SPECIJALNE MISIJE

AD HOC diplomatija
Privremeni karakter
Povodom nekog bilateralnog ili multilateralnog pitanja
Povodom zakljuenja ugovora i sl.
Ad hoc znai za posebne namene, privremeno, povremeno, po potrebi. Za razliku od stalne
diplomatske slube, koja je proizvod novije istorije, ad hoc diplomatija je stara koliko icivilizacija

Konvencija o specijalnim misijama iz 1969.

"specijalna misija" oznaava onu privremenu misiju koja predstavlja dravu, koju jedna
drava upuuje u drugu dravu, uz saglasnost ove poslednje, u cilju pregovaranja o
odreenim pitanjima ili izvrenja odreenog zadatka;
Upuivanje specijalne misije
Drava moe uputiti specijalnu misiju u drugu dravu uz saglasnost ove poslednje, koji je
prethodno dobijen diplomatskim putem ili na drugi dogovoreni odnosno obostrano
prihvatljivi nain.
Funkcije specijalne misije utvruju se na osnovu obostrane saglasnosti drave
imenovanja i drave prijema.
Drava koja eli da uputi istu specijalnu misiju u dve ili vie drava izvetava o tome
svaku dravu prijema prilikom traenja saglasnosti od tih drava.
Upuivanje specijalnih misija od strane dve ili vie drava radi pretvaranja o
pitanju od zajednikog interesa
Dve ili vie drava mogu pojedinano i istovremeno uputiti specijalnu misiju u drugu
dravu, uz pristanak te drave, u skladu sa lanom 2, da bi, u saglasnosti sa svim ovim
dravama, zajedniki razmatrale neko pitanje od zajednikog interesa za sve njih.

Sastav specijalne misije

Specijalna misija se sastoji od jednog ili vie predstavnika drave imenovanja, izmeu
kojih drava imenovanja moe imenovati jednog efa misije. Ona moe takoe biti
sastavljena od diplomatskog osoblja, administrativnih i tehnikih slubenika i poslunog
osoblja.

 2. Kada su lanovi stalnog diplomatskog ili konzularnog predstavnitva u dravi prijema

ukljueni u specijalnu misiju, oni zadravaju svoje privilegije i imunitete kao lanovi
svoje stalne diplomatske misije ili konzularnog predstavnitva, pored privilegija i
imuniteta koje im daje ova konvencija.
Predstavnici drave imenovanja u specijalnoj misiji i lanovi diplomatskog osoblja ove
misije treba u naelu da budu dravljani drave imenovanja.
2. Dravljani drave prijema mogu biti imenovani u specijalnu misiju samo uz pristanak
ove drave, koja moe u svako doba povui svoj pristanak.
Lica oglaena kao persona non grata ili neprihvatljiva
1. Drava prijema moe u svako doba i bez obrazloenja svoje odluke, obavestiti dravu
imenovanja da je neki predstavnik drave imenovanja u specijalnoj misiji ili bilo koji
lan njenog diplomatskog osoblja persona non grata ili da je bilo koji drugi lan osoblja
misije neprihvatljiv. U svakom takvom sluaju, drava imenovanja opoziva lica u pitanju
ili prekida njihove funkcije u misiji. Neko lice moe biti oglaeno ka persona non grata ili
neprihvatljivo jo pre dolaska na teritoriju drave prijema.
2. Ako drava imenovanja odbije ili u razumnom roku ne ispuni svoje obaveze na osnovu
take 1 ovog lana, drava prijema moe odbiti da prizna licu u pitanju svojstva lana
specijalne misije.
Poetak funkcija specijalne misije
1. Funkcije specijalne misije poinju im misija stupi u slubeni kontakt sa ministarstvom
inostranih poslova ili sa nekim drugim organom drave prijema, o kojem bude
dogovoreno.
2. Poetak funkcija specijalne misije ne zavisi od predstavljanja misije od strane stalne
diplomatske misije drave imenovanja, niti od podnoenja akreditivnih pisama ili
punomoja.
Pravila prezeanse
1. Kada se dve ili vie specijalnih misija sastanu na teritoriji drave prijema ili na
teritoriji neke tree drave, red prezeanse izmeu misija odreuje se, osim ako ne postoji
poseban sporazum, prema azbunom redu naziva drava, koji je u upotrebi u protokolu
drave na ijoj teritoriji se sastaju ove misije.
2. Red prezeanse izmeu dve ili vie specijalnih misija koje se sastaju prilikom neke
ceremonije ili sveanosti, odreuje se prema vaeem protokolu drave prijema.

