Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv

Australija

Glavni grad

Canberra

Povrina

7,741,220 km2

Broj stanovnika

23,600,000

Slubeni jezik

engleski

Dravno ureenje

federalna parlamentarna demokracija

Dravni poglavar

Kraljica Elizabeta II, predstavlja je generalni guverner, Sir Peter

COSGROVE

Predsjednik Vlade Malcolm Turnbull

Vremenska zona

GMT + 8

Valuta (teaj)

australski dolar (AUD)

Kreditni rejting:

AAA Standard & Poor's, AAA Fitch, Aaa Moody's

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: APEC,Australia

Group, EBRD, IBRD, ICAO, ICFTV, IFC, IMF, MIGA, OECD, WTO
Rangiranje: 21

UNDP Human Development Indeks iznosi: 0.933

Makroekonomski pokazatelji
2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

1 217,1

1 497,5

1 571,4

1 488,0

1444,0

56 572

62 458

68 725

64 863

61 934

Realni rast BDP-a (%)

2,9

2,5

3,5

2,5

2.7

Izvoz (milijarde USD)

232,0

297,5

357,1

251,7

295,0

Uvoz (milijarde USD)

239,0

276,6

259,5

245,8

304,0

Inflacija (%)

2,7

3,4

1,8

2,4

1,7

Nezaposlenost (%)

5,2

5,1

5,2

5,7

6,1

Izravna strana ulaganja

(milijarde USD)

33

34,2

49,8

45,8

47,2

BDP,
tekue
(milijarde USD)
BDP po
(USD)

cijene

stanovniku

Izvor: Za 2014.: Australian Department of Foreign Affairs and Trade

HDI drava tijekom 2014. bio je u rasponu od 0.304 (najnii) do 0.955 (najvii). Rangiranje pokazuje mjesto na popisu od
186 drava te 8 drava za koje podatci nisu raspoloivi
1

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Napomena: Podaci do i ukljuivo za 2013. godinu su temeljem statistika CIA World Factbook. Kako
Australci veinu toga statistiki obrauju i sortiraju prema svojoj financijskoj godini koja traje od lipnja
do svibnja (tako su trenutne brojke koje su upisane u kolonu 2014. pod Izvoz i Uvoz odnose u stvari
na njihovu financijsku godinu 2013.-2014.),..

Struktura BDP-a: Usluge 72.7%; Poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo 2.4%;

Rudarstvo 9.2%; industrijska proizvodnja (manufacturing) 6.7%; vlasnitvo nad
stambenim nekretninama 9.0%.
Najvanije industrije: rudarstvo, industrijska i transportna oprema, prerada hrane,
kemijska industrija i elina industrija.
Izvor: The World Bank

Porezi
Vrsta poreza
Porez na dobit

Stopa poreza
30%

Porez na dobit po odbitku

Porez na dohodak od kapitala

**
19%, 32,5%, 37%,
45%

Porez na dohodak
Porez na dodanu vrijednost PDV
Porez na promet nekretnina

10%
0 7,25%

Specifinosti poreznog sustava

*Porez na dobit po odbitku ("PAYG Withholding") u Australiji nema jedne stope. Poslodavac moe
biti u obvezi odbiti dio od dohotka koji treba isplatiti te taj dio uplatiti direktno poreznoj upravi i u
sluajevima kad su primatelji te isplate i australski rezidenti. Postoji vie varijabli koje utjeu na izraun
visine tog odbitka u tim sluajevima odbitka rezidentima.
Vie na: http://www.ato.gov.au/Business/PAYG-withholding/.
**Porez na dohodak od kapitala - capital gains tax (CGT) se ne smatra posebnom vrstom poreza,
nego taj profit koji osoba zaradi od kapitala ulazi u njene osobne primitke i utjee na izraun stope
poreza na dohodak.
Vie o tome na:
http://www.ato.gov.au/General/Capital-gains-tax/.
Napomena: Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih
jurisdikcija koji su bili na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne
promjene koje su eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u
ovom dokumentu su informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava
oporezivanja specifinosti (primjenjive olakice, osloboenja, i slino) nisu posebno analizirani u
ovome dokumentu.

