Вы находитесь на странице: 1из 25

Struna kvalifikacija- raunovodstveni

tehniar/ka

PRIVREDNO PRAVO

skriptu sainila, mr Stanka


Vukevi, prof.

decembar, 2015.
PRIVREDNO PRAVO
Privredno pravo je posebna grana prava u pravnom sistemu.
Obuhvata pravne norme kojima je regulisan pravni poloaj(status) privrednih
drutava i preduzetnika koji se pojavljuju kao subjekti, odnosno uesnici u
privrednom prometu.
IZVORI PRIVREDNOG PRAVA
- Izvori prava u materijalnom smislu(volja vladajue klase)
- Izvori prava u formalnom smislu(oblici preko kojih se izraava volja
vladajue klase)
Izvori prava u formalnom smislu su:
- ustav
- zakoni
- podzakonski akti
- pravna pravila subjekata privrednog prava
- obiaji
- uzanse
- ugovori
- sudska praksa
- pravna nauka
Ustav- Ustav je osnovni pravni akt sa najviom pravnom snagom . Donosi
ga najvii dravni organ u zemlji-zakonodavni organ (parlament).
Prvi ustav Crne Gore kao nezavisne drave doneen je 2007. god.
Zakoni
su
pisani i opti pravni akti. Donosi ih zakonodavni
organ(parlament) i moraju biti doneeni u skladu sa ustavom kao najviim
pravnim aktom.
Zakoni po pravilu stupaju na snagu 8-og dana od dana objavljivanja u
Slubenom listu Crne Gore.
Podzakonski akti su slini zakonima ali su nie pravne snage.
Podzakonski akti su:
- uredbe
- odredbe
- odluke
- pravilnici
- zakljuci
- izvjetaji
- uputstva
- rjeenja i dr.

Obiaji su skup navika i obiaja ljudi na odreenoj teritoriji. Obiaji su nepisani


izvori prava.
Zavisno od teritorije na kojoj se primjenjuju, obiaji mogu biti opti,
regionalni i lokalni obiaji.
Uzanse su sakupljeni i sistematizovani privredni obiaji od strane nekog za to
ovlaenog privrednog tijela. Donosi ih Privredni sud. Mogu biti opte i posebne
uzanse.

SUBJEKTI PRAVA
Fizika lica su svi ljudi kao pojedinci koji svoja prava stiu i obaveze
izvravaju na osnovu zakona. Da bi jedno lice bilo fiziko, potrebno je da ispine
sledee uslove:
- Lino ime i prezime
- Domicil (mjesto stalnog stanovanja)
- Dravljanstvo
-

Za fizika lica se vezuju dvije sposobnosti, i to


Pravna sposobnost
Poslovna sposobnost
Pravna sposobnost znai sposobnost lica da bude nosilac nekig prava.
Fizika lica pravnu sposobnost stiu roenjem.
Poslovna sposobnost znai sposobnost lica da samo, svjesno i savjesno
stie prava i vri obaveze. Ovu sposobnost fizika lica stiu punoljetsvom,
odnosno sa navrenih 18 godina.
Kategorije fizikih lica
lica do 14 godina starosti - mlai maloljetnici(poslovno nesposobna lica)
lica od 14-18 god. stariji maloljetnici(djelimino poslovno sposobna)
lica od 18 i vie god. punoljetna lica(potpuno poslovno sposobna lica)

Pravna lica su organizacioni oblici koji obavljaju neku djelatnost i sva


prava stiu i obaveze izvravaju na osnovu zakona.
Da bi jedan organizacionii oblik imao elemente pravnog lica, potrebno
je da ispuni odreene uslove:
- da ima svoju imovinu
- zajedniki interes
- najvii pravni akt-Statut
- svoja prava stiu i obaveze izvravaju na osnovu zakona, i dr.
Pravna lica takoe posjeduju pravnu i poslovnu sposobnost. Pravnu i
poslovnu sposobnost pravna lica stiu upisom kroz sudski registar.

PRIVREDNI SUBJEKTI
Zakonom o privrednim drutvima ureuju se oblici obavljanja privrednih
djelatnosti i njihova registracija. Privrednu djelatnost obavljaju privredni

subjekti-privredna drutva i preduzetnici.

