1.

PLANIRANJE- je aktivnost kojim se ljudi podstiu i usmjeravaju da na racionalan i to efikasniji

nain ostavre postavljene ciljeve u razliitim drutvenim djelatnostima. Obuhvata popis zadata koji
treba obaviti u odreenom vremenu, pojedince i grupe oje ih realiziraju zatim oblike, emtode,
postupke i sredstva za ostavarivanje posatvlejnih ciljeva kao i naine kontrole i procjene postihnutih
rezultata.
2. PLAN OBAVEZUJE I POVEZUJE- planiranjem se pak ne smiju zarobiti umovi. Planovi su
orijentirani ali ne i u naprijen napisan scenario do detaljam mora se posvetiti velika panja.
3.NAELA KOJI SE TREBA PRIDRAVATI PRILIKOM PLANIRANJA NASATVE SU: 1.
Plan treba da bude realan i ostavriv da odgovara uslovima u kojima e realizoovati i mogunostima
odjeljenja koja e u tom neposredno uestovati.2. program iz jednog predemta je predvien za
nastavnu godinu ne moe se mehaniki dijliti na polugodita mjesece sedmice i dane, ve se mora
voditi rauna o tome da sve nastavne teme nisu istovjetne po sloenosti i obimu.3. prilikom planiranja
treba ima u vidu kako povezanost nasatvnih sadraja u okviru jednog predmeta tako i njegovu
povezanost sa drugim predmetima. 4. Potrebno je planirati sve vidove odgo-obrazov rada: nastavu
slobodne aktivnosti rad odjeljenske zajednice izlete posjete pkola u prirodi ekskurzije itd. 5. Treba
planirati en samo sadraje nego i proces rada.6. planiranje mora u sebi sadravati tri vrste priprema:
priprema za k.godinu, priprema za rad u tou k.god i priprema konkretnog nastavnog asa.
6. PRIPREMANJE I PLANIRANJE NASATVNOG RADA OBEZBJEUJE SE: ravnomjerna
obrada nastvnog gradiva tokom cijel k.godine, sistematinost u radu i pravilan redoslijed obrade
gradiva, da se pobolja bilo koji od elemenata odgojno obrazovnog rada nakon njegove realizacije ako
se uvidi ta je to potrebno.
7.VRSTE PLANIRANJA:
1. Godinje tematsko planiranje: ima strategijski karakter, zasniva se na prethodnom proavanju i
upozavanju planova i programa odgojno obrzaovnog rada alanizi strune literature, upozanvanju
udbenika, sagledavanju didaktiko tehnike osnovne kole. Nasatvnik godinjim planiranjem
unaprijed projektuje odgojn obrazovni rad. Utruje se dianmika obrade potreban broj asova. Plan
slui nastavniku kao podsjetnik da na vrijeme pripremi obradu pojedinih tema i jedinica.
2.Operativni planovi nastav. tema: mogu se vidjeti iz godnij plana, konkretniji i realnije u odnosu
na godinji plan nastavnih tema jer se izrauju na rau vremensku distancu. Sadri konkretniju razradu
elemenata oragnizacije nastave. Operativni plan se radi na sledei nain: polazi se od godinje palna
rada u kome je svakoj temi iz predmetnog programa u zavisnosti od sadraja i sloenosti cilejva
dodijeljen broj asova. U okviru teme analiziraju se cilejvi i na osnovu toga imajui u vidu fond
asova za sve tipove asova formuliu se nastvne jedinice. U operativni plan se ne upisuju samo
asovi obrade ve i osatli tipovi asova. Na taj nain svaki as dobija redni broj.
3. Pripremnaja nasatvnika za as: pismena priprema treba da bude selekcija misli stavova
didaktikih rjeenja jednog prehodnog studioznog rada pedastavljenog u svesci nasatvnih priprema.
Ono to nastavnik pie je podsjetnik i sitematizovana orijentacija za rad s uenicima. Priprema
odgojno obrazovnog rada mora biti i pedagoki funkcionalna mora postati instrument uspjenog
rada nasavnika.
8. OBLICI RADA U NASTAVI: frontalni oblik rada, grupni obli rada, rad u paru individualni oblik
rada. Oblik nasatvnog rada- je nain aktivnosti nastavnika i uenika koji karakterizira ogovarajua
vrsta socioloke organiziranost.
1

FRONATLNI OBLIK RADA: jedan nastvnik neposredno prouava zajendiki sve uenike.