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Zakonska regulativa vezana uz ulaganja

Ovo podruje pokriva Odbor za procjenu stranih ulaganja (Foreign Investment
Review Board FIRB).
Detaljnije informacije: http://www.firb.gov.au/content/policy.asp?NavID=1
Korisne informacije prua i Australska trgovinska komisija na svojim stranicama:
http://www.austrade.gov.au/Invest
Vanjskotrgovinska razmjena
u milijardama USD

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

IZVOZ

232,0

297,5

257,1

251,7

295,0

UVOZ

239,0

276,6

259,5

245,8

304,0

RAZLIKA

-7,0

20,9

-2,4

5,9

-9,0

Najznaajnije zemlje izvoza: NR Kina 30.0%, Japan 15.4%, Juna Koreja 6.7%,
SAD 5.7%, Novi Zeland 3.7%, Singapur 3.7%, Indija 3.5%
Najznaajnije zemlje uvoza: Kina 16.1%, SAD 12.4%, Japan 5.9%, Singapur 5.4%,
Njemaka 4.1%
Najznaajniji izvozni proizvodi: eljezna ruda (24.7%), ugljen (14.2%), prirodni plin
(6.7%), zlato (5.0%), sirova nafta (4.0%)
Najznaajniji uvozni proizvodi: sirova nafta (7.5%), naftni derivati (7.0%), putnika
motorna vozila (6.6%), telekomunikacijska oprema i dijelovi (3.7%), lijekovi (2.8%)
Izvor: Australian Department of Foreign Affairs and Trade

Aktualno stanje u gospodarstvu

Australija je otvoreno i dinamino gospodarstvo uvelike temeljeno na obilnim i
raznovrsnim prirodnim resursima koji ukljuuju velike rezerve ugljena, eljezne rude,
bakra, zlata, prirodnog plina i urana, uz brojne izvore obnovljive energije. Rudarski
sektor privukao je u zadnjem desetljeu izniman broj stranih investicija i uvelike je
zasluan to Australija ve 24 godine za redom biljei neprekinuti gospodarski rast.
Slijedom toga, australsko gospodarstvo je i dalje jedno od najjaih meu razvijenim
gospodarstvima svijeta, te je unato globalnoj ekonomskoj krizi koja je od 2008.
prisutna u veini zemalja, ono samo u tom razdoblju do danas naraslo za otprilike
16%. Slijedom toga, Australija je jedna od osam zemalja na svijetu koja ima ocjenu
AAA od sve tri najvee 'rejting' agencije.
Dobre rezultate koje ostvaruje, australsko gospodarstvo moe zahvaliti jakim
institucijama, posebno snanom i neovisnom financijskom sektoru i djelotvornom

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

regulatornom sustavu, fleksibilnoj i otvorenoj trgovinskoj i investicijskoj klimi

