postoji.
Prilikom procjene obiajnih pravila ili
Ugovori takoer mogu biti pomod u tumaenju
optih naela, oslonac prvenstveno
obiaja. Identino pravilo moe postojati
mora biti na elementima kao to su
istovremeno u ugovornom pravu i u obiajnom
slubene izjave drava, vojni prirunici
pravu; primjeri su definicija genocida i odredbe o
ozbiljnim povredama enevskih konvencija.
i sudske odluke.
Ugovori ponekad sistematizuju obiajno pravo
koje postoji u dato vrijeme. Rimski statut MKS to ini u odreenoj mjeri, no neke od njegovih
odredbi restriktivnije su od obiajnog prava, dok su druge manje restriktivne. Isto tako neki
elementi krivinih djela u statutima MKSJ i MKSR idu dalje od onoga to je bilo obiajno pravo u
dato vrijeme.
Postupak protiv Tadida koji je voen pred MKSJ prua izvrstan primjer naina na koji je albeno
vijede MKSJ sagledalo irok raspon izvora u ocjeni da li se lan 3. Statuta MKSJ, koji MKSJ daje
nadlenost nad zakonima i obiajima ratovanja, primjenjuje i na lokalne i meunarodne sukobe
prema meunarodnom obiajnom pravu. Pri usvajanju ovakvog zakljuka, albeno vijede
pregledalo je mnoge izvore ukljuujudi: izvjetaj Generalnog sekretara UN-a, izjave sa sastanka
Vijeda sigurnosti UN-a, predmet i svrhu lana 3. i uspostavljanja MKSJ, historijski pregled
predmeta voenih pred MSP, historijski pregled ranijih sukoba, javnih izjava politiara,
instrukcije generala upudenih vojnicima koje su pronaene u vojnim proglasima/instrukcije i

18

Vidi, npr., Kordid, DP 47.-68.

11

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.

publikacije pobunjenikih grupa.19 Vijede je smatralo da se treba primarno osloniti na zvanine


objave drava, vojne prirunike i sudske odluke. Vijede je zakljuilo:
Prilikom razmatranja prakse neke drave u svrhu ustanovljavanja da li postoji
neko obiajno pravilo ili opti princip, teko je, ako ne i nemogude, tano
odrediti stvarno ponaanje trupa na terenu i ustanoviti da li se one pridravaju ili
ne odreenih standarda ponaanja. To ispitivanje je oteano injenicom da je ne
samo pristup podruju vojnih operacija obino zabranjen nezavisnim
posmatraima (esto i samom MKCK), ved im i sukobljene strane uskraduju
informacije o neprijateljstvima. Osim toga, esto se posee za krivom
informacijom kako bi se zavarali neprijatelj, javno mnjenje i strane vlade.
Prilikom procjene obiajnih pravila ili optih naela, potrebno je imati na umu
da, s obzirom na inherentnu prirodu ovog problema, oslonac prvenstveno mora
biti na elementima kao to su slubene izjave drava, vojni prirunici i sudske
odluke.20
Postupak koji je protiv Martida voen pred MKSJ takoer prua ilustraciju naina na koji je MKSJ
pristupio analizi meunarodnog obiajnog prava. Optueni se teretio za nareivanje artiljerijskih
napada u kojima je ubijeno i ranjeno civilno stanovnitvo. Krivino djelo je podvedeno pod
odredbe lana 3. Statuta MKSJ, iako se isto ne navodi izriito u odredbama samog lana.
Pretresno vijede MKSJ moralo je stoga utvrditi da li navodne radnje imaju obiljeja krivinog djela
prema meunarodnom obiajnom pravu.
U svojoj analizi meunarodnog obiajnog prava, izmeu ostalog, MKSJ je analizirao da li
meunarodno obiajno pravo ukljuuje zabranu represalija protiv civilnog stanovnitva ili civila
pojedinaca. Izvren je uvid u tekstove raznih akata, ukljuujudi rezolucije i ugovore Skuptine UNa, to obuhvata i DP I i DP II.21
Sudske odluke (meunarodne i dravne) i struni radovi takoer se mogu koristiti da bi se
ustanovio sadraj obiaja,22 pri emu se paljivo mora razmotriti da li ispravno navode obiajno
pravo.
2.4.3.1. OBIAJ I NAELA ZAKONITOSTI
Vidi nastavnu oblast 3. za detaljniju analizu ovog pitanja.