Nasatvnik je u direktnom odnosu s uenicima i nastavnim sadrajem odnosno on je posrednik izmeu
nastvnog sadraja i uenika. Odgovra psihofizikim sposobnostima uenika niih razreda osonovne
kole.Prednosti iako je takav obli rada preovladavo u staroj k.zbog ekonominosti se i danas zadrao
i ako najei nasatvni oblik rada. Lake se postie sistematinost jer u njemu se naglaava uloga
nastavnika koji dosljeno ostaruje naprijed postavljene ciljeve. Nedostatci zapostavljanje individualni
osobina uenika naastva se prilagoava prosjenom ueniku koji zapravo ne postoji pa ona ne
zadovoljava potrebe ni mogunosti iznadprosjenih uenika. Ograniavanej komunikacije izmeu
nastavnika i uenika jer nasatvnik moe poslati informaciju svim uenicima ali je ne moe primiti od
svih uenika.
GRUPNI OBLIK RADA: u kome se odjeljenje dijeli u grupe koje vska za seb ostavruje postavljanje
nastavne zadatke i o rezutatu svoga rada obavjetavaju odjeljenske koelktiv. Nastavnik je aktivan u
prvoj fazi asa kada se dijele zadaci i daju upute a zatim diskretno usmjerava rad i pomae grupama
ako je potrebno.
9.Vrste radnih zadataka: istovrsni- nedifersncirani rad u grupama sve grupe obavljaju podjela rada
prema sloenosti zadatka. Raznovrsni: diferncirani rad u grupama dobiva posbeni zadatak dio
nastavne jedinice ili teme. Rad u ciklusima- grupe rade na razliitim zadacima u predvienom
vremenu.
10. Etape rada u grupama: odvija se u etapama koje metodiari razliito odreuju iako veina istie
tri temeljne etape.
I etapa: dogovor o radu- zajedniki je za sve uenike u njemu se provodi sadrajna i psiholoka
priprema za rad, upozanje se program rada, formiraju frupe. Glavni dio rada- rad u grupama-odvija
se kao samostalan rad uenika u grupama na temelju podejli rada unutar same grupe dok nastavnik
samo pomae uenicima u savladavanju odreenih tekoa. Zavrni dio rada-uopavanje- obuhvata
izvejatje grupa rasprava o njima u razrednom odjeljenu i nasatvnikovo uopavanje rada zadavanje
dodatnih zadataka i sl. PREDNOSTI: izbjega se usmjerenost i obraanje prosjenom ueniku, sabiji
uenik je motivisan da dopirnese uspjehu grupe, a oni bolji mu u tome pomau vea aktivnost uenika,
razviajnej radnih sposobnosti.indivdualiziranii rad u grupi. NEDSOTATCI: dominiraju bolji uenici
ijim se rezultatima rada koriste slabiji uenici to uzrokuje njihovu pasivazaciju u radu. Rad u grupa
zahtjeva savremenu razrednu uionicu s najmetajem koji se brzo moe prilagoditi radu u grupama.
Potrebna odgovarjua oprema za praktian rad uenika mnogo razliitih izvora znanja
II etapa: RAD U PAROVIMA: jest to da dva uenika zejdniki obrauju jedan problem bilo u
nastavi bilo izav nje. Uenici se lake sporazumijevaju i sarauju uenik se osposobljava za svoj rad,
uporeuje rad s drugog uenika da paljivo slua svog sagovornika PREDNOSTI: doprinosi saradnji
stvaranju drugarskih odnosa sociajlizaciji, ui se potovati tue miljenje, zadatke je lake podiejliti
lanovi potpuno mogu doi do izraaja daj bolje rezutate u odnosu na fronatlni i grupni oblik.
NEDOSTACI: ograniena saradnja ne samo na dva uenika mogua pojava, nasatvnikovo tee
praenje na sve parove.
III etapa: INDIVUDALNI RAD: rad u kojem svaki uenik radi samostalno. PREDNSOTI to je
uenik doveden u neposredan odnos s nastavnim sadrajem. Uenik razvija samostalnost stie
samopuzdanje, razvija stavralke sposbnosti uspjeh ovisi o njemu samim. Individualni radom se
uenici uvode us amsoatlan rad koji im omuguava razvija svoje sposobnosti.NEDOSATCI
nemogunost govorne suradnje s ostalim uenicima i nasatvnikovo otuivanje od rada kada se naie
na potekoe zatvarnje u sebe jaanje individaualnosti.