PRIVREDNA DRUTVA
Privredna drutva su pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost u cilju
ostvarivanja dobiti-profita.
Oblici obavljanja privrednih djelatnosti su privredna drutva i drugi oblici:
- preduzetnici -(P.R)
- ortako drutvo- (ortakluk O.D. ),
- komanditno drutvo ( K.D)
- akcionarsko drutvo (A.D.)
- drutvo sa ogranienom odgovornou (DOO),
- djelovi stranih drutava

Preduzetnici su fizika lica koja se bave privrednom djelatnou radi


sticanja profita za svoj raun.
Preduzetnik je odgovoran za sve obaveze u vezi sa privrednom
djelatnou svom svojom imovinom. Ako preduzetnik ne obavlja
djelatnost pod svojim nego pod drugim imenom, duan je da to ime ili
naziv registruje u skladu sa zakonom.
U sluaju promjene imena, preduzetnik je duan da u roku od 30 dana
od dana nastanka promjene prijavi promjenu Centralnom Registru
Privrednog Suda ( CRPS ).
Preduzetnik se registruje dostavljanjem registracione izjave u skladu sa
zakonom, i izdaje mu se potvrda o registraciji
Ortako drutvo(ortakluk)
je odnos izmeu lica koja obavljaju
djelatnost u cilju sticanja profita.
Sva drutva iji lanovi nemaju ogranienu odgovornost su ortakluci.
Ortakluk nastaje po sili zakona, na osnovu injenica i radnji pojedinca.
Lica koja su stupila u ortaki odnos zovu se ortaci i kolektivno se
nazivaju firma.
Ortaci mogu biti pravna ili fizika lica i imaju neogranienu solidarnu
odgovornost.
Ortakluk se registruje podnoenjem registracione prijave CRPS-u i
sadri naziv ortakluka, imena ortaka, njihove adrese i JMBG.
Komaditno drutvo je drutvo jednog ili vie lica koji se zovu

komplementari
nazivaju firma.

i jednog ili vie lica koji se zovu komanditori i kolektivno se

Komplementari su neogranieno solidarno odgovorni za sve obaveze


drutva, a komanditori su odgovorni srazmjerno visini svojih uloga (novac,
stvari, prava).
Komanditor ne moe povlaiti ili primati natrag bilo koji dio svog uloga, u
protivnom odgovoran je za obaveze firme do visine povuenih ili nazad
primljenih uloga. Komanditori i komplementari mogu biti pravna i fizika lica.
Akcionarsko drutvo je drutvo pravnih ili fizikih lica osnovano radi
obavljanja privredne djelatnosti a iji je kapital podijeljen na akcije.

Akcinarsko drutvo je svojom imovinom i obavezama potpuno odvojeno od


akcionara, odgovara svojom cjelokupnom imovinom. Akcionari
nisu
odgovorni svojom imovinom za obaveze drutva. Akcionarsko drutvo se
moe osnovati na odreeno ili neodreeno vrijeme, sjedite mu je u mjestu u
kojem drutvo obavlja djelatnost.
Minimalni osnovni kapital Akcionarskog drutva je 25.000 i osnivai su duni
da osnivaki kapital uplate u tom iznosu.
Drutvo sa ogranienom odgovornou mogu ga osnovati fizika ili
pravna lica ulaganjem novanih ili
nenovanih sredstava u drutvo radi
ostvarivanja profita, a njegovi osnivai odgovaraju za obaveze drutva do iznosa
svojih uloga.

Ulozi ine poetni kapital drutva. Uplatom poetnog uloga lice stie udio u
drutvu, srazmjerno vrijednosti uloga i tako postaje lan drutva.
Udio u drutvu moe dati lanu pravo da ima vie od jednog glasa. DOO
moe osnovati jedno ili vie lica, a moe imati najvie 30 lanova.
Djelovi stranih drutava- Dio stranog drutva je dio drutva osnovanog i

registrovanog van Crne Gore a koji djelatnost obavlja na teritoriji Crne Gore.

Obavlja privrednu djelatnost i osniva svoj dio u Crnoj Gori u skladu za


zakonima nae drave.
Strana drutva koja osnivaju djelove kompanija u Crnoj Gori duni su u roku
od 30 dana od dana osnivanja dijela da dostave CRPS-u podatke za
registarciju: adresu i sjedite drutva u Crnoj Gori, djelatnost, naziv i pravni
oblik drutva i njegovog dijela, ovjerenu kopiju statuta drutva i njegov
prevod, kopiju potvrde registracije drutva u matinoj zemlji, imena i adrese
ovlaenih zastupnika, finansijka dokumenta propisana zakonom matine
zemlje stranog drutva.
Dostavljaju i kasnije sve promjene u vezi likvidacije, steaja, prestanka
obavljanja privredne djelatnosti drutva itd.