19

Tadid, Odluka po interlokutornoj albi odbrane na nadlenost Suda, 86. 137.


Ibid. na 99.
21
Martid, pred. br. No. IT-95-11-R61, Odluka o reviziji optunice prema pravilu 61., 08.03.1996., 16.
17., 19.
22
Vidi, npr.,Tadid, DP 255.-270.; Stakid, SP 501., 519.
20

12

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

ICLS

2.4.4. OSTALI IZVORI MKP


Statuti MKSJ i MKSR nisu ugovori, ved rezolucije Vijeda sigurnosti UN-a usvojene prema
obavezujudim odredbama VII Poglavlja Povelje UN-a. Meutim, obavezujuda snaga rezolucija
proistie iz lana 25. Povelje UN-a, koja jeste ugovor.23
2.4.4.1. OPTA PRAVNA NAELA
U situaciji kada nije postojalo pravilo u obiajnom ili ugovornom pravu, MKSJ je povremeno i
obino sa dozom obazrivosti razmatrao opta pravna naela u potrazi za mjerodavnim
pravilom MKP. Ova naela formulisana su kroz proces ocjene dravnih zakona i pravne prakse
glavnih pravnih sistema u svijetu, da bi se odredilo moe li Sud utvrditi zajedniki koncept.
Ukoliko zajedniki koncept postoji, Sud bi mogao izvudi opte naelo prava koje se moe
primijeniti u kontekstu MKP.

Ako se za neko naelo ustanovi da


ga vedina drava u svojim domadim
pravnim sistemima generalno
prihvata kao temeljni propis
domadeg pravnog sistema, njegovo
tumaenje kao pravila
meunarodnog prava ini se u
potpunosti opravdanim.

Ne mora se ispitati sudska praksa svake drave


ved samo dovoljnog broja drava da bi se pokazalo
da vedina drava u okviru raznih pravnih sistema
(npr. Anglosaksonsko pravo i kontinentalno
pravo) prihvata neko odreeno pravno naelo.
Ako se za neko naelo ustanovi da ga vedina
drava u svojim domadim pravnim sistemima
generalno prihvata kao temeljni propis domadeg
pravnog sistema, njegovo tumaenje kao pravila
meunarodnog prava ini se u potpunosti
opravdanim.24 Ako su dravni koncepti suvie
razliiti, takav stav se iskljuuje.

Na primjer, u zajednikom izdvojenom miljenju o presudi albenog vijeda MKSJ u predmetu


Erdemovid, dvojica sudaca ispitala su propise i sudsku praksu 27 drava25 prije nego to su
utvrdili da ne postoji konzistentno konkretno pravilo koje daje odgovor na pitanje da li prinuda
moe da predstavlja osnov za odbranu od optube za ubijanje nevinih lica.26

23

Povelja UN-a lan 25.


Komisija za ratne zloine Ujedinjenih nacija, Pravni izvjetaji sa suenja ratnim zloincima: SAD v.
Wilhelm List i drugi, knjiga VIII, 34., 49. (1949.).
25
Francuska, Belgija, Holandija, panija, Njemaka, Italija, Norveka, vedska, Finska, Venecuela,
Nikaragva, ile, Panama, Meksiko, biva Jugoslavija, Engleska, SAD, Kanada, Juna Afrika, Indija, Malezija,
Nigerija, Japan, Kina, Maroko, Somalija i Etiopija. Vidi uopteno Erdemovid, Zajedniko izdvojeno miljenje
sudija McDonald i Vohrah, DP 66. 72.
26
Ibid. na 72.
24

13

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.
2.4.4.2. SUDSKE ODLUKE I STRUNI RADOVI