2

11. NASATVNE METODE: rije metod nain izlaganja smiljen i planski postupak. Svaka nauka
razvija svoje specifine metode. POJAM NASTaVNIH METODA: nasatvna metoda je nauno
verificiran nain na koji uenici pred rukovodstvom nastavnika u nastavnom procesu stiu znanja
vjetine i navike primjenjuju ih u praksi. Prilagodavaju nasatvnim situacijam i pedago-pshilokim
naukama koristi se za ostavrivanje obrazovnih i odgojnih zadataka u nastavi.
MONOMETODIZAM- pojam inters nastavne metode ispoljio je j amos komenski zbog potrebe za
masovnije obrazovanje u jednom periodu razvoja didaktike misli preovladavao je shavtanje da postoji
samo jedna metoda. Herbart-sutina ove mtode je u tome da se pri obradi bilo koje nastavne jedinice i
bilo kog nasatvnog predmeta mora postupiti po tano utvrenim formalnim stupnjevima jasnost
asociajcija sistem i metoda.
POLIMETODIZAM- u poricanju jeden univezalne za sve predmet i nastavne jdinice vaee metode
da seu drugu krajnost isticanje mnotva nasatvnih metoda kao to su heuristiko monolka istraivaka
problemska. Takav didaktiki anarhizam je vodio tvrdnji da je izvoenje nastave izraz linog
nadahnua ansatvnika i njigeovog stila rada i da ne treba utvrditi nikakv pravila i radne postupke.
12. KLASIFIKACIJA NASTAVNIH METODA- a) metoda rada nastavnika i metoda rada uenika.
U prvu grupu spdaju nastavnikovo izlaganje razgovro opis objanjenje nastavnika. U drugu grupu
sapdaju vjebanje samstalni labaratorsjski i prktini radovi. U RAZVOJU DIDAK TEORIJE I
PRAKSE UGLAVNOM SU IZDENFINCIRALI SLEDEE NASTAVNE METODE: usmenog
izlaganja razgovora ildustartivnih radova demonstracija praktinih i labart.radova pisanih radova
itanja i rada na tekstu.
Metoda usmenog izlaganja: naziva se jo i monoloka i akromtska. Nain nastavnog rada u kome se
posatvlejni zadaci ostavruju usmenim izlaganjem nastavnika a ponekad i uenika. U nastavnim
procesu usmenim izalagnjem pored nastavnika slue se i uenici i u razliitim prilikama kao to su
ponavljanje obraenih sadraja. Kad se uenik slui metodom usmnog izlaganja to doprinosi
vjebanju uenika u usmenom izraavanju bogaenju njihovog rjenika. Oblici met usmnog
izlagnja:akademsko predavanje, pripovijedanje, opisivanje, objanjenje, obrazloenje, rasuivanje.
PREDANOSTI: realziuju se posatvlejni zadaci kas nema savremnih nastavnih sredstava koja bi to
omoguila na drugi nain, izlae se grdaivo koje se ne moe savladati neposrednim posmatranjem.
NEDOSTATCI: pretjerana upotreba dovodi od verbalizma, uenici dobijaju zannja u gotovm obimu
sto vodi njihovoj pasivizaciji nas nikad nija siguran koliko uenici prate ono to izlau i koliko oni
razumiju nastavni sadraj.
Metoda razgovora: u kojj nastavni zadaci ostavrju u obliku pitanja i odgovora razgovora nasatvnika
sa uenicima ali u obimu nastave. Najvie se koriste kod ponavljanja uvjebavanja i porvjeravnja ali se
moze koristiti i kod obrade nastavnog gradiva. Ova metoda je prola korz tri faze: Sokratovski razgovr
katehtiki razgovor i heuristiki. Da bi zadovoljio didaktike potrebe treba biti: sadriniski
funcionalno, tematski usklaeno s gradivom, dobro odmjerenojeziki pravilno iskazano.
PREDNOSTI: podstie aktivnost i samostalan rad steena znanja su dublja i trajnjija navikakva
uenike za raspravu omuguava nasatvniku da bolje upozan linost uenika. NEDOSTACI: ne moe
se koristi u obradi svakog gradiva diajlogom se sadraj ne moe izoiti koliko sistematina kao
monologom.

Metoda ilustartivnih radova: je nain nastavnog rada u kome se postavlejni zadaci ostavruju
crtanejm. Koriste se znakovi tablice grafikoni dijagrami planovi karteheme skice dianmiki
crtei.PREDNOSTI omogue da se sloene pojave i procesi pojednostavljeno prikau i tako lake
razumiju. Pomou njih se mogu uspjenije prikazati nei procesi nego na prirodnim predmetima.
