1. CEMU SLUZI SKOLA?

Skola sluzi da se sticu znanja, navike vjestine, da se osposobi kao licnost za zivot. Ona doprinosi
razvoju privrede, potice socijalizaciju, poboljsaa porodicni zivot, razvija duh i tijelo.
Cilj nastave: ostvaruje se pomocu nastavnih sadrzaja. Savjadjivanjem tog sadrzaja stice se znanje,
formiraju navike i vjestine. Iz ogromnog fonda ljudskih iskustava potrebno je izdvojiti ona kojima ce
se najuspjesnije ostvariti postavljeni cilj.
2. STA SU NASTAVNI SADRZAJI?
Nastavni sadrzaji su didakticko preradjena dosadasnja iskustva covjecanstva o prirodi, nauci, tehnici,
tehnologiji.
3. Koje su prednosti ikazivanja nastavnih sadrzaja?
Prednosti su: bolja preglednost i odredjena garancija da ce se propisani sadrzaji u nastavi prouciti.
Slabosti su: opasnosti od pretjerane predmetne izolovanosti.
4. Kakvi kriteriji za izbor nastavnog sadrzaja mogu biti?
a) drustvene potrebe (nastavni sadrzaji su onaj dio sadrzaja odgovarajuce nauke, doprinose ostvarenju
zadataka koje nastavi postavlja drustvo),individualne (ukljucuju se izborni i fakultativni sadrzaji,
doprinose razvoju u ostvarivanju interesa.), naucna dostignuca (u obzir ulaze samo ona znanja koja su
na visokom nivou razvijenosti nauke), saznajne mogucnosti ucenika (u program se unose sadrzaji koji
su u skladu sa nivoom prethodnih znanja)
5. Opce obrazovanje?
Podrazumijeva se sticanje i posjedovanje opcih znanja, vjestina i navika koji su otrebni svima.
Predstavlja osnovu za svako strucno obrazovanje. Sadrzaj pojma opceg obrazovanja nije
nepromjenljiv. Ocjenjuju se znanja, umijeca i navike koje program obuhvata. Obezbjedjenje opceg
obrazovanja, ostvaruje se prvenstveno u osnovnoj skoli koja je obavezna za sve.
6. Strucno obrazovanje?
Naziva se sticanje znanja, vjestina i navika potrebnih za uspjesno vrsenje odredjenog zanimanja. Stice
se u skoli i prakticnim radom u skoli. Cesto se uz strucno obrazovanje prosiruje i opce obrazovanje.
Nastavni predmeti se ne mogu dijeliti na opce i strucno obrazovanje,jedan te isti predmet moze spadati
i medju opce i strcune predmete.
7. Principi za izbor nastavnog sadrzaja?
Humanisticnost (uvazavat opce ljudske vrijednosti),naucnost (daju se provjerena naucna dostignuca),
postupnost (da se nova gradiva povezuje s ranije odredjenim gradivom), historicnost (sadrzaj
programiran u skladu s historijskim razvojem nauke na koju se taj predmet naslanja), sistematicnost
(nastavno gradivo programitari kao sistem cinjenica, zakona i teorij.), aktualizacija (povezanost sa
zivotom), pristupacnost i primjerenost uzrasnim mogucnostima (sadrzaji primjerni ucenicima po
obimu i slozenosti gradje), elasticnost-ucenicima omogucava izbor oblasti znanja i vjestina.
8. Teorije o izboru nastavnih sadrzaja?
1. Teorija didaktickog formalizma- trazi da ucenici razvijaju saznajne sposobnosti i forma misljenja.
Obim znanja nije bitan, treba razvijati i vjezbati ucenikove mentalne potencijale, pa ce on sam sticati
znanja gimnastika uma. Predstavnici: Pestalozi, Herbart, Disteverg, Ruso, Kant, Fihte.