MKSJ i MKSR pozivaju se i uopteno govoredi prate svoju prethodnu sudsku praksu, iako nisu
uvijek obavezni to da ine. Pretresna vijeda nisu obavezna da slijede odluke drugih pretresnih
vijeda, ali moraju da slijede odluke albenih vijeda. albena vijeda mogu odstupiti od svojih
vlastitih prethodnih odluka, ali samo u izuzetnim situacijama kada je to u interesu pravde.27
MKSJ i MKSR takoer su se pozivali na sudske odluke dravnih sudova i drugih meunarodnih
sudova, ukljuujudi i MSP, Meunarodni vojni sud u Nrnbergu (Nrnberki sud), druge sudove
osnovane nakon Drugog svjetskog rata, te Evropski sud za ljudska prava (ESLJP), obino u potrazi
za dokazom o postojanju obiajnog prava. Na slian nain ispitali su i razne publikacije
meunarodnih autoriteta, ukljuujudi naune radove i izvjetaje relevantnih tijela kao to su
Komisija za meunarodno pravo i Meunarodni komitet crvenog krsta (MKCK).
Drugi meunarodni, hibridni i nacionalni sudovi esto usvajaju isti koncept. Odluke MKSJ i MKSR
ne primjenjuju kao zakon, mada esto razmatraju na primjer, stajalita MKSJ i MKSR o obiajnom
pravu ili o optim naelima prava, kakvo znaenje su MKSJ i MKSR dali odreenoj ugovornoj
odredbi ili relevantnost i uvjerljivost obrazloenja MKSJ i MKSR pri tumaenju svog vlastitog
prava.28
2.4.5. HIJERARHIJA IZMEU OBIAJNOG I UGOVORNOG PRAVA I JUS COGENS
Uopteno gledajudi, ne postoji hijerarhija izmeu
ugovornog prava i obiajnog prava. Ako je
Ni obiajno ni ugovorno pravo ne
pravilo proizalo iz jednog izvora opreno pravilu
mogu biti u sukobu sa jus cogens.
proizalom iz drugog, za razrjeenje se koriste
pravila tumaenja kao to su lex posterior
derogat priori (kasniji zakon ukida raniji zakon), lex posterior generalis non derogate prior
speciali (kasniji opti zakon ne ukida raniji posebni zakon) and lex specialis derogate legi generali
(poseban zakon ima prednost nad optim zakonom). Poto se opta pravna naela koriste da
ispune propuste u ugovornom i obiajnom pravu, ona su podreena ugovornom i obiajnom
pravu.
Ni obiajno ni ugovorno pravo ne mogu biti u sukobu sa jus cogens, tj. sa imperativnim normama
opteg meunarodnog prava.29 Bududi da jus cogens odraava temeljna naela od kojih se ne
moe odstupiti, ugovorno pravo i obiajno pravo moraju se uvijek tumaiti dosljedno normama
koje su dostigle ovaj imperativni status. Primjeri jus cogens su zabrana genocida i muenja.

27

Vidi, npr., Georges Anderson Rutaganda, pred. br.ICTR-96-3-A, drugostepena presuda, 26.5.2003.,
26., 188.; Zlatko Aleksovski, pred. br. IT-95-14/1-A, drugostepena presuda, 24.3.2000., 107.-114.
28
Napomena da lan 20. Statuta SSSL predvia da se albeno vijede SSSL rukovodi odlukama albenih
vijeda MKSJ/MKSR. Statut Specijalnog suda za Sijera Leone, lan 20.
29
Za vie informacija o ugovorima, vidi Beka konvencija o ugovornom pravu, lan. 53.

14

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

ICLS

2.5. NAELA I OBLICI TUMAENJA MKP

Ugovor treba tumaiti u


dobroj namjeri prema
uobiajenom smislu koji se
daje izrazima u ugovoru u
njihovom kontekstu i u
svjetlu njegovog predmeta i
svrhe.

Kao to je navedeno u lanu 31. stav 1. Beke konvencije o


ugovornom
pravu,
primarni
metod
tumaenja
meunarodnog krivinog prava je da ugovor treba
tumaiti u dobroj namjeri prema uobiajenom smislu koji
se daje izrazima u ugovoru u njihovom kontekstu i u
svjetlu njegovog predmeta i svrhe. MKSJ primjenjuje ovo
naelo u tumaenju svoga Statuta i ugovora.