 3. Red prezeanse meu lanovima iste specijalne misije je onaj koji je saopten dravi
prijema ili treoj dravi na ijoj teritoriji se sastaju dve ili vie specijalnih misija.
Sedite specijalne misije
1. Sedite specijalne misije je u mestu o kojem se budu dogovorile zainteresovane drave.
2. U nedostatku sporazuma, sedite specijalne misije se nalazi u mestu u kojem se nalazi
ministarstvo inostranih poslova drave prijema.
3. Ako specijalna misija vri svoje funkcije u raznim mestima, zainteresovane drave se
mogu dogovoriti da ona ima vie sedita, izmeu kojih ove drave mogu izabrati jedno
kao glavno sedite.
Sastanak specijalnih misija na teritoriji tree drave
1. Specijalne misije iz dve ili vie drava mogu se sastajati na teritoriji tree drave samo
po dobijanju izriitog pristanka drave koja zadrava za sebe pravo da pristanak povue.
2. Dajui svoj pristanak, trea drava moe postaviti uslove kojih se drava imenovanja
mora pridravati.
Pravo specijalne misije da istie zastavu i grb drave imenovanja
1. Specijalna misija ima pravo da istie zastavu i grb drave imenovanja na prostorije
koje koristi misija i na prevozna sredstva iste kada ih koristi za slubene poslove.
Prestanak funkcija specijalne misije
1. Funkcije specijalne misije prestaju, izmeu ostalog:
a) sporazumom zainteresovanih strana;
b) izvrenjem zadataka specijalne misije;
c) po isteku roka odreenog za specijalnu misiju, ukoliko isti ne bude izriito produen;
d) saoptenjem drave imenovanja da ista povlai odnosno opoziva specijalnu misiju;
e) saoptenjem drave prijema da smatra specijalnu misiju okonanom.
2. Sam prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa izmeu drave imenovanja i drave
prijema ne povlai okonanje specijalnih misija koje postoje u trenutku ovog prekida.
Status efa drave i lica visokog ranga

 1. Kad ef drave imenovanja predvodi specijalnu misiju, on u dravi prijema ili u treoj
dravi uiva olakice, privilegije i imunitete koji se po meunarodnom pravu priznaju
efovima drava prilikom slubene posete.
Opte olakice
Drava imenovanja prua specijalnoj misiji olakice potrebne za obavljanje njenih
funkcija, vodei rauna o karakteru i zadatku specijalne misije.
Prostorije i smetaj
Drava prijema prua pomo specijalnoj misiji, ukoliko ona zatrai, da pronae potrebne
prostorije i dobije podesni smetaj za njene lanove.
Fiskalno osloboenje prostorija specijalne misije
1. U meri u kojoj je to saglasno sa karakterom i trajanjem funkcija specijalne misije,
drava imenovanja i lanovi specijalne misije koji deluju u ime misije, oslobaaju se svih
dravnih, regionalnih ili komunalnih poreza i taksa na prostorije koje zauzima specijalna
misija, ukoliko se ne radi o porezima i taksama ubiranim kao naknada za posebno
uinjene usluge
Nepovredivost prostorija
1. Prostorije u kojima je smetena specijalna misija, u skladu sa ovom konvencijom,
nepovredive su. Organi drave prijema smeju ui u navedene prostorije samo uz pristanak
efa specijalne misije ili, eventualno, efa stalne diplomatske misije drave imenovanja
koji je akreditovan u dravi prijema. Moe se pretpostaviti da je ovaj pristanak dobijen u
sluaju poara ili druge nesree koja ozbiljno ugroava javnu bezbednost, i to samo u
sluaju da nije bilo mogue pribaviti izriiti pristanak efa specijalne misije ili eventualno
efa stalne misije.
2. Drava prijema ima posebnu obavezu da preduzme sve odgovarajue mere da bi
spreila nasilan ulazak u prostorije specijalne misije ili njihovo oteenje, svako
naruavanje mira misije ili povredu njenog dostojanstva.
3. Prostorije specijalne misije, nametaj u njima, ostala imovina koja se koristi u radu
specijalne misije, kao i njena prevozna sredstva ne mogu biti predmet nikakvog pretresa,
rekvizicije, zaplene ili mere izvrenja.
Nepovredivost arhiva i dokumenata
Arhive i dokumenta specijalne misije su nepovredivi u svako doba i ma gde se nalazili.
Oni treba da nose, svaki put kada je potrebno, vidljive spoljne znake raspoznavanja.