potpomognutoj donoenjem ciljanih gospodarskih politika koje potiu poslovni rast i
inovacije te snanim trgovinskim i gospodarskim vezama s rastuim ekonomijama
Azije to sve zajedno dovodi do rasta gospodarstva i zaposlenosti u Australiji.
U veljai 2015. Australska sredinja banka (Reserve Bank of Australia) je, na
iznenaenje veeg djela ekonomista, smanjila referentnu kamatnu stopu za
postotnog poena na 2.25%, to je bilo i prvo snienje u posljednjih 18 mjeseci, da bi
u svibnju stopa opet bila smanjenja za isti iznos, na 2.00% (to je najnia razina jo
od 1950-ih). Kao glavni razlog RBA navodi potrebu daljnjeg sniavanja vrijednosti
australskog dolara kako bi se uravnoteilo gospodarstvo i potaknula usporena
ekonomska aktivnost. Naime, prema podacima od prosinca 2014., Australija je ula
u tzv. recesiju prihoda prouzroenu strmoglavim padom svjetskih cijena sirovina
koje ine veliki dio australskog izvoza (npr. cijena eljezne rude se vie nego
prepolovila), to je dovelo do drastinog smanjena zarade od izvoza, a posljedino,
smanjujui prihod sredinje drave do poveanja proraunskog deficita.
Australsko je gospodarstvo bilo niz godina, pogotovo svojom eljeznom rudaom te
ostalom rudarskom, sirovinskom industrijom direktno vezano za kinesku industrijsku
ekspanziju, te, zbog prisutnog smanjenja potranje ovih svojih proizvoda, sada trai i
otvara nove modele suradnje s Kinom.
Australija se trudi kako bi do kraja ove, 2015. godine stavila jo jedan krunski dragulj
u svoju gospodarsku krunu. Nakon prologodinje niske Sporazuma o slobodnoj
trgovini s Kinom, , Korejom i Japanom , za oekivati je jo jedan sporazum ove vrste,
onaj s mnogoljudnom Indijom. Indija je tree najvee svjetsko gospodarstvo mjereno
PPP metodologijom (nakon Kine i SAD) te ove godine oekuje gospodarski rast od
6%, to predstavlja sirenski zov australskom businessu, i ne samo njemu. I ovog
trena Indija je 7. najvee izvozno trite za proizvode Australije, a 18. po koliini
uvoza indijske robe na australsko trite. No iznosi su mali, izvoz iz Australije je 8.8
mlrd AUD, a uvoz iz Indije 3,1 mlrd AUD, a potencijali u perspektivi ogromni. Cijeli
process je ubrzan nakon G 20 summita u Brisbanu prole godine, gdje su tadanji
australski PM Abbott i indijski PM Narendra Modi nali zajedniki jezik.
Povijesno niska referentna kamatna stopa utjecala je poetkom godine na porast
plasmana financijskih aranmana, pri emu su osobni krediti (bez stambenih kredita)
porasli za 3.4%, a poslovni 13.7%, dok je sredinom godine taj utjecaj oslabio te su u
kolovozu osobni krediti pali 2.5%, a poslovni 4.4%. Istovremeno, izdavanje
graevinskih dozvola doseglo je rekordnu razinu s rastom od 7.9% u sijenju, da bi
od oujka uslijedio kontinuirani estomjeseni pad.
U dravnom proraunu za 2015.-2016. temeljni saldo gotovine je oekivani deficit od
37.4 milijardi AUD ili 2.3% BDP-a, te se oekuje smanjenje deficita na 14.2 milijarde
AUD (0.7% BDP-a) do financijske godine 2018.-2019., uz predanost Vlade cilju
postizanja proraunskog suficita od najmanje 1% BDP-a do 2023.-2024. Dravni
neto dug i dalje ostaje nizak prema meunarodnim standardima, s prognozama koje
predviaju njegov rast do 18,5% BDP-a u 2017.-2018.
Australija je nakon otkria prirodnog plina iz 2000-te, uloila 180 milijardi dolara u
postrojenja, a ove, 2015. godine dovren je Queensland Curtis LNG projekt i
Australija postaje jedan od vodeih svjetskih opskrbljivaa ukapljenog prirodnog
plina.

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Novi predsjednik Vlade Australije, Malcolm Turnbull predstavio je 20. rujna 2015.
novi sastav vlade, iji lanovi su stupili na dunost polaganjem prisege pred
generalnim guvernerom, u ponedjeljak, 21. rujna 2015. U predstavljanju svog novog
tima premijer Turnbull okarakterizirao ga je kao vladu budunosti koja je spremna
iskoristiti prilike koje donosi 21. stoljee, a kao kljune teme koje su utjecale na
njegove odluke pri sastavljanju vlade istaknuo je poreznu reformu i gospodarske
promjene s kojima e se Australija suoiti.

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Izravna ulaganja u RH iz Australije su od 1993. do ukljuivo 1. tromjeseje 2015.,

imaju negativni predznak i bila u iznosu od -5,5 milijuna Eura, a HNB nije zabiljeila
izravna ulaganja iz RH u Australiju za isto razdoblje. 2
HBOR klasificira Australiju u kategoriju 1. u svojoj klasifikaciji drava po kategoriji
rizika.3
Hrvatske tvrtke registrirane na australskom tritu su: Podravka, Koprivnica i Osjeka
pivovara, Osijek, a australska tvrtka registrirana u RH je CROATIAN TRADE
CENTRE King Cross.
Robna razmjena
U tisuama USD

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

I.-IX.2015.

IZVOZ

22 595,7

19 628,2

25 158,5

16 242,1

14 964,9

10 862,9

UVOZ

6 305,9

8 010,8

1 167,5

2 161,9

3 380,7

1 925,9

RAZLIKA

16 289,8

11 617,4

23 991

14 081,0

11 584,2

8 937,0

Izvor: DZS RH
Po rang listi Robne razmjena Republike Hrvatske s Australijom vezano za izvoz u 2014., Australija se
nalazi na 60. mjestu sa 0,11% udjela u ukupnom izvozu, a po uvozu za isto razdoblje, Australija se
nalazi na 77. mjestu sa 0,01% udjela u ukupnom uvozu. Po rang listi Ukupne robne razmjena
2