Stoga se sudska vijeda oslanjaju na primarni razlog


uspostavljanja Suda kanjavanje ozbiljnih povreda
meunarodnog humanitarnog prava poinjenih u bivoj
Jugoslaviji, ime se doprinosi nacionalnom pomirenju i uspostavi i odravanju mira30 pri
tumaenju svoga Statuta. 31 Pretresno vijede u predmetu Delalid navodi: Tumaenje odredbi
mora, stoga, uzeti u obzir ciljeve Statuta i socijalno politike razloge koji su doveli do njegova
stvaranja.32
MKSJ, kao i mnogi drugi meunarodni i dravni sudovi, odreuje svrhu ugovora teleolokim
pristupom, odnosno primijenjuje kontekstualni, prije nego kruti ili dosljedni pristup tumaenju.
Tumaenje svrhe Statuta MKSJ zahtijeva uzimanje u obzir temeljne svrhe Statuta, da osigura
pravian i brz postupak licima koja se terete ... ime se doprinosi uspostavi i odravanju mira u
bivoj Jugoslaviji.33
Primjeri metoda koritenih u tumaenju odredbi meunarodnih ugovora i drugih meunarodnih
dokumenata navedeni su u daljnjem tekstu. Neke od ovih metoda sline su onima koje
primjenjuju nacionalni sudovi za tumaenje nacionalnog zakonodavstva. Stepen do kojeg se na
nie navedena naela moe oslanjati u domadim sudovima u primjeni i tumaenju
meunarodnih ugovora i drugih meunarodnih dokumenata, moe varirati od drave do drave.
(1)
(2)
(3)
(4)

Slini predmeti tretiraju se na slian nain: Sline predmete treba tretirati na isti nain i
u idealnom sluaju, sa istim obrazloenjem.
Ne daju se izjave/savjetodavna miljenja: Sudovi ne nagovjetavaju unaprijed kako de
tumaiti pravila i odredbe.
In dubio pro reo: Treba primijeniti verziju zakona ili pravila koje je povoljnije za
optuenog.
Politika razmatranja kao pomod u tumaenju: Politike odredbe mogu rasvijetliti cilj
koji stoji iza odreene odredbe, ali njihovo koritenje na MKSJ dovedeno je u pitanje.34

30

Vidi S/Rez/955. (1994.), 8.11.1994.


Vidi, npr., Zejnil Delalid i dr., pred. br. IT-96-21-T, prvostepena presuda 16.11.1998., 170.
32
Ibid.
33
Anto Furundija, predmet br. IT-95-17/1-A, drugostepena presuda 21.7.2000., 280.
34
Uporedi, npr., Erdemovid, Izdvojeno i razliito miljenje sudije Cassese-a, albeno vijede, 7.10.1997.,
11(ii) (odbacivanje cjelishodnosti analize politikih razmatranja kao pomagala u tumaenju), predmet
31

15

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.
(5)

Protivrjenost dva ili vie slubenih tekstova: Prema lanu 22. Beke konvencije, ako
postoji razlika izmeu dva autentina teksta (npr., izmeu engleskog i panskog), osim
ako ugovorom nije odreeno koji tekst ima prednost, prihvata se verzija koja najbolje
usklauje tekstove u pogledu predmeta i svrhe ugovora. Ovo naelo takoer se
odraava i u pravilu 7. PPD (Pravilnik o postupku i dokazima) MKSJ.
(6) Naelo efikasnosti: Rije se ne treba tumaiti tako da postane suvina.35 Isto tako,
pravila ne treba uiniti besmislenim restriktivnim tumaenjem drugih odredbi istog
akta.36
(7) Pretpostavke protiv propusta: Praznine u meunarodnom obiajnom ili ugovornom
pravu mogu se ispuniti pozivanjem na opta naela krivinog prava. Meutim, rijei za
koje se ini da su promiljeno izostavljene iz odredbe od strane ovlatenog tijela koje
je sainilo zakon ili ugovor, ne mogu biti uitane u odredbu.
(8) Ejusdem generis: to znai iste vrste, koristi se za tumaenje nesavjesno napisanih
statuta ili zakona. Ovo pomagalo zakonskog tumaenja treba koristiti obazrivo i to
samo nakon utvrivanja preciznih pravnih definicija odredbi. Time de se izbjedi krenje
uslova specifinosti naela zakonitosti.37
(9) Expressio unius est exclusio alterius: to znai izraavanje jedne stvari iskljuuje
drugu, odnosno uopteno, ako je neto isputeno iz statuta ili zakona, znai da je
iskljueno. Ovo pomagalo zakonskog tumaenja takoer treba obazrivo koristiti,
naroito kada se tumae odredbe meunarodnog krivinog prava gdje bi se ukljuenje
nekih temeljnih prava moglo tumaiti kao iskljuenje drugih prava.38
(10) Lex specialis derogat generali: Ako je ponaanje regulisano optom odredbom i
posebnom odredbom, posebna odredba ima prednost.39
(11) Lura novit curia: ovo naelo predvia da je na sudu da odredi pravo i stranke koje
dokazuju injenice. Meutim, u okruenju meunarodnog krivinog prava, gdje su
prava optuenog u pitanju, ovo naelo ne treba primjenjivati, a sud moe intervenisati
kada je to neophodno radi zatite prava optuenog.40
(12) Obavezujeda ili instruktivna konstrukcija: ak i kada se ini da je odredba koncipirana
obavezujudim jezikom, moe se tumaiti kao instruktivna kada taj pristup najbolje
odraava namjeru autora.