JAVNA PREDUZEA
Za obavljanje djelatnosti od opteg interesa kojima se zadovoljavaju
potrebe graana i drugih organizacija, drava i jedinice lokalne samouprave
osnivaju javna preduzea(proizvodnja i distribucija el. energije, proizvodnja i
promet nafte, eljezniki i potanski saobraaj, komunalne usluge, i dr.).
Javna preduzea osnivaju drava i jedinice lokalne samouprave, sredstvima u
dravnoj svojini.
Javno preduzee se osniva kao akcionarsko drutvo
ili drutvo sa
ogranienom odgovornou.
Organi javnog preduzea su:
- upravni odbor
- direktor
- nadzorni odbor i dr. organi

Ako se preduzee osniva kao akcionarsko drutvo, onda ima i skuptinu


akcionara.
OSNOVNI ELEMENTI PRIVEREDNOG DRUTVA
Privredno drutvo kao subjekt privrednog prava, posjeduje i odreene
elemente. Prije svega, privredno drutvo posjeduje svoj naziv(firma),ima
svoje sjedite, dravljanstvo i matini broj.
Firma(naziv) drutva -Drutvo ima svoj naziv pod kojim posluje, a to je
njegovo poslovno ime. Poslovno ime odreuje osniva i upisuje ga u registar.
Kod ortakog i komanditnog drutva, poslovno ime se sastoji od linog imena
jednog od ortaka ili vie njih, odnosno imena jednog komplementara ili vie
njih. Obavezno, pored poslovnog imena mora stajati i oznaka vrste
privrednog drutva(O.D, A.D, itd.). Poslovno ime preduzetnika sadri
njegovo lino ime i oznaku pr. Pri odreivanju poslovnog imena vodi se
rauna da ono bude u skladu sa djelatnou.
Sjedite je mjesto iz koga se upravlja i u kome ono obavlja svoju djelatnost.
Ako drutvo obavlja djelatnost u vie mjesta, sjeditem se smatra mjesto u
kome se nalazi uprava drutva i koje je odreeno osnivakim aktom. Sjedite
se upisuje u registar. Pojedini ogranci mogu obavljati djelatnost u mjestu van
sjedita drutva i imati sjedite razliito od sjedita drutva, i oni se takoe
upisuju u registar.
Dravljanstvo drutva se odreuje prema pravilima meunarodnog
privatnog prava.
Drutva osnovana na teritoriji Crne Gore imaju nae dravljanstvo, bez obzira
da li su osnivai domai ili strani subjekti. Drutvo ima matini broj pod kojim
se vodi kod nadlenog organa za statistiku, u skladu sa zakonom kojim se
ureuje klasifikacija djelatnosti.
Matini broj -Svako privredno drutvo ima svoj matini broj pod kojim se

vodi kod nadlenog organa(Monstat), u skladu sa zakonom kojim se ureuje


klasifikacija djelatnosti.
Ostali elementi Privrednog drutva su posjedovanje imovine, zajednikog

interesa, personala, sticanje dobiti idr.

PRAVNI PROMET
Pravni promet je prenos prava sa jednog lica na drugo lice. L ice na koje je

izvren prenos prava stie pravo, a lice sa koga je prenos izvren gubi pravo.
Pravni promet je prenos prava svojine na nekoj stvari(pokretnoj,
nepokretnoj), sa njenog dosadanjeg vlasnika na neko drugo lice kao novog
vlasnika.
KARAKTERISTIKE PRAVNOG PROMETA

Sloboda prometa roba i usluga-Na cijeloj teritoriji drave za sve subjekte

postoje slobodna razmjena roba i usluga, sloboda preduzea i kompanija da vre


svoju djelatnost, sloboda istupanja i sporazumijevanja i dogovaranja o unapreenju
prometa)

Sloboda ureivanja prometnih odnosa-Sastoji se u slobodi


uesnika u prometu da slobodno ureuju meusobne odnose (sloboda
ugovaranja)
Sloboda ponaanja u prometu -Uesnici u prometu, prilikom
zasnivanja prometnih odnosa i ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa,
duni su da postupaju savjesno i poteno, sa panjom dobrog privednika.

