Analiza gubitka

SUSTAVNO OTKRIVANJE MJESTA OTEENJA NA

CJEVOVODIMA
U oteenim cjevovodima gube se mnogi vrijedni resursi.
Zbog gubitaka vode dodatno se uveavaju trokovi kod
pripreme iste zbog predimenzioniranih struktura mrea
cjevovoda (pumpe, spremnici, cijevi i sl.). Ve male
pukotine u cijevima mogu prouzroiti velike financijske
gubitke. Oteenja u cjevovodima moraju se, dakle, brzo
locirati i sanirati.
Seba Dynatronic nudi sve potrebite ureaje za
sustavno otkrivanje pukotina kao to su u prvom redu:
mjerni instrumenti, pokretna kola za brz prijevoz dijelova
opreme i dr. Na temelju viegodinjih proizvodnih i
mjernih iskustava nai instrumenti su u uporabi u preko
100 zemalja, ime znatno doprinose ouvanju
spomenutih vodovodnih resursa.

Princip otkrivanja pukotina

Kod lociranja oteenja i neispravnosti na cjevovodima
koristi se u prvom redu sluni efekt uma. Pri istjecanju
vode na oteenom mjestu u okolno tlo nastaju zvuni
valovi koji se prema naprijed prenose zajedno s vodenim
stupom. Zvuni valovi vodenog stupa ire se na obje
strane cjevovoda udarajui pri tom o njegove stijenke
tako da moemo govoriti o tzv. odjeku zvuka tijela.

Pomou osjetljivog mikrofona i instrumenta sluaju se

zvuni valovi u cjevovodu na pristupanim mjestima. Pri
tome se njihaji cijevi mogu utvrditi osjetljivim
mikrofonom. Raspon frekvencija u tim signalima kreu se
izmeu 500 i 3 000 Hz.
Odjek tla
Odjek tla nastaje zbog tlaka koji izaziva izbijajua voda
koja udara o tlo i time izaziva njihaje (um). Ovaj odjel
iri se u ljevkastom obliku prema gore (povrina tla) i
moe se registrirati pomou osjetljivog mikrofona. U
ovom sluaju frekvencije uma se kreu od 100 do 700
Hz. Visine frekvencija, ija valna duljina je manja od
dubine poloene cijevi, jako se priguuju na temelju
djelovanja dubljih dijelova tla tako da nie frekvencije
lake prodiru na povrinu tla.
Odjek strujanja
Jai odjeci strujanja vode nastaju kod suenih mjesta koji
ovise o uvjetima graenja cjevovoda, npr. na djelomino
zatvorenom ventilu (zasun) ili kod suenja cijevi zbog
taloenja (vapnenca, otpadnih materijala i sl.). Pri tome
dolazi do turbulentnih strujanja tekuine (vode, otpadne
vode, nafte - ovisno o kojoj vrsti kanalizacije je rije).

Metode otkrivanja mjesta oteenja

Sl 1: irenje zvuka u cijevi.

to se dalje ire zvuni valovi, to se slabije uju.
Meutim, tu postoji toka na kojoj zvuni valovi u
vodenom stupu vie nisu u mogunosti materijal, od koje
je izraena cijev, dovesti u njihanje. Tu se vie ne uje
odjek tijela (cjevovoda). U ovom razmatranju i sastav tla
ima vanu ulogu. Ne smije se zanemariti ni zaptivnost
cjevovoda, zatim materijal od kojih su izraene cijevi,
pogonski tlak i promjer cijevi.

Vrste umova
Odjek cjevovoda

Pri utvrivanju mjesta oteenja (neispravnosti)

razlikujemo nekoliko faza mjerenja: zonsko mjerenje
(cijele neispravne dionice), predobiljeavanje mjesta
oteenja (proboja) i mikro lociranje naprsnua
(oteenja).
Zonsko mjerenje odreuje makro lokaciju naprsnua
(pukotine). Pri tome se lociraju cijevi s najveim
oteenjima. Potom se lociraju mjesta oteenja prema
poddionicama. Pri predobiljeavanju mjesta oteenja uz
smanjenu tonost obavlja se oitavanjem dostupnih cijevi
pomou osjetljivih i jaih mikrofona, koji se prikljuuju
na dostupne armature, te se utvruje cijela oteena
dionica.
Mikrolociranje oteenja omoguuje takvu tonost da se
odmah moe prii otkopavanju i popravci pukotine. Ova
faza mjerenja izvodi se pomou veoma osjetljivih
mikrofona i pojaala, ali uz prethodno tono oitanje
rezultata mjerenja.
Brzo i uspjeno odreivanje mjesta proboja
cijevi zahtijeva kvalitetni mjerni instrument, obuenog
mjeritelja i poznavanje poloenog sustava cjevovoda.

