Uvod u e-knjigu

Premda se nekakvi zaeci mogu nai u 40im i 50im godinama prolog

stoljea, zaetnikom elektronike knjige smatra se Michael S. Hart. On je
1971.godine u digitalnom obliku putem sveuiline mree distribuirao
Deklaraciju o nezavisnosti SAD-a.
Upravo je spomenuti Michael S. Hart poetkom 70tih godina prolog
stoljea poeo razvijati Projekt Gutenberg. - Godine 2012. projekt broji
preko 40 000 e-knjiga. Osnovni je cilj bio sva pisana djela koja nisu bila
zatiena autorskim pravom te su smatrana javnim dobrom i civilizacijskom
vrijednou digitalizirati te ih na taj, elektroniki nain, uiniti dostupnim
svima. Projekt koji potpuno ispravno nosi ime Projekt Gutenberg time je
postao prva digitalna knjinica. Projekt veinu zapisa digitalizira i uva u
ASCII formatu koji je mogue koristiti na bilo kojem ureaju i operativnom
sustavu.
Postoji procjena da je od 15. stoljea do danas tiskano negdje oko 100
milijuna knjiga.

Elektronika knjiga
Ista autorica donosi 2012. godine opseniju i recentniju definiciju eknjige: Elektronika knjiga je jedna ili vie raunalnih datoteka omeenoga
sadraja koje su dostupne javnosti na mrei (mrena knjiga) ili u
materijalnom obliku (na CD-ROM-u, DVD-u i drugim elektronikim
materijalnim medijima). Uz tekst elektronika knjiga moe donositi sliku i
zvuk kao i veze sa srodnim mrenim stranicama te program za izmjene i
dopune. Ona moe biti interaktivna, doputajui izmjene i dopune itatelja.
Kao cjelina treba biti oznaena vlastitim ISBN, bilo ad je ISBN jedina oznaka
elektronike knjige ili tek sastavni dio oznaka DOI ili URN, posebno stvorenih
za poslovanje elektronikom graom. E-knjiga kao novi nakladniki proizvod
postaje dijelom hibridnih i digitalnih knjinica. Svojim formalnim - priroda
(jezino djelo-pisano, govorno, raunalni program, slika i zvuk), materijal
(CD-ROM, DVD, web), opseg (veliine jedne ili vie datoteka) i oprema,
tehnika proizvodnje (informatiki postupci), nain koritenja (s pomou
ureaja), nain objavljivanja (omeena publikacija) - i intelektualnim

obiljejima - namjena je za itanje, fragmentarno ili u cijelost, sadraj prema

stupnju obrade moe biti primaran, sekundaran ili tercijaran, govori o
predmetu ili temi, rezultat je rada jednog ili vie autora bez obzira na vrstu
autorstva, predstavlja izvor podataka za korisnike, raspaava se uz naplatu
ili besplatno, dostupna je korisnicima u knjinici, posjeduje odreenu
izvrsnost - pridruuje se postojeoj knjininoj grai. Elektronika knjiga
moe biti dostupna u raznim formatima, svaki mora nositi vlastiti ISBN.
E-ita (e-book reader, e-reader) jest ureaj veliine depne knjige
koji omoguuje itanje digitalnih sadraja, posebice e-knjiga. Zanimljivo je
primijetiti da u knjizi Elektronika knjiga iz 2001. ne postoji definicija eitaa, to govori do kakvih je velikih promjena na ovom podruju dolo u
svega 10ak godina.
Platforme su ureaji (hardver) ili programsko okruenje (softver) ili
kombinacija jednoga i drugoga, koji pruaju osnovne usluge potrebne za
obradu e-knjige.
Elektroniki papir (e-ink, e-tinta) nova je tehnologija prisutna na
veini elektronikih itaa. Pokazalo se kako je e-tinta puno primjerenija i
manje napree oi nego klasini LCD zasloni koji koriste pozadinsko
osvjetljenje kako bi osvijetlili piksele. E-papir je zapravo sloj kapsula s
tekuinom u kojoj plivaju razliito elektrino nabijeni crni i bijeli dijelovi
umetnuti izmeu elektroda. Zbog mijenjanja, tj. uravnoteivanja,
elektrinog polja ti se dijelovi pomiu i ocrtavaju crnu, bijelu ili sivu sliku.
Nositelj odraza je odbijena svjetlost (kao kod tiskanog papira) , a zaslon se
ponaa kao papir. Vidljivost je dobra na svjetlu, dok si u mraku moramo
pomoi sa svjetlom. Kad je stranica jednom uitana, e-papir vie ne troi
energiju. Takvom funkcionalnou baterija je dostatna za itanje vie tisua
stranica.
Prednosti e-knjige: dostupnost, metoda publikacije, ekonomske prednosti,
prednosti i mogunosti strojne obrade, sva multimedija na jednom mjestu,
prilagodljivost u prikazu teksta dolazi do izraaja kod e-knjige s obzirom da
joj se pristupa raunalno te se, u pravilu, moe promijeniti veliina slova,
izgled, osvijetljenost i sl.