2. Teorija didaktickog materijalizma-trazi da ucenici usvoje sto veci broj informacija, sto veci obim
znanja koji ce im prakticno koristiti. Prednosti: posvecuje paznju sadrzajoj formi obrazovanja, insistira
na bogatsvu ucenikova znanja. Nedostaci: enciklopedicionalizam i pamcenje velikog broja cinjenica
cesto nepotrebnih za postovanje razvoja misljenja. Predstavnik: Herbart, Spenser.
3. Teorija didaktickog utilitarizma-akcenat na prakticnoj upotrebljivosti znanja. Ovakva skola
proizvodi jednodimenzionalnog covjeka osposobljenog samo za prakticni rad bez potrebe.
4. Teorija egzenplarizma-zahtjeva da se u svakom nastavnom predmetu odabere reprezentativne teme i
oko njih koncentrisu ostali sadrzaji i informacije i zajedno obradjuje.
5. Problemsko kompleksna teorija-sadrzaje razlicitih nastavnih predmeta treba grupisati u kompleksne
probleme i na taj nacin prenositi stetnu predmetnu udaljenost.
6. Teorija strukturalizma- strukturalno grupisanje sadrzaja, polazeci od temeljnih koncepcija, glavnih
hipoteza i sredjivanja cinjenica.
7. Funckcionalisticka materijalisticka teorija-trazi da se obrazac sadrzaja skladno povezuja sa
njihovom funkcijom. 9. Odnos izmedju sadrzaja nauke i nastavnog plana? Nastavni predmet ne
predstavlja umanjenu kopiju nauke, nekakvu nauku u minijaturi. Razlikuje se po obimu, dubini i po
sistemu izlaganja tog sadrzaja.

1. Objasni pojam nastavnog plana?

Nastavni plan je temeljni (osnovni) skolski dokument kojim je odredjeno: odgojno-obrazovna
podrucja, odnosno nastavni predmeti koji ce se izucavati za pojedini tip i vrstu skole, redoslijed ucenja
tih predmeta po razredima, sedmicni broj nastavnih sati za svaki pojedini predmet, struktura nastave za
pojedinu vrstu i tip skole (redovna, dodatna, duponska).
2. Koji su kriteriji pri sacinjavanju nastavnog plana?
Pri sacinjavanju nastavnog plana treba imati u vidu odredjene kriterije kao sto su: potrebe drustva
(tekuce i buduce), potrebe licnosti, zahtjevi tradicije, kulturno-umjetnicki zahtjevi, naucno-tehnoloski
zahtjevi.
3. Klasifikacije nastavnog plana?
Postoje razlicite klasifikacije nastavnog plana: a) prema nivou skola u skolskom sistemu (za osnovne,
srednje, fakultete) b) prema tipu skole (gimnazija, medicinska, ekonomska), c)prema mentalnom
razvoju ucenika (specijalna skola), d) prema trajanju skolovanja (potpuni ili skriveni nastavni
program), e)prema specijalnom zadatku skole (eksperimentalni rad), f) prema nacionalnosti ucenika
4. Koji su raspored predmeta u nastavnom planu?
Linearni ili sukcesivni nacin nacin rasporedjivanja-preovladavao do 18. St. sukcesivni raspored znaci
da se nastavni predmet u odredjenoj vrsti skole izcavaju sukcesivno tj. jedan za drugim. Prvo se u
potpunosti savlada gradivo jednog predmeta pa se nakon toga prelazi na drugi naredni predmet.
Prednosti: mogucnost ucenika da se u toku izvjesnog vremena u potpunosti posvete samo jednoj
problematici. Nedostaci: nedostatak se ogleda u tome sto sukcesivno bavljenje nastavnim predmetima
ometa upoznavanje stvarnosti s razlicitih stanovista.