Analiza gubitka
2
Donja tablica 1. prikazuje razliite mjerne
instrumente tvrtke Seba Dynatronic glede opisanih faza
mjerenja i k tome njihovu preciznost i kvalitetu.
ZONSKO
MJERENJE

MAKRO
LOKACIJA

MIKRO
LOKACIJA

induktivno
TDM 10-60

Protoni
mjerni
instrument

Slika 3: Utjecaj vrste materijala cijevi na prostiranje

uma na mjestima oteenja.

ultrazvuk
UDM 100
Logger
GPL 99
GPLpermalog
EO 2000,
Hydrolux 98
Hydrolux 400
Hydrolux 4000
Microcorr 6
Correlux 1600
Correlux P-1

Skuplja
uma
Elektro
akustini
instrument
Korelator

stijenke cijevi raste s njenim promjerom, a i time cijev

postaje tea. Analogno tome tee je izazvati kod veih
cijevi njihaje, npr. cijev DN 400 moe se usporediti s
PVC cijevi DN 100. Obje cijevi teko se mogu dovesti u
stanje njihanja.

Sastav tla
Hydrolux 98
Hydrolux 400
Hydrolux 4000

Slika 4 prikazuje utjecaj sastava tla na doseg valova uma

na raznim zemljitima. Jako nabivena tla mogu se lake
dovesti u NJIHANJE i time olakavaju lociranje mjesta
oteenja.
25000

0,1 kHz
1 kHz
10 kHz

Materijali za izradbu cijevi

Najbitniji preduvjet za nesmetan prijenos uma kroz
cijevi je materijal od kojeg je izraena. Kod cijevi od
kovine kao i ostalih krutih cijevi, a pod normalnim
uvjetima koritenja, nema problema za provoenje uma.
Nemetalne cijevi kao i one napravljene od mekih
materijala inertno i slabo prenose signale uma. Slika 2
prikazuje prostiranje uma u cijevima izraenim od
razliitog materijala.

Udaljenost [m]

20000

Utjecajne veliine

20000

15000
15000
10000

5000
5000

1250

3000
500

10010 1

elik

Duktil

PVC

Slika 4: Ovisnost sastava tla na rasprostiranje uma.

Veliina otvora napuknua i tlak u cijevi

1000

160

25 Hz
250 Hz
2500 Hz

64

Dubina [m]

100

16

16
6,4

10

1,6

1,6

Ovi parametri u velikoj mjeri utjeu na nastale gubitke.

Pod jakim tlakom u cijevi iz koje voda istjee izaziva u
posteljici cijevi jake umove
i time do lakeg
registriranja uz pomo naih instrumenata.

1
0,64

0,1

0,4
0,16

40
0,04

Beton

Ilovica

Zemlja

Pjeask

Slika 2: irenje zvuka kod cijevi razliitog materijala.

Kod cijevi izraenih od kovina egzistiraju frekvencije
izmeu 500 i 3 000 Hz. Kod ostalih cijevi frekvencije
umova su u niem frekventnom podruju tj. izmeu 100
i 700 Hz.

Gubici vode [ x 1000 m3 / godina ]

0,01

35
30
25
1,5 bar
3,0 bar

20

6,0 bar

15
10
5
0

Promjer cijevi

Promjer otvora [mm]

Dimenzija cijevi je takoer od velikog utjecaja u

prostiranju uma to grafiki prikazuje slika 3. Debljina

Analiza gubitka
3
Slika 5: Gubici kroz pukotine u ovisnosti njihovih
promjera i tlaka u cijevi.

Kvantifikacija veliine pukotine pomou zonskog

mjerenja

Amplituda uma - glasnosti

(%)

Zato zonsko mjerenje ?