NEDOSTACI: nemogu se objasniti neki apstraktni pojmovi, potrebo je vie vremena.
Metoda demonstarcije: oigledno prikazivanje, takav nain rada u kome nastavnik demostrira
pokazuje predmete crtee slike heme. Cilj posmatranja je da uenici uoe ono to je vano i da o
tome razmiljaji. PREDNOSTI: omoguuje uenicima da stiu znanja na najprirodniji i najefikasniji
nain perceptivnim doivljajem, razvija se sposobnost posamtranja i zapaanja. NEDOSTACI:
pojedini predmeti su nepogodni za poakzivanje zbog svoje veliine, ad rugi zbog odreenih higijensko
zdrastevnih razloga.
Metoda praktinih i ilustartivnih radova: je tkav nain realizacije nastavnog procesa u kome se
znanja stiu kroz praktini rad i ekspreimetiranje nastavnika i uenika, moe se primjenivati ne smao u
radionicama i labartorima nego i u kolskim vrtu.Labratorijski radovi su pogodni oblik da uenici ue
primjenjivati teorijska znanja kroz ekperimete koji mogu obavljati zajendo sa nasta i samosatlno i pod
rukovodstvom nastavnika. Prednosti: zadovoljaval sve zadatke oiglednosti i omouguava plansko
posamtranje predmeta i pojava razvija se smaostalnost i sampouzadnej uenika. Nedostaci: nije
pogodan za primjenu u obradi vrlo sloenih procesa.
Metoda pisanja: je nain nastav rada u kome se psoatvljeni zadaci realizuju pisanjem. Nasatvnik
treba da koristi ovo metoda u prilikama: kad obrauju novu nastvnu jedinicu i nastvnik na tabeli treba
da zapie njemu glavne lemente nazive najvanih diejlova. Prednosti obogauje rjeniki fond i
razvija smisao uenika za pismeno izraavanje i logino rasporeivanje. Zanje ini dublji i trajnjim.
Nedostaci: rucno zapsiivanje ne moe pratiti brzinu govora.
Metoda itanja i rada na tekstu: nain nastavnog rada u kome se posatvlejni zadaci ostavruju
itanjem teksata nastavnik koristi izvore za iatanje prednosti : vrlo je ekonomino itanjem se
razvija i odgaja samosatlnost. Nedostaci moe se korsti tek kada uenici ovaldaju sammi litanjem cilj
je da naue itati, teko se uskalditi sa individalnim potrebama.
13. MATERIJALNO TEHNIKA OSNOVA NASATVE:
Nasatvna sredstva: didaktiki oblikovana izvorna stvarnost koja omuguava pristupanije uenikovo
spozanvanje tokom nasatvnog procesa.
Nastavna pomagala: pomau u koritenju predsavljanju nasatvnih sredstava u nastavnom procesu.
Podjela nastavnih sredstava prem zanajkama rada u nastavi : demonstarcija-slike, karte, sheme
grafikoni dijagrami reljefi: nastavvno radna: udebenik, prirunici rjenici rdane mape biljenice
dnevnici snciklopdije: laboratoriski eksperimtalno: odnose se na razliita aparate i ureaje pomou
kojih prouavaju zakonitosti.
Prema nainu kako uenici percipiraju stavrnost: auditivnna, vizuela, i audio vizuelna. Sobzirom
na dimezije nastvnih sredstava: 2D i 3D, S obzirom na nain prikazivanja pojava: statina maketa
i dinamna film.
Vizelna nastvna sredstva: ubrajamo uzorke iz okolia. Zbirke makete reljefe slike grafika srdstva.
Nasatvnikova zadaa je da osigura to bogatiji izvor neposrednih iskutava koje su temelj svakog
spozanvanja i zauziamnje stavova.
4

Trodimezionlano vizuelan nastv sredstva: uzorci iz uenikova okruenja svi predmeti ili njihovi
diejlovi tipini za odreenu skupinu predmeta, uzorci iz okolia rude minerali biljke, modeli makete i
reljefi su vjerne kapije objekata iz stavrnosti upotrebljva se u nastavnim uvjetima kad njihova
upotreba osigurava najbolje usvajanje gradiva..
Dvodimezionlana nasatvna sredstva slika najee 2D sredstvo u nastavi ali u svakodnevni ivota
dnevni tisak ueniki asopis moe se koristi za poznavanje pojedinosti ili cjelovitog prikaza gradiva.