 Sloboda kretanja
Pod rezervom svojih zakona i propisa koji se odnose na zone u koje je ulazak zabranjen
ili regulisan iz razloga nacionalne bezbednosti, drava prijema obezbeuje svim
lanovima specijalne misije onoliko slobode kretanja i putovanja po svojoj teritoriji
koliko je potrebno za obavljanje funkcija specijalne misije.
Sloboda optenja
1. Drava prijema dozvoljava i titi slobodno optenje specijalne misije za sve slubene
svrhe. U optenju sa vladom drave imenovanja, njenim diplomatskim misijama,
konzularnim predstavnitvima i ostalim specijalnim misijama ili delovima iste misije, ma
gde se oni nalazili, specijalna misija moe upotrebljavati sva odgovarajua sredstva
optenja, ukljuujui i kurire i upuivati poruke kodeksom ili ifrom. Meutim, specijalna
misija moe postaviti i koristiti otpremnu radio-stanicu samo uz pristanak drave prijema.
2. Slubena prepiska specijalne misije je nepovrediva. Izraz "slubena prepiska"
oznaava svaku prepisku koja se odnosi na specijalnu misiju i njene funkcije.
3. Kad je to mogue, specijalna misija koristi sredstva optenja, ukljuujui valizu i
kurira stalne diplomatske misije drave imenovanja.
4. Valiza specijalne misije ne sme se otvoriti ili zadrati.
Nepovredivost linosti
Linost predstavnika drave imenovanja specijalne misije i lanova njenog diplomatskog
osoblja nepovrediva je. Oni ne smeju biti izloeni bilo kom obliku hapenja ili pritvora.
Drava prijema odnosi se prema njima sa dunim potovanjem i preduzima sve potrebne
korake kako bi spreila bilo kakav napad na njihovu linost, slobodu ili dostojanstvo.

MULTILATERALNA DIPLOMATIJA
Meunarodne organizacije
Organizacija Ujedinjenih nacija

UN
meunarodna organizacija iji su lanovi drave i univerzalna je po lanstvu,
nadlenostima i glavnim ciljevima.
Osnovana je tokom Konferencije Udruenih naroda odrane u San Francisku (SAD) u
razdoblju od 25.04 do 26.06.1945. godine

 temeljni dokument Povelja UN stupila je na snagu 24. oktobra 1945. godine (ovaj dan se
slavi kao Dan UN)

Povelja Ujedinjenih nacija

Preambula MI, NARODI UJEDINJENIH NACIJA RIJEENI... da spasemo budua
pokoljenja uasa rata, koji je dva puta u toku naeg ivota nanio ovjeanstvu neopisive
patnje; da ponovo potvrdimo vjeru u osnovna prava ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost
ljudske linosti, u ravnopravnost mukaraca i ena i nacija velikih i malih; da
obezbijedimo uslove pod kojima e moi da se ouvaju pravda i potovanje obaveza koje
proistiu iz Ugovora i drugih izvora meunarodnog prava kao i da radimo na socijalnom
napretku i poboljanju ivotnih uslova u veoj slobodi
Ciljevi Ujedinjenih nacija su:
1. Odranje meunarodnog mira i sigurnosti i u tu svrhu preduzimanje efikasnih
kolektivnih mjera radi sprijeavanja i otklanjanja prijetnji miru, suzbijanje akata agresije
ili drugih povreda mira kao i postizanje mirnim putem, a u skladu sa naelima pravde i
meunarodnog prava, sreivanja ili rjeavanja meunarodnih sporova ili konfliktnih
situacija koje bi mogle dovesti do povreda mira;
2. Razvijanje prijateljskih odnosa meu nacijama koji su zasnovani na potovanju naela
ravnopravnosti i prava naroda na samoopredjeljenje, te preduzimanje drugih
odgovarajuih mjera radi uvrivanja mira u svijetu;
3. Ostvarenje meunarodne saradnje rjeavanjem meunarodnih problema ekonomske,
socijalne, kulturne ili humanitarne prirode, unapreivanje i podsticanje potovanja
ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru; 4.
Postavljanje Organizacije kao sredita za usklaivanje akcija preduzetih radi postizanja
ovih zajednikih ciljeva.
lanstvo u Ujedinjenim nacijama otvoreno je svim ostalim miroljubivim dravama koje
prihvate obaveze sadrane u ovoj Povelji, a po ocjeni Organizacije su sposobne i voljne
da te obaveze izvravaju.
Prijem svake takve drave u lanstvo Ujedinjenih nacija sprovodi se na osnovu odluke
Generalne skuptine, a po preporuci Vijea sigurnosti.