Otvori naprsnua manjih promjera izazivaju jae umove
od onih s veim promjerima (vei gubitak). Meutim,
akustinom provjerom
nije mogue kvantificirati
veliinu otvora pukotine, ali je zato mogue mjerenjem
na cijeloj dionici odrediti vea oteenja i na taj nain
odluiti da se prethodno one poprave.
Na slici 6 prikazan je dijagram ovisnosti jaine uma u %
od razliitih veliina pukotina u % na cijevima.

Po svakoj vodovodnoj mrei bit e potrebiti

neznatni prekovremeni odnosno noni sati, ovisno od
broja stanovnika koji se opskrbljuju vodom, a da se
kvarovi im prije otklone. Uz to, nona potronja vode
izmeu 24.00 i 04.00 sata moe se raunati srednjim
utrokom vode.
U sljedeoj tablici prikazane su iskustvene vrijednosti
none potronje vode.
Broj stanovnika
< 10 000
> 50 000 <150 000
> 500 000

l / min
0,01
0,02 0,025
0,05 0,1

Tablica 2: Minimalni noni utroak vode.

Pomou iskustvenih vrijednosti mogue je uz
praenje protonih koliina utvrditi postoje li u odreenoj
zoni vei gubici.

Gubici (%)

Slika 6: Amplituda uma u ovisnosti od gubitaka vode.

U svakoj vodovodnoj mrei postoje npr. mnogi manji i
nekoliko velikih pukotina, a time i otjecanja vode iz
cijevi. Dugogodinje iskustvo u saniranju pukotina
pokazalo je da od 80 % ukupnih gubitaka uzrokuju samo
20% velike pukotine.Iz tih razloga je sa stajalita
ekonominosti od velikog znaaja najprije i to bre
sanirati mjesta velikih proboja. Zonsko ili
mjerenje
cijele neispravne dionice osjetno doprinosi brzoj sanaciji
velikih oteenja jer se kasnija otkrivanja istih provode
samo jo u sekcijama vodovodne mree za koje se zna da
se u njima nalaze mjesta s velikim otvorima pukotina.

Zonska mjerenja s protonim mjernim instrumentima

Pri zonskim mjerenjima na cijeloj neispravnoj dionici s
protonim instrumentima pretrauju se vie ili manje
veliki sektori mree i pomou zaptivaa odvajaju od
ostalih dijelova mree,
te se napajaju pomou
prikljuene posebne cijevi na najblii hidrant. Izmeu
dva kraja ugraeno je protono mjerilo koje prenosi
vrijednosti duljine dionice na pisa prikljuen na PC.

Slika 7: Zonsko mjerenje protonim instrumentima.

Prednosti zonskih mjerenja

brzo uklanjanje veih mjesta proboja

sustavna mjerenja omoguuju i izradbu analize stanja
periodina
mjerenja
dodatno
omoguuju
usporeivanje kroz referenta mjerenja i time
omoguuju rano otkrivanje mjesta proboja.

Predhodno odreivanje mjesta oteenja

Ovo predhodno utvrivanje, odnosno zaokruivanje
proputanja vode, obavlja se kroz izravno prislukivanje
kontaktnih mjesta kao npr. hidranata ili pominih
zapornica. Pri tome utvene tonosti esto nisu dostatne
za otkopavanje. Stoga bi svakom predhodnom
utvrivanju mjesta oteenja trebala slijediti tona
lokacija mjesta oteenja.

Analiza gubitka
4

Predhodno lociranje pomou logera uma

Ovi mjerai, koji slue i za mjerenje brzina brodova
(privreni na uetima iz broda), omoguuju brzo
lociranje oteenja bez pomoi osoblja, a obavljaju
mjerenja za vrijeme nonih sati jer su tako
predprogramirani da se u odreeno vrijeme ukljuuju i
iskljuuju.