Koncentricni ili simultani raspored- istovremeno proucavanje vise predmeta. U sl. razredu ti se
predmeti ponovo uce, ali su sadrzaji obimniji i slozeniji. Prednosti: omogucava se svestraniji prisup
stvarnosti, razlicita smjena predmeta u toku dana ucenicima je zanimljiva. Nedostaci: paznja ucenika
se dijeli na vise predmeta, ucenicima je tesko da istovremeno proucavaju materiju vise predmeta.
Kombinovani ili spiralni raspored-podrazumijeva kombinaciju linernog i simultanog rasporeda, kako
bi se iskoristile njihove prednosti, a izbjegli nedostaci. Po toj kombinaciji rodjen je plan za nasu
osnovnu skolu. Ovaj raspored prvi je formulisao i objasnio Dzerom Bruner.
5. Objasni pojam nastavnog programa?
Nastavni program se donosi zajedno sa nastavnim planom i sa njim predstavlja jednistven dokument
kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih sadrzaja. Nastavnim programom se propisuje
konkretni sadrzaj pojedinog nastavnog predmeta, pa je nastavni program konkretizacija nastavnog
plana. U nastavnom programu su za svaki predmet dati sadrzaji, ciljevi, zadaci.
6. Koji su raspored sadrzaja u nastavnom prrogramu?
Tri bitne karakteristike nastavnog programa su: obim, dubina i redoslijed.
OBIM ili ekstenzitet nastavnog programa obuhvata sirinu znanja i sposobnosti koje ucenici moraju
usvojiti u odredjenoj vrsti skole iz odredjenog nastavnog predmeta. Odnosi se na kvantitetu cinjenica i
generalizacija.
DUBINA je takva didakticka kategorija koja oznacava kvalitet stecenih znanja i sposobnosti.
SUKCESIVNI RASPORED nastavnog sadrzaja, sadrzji jednog predmeta u jednomr azredu ili vise
razreda linijski se distribuiraju jedan za drugim bez ponavljanja.
KONCENTRICNI nastavni sadrzaj se rasporedjuje po koncentricnim krugovima. Gradivo se iz
razreda u razred prosiruje po obimu i dubini koncentricnim krugovima.
KOMBINOVAI u toku skolske godine postepeno se sadrzaji prosiruju i popunjavaju.
7. KOJI SU POJEDINI DIJELOVI NASTAVNOG PROGRAMA?
Dijelovi sadrzajnog aspekta nastavnog programa:
PREDMETNO PODRUCJE (relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta,npr.
bosanski jezik)
NASTAVNA CJELINA (kompleksniji dijelovi nastavnog programa kojima dominira odredjena
osnovna tematika,npr jezik)
NASTAVNA TEMA (slicna je nastavnoj cjelini,razlika je samo u obimu sadrzaja,npr gramatika)
NASTAVNA JEDINICA (dio nastavnog programa odmjeren za jedan nastavni sat ili blok-sat, npr
buduce vrijeme)

1. Objasni pojam kurikuluma?

Kurikulum je sistematki i strukturalni okvir kojim se definise: svrha i ciljevi ucenja, ishodi ucenja,
sadrzaji icenja, organizacija aktivnosti i sredstva ucenja i kriterijumi i nacini vrednovanja postignuca.
Kurikulum predstavlja sveukupnot planiranja gdje se kao polaziste uzimaju ciljevi koje treba ostvariti
na odredjenom noviu obrazovanja.
2. Objasni kurikulumski pristuo obrazovanju?
Pojam kurikuluma tumacimo kao cjelovit odgovor na sl. pitanja:
Zasto se uci ( ovo podrazumijeva formulisanje jasnih ishoda ucenja za sve nivoe kurikuluma, a ne
spisak tema koje predavac treba da predje tokom jedne nastavne cjeline), sta se uci ( sadrzaj), kako se
uci (opis nacina na koji se osigurava da ucenici steknu kompetencije). Ovaj pristup planiranja sistema
obrazovanja nazivamo KURIKULUM TEMELJEN NA ISHODIMA.