Organi

 Kao glavni organi Ujedinjenih nacija osnivaju se Genaralna skuptina, Vijee sigurnosti,
Vijee za ekonomska i socijalan pitanja, Starateljsko vijee, Meunarodni sud i
Sekretarijat.

Generalna skuptina
Sastav
(1) Generalnu skuptinu sainjavaju svi lanovi Ujedinjenih nacija.
(2) Nijedan lan nema vie od pet predstavnika u Generalnoj skuptini.
Generalna skuptina moe razmatrati opta naela saradnje kad je u pitanju ouvanje mira
i sigurnosti u svijetu, ukljuujui naela na kojima poivaju razoruanje i kontrola
naoruanja, te moe i u pogledu tih naela da daje preporuke lanovima ili Vijeu
sigurnosti, ili i prvima i drugom istovremeno.
Dok Vijee sigurnosti u pogledu bilo kojeg spora ili situacije obavlja zadatke koji su mu
povjereni ovom Poveljom, Genaralna skuptina ne daje nikakvu preporuku u vezi sa tim
sporom ili situacijom, osim ako to izriito ne zatrai samo Vijee sigurnosti.
Generalna skuptina pokree istraivanja i daje preporuke u cilju:
a) unapreenja meunarodne saradnje na politikom polju i podsticanja progresivnog
razvoja meunarodnog prava i njegove kodifikacije;
b) unapreenja meunarodne saradnje ne ekonomskom, socijalnom, kulturnom,
obrazovnom i polju zdravstvene zatite te pomaganja ostvarivanja ljudskih prava i
osnovnih sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik i vjeru.
Generalna skuptina razmatra i odobrava budet Organizacije.
Trokove Organizacije snose lanovi prema raspodjeli koju izvri Generalna skuptina

Glasanje
Svaki lan Generalne skuptine ima jedan glas. (2) Odluke Generalne skuptine o vanim
pitanjima donose se dvotreinskom veinom prisutnih lanova koji glasaju. Ova pitanja
obuhvataju: preporuke o odravanju mira i sigurnosti u svijetu, izbor ostalih lanova
Vijea sigurnosti, izbor lanova Vijea za ekonomska i socijalana pitanja, izbor lanova
Starateljskog vijea u saglasnosti sa stavom 1(C) lana 86, prijem novih lanova u

Ujedinjene nacije, obustavljanje prava i posljedica po osnovu lanstva, iskljuivanje

lanova, pitanja koja se tiu primjene sistema starateljstva i budetska pitanja.
Generalna skuptina se sastaje radi redovnih godinjih zasjedanja kao i radi vanrednih
zasjedanja po potrebi. Vanredna zasjedanja saziva Generalni sekretar na zahtjev Vijea
sigurnosti ili veine lanova Ujedinjenih nacija.
Generalna skuptina sama usvaja svoj plan rada. Ona bira svog Predsjednika za svako
zasjedanje.
Generalna skuptina moe osnivati one pomone organe koji su joj potrebni za obavljanje
zadataka.