Mjerne toke se pri tome moraju oznaiti odgovarajuim

brojem instrumenta za mjerenje jaine uma GPL 99.
U vodovodnim cijevima koje su izraene od kovina mogu
se birati razmaci izmeu 200 i 400 m. U ostalim vrstama
vodovodnih mrea ti razmaci moraju biti manji od 100 m.
Prokuanim metodama mjerenja utvreno je vrijeme
trajanja od 2 sata koja se obavljaju u nonim, relativno
neometanim satima, obino izmeu 02.00 i 04.00 sata.
Uz to je u pravilu i tlak u vodovodnoj mrei u nonim
satima vii, to pogoduje mjerenjima, a i mjestima
oteenja.

Opis instrumenta
Ovo su instrumenti koji primaju um pomou
piezokeramikih snimatelja zvuka. Snimljeni signali
uma se digitalno i u predhodno programiranim
vremenskim razmacima unose u internu memoriju. Ovi
instrumenti napajaju se preko akumulatora i mogu
neprekidno raditi bez punjenja akumulatora i do 14 noi.
Tako su koncipirani da se mogu smjetati u hidrante na
pomine zaporke ili na druge kontaktne toke koje su
usmjerene prema cijevima. Ukoliko se ovi instrumenti
koriste u pominim zaporkama ili hidrantima tada se
poklopci mogu zaklopiti pri emu instrumenti nesmetano
i nevidljivo obavljaju svoj zadatak.

Slika 9 prikazuje raspored prikljuivanja jedne zone

mjerenja s 4 instrumenta tipa GPL 99.

Logger
1

Logger
3

Logger
2

Logger
4

Slika 9: Raspored prikljuenja instrumenta za mjerenje

brzine uma u vodovodnoj mrei. S tamnijim strelicama
oznaena je odreena zona mjerenja.
Uporaba mjernih rezultata

Slika 8: Komplet logera GPL 99.

Svaki ovaj instrument nosi svoju oznaku u svrhu
raspoznavanja pri uporabi i dodjeljivanju odreenim
mjernim tokama. Oitavanje mjernih podataka odvija se
radi iskoritenja rezultata mjerenja preko jednog
Windows - programa u PC-u. Slika 8 prikazuje komplet
instrumenata tvornice Seba Dynatronic GPL 99.
Uporaba
Ovi instrumenti efikasno rade u sustavu gdje ih je
najmanje 6, a u velikim vodovodnim mreama preporua
se uporaba ak 30 ovakvih logera.
Predhodno se na temelju pregledanih izvedenih
dokumentacija obavlja planiranje mjerenja na
vodovodnoj mrei. Uobiajeno se pri tome koriste
hidranti koji su izgraeni na povoljnim raskrijima.

Nakon zavrenih mjerenja svi spomenuti instrumenti se

prikljuuju na PC i na serijski prikljuenom pisau
oitavaju se rezultati mjerenja. Raspoznavanjem uma,
posebice trajnog navodi nas na zakljuak da se radi o
oteenju jer se um pukotine izdvaja u spektru ostalih
zvukova u vodovodnoj mrei. Jaina uma kao i njegova
uestalost ukazuje na postojanje pukotine u blizini
postavljenog instrumenta GPL 99.
Mjerni podaci mogu se preko Windovs - programa kako
grafiki tako i brojano prikazati. Vie naina prikaza
kao npr. trodimenzionalno ili preko 6 instrumenata
istovremeno omoguuju brzo odreivanje mjesta
oteenja.

Analiza gubitka
5

Slika 11: Elektroakustini prisluni instrument Hydrolux

98 sa mikrofonom PAB B1.
Slika 10: Uporaba mjernih podataka logera GPL 99.

Prednosti instrumenta za mjerenje jakosti umova:

rano otkrivanje mjesta oteenja prije redovite

uporabe;
jednostavno rukovanje instrumentom;
potreban je mali broj mjeritelja;
smanjivanje trokova zbog nepotrebnog nonog rada
jer je programirano automatsko ukljuivanje i
iskjuivanje instrumenata;
mogunost izradbe dokumentacije pomou PC - a.
unos podataka u GIS sistem

Uporaba rezultata mjerenja

Ljudsko uho uje
razlike u jaini zvuka tek u veim stupnjevima nijansi. Iz
tih razloga je neko objektivno ocjenjivanje jakosti uma
pomou vizualnog prikaza od velike pomoi.
Suvremena pojaala omoguuju i dodatno
memoriranje histogramske predodbe snimljenih razina
zvukova. To omoguuje objektivno i tono predlociranje
mjesta proboja, odnoso oteenja.