GRUPACIJE
PREDUZEAPOVEZIVANJA PREDUZEA

RAZLOZI

CILJEVI

Pod grupacijama preduzea ili povezanim preduzeima smatraju se


preduzea koja su u nekom meusobnom odnosu.
Jedno preduzee u odnosu prema drugom, javlja se sa veinskim ueem
kapitala ili ima pravo da imenuje veinu lanova uprave, tzv. preduzee sa
veinskim ueem.
Moe se pojaviti i sluaj da jedno preduzee neposredno ili posredno zavisi
od drugog preduzea, gdje se pojavljuje u obliku povezivanja dva preduzea,
matino i zavisno preduzee.
Povezanim preduzeima smatraju se i preduzea u kojima ista pravna ili
fizika lica, neposredno i posredno uestvuju u upravljanju ili kapitalu.
Povezana preduzea smatraju se i poslovna udruenja. Zajedniko voenje
poslova povjerava se jednom od povezanih drutava. Povezana drutva, a
lanovi zadravaju svoj pravni subjektivitet.
Povezivanje drutava moe biti na osnovu horizontalnog i vertikalnog
proizvodnog povezivanja, finansijskog povezivanja uz zadravanje
ekonomskog i pravnog subjektiviteta povezanih drutava. Kod ovako
povezanih drutava uvijek postoji jedno kontrolno(matino) jedno ili vie
podreenih(zavisnih)drutava.
Privredni subjekti koji se povezuju zadravaju svojstvo pravnog lica.
Kod povezanih drutava uvijek je jedno matino, a druga su zavisna ili
podreena.
OBLICI POVEZIVANJA PREDUZEA
Koncern -Koncern je povezani oblik putem kapitala u kome se uspostavlja
odnos izmeu matinog i zavisnog-podreenog drutva na osnovu veinskog uea
u kapitalu zavisnog drutva.
Voenje poslova zavisnog ili zavisnih drutava prenijeto je na upravni odbor
kontrolnog drutva, tako da postoji jedinstveno voenje poslova zavisnih
drutava.

Holding- Holding je oblik povezanih drutava u kome matino-kontrolno

drutvo upravlja zavisnim drutvima na osnovu posjedovanja akcija ili udjela i


uestvuje u njihovom finansijskom upravljanju.

Holding je kontrolno drutvo koje ima iskljuivo djelatnost upravljanja i


finansiranja podreenih drutava. Holding u svojini ima akcije ili udjele
zavisnog drutva, a prvenstveno obavlja djelatnost upravljanja, sticanja
uea kapitala u zavisnom drutvu putem akcija, udjela ili zamjenljivih
obveznica, kao i djelatnost raspolaganja tim hartijama.
Grupa drutava- Grupa drutava se organizuje kada kontrolno vri i
upravljanje zavisnim drutvima(kao kod holdinga) i obavljanje nekih svojih
djelatnosti i jedinstveno upravljanje zavisnim drutvima(kao kod koncerna).

Drugi oblici poslovne saradnje(konzorcijum, franizing, zajednica


drutva, poslovna unija, poslovni sistem i dr.)

FUZIJA PREDUZEA
Fuzija je spajanje kapitala i na bazi takvog spajanja organizje se novo
preduzee. Fuzije preduzea vode veoj rentabilnosti poslovanja(sredstva se

adekvatnije koriste nego kad su razdvojena). Upravljanje je racionalnije.


Fuzija moe stvoriti nefleksibilno preduzee, dovesti do eleminisanja
konkurencije i rasta cijena i pada kvaliteta.
VRSTE FUZIJE
Fuzija pripajanja- javlja se ee i ista se ostvaruje kad se jedno ili vie
preduzea pripajaju ve postojeem preduzeu. Fuzija-pripajanje dovodi do
nestanka preduzea koje se pripaja. Fuzija pripajanja ima dvojako dejstvo, kako u
pogledu na drutvo koje se pripaja tako i u odnosu na drutvo kome se vri
pripajanje.
Fuzija spajanja -dva ili vie preduzea spajaju se i stvaraju novo
preduzee koje ih zamjenjuje.

Za razliku od fuzije pripajanja, kod fuzije spajanja prestaju da postoje


preduzea koja se spajaju i nastaje jedno novo preduzee. Sprovodi se putem
univerzalne sukcesije, tj. preuzimanjem svih prava i obaveza spojenih
preduzea.

PODJELE PREDUZEA
Kod podjele preduzea dolazi do ekonomskog razdvajanja preduzea. Postoje
dva oblika podjele preduzea:
- ista podjela(jedno preduzee se odlukom svoga nadlenog organa
upravljanja dijeli na najmanje dva preduzea na koje se prenosi dio imovine
postojeeg preduzea),

- oblik podjele-pripajanja, gdje se jedno preduzee dijeli na dva ili vie


preduzea i time ono prestaje da postoji, a novonastala preduzea se pripajaju
drugim postojeim preduzeima. Brisanjem podijeljenog preduzea iz sudskog
registra neophodno je izvriti upis u sudski registar preduzea, nastalih podjelom.