3. Sta su ishodi ucenja?
Precizan iskaz o tome sta ce ucenici znati ili biti u stanju uciniti nakon zavrsetka odredjenog perioda
ucenja. Osnova za definisanje sadrzaja, metoda nastave, nacina vrednovanja znanja. Vazno je precizno
izraziti zeljenu aktivnost ucenika kojom ce demonstrirati steceno znanje.
4. Kako napisati ishode ucenja?
Zasniva se na Blomovoj taksonomiji obrazovnih postignuca prema kojoj se razine postignuca dijele u
tri vrste: kognitivno, afektivno i psihomotorno.
TAKSONOMIJA KOGNITIVNIH CILJEVA UCENJA: dosjetiti se (nabrojati, omenovati, opisati),
razumjeti (izdvojiti, sazeti i preoblikovati), primjeniti (isplanirati, pokazati, izabrati), analizirati
(razlikovati, zakljuciti, usporediti), sintetizirati (preurediti, planirati, razviti), vrednovati
( procjeniti,izabrati opciju.)
TAKSONOMIJA AFEKTIVNIH CILJEVA UCENJA: prihvacanje (identificirati, prepoznati, slusati,
slijediti, upotrebljaati), odgovaranja (odgovarati, pomagati, izvjestavati), vrednovanje (dopunjavati,
objasniti, razlikovati), organizcija ( geeneralizirati, dovrsiti, integrisati, pripremiti), integritet ( ocjeniti,
zastupati, kvalificirati, utjecati, rijesiti).
5. Koji je znacaj aktivnih glagola?
Precizni glagoli: analizirati, opisati, definisati, napraviti, usporediti, razlikovati, argumentirati.
Neprecizni glagoli: znati, razumjeti, cijeniti, zapamtiti, upoznati, nauciti, osvjestiti.
Iskazuju se uvijek u pisanom obliku. Za predmet treba definisati 4 do 8 ishoda ucenja. Pocetak
recenice kojom definisemo ishod treba zapoceti frazom Nakon uspjesno savladanog predmeta ucenik
ce moci .... druga recenica se iskazuje radnim glagolom prema Bloomovoj taksonomiji.
6. Koje su vrste i tipovi kurikuluma?
Zatvoreni kurikulum- odgovaraa tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa. Pojedini koraci
koji vode do ostvarenja tih ciljeva tacno su odredjni za svaki stepen. Zatvoreni kurikulum biokratizira i
konzervira odgoj i nastavu,sputava kreativnosti i pripradnost ponasanja ucenika i nastavnika.
Otvoreni kurikulum- karakterizira ga fleksibilnost u odabiru sadrzaja i nacina. Na ciljeve se ne gleda
kao na nesto nepromjenljivo nego kao orijentaciju koja pokazuje perspektivu procesa ucenja.
Mjesoviti kurikulum- manje je propisan,postoje samo kurikulumski okviri. Nude se kurikulumske
jezgre kao radnje cjeline,koje nastavnici zajedno sa ucenicima pretvaraju u kreativne
projekte,istrazivacke i radne zadatke. U njemu je nastavni plan vise upravljacki mehanizam i orijentir
za nastavnika koji mu omogucava laksu organizaciju rada,nacina izvodjenja i kontole ucninjenog i
dostignutog.
Skriveni kurikulum- odnosi se na implicitnu praksu specificnu za odredjenu obrazovnu sredinu.
Nultu kurikulum-odnosi se na one sadrzaje koje ne poucavamomali za koja ucenici znaju da postoje.
Ucenici nultog kurikuluma mogu zakljuciti da se ono sto je izostavljeno ne smatra bitnim ili da nije
vazno za obrazovanje.
7. Koje su razine planiranja kurikuluma?
RAZINA DRZAVE-nacionalni kurikulum slozen i dugotrajan proces. Roditelj skolskom kurikulumu.