Erdemovid, Zajedniko izdvojeno miljenje sudija McDonald i Vohrah, 73. 78. (diskusija o koritenju
politikih razmatranja kao pomagala u tumaenju).
35
Blakid, Presuda po zahtjevu RH za reviziju Odluke Pretresnog vijeda II od 18.7.1997., 13.
36
Mrkid, Odluka o molbi za oslobaanje optuenog Dokmanovid Slavka, 22.10.1997., albeno vijede, 41.
37
Vidi npr., Zoran Kuprekid i dr., pred. br. IT-95-16-T, prvostepena presuda od 14.1.2000., 562. 564.
Vidi Modul 3. za vie informacija o naelu zakonitosti.
38
Vidi, npr.,ibid. na 566.
39
Ibid. na 683. 4.
40
Vidi, npr.,ibid. na 740.

16

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

ICLS

2.6. ODNOS IZMEU MEUNARODNOG HUMANITARNOG PRAVA, PRAVA LJUDSKIH


PRAVA I MKP
Meunarodno krivino pravo povezano je sa
drugim oblastima meunarodnog prava, ukljuujudi
i humanitarno pravo i pravo ljudskih prava. Doista, i
meunarodno humanitarno pravo i pravo ljudskih
prava pomogli su u razvoju MKP i nadalje doprinose
njegovom tumaenju i primjeni (i obrnuto je
takoer tano).

Meunarodno krivino pravo moe


se smatrati alternativom, kada se
drave ne pridravaju svojih
obaveza u oblasti ljudskih prava.

Glavna razlika izmeu meunarodnog krivinog prava i ovih drugih korpusa prava je injenica da
se MKP bavi individualnom krivinom odgovornodu za povrede meunarodnog prava. Nasuprot
tome, humanitarno pravo ili pravo ljudskih prava primarno se fokusiraju na postupanja i obaveze
drava, vlada ili strana u sukobu.
Meunarodno pravo ljudskih prava i humanitarno pravo takoer su meusobno povezani. Na
primjer, stav Meunarodnog suda pravde je da:
Zatita koju nude konvencije o ljudskim pravima ne prestaje u sluaju oruanog
sukoba, izuzev uinkom odredbi o ukidanju i to one vrste kakva se moe nadi u
lanu 4. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima.41
Zakoni i obiaji rata, odnosno meunarodno humanitarno pravo, stvoreni su da zatite graane
tokom oruanih sukoba. Prema MKP, mnoga krenja meunarodnog humanitarnog prava sada
se smatraju ratnim zloinima. Meutim, dva korpusa prava imaju razliite oblike tumaenja i
primjene, i dok meunarodno humanitarno pravo moe biti od koristi u tumaenju MKP, ta dva
prava ne treba kombinovati.
Tanije, meunarodno humanitarno pravo ire je od MKP ne predstavljaju sva krenja
meunarodnog humanitarnog prava ratne zloine.42 Pored toga, ne inkriminiu svi ugovori
meunarodnog humanitarnog prava krenja (tog prava), iako krenja mogu biti klasifikovana kao
ratni zloini kroz obiajno pravo.43 tavie, meunarodno humanitarno pravo primarno se bavi
dravama i sukobljenim stranama. S druge strane, meunarodno krivino pravo bavi se
pojedincima i ukljuuje samo najtea krivina djela i povrede koje rezultiraju krivinom
odgovornodu i sankcijama kao to je zatvorska kazna.
Meunarodno pravo ljudskih prava stvoreno je da zatiti osnovna prava i slobode svih ljudi i
zasniva se uglavnom na ugovornom pravu. Meunarodno krivino pravo razvilo se u velikoj mjeri