Od prvog tromjeseja 2009. promijenjena je metodologija izrauna zadranih zarada, a svodi se na

evidentiranje zadrane zarade na tromjesenoj osnovi u razdoblju u kojemu je dobit ostvarena. Prije
toga zadrane zarade bile su evidentirane u mjesecu u kojemu je donesena odluka o raspodjeli dobiti
za prethodnu poslovnu godinu.
3

HBOR svrstava drave u sedam kategorija rizika (od 1 do 7), ovisno o procjeni rizinosti pojedine
drave. Kategorija 1 predstavlja najnii, a kategorija 7 najvii rizik drave. Klasifikacija drava po
kategoriji rizika informativnog je karaktera, a koristi se za procjenu mogunosti, rizika i uvjeta
osiguranja izvoznih kredita prema dunicima u pojedinim dravama te za izraun minimalnih
premijskih stopa.

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Republike Hrvatske s Australijom za 2014., Australija se nalazi na 73. mjestu sa 0,05% udjela u
ukupnoj robnoj razmjeni.
Napomena: Podaci kod izvoza robe iskazuju se prema zemljama namjene, a od 1. srpnja 2013. kod
uvoza robe primjenjuje se novi metodoloki kriterij iskazivanja podataka uvoza prema zemljama. U
Extrastatu se kod uvoza robe podaci iskazuju prema zemljama podrijetla robe, dok se kod primitaka
robe u Intrastatu iskazuju prema zemljama otpreme. Zbog toga podaci o uvozu za razdoblje od
sijenja 2012. do srpnja 2013. prema zemljama lanicama i zemljama nelanicama nisu usporedivi s
ranije objavljenima.

Struktura izvoza iz RH I.-IX. 2014.-2015.

Australija

Izvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

098 Jestivi proizvodi i preraevine, nesp.
112 Alkoholna pia
048 Proizvodi od itarica i brana, krob od voa ili povra
771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi
017 Meso, pripremljeni ili konzervirani mesni proizvodi, nesp.
661 Vapno, cement, graevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.)
764 Telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor, nesp.
712 Turbine na vodenu i drugu paru; dijelovi
793 Brodovi, amci, plovne konstrukcije
073 okolada i drugi jestivi pripravci s kakaom
016 Meso, soljeno, sueno, u salamuri, dimljeno; brano od mesa i sl.
056 Povre, korijenje i gomolji, preraeno ili konzervirano
058 Voe konzervirano i proizvodi od voa (osim sokova)
821 Namjetaj i dijelovi
778 Elektrini strojevi i aparati, nesp.
Ostalo
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

1-9, 2014.
3 064 234
481 541
898 213
2 374 021
1 000 540
580 959
80 447
0
246 231
787 441
32 350
171 743
214 336
59 166
146 881
1 754 386
11 892 489

1-9, 2015.
2 871 701
1 340 980
895 090
841 594
760 135
431 068
378 353
306 711
304 589
264 339
253 809
214 692
194 207
163 685
143 294
1 498 632
10 862 879

%
26,44
12,34
8,24
7,75
7,00
3,97
3,48
2,82
2,80
2,43
2,34
1,98
1,79
1,51
1,32
13,80
100,00

Indeks
93,7
278,5
99,7
35,5
76,0
74,2
470,3

123,7
33,6
784,6
125,0
90,6
276,7
97,6
85,4
91,3

Struktura uvoza u RH RH I.-IX. 2014.-2015.

Australija

Uvoz Republike Hrvatske u dolarima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

1. 990 Nerazvrstana roba
2. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp.
3. 749 Neelektrini dijelovi i pribor za strojeve, nesp.
4. 774 Elektro-dijagnostiki aparati; radioloki aparati
5. 793 Brodovi, amci, plovne konstrukcije
6. 742 Pumpe za tekuine; dijelovi
7. 598 Razni kemijski proizvodi, nesp.
8. 872 Medicinski instrumenti, nesp.
9. 781 Putniki automobili
10. 764 Telekomunikacijska oprema, dijelovi i pribor, nesp.
11. 061 eer, melase i med
12. 112 Alkoholna pia
13. 728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi
14. 771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi
15. 898 Glazbeni instrumenti; ploe, vrpce i drugi nosai zvuka
Ostalo
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

1-9, 2014.
787 754
234 669
0
0
11 085
355
426
8 443
7 150
94 528
58 083
775
512
35 487
33 697
1 823 957
3 096 921

1-9, 2015.
634 686
399 099
174 248
169 500
57 311
56 569
50 182
34 124
31 697
26 866
23 298
21 896
19 791
15 153
14 375
197 146
1 925 941