Podrazumijeva
sudjelovanje
predstavnika
obrazovne
politike,strucnjaka
za
razvoj
kurikuluma,nastavnike,ucenike,roditelje,predstavnike lokalne zajednice i dr. zainteresovane
RAZINA SKOLE-skolski kurikulum ostvarenje projekcije nacionalnog kurikuluma kroz sve asoekte
skolsko zivota. Pokriva ukupan skolski rad,osiguravajucu kvalitetu i razvoj skole. RAZINA
PREDMETA-predmetni kurikulum treba da pruzi informacije u ulozi datog predmta za ravoj ucenika,
najvaznijim obrazovnim sposobnostima i vjestinama koje se njime promovise o strukturi sadrzaja..

1. Sta spada u probleme vanjske organizacije nastave?

a) uredjenje mjeste za izvodjenje nastave b) pravilna adaptacija skolskog namjestaja, njegov poredak u
uconici c) nastavna sredstva, pomagala, tehnicki uredjaji, d) formiranje povoljne brojcane formacije
ucenika, e) pravilna vremenska raspodjela nastavnog rada u danu
2. Nastavni prostori?
Didakticki prilagodjeni prostori u kojma se izvodi nastava,higjenski zahtjevi u didakticko-tehnicke
potrebe nastave,moze se nalaziti u skolskoj zgradi,u drustvenoj sredini(kulturne ustanove radne
organizacije) u prirodi.. Najcesci upotrebljivani nastavni objekt je ucionica. Ucionice mogu biti
univerzalne i specijalizirane
3. Univerzalne ucionice?
Didakticki prilagodjena prostorija u kojoj se odrzava nastava za sve predmete,kvadratnog je
oblika,zove se jos i maticna ucionica. Namjestaj je lako pokretljiv,tako enterijer moze poprimiti
razlicit oblik.
PREDNOSTI:svaki ucenik ima svoje stalno radno mjesto,obrazac jedna ucionica-jedno odjeljenje
najjednostavniji je za primjenu,ucenici se ne sele od jedne do druge specijalne ucionice.
NEDOSTACI: ne moze zadovoljiti specificne zahtjeve svakog predmeta,nastava metodicki jednolicna
4. SPECIJALIZIRANE UCIONICE?
Ucionica namjenjena nastai jednog predmeta.Vise vrsta
specijaliziranih ucionica: razredne
specijalizirane ucionice (stalni prostor za potrebe ucenika razredne nastave,kombinovane
specijalizirane ucionice (u njima se izvode dva ili vise srodnih predmeta),predmetne ucionicespecijalizirane za nastavu jednog predmeta.
5. SPORTSKA UCIONICA?
Omogucava realizaciju sadrzaja nastave TZO,vanskolskih aktivnosti,skolska sportska
takmicenja,rekreacija i razonoda ucenika. Opremljenost neophodnim spravama i pomagalima.
6. SKOLSKO DVORISTE?
Objekti prirodne sredine u kojima se mogu realizovati brojni nastavni sadrzaji,odmor i rekreacija
ucenika. Skolsko dvoriste prostor za botanicke vrtove,hidrometeorolosk opremu,ekoloski odgoj.
7. NASTAVNE EKSURZIJE?
Poseban oblik skolske aktivnosti. nastava van ucionice i skolskih prostora.
ODGOJNO-OBRAZOVNA svrha ekskurzije: neposredno zapazanje i potpuno dozivljavanje
stvarnosti.
KLASIFIKACIJA EKSKURZIJE: po trajanju: visednevne,jednodnevne,poludnevne,dvocasne. Po
sadrzaju: historijske,geografske,bioloske, privredne. Po mjestu realizacije: ekskurzija u prirodi,u
kulturne ustanove,u privredne pogone. Po broju ucenika: odjeljenske,razredne.