41

Meunarodni sud pravde, savjetodavna odluka: Pravne posljedice gradnje zida na okupiranoj
palestinskoj teritoriji, 106. (2004).
42
CRYER, supra napomena 1., na 271.-2. Vidi npr.Tadid DP 94. Ovo je detaljnije obraeno u nastavnoj
oblasti 8.
43
CRYER, supra napomena 1., na 271.

17

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.

kao odgovor na masovna krenja ljudskih prava graana i drugih lica koje su neke drave uinile
na svojim teritorijama. Procesuiranje genocida i zloina protiv ovjenosti razvilo se iz standarda
ljudskih prava. Doista, pravo ljudskih prava uticalo je na sainjavanje statuta meunarodnih
krivinih sudova, a sudije tih sudova koriste pravo ljudskih prava kada tumae materijalne
meunarodne krivine zakone i postupke.44 Meutim, meunarodne obaveze koje reguliu
potovanje ljudskih prava primarno su nametnute dravama ne pojedincima. Drave moraju
same odluiti kako da nametnu obavezu potovanja ljudskih prava i da se bave povredama
ljudskih prava putem predstavnika drave. tavie, nisu sva ljudska prava zatidena
meunarodnim krivinim pravom. Meunarodno krivino pravo se moe smatrati alternativom,
u sluajevima kada se drave ne pridravaju svojih obaveza u oblasti ljudskih prava.45
Ovaj odjeljak se bavi kompleksnim i vanim pitanjima, a ima za svrhu tek da prui uvid u temu.
Opti pristup meunarodnih sudova je da izvre harmonizaciju ovih grana meunarodnog prava i
osiguraju najiru zatitu graana.46

44

Vidi, npr., Ferdinand Nahimana i dr., pred. br. ICTR-99-52-T, prvostepena presuda od 3.12.2003.
983.-1010.; Simon Bikindi, pred. br.ICTR-01-72-T, prvostepena presuda od 2.12.2008., 378.-97.; Mile
Mrkid i dr., pred. br. IT-95-13/1-T, prvostepena presuda, 27.9.2007. 59.-60.
45
CRYER, supra napomena 1., na 13.
46
Vidi, npr., Meunarodni sud pravde, supra napomena 40.