% Indeks
32,95
80,6
20,72
170,1
9,05

8,80

2,98
517,0
2,94
...
2,61
...
1,77
404,2
1,65
443,3
1,39
28,4
1,21
40,1
1,14 2 825,3
1,03 3 865,4
0,79
42,7
0,75
42,7
10,24
10,8
100,00
62,2

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva

o Sporazum izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Australije o zranom
prometu (sklopljen 4.9.2013).
o Memorandum o suglasnosti izmeu Ministarstva financija, Ureda za
sprjeavanje pranja novca, Republika Hrvatska i Centra za izvjea o
financijskim transakcijama i analizu Australije (AUSTRAC), Australija o
suradnji u razmjeni financijsko obavjetajnih podataka
(sklopljen
29.10.2003. stupio na snagu 29.10.2003.)
Popis dvostranih meunarodnih ugovora preuzetih sukcesijom (NN-MU 1/1997)
o Trgovinski sporazum izmeu SFRJ i Vlade Commonwealtha Australije
(datum potpisivanja: 21.7.70.; objava u slubenom listu drave prednice:
30/1971)
o Konvencija o ureenju meusobne pomoi u voenju postupka u
graanskim i trgovinskim stvarima koje su u teaju ili koje mogu biti u
teaju pred odnosnim sudskim vlastima (datum potpisivanja: 27.2.36.;
objava u slubenom listu drave prednice:116-xxxv/1937)
Popis dvostranih meunarodnih ugovora koji su u tijeku pregovora

Pokrenuta procedura za uvrtavanje Hrvatske na listu zemalja iz kojih se

dozvoljava uvoz odreenih proizvoda ivotinjskog porijekla u Australiju.
Dana 13.07.2015. poslano je pismo namjere u australsko Ministarstvo
poljoprivrede s inicijalnim iskazom interesa za pristup australskom tritu za
odreene kategorije proizvoda od svinjskog mesa.

Memorandum o razumijevanju o programu radnog odmora kojim bi se

omoguila mladim ljudima da do godinu dana provedu u Australiji, bolje
upoznaju tu zemlju, uspostave nove kontakte i prijateljstva, a jednako tako bi
omoguio i mladim Australcima hrvatskog podrijetla da provedu jednako
vrijeme u RH, u domovini svojih oeva i djedova. Australija trenutno ima takav
ugovor sa dvadesetak zemalja. Dana 17.04. 2015. je notom dostavljen
prijedlog australskog Odjela za vanjske poslove i trgovinu Memorandum o
razumijevanju o programu radnog odmora hrvatskoj strani na oitovanje.
Vanije institucije iz podruja gospodarstva

1. Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine: http://www.dfat.gov.au/trade/

2. Australska trgovinska komisija: http://www.austrade.gov.au/
3. Export, Finance & Insurance Corporation: http://www.efic.gov.au/Pages/homepage.aspx
4. Australska gospodarska i industrijska komora: http://www.acci.asn.au/
5. Australian Securities and Investments Commission:

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

http://www.asic.gov.au/asic/asic.nsf

GOSPODARSKA INFORMACIJA

6. Ministarstvo industrije: http://www.innovation.gov.au/Pages/default.aspx

7. The National Infrastructure Construction Schedule: http://www.nics.gov.au
8. Australska komisija za konkurentnost i zatitu potroaa: http://www.accc.gov.au/
9. Australski energetski regulator: http://www.aer.gov.au/
10.Regulator iste energije:

http://www.cleanenergyregulator.gov.au/Pages/default.aspx

11. Australska agencija za obnovljive izvore energije: http://www.arena.gov.au/

12. Australska agencija za radnu snagu i produktivnost:
http://www.awpa.gov.au/Pages/default.aspx
13.Savjetodavni odbor za kompanije i trita:

http://www.camac.gov.au/camac/camac.nsf

14. Financial Reporting Council: http://www.frc.gov.au/

15. Food Standards Australia: http://www.foodstandards.gov.au/Pages/default.aspx
16. Nacionalno vijee za konkurentnost: http://www.ncc.gov.au/
17. Komisija za produktivnost: http://www.pc.gov.au/

Bilateralna gospodarska udruenja

Australian Croatian Chamber of Commerce and Industry:

http://www.croatiasa.com/chamber.php

Hrvatska gospodarska komora u Saveznoj dravi Western Australia/Perth

http://www.croatiacommercewa.asn.au/fc/index.html

Hrvatska gospodarska komora u Saveznoj dravi New South Walesu/Sydney

http://accconline.org/

Hrvatska gospodarska komora u Saveznoj dravi Victorii /VCCC, Melbourne

http://www.vccc.asn.au/
Vaniji sajmovi

Sajmovi/izlobe/kongresi u Australiji koji bi mogli biti od interesa za sudjelovanje

hrvatskim tvrtkama i/ili institucijama:

5. Meunarodna konferencija o informacijskim tehnologijama,

konvergenciji I uslugama / ITCS 2016 /, Sydney, 6-7 veljae 2016.
Navedeni skup je vrsni meunarodni forum za razmjenu znanja I rezultata istih
na polju metodologije I primjene u praksi IT-ja u konvergenciji I uslugama. email itcsconf@yahoo.com ili itcsconf@itcs2016.org

International Conference on Nanoscience and Nanotechnology (ICONN

2016) odrat e se od 7. 11. veljae 2016. u Canberri. Cilj konferencije je
spojiti australske i meunarodne strunjake (znanstvenike, inenjere, lanove
akademija i dravnih znanstvenih instituta, predstavnike industrije i sl.) koji

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

rade
na
polju
nanotehnologije.Dodatne
http://www.ausnano.net/iconn2016/

informacije

na:

ANZIBA 2016. - Australia and New Zealand International Business Academy

Conference, 17-19 veljae 2016. ANZIBA pokriva podruja poslovanja,
ljudskih resursa, raunovodstva I politike. ANZIBA kontakt
je
e-mail /
enquiries@anziba.org a organizator je eventegg

Australian Oil & Gas Exhibition and Conference (AOG) odrat e se u

Perthu od 24.-26. veljae 2016. Na ovogodinjoj, najveoj konferenciji i izlobi
plinske i naftne industrije u Australiji, u njenom 35. izdanju, sredinja tema je
Suradnja, a njene razliite aspekte povezivanja industrije, dravnih tijela i
ostalih ukljuenih subjekata s ciljem smanjenja trokova i poveanja
produktivnosti, prezentirat e vie od stotinu strunjaka iz vodeih sektorskih
kompanija. Vie informacija na: http://aogexpo.com.au/

Tech Transfer Summit 2016, 12.-13. travnja 2016,u Brisbaneu. Ova

konferencija je dio globalne inicijative namijenjena susretu meunarodnih
predstavnika biotehnolokog sektora, s naglaskom na podruje transfera
tehnologija. Vie informacija na: http://www.ttsglobalinitiative.com.au/

CeBIT Australia - Sydney, Olympic Park, 2-4 svibnja 2016., najvei ICT
poslovni dogaaj u Australoazijskoj regiji s 80% posjetitelja vezanih uz
poslove nabavke novih tehnologija svojim tvrtkama. Posebnim pismom GK
RH Sydney-u, ovo je dogaanje najavio sam organizator- Hannover Fairs
Australia. Sve dodatne informacije dostaviti e se naknadno putem CeBIT
Australia 2016 overview-a /pregleda.

International Building and Design Exhibition DesignBUILD odrat e

se u Melbourneu 4.-6. svibnja 2016. Radi se o jedinom trade eventu
posveenom iskljuivo arhitekturi, graditeljstvu i dizajnu. Sajam na jednom
mjestu okuplja arhitekte, graevinske kompanije, proizvoae, dobavljae i
pruatelje usluga s cijelog spektra graevinske industrije, rezidencijalne i
komercijalne. Vie informacija na stranici: http://designbuildexpo.com.au/
Javni natjeaji i ostale poslovne prilike

Javni natjeaji

https://www.tenders.gov.au/?event=public.ATM.list
http://www.business.gov.au/BusinessTopics/Tendersandcontracts/Pages/Tendero
pportunitiesinyourstateorterritory.aspx
http://www.australiantenders.com/?gclid=CM37ud23tLkCFYdgpQod_3EADQ
(usluga se plaa)
http://www2.tenderlink.com/

Najava dogaanja

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Openito

http://www.australia.com/EventsSearch.aspx?
q=EVENT&category=EVENT&state=All%20States&month=All%20Months&type=All
%20Types&page=1
Posebne napomene

Specifinosti trita bitne za poslovanje

https://www.dlapiper.com/en/australia/insights/publications/2014/10/doing-business-inaustralia/
Australian buyer directory - http://www.austrade.gov.au/International/buy
Investing in Australia - http://www.austrade.gov.au/International/invest

Aurirano: Zagreb, 20.1.2016.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

10