Auditivna nasatvna sredstva u nastavi enmoaju tako vano mjesto kao vizuelna iva rije nastvnika
radioemisije kasete CD govore da se za njihovo percipiranje istovremeno koriste osjetila za vid sluh.
NASTAVNA POMAGALA: ubraju se materijali orua aparati nastavna pogala kojiam se slui u
koli moe se prem asloenosti podijeliti an pribor za pisanje crtanje.
Koja je razilika izmeu sredstava i pomagala: nastavna sredstva su izvori znanja spozanvanja
sadraja poruke joje posredujemo uenicima pomou nasatvnih pomagala. Obrazovna tehnologija
obuhvata nastv sreds nastvna pomagala i sredstva naini ustrojavanja i nastave. Nasatvna tehnologija
nastoji odgovoriti na pitanja kako primjenjujemo nastavno sredstvo i pogala u porcesu uenja i
razvitka uenikih sposobnosti.
14. VREDNOVANJE NASTAVNOG RADA: obuhavta praenje mjerenje i vrednovanje.
Praenje uenika podrazumijva sistematsko evidentiranje voenje biljeaka i zapaanja o razvoju
uenikovih interesa motivacije i sposobnosti nejgovih postignua u usvajanju sadraja nasatvnog
predmeta.
Mjerenje odreuju se koliinski odnosi neke pedagoke pojave. Odgovara se na pitanje kolikos u
napr uenici rijeili u testu koliko su str proitali.
Vredovanje- omoguava konstatovanje irokih promjena u razvoju linosti pojedinca omoguava
kontrolu i uprvalj procesom odgoja i obrazovanja.
Razilka izmeu vrednovanja i mjerenja: oituje se u tome to se mjerenje odreuje koliniski
odnosi pedagokih pojava kojim se usporeuju znanja meu uenicima a vrednovanjem se kontatuju
ire promjene u razvoju linosti pojedinca.
Karakter i nain vrednovanja su povezani sa: vladajuim sistemom drutvenih vrijednosti,odgojno
obrazovnim ciljevima i zadacima, odreenom koncepcijom kole, metodom, oblicima i sredstvima
organizacije odgojno-obrazovne djelatnosti.
Faktori koji utiu na nepouzdanost kolske ocjene:Lina jednaina nastavnika - neopravdano
podizanje ili sputanje svoga mjerila ocjenjivanja ili dranje neke zlatne sredine. Halo efekat ocjenjivanje razliitih osobina optim stavom koji ocjenjiva ima o osobi koju ocjenjuje. Tendencija
prilagoavanja kriterija ocjenjivanja optem kvalitetu grupe - prilagoavanje dobrom ili loem
odjeljenju a ocjena moe zavisiti i od toga da li se daje nakon odgovora odlinog uenika ili odgovora
slabog uenika.
5

Tipovi testova - za provjeravanje rezultata nastave postoji nekoliko osnovnih tipova

testova:Prisjeanja i dopunjavanja Alternativnih odgovora Viestrukog izbora Pridavanja.
Test prisjeanja namijenjen je za provjeravanje znanja injeninog materijala. To je takav tip testa u
kome uenici treba da se prisjete podatka koji je u zadatku izostavljen i da ga dodaju na
odgovarajuem mjestu
Test alternativnih odgovora je dihotomijske prirode. U testu je data neka tvrdnja, a uenik treba da
se predjeli da li je ona tana ili nije.
Vrijednosti testa test omoguuje da se rezultat nastavnog procesa provjeri objektivnije, potpunije i
pouzdanije nego to se moepostii usmenim i pismenim provjeravanjem (pismeni zadaci, pismene
vjebe). Ispitivanje testom je ekonomino i brzo, a pregled i svoenje rezultata se obavlja lako.
Prednosti esej pitanja:Uenik ima vie mogunosti da ispolji i primjeni svoja znanja, Uenik moe
da iznese svoja orginalana rjeenja, ideje da postavi nove hipoteze.
Nedostaci esej: Test trai vie vremena za itanje, kodiranje odgovora i vrednovanje.
Apriorni kriterij ocjenjivanja se zasniva na unaprijed utvrenim normama. Pozitivna obiljeja ovog
kriterija ogledaju se u tome to se njime mjeri nivo znanja kao i sposobnost svakog pojedinca, a moe
biti u funkciji pouzdanije profesionalne promocije.