Nedostaci e-knjige: trajnost, razluivost zaslona, ogranien izbor naslova,

dostupnost, tj. ponuda, kompatibilnost u elektronikim itaima.

Autorska prava i e-itai

U Republici Hrvatskoj autorska su prava regulirana Zakonom o
autorskom pravu i srodnim pravima iz 2003. godine. Tim je zakonom
Hrvatska uskladila svoje zakonodavstvo s direktivama Europske unije koja
ureuju pitanja intelektualnog vlasnitva.
Za razliku od analognih medija, digitalni sadraji mogu se kopirati i
dijeliti beskonano mnogo puta bez gubitka originalne kvalitete. Upravo je iz
tog razloga bilo potrebno osmisliti nain kako zatititi prava autora, izdavaa
i distributera tih sadraja.
Kratica DRM oznaava Digital Rights Management tj. upravljanje
digitalnim pravima. Tom se tehnologijom koriste davatelji sadraja kako bi
mogli nadzirati na koji se nain datoteke koriste, tj. distribuiraju i kako bi se
mogla obratiti posebna pozornost na smanjenje mogunosti zlouporabe. U
naem su sluaju izdavai elektronikih knjiga ti kojima je vana zatita od
neovlatenog koritenja i kopiranja.

Uloga e-itaa u prikupljanju obveznog primjerka

Temeljna je zadaa Nacionalne i sveuiline knjinice prikupljati,
struno obraivati, uvati i davati na koritenje sveukupnu grau (tiskane i
netiskane publikacije) koja dokumentira i iskazuje sveukupno hrvatsko
duhovno stvaralatvo. Zakonskim propisima osigurava se stoga redovito i
potpuno dostavljanje obveznog primjerka grae. Temelj je zakonskim
propisima povijesna i kulturoloka obveza hrvatskog naroda da ouva svoju
kulturnu batinu.
Zakon o knjinicama u odredbama o obveznom primjerku propisuje
redovito, besplatno i aurno dostavljanje devet primjeraka svih tiskanih i
netiskanih publikacija, odnosno knjine i neknjine, audiovizualne i
elektronike grae.
Teza da je elektroniko publiciranje samo jo povealo zbrku u
konceptu obveznog primjerka, esto se susree u strunoj literaturi. Takoer,
3

vezano uz elektronike medije kao alternativu za voluminozne zbirke

obveznog primjerka, odnosno probleme njihova pohranjivanja i uvanja,
praksa jo uvijek ne nudi dovoljno uvjerljivih pokazatelja o prednostima i
nedostacima prenoenja zapisa s klasinih medija na elektronike medije.
Zanimljiv je podatak koji je objavila America Library Association u
svom godinjem izvjeu. Vie od tri etvrtine (76,3 %) narodnih knjinica u
Sjedinjenim Amerikim Dravama u svoju je ponudu uvrstilo e-knjige, to je
za 9 % uveanje u odnosu na prolu godinu. E-itai za posudbu dostupni su
u 39,1 % narodnih knjinica.

Planet 9 & E-knjiara

Sredinom 2011. godine, Hrvatski Telekom i Vipnet, dvije najvee
telekomunikacijske tvrtke, odluile su svoje poslovanje proiriti i na trite
elektronikih knjiga. Pokrenuti su Planet 9 od strane HT-a i E-knjiara od
strane Vipnet. (http://www.planet9.hr/ & http://eknjizara.vip.hr/) .