PRIPREMA EKSKURZIJE: odrediti mjesto,utvrditi ciljeve i zadatke,uspostaviti veze sa ustanovama i
preduzecima koje treba posjetiti,planirti troskove,pripemiti nastavnike,voditelj ekskurzije,pripremiti
ucenike. Priprema se obavlja u skoli i preduvjet je za uspjeh ekskurzije
IZVODJENJE EKSKURZIJE: Prema sacinjemom planu najodgovorniji dio nastavnog rada.
Pedagosko umijece nastavnika da se vodi i usmjeravaucenike,odrzava disciplina.
ZAVRSNI RAD: Samim izvodjenjem ekskurzije jos nije gotova. Ucenici su biljezili
podatke,informacije,utiske..zavrsni rad je u ucionici..
8. SKOLA U PRIRODI?
Doprinosi ostvarivanju zdravstvenih,pedagoskih i saznajnih ciljeva. Omogucava neposredno
upoznavanje i dozivljavanje prirodnih pojava. Najcesce se realizira tako da ucenici jednog razreda odu
s nastavnikom u neki internat u prirodi i tu provedu sedmicu-dvije.
9. RAZRED-ODJELJENJE-OBRAZOVNA GRUPA?
ODJELJENJE-relativno rajna grupa ucenika sa kojom radi istovremeno jedan ili vise nastavnika u
istoj ucionici. Ima slucajeva gdje se jedan razred podudara sa jednim odjeljenjem. U malim skolama
spajaju se ucenici dva ili vise razreda u jedno odjeljenje.
10. RASPORED CASOVA?
Operativni dokument kojim se utvrdjuje ritam ostvarivanja skolskog plana nastave i planova
nastavnika pojedinca. Idejni tvorac je J.A. Komenski u 17 stoljecu. U razrednoj nastavi raspored
casova sluzi ucenicima i ucitelju da se u jednom danu,nastava jednog predmeta smjenjuje se nastavom
drugog,receg predmeta i tako redom.

1. Koje su etape nastavnog procesa?

ETAPE NASTAVNOG PROCESA: Makrostruktura opisuje temeljne komponente nastave,odnosno
temeljne etape u nastavnom procesu,a to su: pripremanje nastavnika i ucenika za nastavu,obrada novih
nastavnih sadrzaja,vjezbanje,ponavljanje,provjeravanje i ocjenjivanje. Svaka od ovih
makrokomponenti moze u sebi sadrzavati mikrokomponente nastave: materijalnotehnicke,psiholoske,spoznajne i metodicke.
2. Objasni pripremanje nastavnika i ucenika za nastavu?
Za vrijeme pripremanja potrebno je obaviti sve potrebne predradnje (pripreme). Materijalno-tehnicka
priprema-priprema nastavnih sredstava i pomagala.
Spoznajna priprema-treba ucenicima dati neke osnovne informacije sta ce se raditi,o cemu ce uciti,s
kojim ce se sadrzajima upoznati,kako ce uciti (doci do spoznaje),sta trebaju nauciti.
Psiholoska priprema-potrebno je ucenike na razlicite nacine psihicki angazirati,tj motivirati ih za
postojeci rad,psiholoski ih pridobiti za rad i razviti kod njih intelektualnu radoznalost i interes.
Didakticko-metodicka priprema-pripremiti nastavne metode i socioloske oblike rada,pripremiti
odgojno-obrazovne mjere i postupke,planirati interakciju.
Pripremanjem treba stvoriti povoljne objektivne ili vanjske uslove u ucionice i subjektivne ili
unutrasnje uslove u ucenicima za izvodjenje daljeg rada. Etapa pripreme treba biti vremenski sto
kraca,ali zato sto efikasnija da bi se dobilo sto vise vremena za glavnu etapu.
3. OBRADA NOVIH NASTAVNIH SADRZAJA?
Poucavanje nastavnika,prezentiranje sadrzaja nekom od metoda. Etapa u kojoj ucenici,pod
rukovodstvom nastavnika usvajaju nove cinjenice, na osnovu kojih formiraju nove pojmove i sudove i
tako sticu nova znanja. Usvajanje novih znanja posmatranjem,spoznavanjem i prakticnim radom.