Predlociranje pukotina pomou elektroakustinih

instrumenata
Opis instrumenta Jedan osjetljivi mikrofon slui za
snimanje signala, elektronsko pojaalo preuzima
pripremu zvunog signala (uma), a slualica prenosi
snimljene signale mjeritelju.
Uporaba
Predlociranje napuknua obavlja se
prislukivanjem na pristupanim mjestima kao to su
hidranti ili pomine zaporke i to pomou jednog
elektronskog pojaala i na njega prikljuenog tapiastog
mikrofonskog itaa (TAM). Pribliujemo li se mjestu
otaenja razina uma raste, a smanjuje se ako se od tog
mjesta udaljujemo. Samo mjesto proboja nalazi se kod
najjae razine uma. tapiasti mikrofonski ita trebao
bi kod metalnih cijevi pokrivati frekventno podruje
izmeu 500 i 3 000 Hz. Kod ostalih vodovodnih cijevi
frekventno podruje uma je izmeu 100 i 700 Hz.

Slika 12: Predlociranje pomou tapiastog mikrofona pipalice.

Kako bi izbjegli greke u mjerenju neophodno je da se
signal uma sigurno utvrdi. Mjerni instrumenti s
frekventnim analizatorima spektra zvuka, a putem
filtriranja, izdvajaju tonu frekvenciju uma.

Slika 13: Histogramski prikaz na Hydrolux 4000.

Prednosti suvremenih akustinih prislunih ureaja kod
predlociranja oteenja:
brzo ogranienje dionice oteenja;
objektivna procjena pomou memorijske tehnike i
histogramske predodbe oteenja;
jednostavno rukovanje instrumentom.

Analiza gubitka
6

Predlociranje pomou korelatora

Korelator trenutno predstavlja najobjektivniji elektronski
instrument koji moe izvriti predlociranje oteenja. S
njim se moe provesti predlociranje (makro lokacija)
oteenja usprkos moguim akustinim smetnjama ili u
sluaju nepristupanosti do oteenih cijevi kada se
dodatno moe koristiti i lociranje pomou mjerenja na
okolnom terenu.
Opis korelatora
Komplet instrumenta sastoji se
od bazne jedinice s ugraenim prijamnikom, jednog
laptop-PC-a (poradi obrade podataka), dva visoko
osjetljiva piezokeramika ubrzavajua snimatelja i dva
radio odailjaa.

Slika 15: Postavljanje mjernih elemenata.

um na jednom mjestu oteenja iri se pod uvjetom da
su cijevi sve od istog materijala na obje strane jednakom
brzinom. Signal uma na primjeru slike 15 doi e
najprije do lijevog zasuna nakon to je preao put d,
odnosno do hydrofona poloenog u toki A.
Istovremeno um putuje u desno prevaljujuu ostatak
puta do toke B kako bi stigao do desnog ventila. Ovu
udaljenost matematiki izraavamo kao L-2d.
Potrebito vrijeme za prijei put oznaava se s t. Drugi
faktor je brzina zvuka V koji je potrebit za
izraunavanje tonog poloaja naprsnua, a koja se uzima
iz tablice 3. Udaljenost mjesta naprsnua izraunava se
pomou ove formule:

d=

L ( L 2 d ) L V t
=
2
2

Formula 1

Slika 14: Komplet instrumenta laptop Correlux 1600.

Princip korelacijskog mjerenja
Kako bi se lociralo
mjesto oteenja koriste se dva mikrofona na koje su
prikljuena pojaala odailjaa i postavljaju se na dva
mjesta (toka A i B). Na samom mjestu oteenja na
cijevi, a pod utjecajem tlaka koji vlada u njoj, javlja se
zvuk (um) otjecanja vode. Ovaj se um iri na obje
strane te se snima u tokama A i B. Pri tome se mjeri
bilo koji odjek tijela pri udaru o stijenke cjevovoda i to
pomou piezosenzora ili fluidni odjek u cijevi pomou
visoko osjetljivih hydrofona. Tako pojaani signali se
preko radijskog odailjaa prenose u korelator.
Razlike u mjerenju izmeu oba prijamnika puno
ovise o materijalu od kojeg su izraene cijevi. S
hydrofonima, koji slobodno lee na zemlji, mjere se
razmaci i usporeuju s brzinama prijenosa prijamnika
koji su u praksi bri za 2 do 3 puta.
Nalazi li se neko mjesto oteenja unutar dionice
mjerenja, tada je korelator u stanju, uz unos duljine i
presjeka cijevi te vrste materijala, izraunati mjesto
oteenja i pokazati ga na displeju.