Koliko

Hrvati koriste ove dvije knjiare naalost nije poznato jer odgovor nije
mogue dobiti niti na direktan upit.

ITAI ELEKTRONIKIH KNJIGA I PLATFORME

Godine 1995. mrena knjiara Amazon, osnovana godinu prije,
poinje s prodajom tradicionalnih knjiga putem interneta nakon to je
njegov osniva, Jeffrey Bezos, shvativi da koritenje interneta rapidno raste,
vizionarski krenuo u novi oblik ekonomije. Tek e 12 godina kasnije, 2007.
biti lansiran Amazonov megapopularni ita elektronikih knjiga Kindle.
Amazon Kindle najpoznatiji je i, ovisno o istraivanjima, najraireniji
svjetski ita e-knjiga i istoimena platforma. Kindle se od svog pojavljivanja
2007. do danas razvio u 5 generacija.Izlaskom izvan granica SAD-a i
sniavanjem cijena sve do prihvatljivih 79 $ (manje od 500 kn) Amazon je
krenuo u snanu popularizaciju i globalizaciju e-knjige.
Barnes and Noble najvea je knjiara u SAD-u. Porijeklo vue jo iz
19. stoljea kada je Charles Barnes pokrenuo tampariju. Barnes & Noble
najavili su izlazak svog itaa u listopadu 2009., dok je u prodaju u SAD-u
puten ve idui mjesec. Prvi je Nook imao mogunost povezivanja i preko
4

Wi-Fi i3G-a, krasio ga je ekran dijagonale 15 cm s e-tintom. Nook za

platformu ima operacijski sustav Android.
Sony Reader naziv je za e-ita korporacije Sony. Prvi je proizveden
2006. i do danas je izalo 11 verzija. Pokree ga prilagoena verzija OS
Android, a koristi e-tintu radi kvalitetnije i dueg itanja i manje potronje el.
energije.
Premda se Apple, trenutno najvrednija kompanija na svijetu ikad
(ukupna vrijednost svih dionica kompanije juer, 20.08.2012. narasla je na
623 milijarde dolara) , nije direktno upustio u borbu s knjiarama i
nakladnicima e-knjiga, sigurno je da dio kolaa odnosi i najpoznatiji tablet na
svijetu iPad. Ekran od 25 cm u dijagonali moe biti prednost zbog svoje
veliine, ali golem nedostatak zbog koritenja LCD zaslona. Ne koritenje etinte u potpunosti je razumljivo budui da je iPad prvenstveno multimedijski
ureaj, a zatim i ita knjiga. iPad pogoni Apple-ov operacijski sustav iOS
koji se koristi i na iPhone i iPod ureajima. S obzirom da ureaji (kako i
mobiteli tako i tablet ureaji) mahom koriste ekrane osjetljive na dodir,
gotovo da svaki pametni ureaj, tj smartphone moe biti e-ita.
Iz istog su razloga sve knjiare koje dre do sebe ponudile svoju
aplikaciju i za korisnike androida. Tako je do 22.08.2012. besplatna Kindle for
Android aplikacija preuzeta 106 975 puta. A zahvaljujui DRM tehnologiji
mogue je uskladiti podatke, tj e-knjige na svim kindle ureajima koji
istovremeno koristite.Kindle aplikacija, osim za OS android dostupna je i za
iOS operativni sustav za Applove ureaje.