Vijee sigurnosti
Vijee sigurnosti sastoji se od 15 lanova Ujedinjenih nacija. Republika Kina, Francuska,
Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
Sjeverne Irske i Sjedinjene Amerike Drave su stalni lanovi Vijea sigurnosti.
Generalna skuptina bira deset drugih lanova Ujedinjenih nacija kao ostale lanove
Vijea sigurnosti, vodei najprije rauna o doprinosu ovih lanova odranju mira i
sigurnosti u svijetu i o njihovom doprinosu ostalim ciljevima Organizacije, te vodei
rauna o pravinoj geografskoj zastupljenosti.
Ostali lanovi Vijea sigurnosti biraju se na period od dvije godine. Prilikom prvog
izbora ostalih lanova, to se odrava nakon poveanja broja lanova Vijea sigurnosti sa
11 na 15, dva od etiri nova lana bie izabrana na period od godinu dana. lan kome je
mandat istekao ne moe odmah biti ponovo biran.
Svaki lan Vijea sigurnosti ima jednog predstavnika.
Da bi se obezbijedila brza i efikasna akcija Ujedinjenih nacija, lanovi povjeravaju Vijeu
sigurnosti prvenstveno odgovornost za odranje mira i sigurnosti u svijetu i usaglaavaju
se da Vijee sigurnosti djeluje i u njihovo ime pri sprovoenju dunosti i zadataka na
osnovu ove odgovornost
Svaki lan Vijea sigurnosti ima jedan glas.
Odluke Vijea sigurnosti o proceduralnim pitanjima donose se potvrdnim glasanjem
devet lanova Vijea.
Odluke Vijea sigurnosti o svim ostalim pitanjima donose se potvrdnim glasovima devet
lanova Vijea, s tim da se pri donoenju odluka na osnovu poglavlja IV i lana 52. stav
3, strana u sporu suzdri od glasanja.

 Vijee sigurnosti se organizuje tako da moe stalno da vri svoje zadatke. Radi toga
obavezno je da svaki lan Vijea sigurnosti bude u svako doba zastupljen u sjeditu
Organizacije.
Vijee sigurnosti odrava redovne sastanke. Na ovim sastancima svaki od njegovih
lanova moe, ako tako eli, da bude zastupljen od strane lana vlade ili nekog drugog
naroitio postavljenog delegata.
Svaki lan Ujedinjenih nacija koji nije lan Vijea sigurnosti moe, bez prava glasa,
uestvovati u diskusiji o svakom pitanju predoenom Vijeu sigurnosti i to svaki put kada
ovaj smatra da su posebni interesi tog lana u pitanju.

Mirno rjeavanje konflikata

(1) Strane u svakom konfliktu, ije trajanje moe da ugrozi odravanje mira i sigurnosti u
svijetu, treba da trae rjeenje, prije svega, putem pregovora, istrane komisije,
posredovanja i medijacije, arbitrae, sudskog rjeavanja, pribjegavanja regionalnim
ustanovama ili sporazumima, ili drugim mirnim nainima po sopstvenom izboru.
Vijee sigurnosti moe da ispituje svaki spor ili svaku situaciju koji bi mogli da dovedu
do zategnutosti na meunarodnom planu ili da prerastu u spor, kako bi utvrdilo da li
produavanje spora ili situacije www.advokat-prnjavorac.com moe da dovede u
opsanost odravanje mira i sigurnosti u svijetu.
Svaki lan Ujedinjenih nacija moe da skrene panju Vijeu sigurnosti ili Generalnoj
skuptini na svaki spor ili situaciju

Mjere u sluaju prijetnje miru, povrede mira ili u sluaju agresije

Vijee sigurnosti procijenjuje da li postoji prijetnja miru, povreda mira ili agresija i daje
preporuke ili odluuje koje e mjere biti preduzete,
Da bi sprijeilo pogoranje situacije, Vijee sigurnosti moe, prije nego to da preporuke i
odlui o mjerama, pozvati zainteresovane strane da se povinuju onim privremenim
mjerama za koje Vijee smatra da su potrebne ili poeljne.
Da bi doprinijeli odranju mira i sigurnosti u svijetu, svi lanovi Ujedinjenih nacija se
obavezuju da svoje oruane snage, pomo i olakice, ukljuujui i pravo prolaza, stave na
raspolaganje Vijeu sigurnosti i to na zahtjev Vijea i u skladu sa posebnim sporazumom
ili sporazumima radi odravanja mira i sigurnosti u svijetu. (2) Takav sporazum ili
sporazumi odreuju brojno stanje i vrstu snaga, njihov stepen pripravnosti, opi raspored
i prirodu olakica i pomoi koje se imaju pruiti. (3) Sporazum ili sporazumi bie
predmet pregovora koji e se na inicijativu Vijea sigurnosti povesti i odrati to je