unutranji

Brzina
Jaina
V (m/ms)
stijenke
elik
100
10
1,31
elik
200
10
1,31
Ljev
200
10
1,28
elik
200
20
1,02
Ljev
200
20
0,99
Olovo
100
10
0,74
PVC
100
10
0,35
Tablica 3: Brzina zvuka u razliitim materijalima.
Materijal

Potekoe u prijenosu uma koje mogu nastati u samo

jednoj od dvije toke mjerenja ne utjeu na rezultat
mjerenja. Zahvaljujui tome da jedan od prijamnika
prima korektno signale uma mjerenje je pouzdano jer
nema vanjskih trenutnih smetnji (auto, zrakoplovi i sl.).
Ni sam korelator pri usporeivanju mjerenja u dvije toke
ne osjea te smetnje (koje potjeu iz jedne toke).
Korelatoru je, meutim, ipak potrebito vrijeme snimanja i
izraunavanja od oko 30 sek, za cijevi izraene od
kovine. Ovom instrumentu je potrebito neto vie
vremena za pronalazak oteenja na cijevima izraenim
od polietilena. Ni vanjske smetnje tijekom mjerenja ne
igraju nikakvu ulogu kao npr. kad prilikom mjerenja
nastaju umovi od kretanja motornih vozila.

Analiza gubitka
7
Uporaba mjernih podataka Slika 16 prikazuje 3-D sliku
uma na mjestu oteenja koja se zorno vidi na zaslonu
Correlux TCL 1600.

moraju otkopavati veliki iskopi, jer to utjee na cijenu

odravanja i duljinu prekida snabdijevanja vodom.

Tono mjerenje
instrumentima

sa

elektroakustinim

slunim

U fazi predlociranja oteenja cjevovoda uporabili smo

korelator dok u ovom mjerenju - mikrolociranju
koristimo
instrument Hydrolux.Na Hydrolux se
prikljuuje mikrofon koji se postavlja izravno na tlo
(BOM, PAM B1). S ovim kompletom odreuje se tono
mjesto oteenja na temelju jakosti uma kojeg prima i
pojaava mikrofon,a registrira i pokazuje Hydrolux. Na
terenima gdje vladaju velike buke, u loim
meteorolokim uvjetima i pri veoma gustom prometu,
uporabljavamo specijalne mikrofone koji eliminiraju
spomenute (tetne) zvukove. To su mikrofoni neosjetljivi
na vanjske umove tipa WIM i PAM W1.
Ovi mikrofoni rade u frekventnom podruju
izmeu 100 i 700 Hz.
Slika 16: Prikaz jednog korelograma na laptopkorrelatoru Correlux TCL 1600.
Kroz jedan 3-D prikaz korelograma vidljiva je razlika
izmeu mjesta oteenja i kratkotrajnog uzimanja vode
od korisnika. Takoer je na slici vidljiva i razlika u
veliini uma u korist mjesta oteenja u odnosu na
kratkotrajno uzimanje vode. Meutim i ova se udaljenost
moe lako izraunati u metrima u odnosu na mjesto
oteenja i tako utvrditi koji je korisnik uporabio vodu.
Naputak
Signal uma ne moe se, meutim,
primati ukoliko u cijevi postoji zrani jastuk (mjehur) jer
on izolira um. Cijevi ograniene potisnim ventilima,
koje su neposredno prije mjerenja stavljene u pogon,
nerijetko su uzrok pojave zranog mjehura to uzrokuje
greku u korelacijskom mjerenju.
Iskustva kazuju da vodovodne cijevi moraju prije
ovakvog mjerenja biti nekoliko sati ranije u pogonu kako
bi se izbjegla pojava spomenutih zranih mjehura.