KRITERIJ ZA VREDNOVANJE e-itaa

U prolom sam poglavlju opisao najpoznatije itae i platforme za
itanje e-knjiga, dok u u ovom pokuati uspostaviti jasne kriterije za
vrednovanje e-itaa te kroz te kriterije opisati ve spomenute itae.
Ekran i teina? S obzirom da e sluiti za itanje (a time i dranje u
ruci) bitna je veliina dijagonale ekrana kao i teina ureaja.
E-tinta ili ekran u boji? ita ili multifunkcionalan ureaj (tablet)?
Drugi i trei kriterij usko su povezani. E-itai u pravilu imaju zaslone s etintom koja je kod dueg itanja kudikamo zahvalnija za oi od ureaja s LCD
5

ekranima, kao to su tableti. No, bitno je spomenuti i razliite

funkcionalnosti tablet ureaja koji su se razvili do te mjere da slue gotovo
kao zamjena za osobno raunalo.
Povezivost putem wireless-a ili putem mobilne mree?U ponudi su
najee dvije verzije jeftinija s ugraenim WI-FI-em i skuplja koja putem
3G mobilne mree omoguuje stalnu vezu na Internet, ali i iziskuje dodatan
troak koji generira podatkovni promet.
Cijena e, kao i kod svega, uvijek biti bitan kriterij kod svake kupnje eitaa. Tableti tu drastino odskau od prosjeka e-itaa.

ISTRAIVANJE

Spol?
M

135
192

Za to koristite
raunalo?

itate li e-knjige?
da
161
ne
166

Za to koristite
Internet?

Pisanje

229

e-pota

312

Surfanje

307

dobivanje
informacija

310

Posao

242

zabava

292

Uenje
Novosti

255
278

studij
komunikacija

215
312

Zabava
Ostalo

278
16

Odakle pristupate
internetu?
kua

323

posao

191

fakultet

95

mobitel
Ostalo

274
8

Kojem obliku
gradiva dajete
prednost pri
uenju?
tiskani sadraji
133
elektroniki
60
sadraji
podjednako
koristim i
134
tiskano i egradivo

to zamiljate pod
pojmom e-knjiga?
knjiga na
116
internetu
elektronika
knjiga
knjiga na
raunalu
knjiga u PDFu ili
slinom
formatu
kolski sadraj
na internetu
uenje putem
interneta
knjiga na
CDu/DVDu
wikipedia
google
ne znam

230

Ostalo

16

Koliko esto
upotrebljavate
raunalo/Internet
kao pomo u uenju?
svaki dan
198
nekoliko puta
73
tjedno
nekoliko puta
33
mjeseno
rijetko
19
nikada
4

Koji su vam od
sljedeih pojmova
poznati?
Amazon Kindle
Barnes &
Noble's Nook

258

Sony Reader

155

iPad

319

Android

315

96
207
27
32
37
13
7
1

75

Ostalo

Poznavanje e-itaa
Upoznat/a sam
s e-itaem i
njegovim
funkcijama
Koristio/la sam
e-ita
Posjedujem eita
Nisam
upoznat/a s eitaem i
njegovim
funkcijama

147

Koje su, po vaem

miljenju, prednosti
e-knjige?

46

dostupnost

229

43

lake
pretraivanje

205

91

interaktivnost

106

cijena
jednostavnije
koritenje

110

ne znam

43

Ostalo

Jeste li ikad kupiti eknjigu?

da
73
ne
254

131

Koji su, po vaem

miljenju, nedostaci
e-knjige?
cijena
38
neprilagodljivos
168
t za oi
nedostatak
gradiva na
152
hrvatskom
Na kojim
platformama
pristupate
elektronikim
knjigama?
iOS ureaji
72
(iPhone, iPad)
android ureaji
101
blackberry
6
Win OS

105

MAC

26

skupi itai eknjiga

119

ne znam

38

Ostalo

25

Biste li htjeli da vam

fakultet ponudi
literaturu u obliku eknjige?
da
258

Kindle
ne koristim
Ostalo

35
118
18

ne

69

itate li e-knjige?
Biste li htjeli da vaa
knjinica ponudi eitae i e-knjige?
da
274
ne
53

da

177

ne

150

Kada e, po vaem
miljenju, biti izdano
vie e-knjiga nego
tradicionalnih?
u 2013.
6
2014.-2018.

110

2019.-2025.
nikad

133
77

Grafikon 1 - Grafiki prikaz rezultata za 19. pitanje (N=327)

Grafikon 2 - Grafiki prikaz rezultata za 20. pitanje (N=327)

Grafikon 3 - Grafiki prikaz rezultata za 21. pitanje (N=327)

10

Grafikon 4 - Grafiki prikaz rezultata za 22. pitanje (N=327)

11