mogue prije. Oni se zakljuuju izmeu Vijea sigurnosti i lanova ili izmeu Vijea
sigurnosti i grupa lanova i podlijeu ratifikaciji drava potpisnica u skladu sa njihovim
odgovarajuim ustavnim postupcima.
Vijee za ekonomska I socijalna pitanja
kao organ Opte skuptine usklauje djelatnost UN-a i specijaliziranih organizacija koje djeluju na
drutvenim, socijalnim, kulturnim, humanitarnim, obrazovnim, zdravstvenim i drugim podrujima.

Vijee za ekonomska i socijalna pitanja (ECOSOC), koordinira ekonomske i socijalne aktivnosti

UN. Tijesno surauje s brojnim specijaliziranim i NGO organizacijama, konstituirajui tako
sistem Ujedinjenih naroda. Vijee se sastoji od 54 lana koji se biraju na razdoblje od tri
godine ( s mogunou reizbora) tako to se svake godine bira i zamjenjuje po 18 lanova.
Odluka o izboru lanova Vijea se donosi dvotreinskom veinom glasova Generalne skuptine.
Vijee odrava sjednice u New Yorku i enevi, u principu dva puta godinje, a odluke se donose
prostom veinom glasova. Veliki dio rada ovog Vijea odvija se u njegovim posebnim organima i
komisijama (funkcionalne komisije ECOSOC-a, ad-hoc radne grupe, regionalne komisije, stalni
odbori, struna tijela). Osnivanjem posebnih organa kao to su Razvojni program (UNDP) ili
Konferencija za trgovinu i razvoj (UNCTAD), Generalna skuptina je ECOSOC-u ostavila
uglavnom nadlenosti u oblasti ljudskih prava.

Starateljsko vijee

administrira teritorijama stavljenim pod poseban reim, da titi interese njihovog stanovnitva i
da favorizira njihov ubrzan razvoj prema potpunoj autonomnosti i neovisnosti. To vijee je
neposredno naslijee Drutva naroda i procesa dekolonizacije. Njegov rad je, praktino, stavljen
u stanje mirovanja 1994. godine, kada je posljednja teritorija pod starateljstvom, ostrvo Palaos,
steklo neovisnost i postalo lan U
Meunarodni sud pravde (ICJ)
je pravni organ Ujedinjenih naroda i njegov Statut je sastavni dio Povelje UN. Svaka drava
koja postane lanica Ujedinjenih naroda istodobno postaje ugovorna strana Meunarodnog suda.
Kao strane u sporu pred sudom mogu se pojaviti samo drave i njihovo sudjelovanje u postupku
pred sudom je dobrovoljno ali ako prihvate jurisdikciju suda, tada su obvezne potivati odluke
suda. Sud sudi na temelju meunarodnih ugovora, meunarodnog obiajnog prava i opih
pravnih naela. Sud ini 15 sudaca koje bira Generalna skuptina i Vijee sigurnosti na razdoblje
od 9 godina sa pravom reizbora. Sjedite suda se nalazi u Haagu.

 Sekretarijat
je glavni administrativni organ UN-a. Pored klasinih administrativnih poslova, Sekretarijat
predstavlja UN u oblasti meunarodnih odnosa, priprema plan budeta, upravljanja finansijama i
radi prema uputama Generalne skuptine, Vijea sigurnosti i drugih organa UN-a. Na elu
Sekretarijata je generalni sekretar, koga, na prijedlog Vijea sigurnosti bira Generalna skuptina
na mandat od 5 godina, a ini ga i upravni aparat koji je hijerarhijski podijeljen na sektore, urede
i odsjeke. Za generalnog sekretara izabran je Ban Ki-moon iz June Koreje. Na dunost je
stupio 1. 1. 2007. godine, zamjenivi dotadanjeg generalnog sekretara Kofi Annana, koji je tu
dunost obnaao od 1997. u dva petogodinja mandata. Generalni sekretar je u januaru imenovao
zamjenicu, dr. Asha Rose Migiro (biva ministrica vanjskih poslova Tanzanije).