Obradom novih sadrzaja ostvaruje se oglavnom materijalni zadatak nastave,tj stjecanje novih znanja.
Primarni zadatak ove etape jest osposobljavanje ucenika za samostalno sticanje znanja,tj nauciti uciti.
4. DIMENZIONIRANJE ZNANJA?
Postize se utvrdjivanjem obima i dubinesadrzaja koji ce se na casu obraditi. Pri tome je nastavniku
polazna osnova nastavni program. Odredjuje kolicinu cinjenica koji mozeprotumaciti i koju ucenici
mogu shvatiti u ovoj etape. U odredjivanju dubine nastavniku kao mjerilo sluze program,nivo znanja
ucenika i sustav odjeljenja.
5.STRUKTUIRANJE ZNANJA?
Novostecena znanja struktuirati u sitem znanja. Izmedju prethodnih stecenih znanja i onih koja su tek
usvojena trebaju se uspostaviti uzrocno-posljedicne veze. Imati u vidu gdje se stalo i na tome
nadogradjivati nova znanja.
6. GRADUIRANJE ZNANJA?
Postepeno prosirivanje i produbljivanje znanja,savladavanjem novih cinjenica i generalizacija i
istovremeno njegovo produbljivanje uz isto tako postpuno stvaranje logickog pregleda. I sam nastavni
program tezi graduiranju znanja. U okviru novih nastavnih sadrzaja.
7. VJEZBANJE?
Vjezbanje je proces usavrsavanja postojece vjestine,odnosno stvaranje navike. Automatizirane
vjestine,za koje ne trebamo uloziti nikakav misaoni napor,zovu se navike. Mogu se uvjezbavati ove
aktivnosti: senzorne,manuelne,psihomotorne,socijalne,izrazajne,intelektualne.
DIDAKTICKI TOK VJEZBANJA: 1. Predradnja za vjezbanje ili instruktaza (pripremiti radno mjesti i
sav potreban pribor. Istruktaza se sastoji u tome da najprije nastavnik ucenicima demonstrira radnju i
to prema potrebi vise puta da bi ucenici upoznali tzv. model radnje. prilikom demonstriranja nastavnik
analizira radnju da bi ucenici upoznali pojedine operacije kao njezine sastavne elemente,izdvaja vazne
dijelove.)
2. proces vjezbanja (posto su ucenici upoznali radnju,prelaze na samostalno vjezbanje.
Medjutim,vjezbanje kao svojevrsna didakticka etapa jeste proces koji se u svom toku razlikuje po
tempu i iskaznom ucinku. Taj se proces moze najlakse upoznati na temelju karakteristicnih oblika
vjezbanja).

8. PONAVLJANJE
Etapa u nastavnom procesu kojoj je zadatak da,visekratnim vracanjem obradjenim
sadrzajima,obebijedi trajnost znanja ucenika. Utemeljeno na psiholoskim zakonitostima i pamcenju i
zaboravljanja. Pamcenje-proces zadrzavanja naucenog sadrzaja. Nakon obrade neophodno je
ponavljanje kako se naucenog ne bi zaboravilo.
Cilj ponavljanja: ucvrscivanje znanja (pohrana u dugotrajno pamcenje), sistematiziranje usvojenog
znanja,produbljivanja usvojenog znanja. Tokom ponavljanja izvodimo neke misaone operacije:
analiza,sinteza,klasifikacija,analogija,dokazivanje,sistematiziranje,konkretiziranje.
VRSTE PONAVLJANJA: raspored ponavljanja (kontinuirano i raspodijeljeno),na pocetku casa-u toku
casa-na kraju casa,prema skolskoj godini na pocetku-u toku i na kraju skolske godine,obuhvatnost
sadrzaja fragmentarn-tematsko-kompleksno,prema kvaliteti reproduktivno i produktivno.