Iskoristivost rezultata mjerenja

Suvremeni prisluni
instrumenti kao npr. Hydrolux 4000 omoguuju jako
priguenje smetajuih umova uporabom digitalne
filterske tehnike.
Analiza frekvencija snimljenih umova posebno
je
uspjena
uporabom
odgovarajuih
filtera.
Digitalizirana tehnologija olakava nam tono
mikrolociranje mjesta oteenja izvodei mjerenja ak i
danju i uz spomenute uvjete.

Slika 17: Analiza frekvencija i izbor

filtera sa Hydrolux 4000.

odgovarajueg

Prednosti kod korelacijskog mjerenja:

neovisan je od okolnih umova,
vrlo toan postupak pri lociranju oteenja,
uvaavajui mjerni postupak,
cjevovodi ostaju u uporabi,
obrada dokumentacije i mjernih podataka pomou
PC i tampaa.

U praksi je utvreno da se postavljanje

mikrofona izravno na tlo tipa BOM ili PAM B1 mora
prilagoditi vrsti materijala od kojeg su izraene
vodovodne cijevi. Kod cijevi izraenih od plastinih i
drugih materijala razmak izmeu ovakva dva mikrofona
treba biti najvie do 75 cm. Za ljevane cijevi razmak
moe biti do 150 cm, a razmak kod elinih cijevi ak do
300 cm.

Tono lociranje

Histogramski prikaz omoguuje pri otkrivanju mjesta

oteenja veoma tono i objektivno mjesta oteenja.

Tono odreivanje mjesta naprsnua osnovna je zadaa

mjerenja, odnosno mikrolociranje mjesta naprsnua.
Tonost pri tome treba biti takva da se za popravak ne

Prednosti suvremenih elektroakustikih instrumenata:

tono odreivanje mjesta oteenja,

Analiza gubitka
8

eliminiranje stranih umova pomou digitalne

filterske tehnike,
precizno utvrivanje mjesta oteenja pomou
vizualnog prikaza i histograma.

Slika 19: Najsuvremeniji korelator Microcorr 6.

Slika 18: Razmjetaj mikrofona BOM i poloaj

instrumenata Hydrolux.

Zakljuak
Samo sustavno otkrivanje oteenja cjevovoda ostvaruje
se uporabom najnunijih tehnikih i elektronskh
pomagala kojim rukuju obueni mjeritelji to je preduvjet
brze popravke i izbjegavanja nepotrebnih dodatnih
trokova.
Seba Dyinatronic prati ve preko 40 godina
sve naine brzog otkrivanja mjesta oteenja, a pratei
napredak suvremene tehnologije stalno proizvodi nove i
tonije instrumente. Ovim se brzo i ekonomino otkrivaju
sva mjesta oteenja vodovodnih cijevi pri emu
preporuamo uporabu:
mobilne tlane i protone ureaje (UDM 100, TDM
10/60),
instrumente za brzo otkrivanje oteenja kao to
su:serija Hydrolux, loger za utvrivanje razine
uma (GPL 99) i korelatori (Microcorr 6, Correlux
TCL 1600),
mjernom tehnikom otkrivanja oteenja na pominim
zaporkama i poklopcima za okna (FM 880 B, FM
200),
instrumenti za otkrivanje trase cjevovoda serije
FM9800 ili Ferrolux,
kombi motorno vozilo opremljeno elektronskim
instrumentima i opremom za preventivnu borbu
protiv nepotrebnih gubitaka vode.
Nai instrumenti i oprema znatno doprinose prirodnoj
cirkulaciji ovog vanog prirodnog resursa, njegovoj
zatiti i odranju.

Slika 11: Elektroakustini prisluni instrument Hydrolux

4000 sa kompletnom dodatnom opremom.

Slika 21: Mjerna kola za efektivnu analizu gubitka i

sanaciju u vodovodnim sustavima.

Seba-Dynatronic
Mess-und Ortungs-Technik GmbH
Dr. Herbert Iann Str. 6
D-96148 Baunach
Germany
Tel: +49 9544 680
Fax: +49 9544 2273
Tlx: 662721 seba
Internet: www.sebadyn.de
E-mail: www.seba-dynatronic@sebadyn.de