Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Aneo uvar
Danas si ila posve sama
Dvanaestorica
Devojka iz spoleta
Glas
Jesen pozna
Neznanka
No, ulica, fenjer, apoteka
Nepovratno si otila u polja
Oni itaju pesme
Pjesma faine
Ponienja
Sneno vino
Servus regianae
Svud smo. I nigdje
Sve umire na zemlji
Ti u polja, bez povratka, ode
Uasne su veeri hladne
Vraarica nabrana lika
_______________________________
Aneo uvar
_______________________________
_______________________________
Dvanaestorica
- Bocnut u te bajonetom,
Bje odavde, ugavi!
Stari svijete, kuno pseto,
Bjei da ne udarim!
Izlazi da ne pucam!
_______________________________
Devojka iz spoleta
_______________________________
Glas
Prevaren si nepoznatim:
Jer zbog svetih snova nikad
Bestelesni nee dati
Da im pronikne do lika.
_______________________________
Jesen pozna
_______________________________
Neznanka
_______________________________
Na um mi vejavicu rinu.
Al su za mene nerazluni
Od tebe no i rene tmine,
I kolutovi dima luni,
I plamenovi ive rime.
_______________________________
Pjesma faine
_______________________________
Ponienje
_______________________________
Sneno vino
_______________________________
Servus regianae
_______________________________
_______________________________
_______________________________
_______________________________
_______________________________
G. ulkovu
***
***
MITING
NEZNANKA
RUSIJA
Neobina si i u snima.
Odedu ti ni tai nije.
Snen sam, iza sna tajna ima,
Ti, u tajni, Rusijo, spije.
***
PRIJATELJIMA
***
<30.decembar 1908>
RAVENA
***
IGRE SMRTI
1.
Mrtvacu lako me ljudima nije
Hiniti ivog, punog strasti vrue!
Al treba da se u drutvo uvue
Zbog karijere zvek kosti da krije...
2.
No ulica, fenjer, apoteka,
Besmisleni zamueni sjaj.
ivi makar jo etvrt vijeka
Sve e biti isto. Gdje je kraj?
***
Z. N. Hipius
DEMON
Od vrtnje i od praine u
to dadi etrom da te titim
Micama, sjenkom krila, neu
U uzletu te ispustiti.
Zanijemila od divljenja,
Svjetove e da spazi ine
Nevjerovatna privienja,
Sve moje igre tvorevine.
SKITI
Aleksandar Blok je ruski pesnik. Detinjstvo Bloka je prolo u Peterburgu i u posedu u okolini Moskve
ahmatovu. On je 1906. godine zavrio slovensko-rusko odelenje filolokog fakulteta Peterburkog
univerziteta. Pesme je on poeo da pie od malih nogu, izdavao ih od 1903. godine. 1904. godine je
objavljen zbornik Stihovi o Lepoj Gospi, u kojima je on liriar-simbolista.
Od 1903. godine u apstraktnu romantiarsku poeziju Bloka je ula socijalna tema: antiljudski grad s
njegovim robovskim radom, bedom.
Revolucija 1905.-1907. godine otkrila je pesniku, prema njegovim reima, lice probuenog ivota. Od
tog vremena je tema Otadbine stalno prisutna u poeziji Bloka. Njegovo stvaralatvo postaje tragino
i duboko, proeto oseajem katastrofalnosti epohe, predoseajem oluje, koja e sve preistiti (ciklus
Na Kuljikovom polju, delovi ciklusa Slobodne misli, Jambovi). Revolucionarne predoseaje sadri i
nezavrena poema Odmazda (1920.-1921 godina). Uporno i snano je izraena u stvaralatvu Bloka
mrnja prema miru bogatih, runim, neljudskim crtama ivota. Ljubavna lirika Bloka je romantina,
ona sadri pored oduevlenja i uivanja kobna i tragina naela. Zrela poezija Aloeksandra Bloka se
oslobaa apstraktnih mistiko-romantiarskih simbola, te stie konkretnost, crte plastinog
prikazivanja (Italijanski stihovi, pesma Slavujev vrt i dr.) Mnoge ideje poezije Aleksandra Bloka su
razvijene u njegovim dramskim komadima: Neznanka, Lakrdija i Kralj na trgu. 1903. godine je Blok
oenio Ljubav Mendeljejevu, ker velikog ruskog hemiara Dmitrija Medeljejeva, junakinju njegove
prve knjige Stihovi o Lepoj Gospi.
1909. godine su se u porodici Bloka desila dva teka dogaaja: umiru dete i otac Bloka. Da bi doli
sebi Blok i njegova ena idu u Italiju. Leti 1911. godine Blok ponovo ide u inostranstvo, ovog puta u
Francusku. Aleksandar Aleksandrovi prua negativnu ocenu francuskih obiaja: Neotuiva osobina
Francuza (uglavnom Bretonaca) prljavtina, pre svega fizika, a zatim i duevna. Prvu prljavtinu bolje
da ne opisujem; ukratko, gadljiv ovek nee pristati da se preseli u Francusku. Leti 1913. godine Blok
ponovo ide u Francusku. On pie: Biaric je pun sitne francuske buroazije, ak su oi umorne od
gledanja runih mukaraca i ena Inae, moe da se kae da mi je dosadila Francuska, elim da se
to pre vratim u kulturnu zemlju Rusiju, gde ima manje buva, skoro nema Francuskinja, postoje jela
(hleb i govedina), pia (aj i voda), umivaonici (ovde su lavori, iz kojih je nemogue prosuti svu vodu,
blato ostaje na dnu) Oduevljeno doekavi svrgavanje carizma u februaru 1917. godine,
Aleksandar Blok je bio jedan od urednika stenodaktilografskog izvetaja Vanredne isledne komisije za
poslove bivih carskih ministara.
Prvo je Socijalistika revolucija izazvala u Bloku zanos stvaralakih snaga. U lanku Inteligencija i
revolucija (januar 1918. godine) on je pisao: Mi, Rusi, preivljavamo epohu, koja skoro nema premca
po svojoj velianstvenosti Svim telom, svim srcem, sveu sluajte Revoluciju. 1918. godine Blok je
napisao poemu Dvanaestorica o propasti starog sveta, njegovom sukobu u novim svetom. Poema
Skiti (iste godine) posveena je istorijskom misiji revolucionarne Rusije. Inae, kod njega se gomilao
umor Blok je opisivao svoje stanje iz tog perida reima mene su popili. Verovatno je s time
povezano njegovo stvaralako utanje u jednom privatnom pismu je on pisao u januaru 1919.
godine: U toku skoro godinu dana ne pripadam sebi, ne mogu da piem stihove i mislim na stihove
Teki rad u sovjetskim ustanovama i ivot u gladnom i hladnom revolucionarnom Petrogradu
konano su potkopali zdravlje pesnika Blok je oboleo od ozbiljnog kardio-vaskularnog obolenja,
astme, psihikih poremeaja, zimi 1920. godine je poeo skorbut. Blok se naao bolestan u ozbiljnoj
materijalnoj situaciji,, te je 7. avgusta 1921. godine umro u svom stanu od zapalenja sranih zalizaka.
Pesnik je sahranjen na Volkovom groblju Sankt-Peterburga.