9. PROVJERAVANJE?
Etapom provjeravanja se utvrdjuje kojeg stepena su ostvareni materijalni,funkcionalni i odgojni zadaci
nastave. Nekoliko tipova ove etape koji se mogu javiti: samoprovjeravanje i samoocjenjivanje
nastavnika, samoprovjeravanje i samoocjenjivanje ucenika, ucenikovo provjeravanje i ocjenjivanje
nastavnika i nstavnikovo provjeravanje i ocjenjivanje ucenika.
1. OBJASNI POJAM NASTAVNOG CASA?
Osnovna
vremenska
i
didakticka
jedinica
nastavnog
rada.
Skladna
sadrzajna,logicka,psiholoska,organizacijska cjelina koja ima tacno odredjeno mjesto u skolskom danu
i sedmici. Najmanja vremenska organizacija jedinica nastavnog rada,njime se odredjuje neprekidno
trajanje rada,kao i pravilna izmjena rada i odmora.
DEFINICIJA: Cas je interaktivan odnos izmedju nastavnika,ucenika,nastavnih sadrzaja i didaktickotehnoloskog okruzenja koji se,po pravilu,ostvaruje u vremenskom trajanju od 45 minuta.
2. ETAPE NASTAVNOG CASA?
Uvodjenje,obrada nastavnog sadrzaja,vjezbanje,ponavljanje,provjeravanje i ocjenjivanje. Koje ce
etape biti zastupljene na nekom casu zavisi od cilja casa. Rjetko su na jednom casu obuhvaceni svi oni
elementi,a i rijetko ce biti zastupljena samo jedna etapa.
Logika u redoslijedu strukturnih elemenata nastavnog casa. Uvod mora ici prije izlaganja novog
gradiva,izlaganje prije ponavljanja,ali vjezbanje i ponavljanje mogu izmjenjivati mjesta. Sablon ne
postoji,ali logika se mora postovati. Najvise vremena se posvecuje onoj etapi koja odgovara
postavljenom cilju casa. Vazno je da realizacija nastavnog programa kroz sve etape.
3. TIPOLOGIJA NASTAVNOG CASA?
Kriteriji za klasifikaciju mogu biti razliciti,prema cilju casa,nastavnoj gradji,nastavnim
metodama,zadacima.. Najcesca podjela prema bitnim etapama nastavnog procesa: uvodni nastavni
cas,cas obrade novog gradiva,cas uvjezbavanja,cas ponavljanja,cas provjeravanja.
-Svrha uvodnih casova je da se ucenici upoznaju sa zadacima nekog novog predmeta i da se uvedu u
sadrzaje i metode rada. Kad uceniku zelimo pribliziti neku novu oblast i njenu unutrasnju strujturu.
Neophodan deduktini pristpu.
-Cas obrade novog gradiva-obrade nove nastavne jedinice. Nastava izlazenovo gradivo,povezuje sa
ranije savladanim sadrzajima.
-Casovi vjezbanja-po zavrsetku odredjenih nastavnih postupaka kako bi se ucvrstila stecena znanja. Za
tu svrhu rijetko se odvaja cio cas,uglavnom se koristi dio casa za uvjezbavanje.
-Casovi ponavljanja i uopcavanja-koriste se n kraju vecih nastavnih cjelina (nakon obrade jedne
teme,na kraju polugodista,skolske godine. Cilj je da se vidi da li je ucenik obradjeno gradivo zadrzao u
dugorocnom pamcenju,da li moze da ga primjeni,moze li uopcavati stecena znanja.)
-Casovi provjeravanja-kada nastavnik hoce da sazna kakve je rezultate postigao u nastavi.
Preporucljivi su pismeni ucenicki sastavi,nego usmena izlaganja. Ne postoji cisti tip,jer uz dominantnu
karakteristiku ide jos anketa.