18

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

ICLS

2.7. DODATNA LITERATURA


2.7.1. LITERATURA
UNICRI i MKSJ, Specijalna svojstva predmeta ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti i
genocida, PRIRUNIK MKSJ O RAZVIJENIM PRAKSAMA, str. 7. (2009.). Dostupan na:
http://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/manual_developed_
practices/icty_manual_on_developed_practices.pdf.
Ackerman, J. E., i O'Sullivan, E., PRACTICE AND PROCEDURE OF THE INTERNATIONAL CRIMINAL
TRIBUNAL FOR THE FORMER YUGOSLAVIA WITH SELECTED MATERIALS FROM THE INTERNATIONAL
CRIMINAL TRIBUNAL FOR RWANDA / PRAKSA I POSTUPAK MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA BIVU
JUGOSLAVIJU SA ODABRANIM MATERIJALIMA SA MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA RUANDU
(Kluwer Law International, 2000.).
Allain, J., KONVENCIJE O ROPSTVU: PRIPREMNI RADOVI NA KONVENCIJI LIGE NARODA IZ 1926. I
KONVENCIJI UJEDINJENIH NACIJA IZ 1956. (Martinus Nijhoff Publishers, 2008.).
Alston, P., Goodman, R., i Steiner, H., INTERNATIONAL HUMAN RIGHTS IN CONTEXT: LAW,
POLITICS, MORALS / MEUNARODNA LJUDSKA PRAVA U KONTEKSTU: PRAVO, POLITIKA, MORAL
(OXFORD UNIVERSITY PRESS, 2007.).
Bakid-Muftid, J., Sistem ljudskih prava.
Bossuyt, M. J., GUIDE TO THE TRAVAUX PRPARATOIRES OF THE INTERNATIONAL COVENANT ON
CIVIL AND POLITICAL RIGHTS / VODI U PRIPREMNE RADOVE ZA MEUNARODNI PAKT O GRAANSKIM I
POLITIKIM PRAVIMA (Martinus Nijhoff Publishers, 1987.).
Cantwell, N., Detrick, S., i Doek, J., THE UNITED NATIONS CONVENTION ON THE RIGHTS OF THE
CHILD: A GUIDE TO THE TRAVAUX PRPARATOIRES / KONVENCIJA UJEDINJENIH NACIJA O PRAVIMA
DJETETA: VODI U PRIPREMNE RADOVE (Martinus Nijhoff Publishers, 1992.).
Cassese, A., Meunarodno krivino pravo.
Cassese, A. (ed.), THE OXFORD COMPANION TO INTERNATIONAL CRIMINAL JUSTICE / OKSFORDSKI
PRIRUNIK ZA MEUNARODNO KRIVINO PRAVOSUE (Oxford University Press, 2009.).
Cassese, A., Acquaviva, G., Fan, M., i Whiting, A., INTERNATIONAL CRIMINAL LAW: CASES AND
COMMENTARY / MEUNARODNO KRIVINO PRAVO: PREDMETI I KOMENTARI (Oxford University
Press, 2011.).
Cryer, R., Friman, H., Robinson, D., i Wilmshurst, E., AN INTRODUCTION TO INTERNATIONAL
CRIMINAL LAW AND PROCEDURE / UVOD U MEUNARODNO KRIVINO PRAVO I POSTUPAK (2. Izd.)
(Cambridge University Press, 2010.).
Fleck, D. (ed.), THE HANDBOOK OF INTERNATIONAL HUMANITARIAN LAW / PRIRUNIK ZA
MEUNARODNO HUMANITARNO PRAVO (2. Izd.) (Oxford University Press, 2008.).
Hasid, Z., Meunarodno humanitarno pravo.
Henckaerts, J., i Doswald-Beck, Customary International Humanitarian Law /Obiajno
meunarodno humanitarno pravo, Vol. I, Pravila, Meunarodni komitet Crvenog
krsta/kria.
Kalshoven, F., i Zegveld, L., Constraints on the Waging of War: An Introduction to
international humanitarian law / Ogranienja u voenju rata: uvod u meunarodno
humanitarno pravo (4. izdanje) (Cambridge, 2011.).
Mettraux, G., Pravo komandne odgovornosti.

19

TA JE MKP?

NASTAVNA OBLAST 2.

Ratner, S., Abrams, J., and Bischoff, J., Accountability for Human Rights Atrocities in
International Law Beyond the Nuremberg Legacy (3. izd.) (Oxford, 2009.).
Rehman, J., INTERNATIONAL HUMAN RIGHTS LAW / MEUNARODNI ZAKON O LJUDSKIM
PRAVIMA (2. Izd.) (Pearson Education Limited, 2010.).
Rehof, L. A., GUIDE TO THE TRAVAUX PRPARATOIRES OF THE UNITED NATIONS
CONVENTION ON THE ELIMINATION OF ALL FORMS OF DISCRIMINATION AGAINST
WOMEN / VODI U PRIPREMNE RADOVE KONVENCIJE UJEDINJENIH NACIJA O ELIMINACIJI SVIH OBLIKA
DISKRIMINACIJE ENA (Martinus Nijhoff Publishers, 1993.).
Sadikovid, D., Evropsko pravo ljudskih prava.
Schabas, W., An INTRODUCTION TO THE INTERNATIONAL CRIMINAL COURT / UVOD U MEUNARODNI
KRIVINI SUD (3. izd.) (Cambridge University Press, 2007.).
Shaw, M. N., INTERNATIONAL LAW / MEUNARODNO PRAVO (6. izd.) (Cambridge University
Press, 2008.).
Weissbrodt, D., THE RIGHT TO A FAIR TRIAL UNDER THE UNIVERSAL DECLARATION OF
HUMAN RIGHTS AND THE INTERNATIONAL COVENANT ON CIVIL AND POLITICAL RIGHTS
/ PRAVO NA PRAVINO SUENJE PREMA UNIVERZALNOJ DEKLARACIJI O LJUDSKIM PRAVIMA I
MEUNARODNOM PAKTU O GRAANSKIM I POLITIKIM PRAVIMA (Martinus Nijhoff Publishers,
2001.).
2.7.2. LANCI
Sands, P. i Commission, J., Treaty, Custom and Time: Interpretation/Application? /
Sporazum, obiaj i vrijeme: Tumaenje/primjena?, priredili Fitzmaurice, M. i dr.
(urednici), TREATY INTERPRETATION AND THE VIENNA CONVENTION ON THE LAW OF TREATIES: 30
YEARS ON (Martinus Nijhoff, 2010.).
Wood, M., The Law of Treaties and the UN Security Council: some Reflections /Sporazumi
i Vijede sigurnosti UN, THE LAW OF TREATIES BEYOND THE VIENNA CONVENTION (Oxford
University Press, 2011.).
2.7.3. ZAKONI, SPORAZUMI I DRUGI AKTI MEUNARODNOG PRAVA
Meunarodni sud pravde, Statut Meunarodnog suda pravde, (uspostavljen Poveljom
UN (1945.) stupila na snagu (1946.). Dostupno na:
http://www.unhcr.org/refworld/docid/3deb4b9c0.html.
Meunarodni krivini sud, Rimski statut Meunarodnog krivinog suda (zadnja izmjena
11.06.2010. god.) 17.7.1998. god., A/CONF. 183/9, stupila na snagu 01.07.2002. god.
Dostupno na: http://www.icc-cpi.int/NR/rdonlyres/0D8024D3-87EA-4E6A-8A2705B987C38689/0/RomeStatuteEng.pdf.
Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju, aurirani Statut Meunarodnog krivinog
suda za bivu Jugoslaviju (zadnja izmjena 7.7.2009.god.) Dostupno na:
http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/Statute/statute_sept09_en.pdf.
Meunarodni krivini sud za Ruandu, Statut Meunarodnog krivinog suda za Ruandu
(auriran 31.1.2010.god.) Dostupno na:
http://www.unictr.org/Portals/0/English/Legal/Statute/2010.pdf.
Specijalni sud za Sijera Leone, Statut Specijalnog suda za Sijera Leone, 14.8.2000. god.
Dostupno na: http://www.sc-sl.org/LinkClick.aspx?fileticket=uClnd1MJeEw%3D&.
Izvanredna vijeda sudova u Kambodi, Zakon o uspostavljanju Izvanrednih vijeda sudova s
izmjenama, 27.10.2004. god.

20

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE


http://www.eccc.gov.kh/sites/default/files/legaldocuments/KR_Law_as_amended_27_Oct_2004_Eng.pdf
enevske konvencije iz 1949. godine i Dodatni protokoli, internet stranica MKCK
http://www.icrc.org/eng/war-and-law/treaties-customary-law/genevaconventions/index.jsp
Osnovni meunarodni akti o ljudskim pravima i tijela za pradenje njihove sprovedbe,
Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR)
http://www2.ohchr.org/english/law/
Zbirka sporazuma Ujedinjenih nacija
http://treaties.un.org/Home.aspx?lang=en
Projekat pravni alati MKSJ:
http://www.icccpi.int/Menus/ICC/Legal+Texts+and+Tools/Legal+Tools/.
Baza podataka MKCK: http://www.icrc.org/ihl-nat.nsf.
MKCK Opta baza podataka i praktini vodi za MHP:
o

Baza podataka, polazna: http://www.icrc.org/customary-ihl/eng/docs/home

Praktini vodi, polazna:http://www.icrc.org/customary-ihl/eng/docs/v2

Biblioteka ljudskih prava Univerziteta u Minesoti: http://www1.umn.edu/humanrts/.


Ured Visokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih nacija, meunarodno pravo:
http://www2.ohchr.org/english/law/.

21

ICLS