STEAJNO PRAVO ( SUBJEKTI )


Subjekti steaja su privredna drutva, kako ona koja imaju svojstvo
pravnog lica, tako i ona koja nemaju svojstvo pravnog lica. Pored privrednih
drutava, subjekti steaja su i preduzetnici tj. fizika lica koja obavljaju
privrednu djelatnost.
Subjekti steaja nijesu organi i institucije koje se finansiraju iz Budeta Crne
Gore, budeta jedinica lokalne samouprave, dravni fondovi, Centralna banka
Crne Gore, nezavisna regulatorna tijela, banke iji je steaj ureen posebnim
zakonom i fizika lica koja ne obavljaju privrednu djelatnost.
RAZLOZI ZA POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA
Steajni postupak moe se pokrenuti kada su za to ispunjeni
formalnopravni i materijalnopravni uslovi propisani zakonom.
Materijalno pravni uslov za pokretanje steajnog postupka je
insolventnost tj. nesposobnost za plaanje.
Formalno pravni uslov za pokretanje steajnog postupka je predlog
ovlaenog lica.
Predlog za pokretanje steajnog postupka mogu podnijeti dunik, povjerilac i
grupa povjerilaca.
Dunik moe uvijek podnijeti predlog za pokretanje steajnog postupka i nije
duan da dokazuje svoju insolventnost. Uz predlog mora dostaviti
odgovorajuu dokumentaciju, dnosno isprave.
Sud po slubenoj dunosti ne ispituje da li postoji insolventnost kao jedini
steajni razlog, ali ima ovlaenje da odbaci predlog dunika ako je na
osnovu isprava priloenih uz predlog zakljuio da je predlog podnijet iz
neopravdanih razloga ili u namjeri da se obmanu povjerioci.
Povjerilac ili grupa povjerilaca mogu pokrenuti steajni postupak pod
sljedeim uslovima:
- da dunik nije izmirio dospjeli dug i da sa izmirenjem duga kasni
najmanje 30 dana;
- da je iznos duga vei od 500 eura za preduzetnike, odnosno 2.500 eura
za privredna drutva;
- da dug nije nastao iz neopravdanih razloga i nije predmet bona fide
spora sa povjeriocem;
- da dunik inae ne izmiruje dugove o dospjelosti.

ORGANI STEAJNOG POSTUPKA


Organi steajnog postupak su steajni sudija, steajni upravnik i
odbor povjerilaca
Steajni sudija imenuje i razrjeava steajnog upravnika. On odluuje o
predlogu za pokretanje steajnog postupka, otvaranju i zakljuenju steajnog
postupka, o prigovorima na odluke steajnog upravnika, o prigovoru na
izjavu o namjeri da se izvri reorganizacija ili lina uprava u steaju, utvruje
potraivanja povjerilaca i donosi druge odluke u skladu sa zakonom.
Odbor povjerilaca nije obavezan organ u steajnom postupku. On se ne
formira ukoliko dunik ima manje od tri povjerioca ili je manje od tri
poverioca dalo pristanak da budu lanovi tog odbora.
Ako se odbor povjerioca formira sastoji se od tri do pet lanova sa najveim
neobezbijeenim ili djelimino obezbijeenim potraivanjima. On ima
kontrolnu funkciju nad radom steajnog upravnika.
IMENOVANJE STEAJNOG UPRAVNIKA
Sud u roku od 24 asa od prihvatanja predloga imenuje steajnog
upravnika. Predlog da se na mjesto imenovanog upravnika imenuje drugi
upravnik, sudu moe podnijeti prije prvog sastanka povjerilaca, povjerilac
kome dunik duguje najmanje 60 % ukupnog neizmirenog duga. O ovom
predlogu sud mora donijeti odluku u roku od dva dana.
Za steajnog upravnika moe biti imenovan ovlaeni raunovoa, revizor,
lice sa visokom strunom spremom i najmanje tri godine radnog iskustva. On
mora imati propisano odobrenje Ministarstva pravde Crne Gore, koje se
dobija nakon polaganja odgovarajueg ispita.
NADLENOST STEAJNOG UPRAVNIKA
Preduzima mjere za zatitu imovine steajnog dunika. Uz saglasnost
sa steajnim sudijom, sastavlja plan steajnog postupka sa predraunom
trokova i rokovima izvrenja. Popisuje imovinu i sastavlja poetni bilans
steaj, obavjetava banke kod kojih se nalaze rauni dunika radi
spreavanja prenosa sredstava dunika, stara se o zavretku zapoetih i
nezavrenih poslova steajnog dunika.
Utvruje u saglasnosti sa steajnim sudijom osnovanost prijavljenih
potraivanja. Saglasno sa steajnim sudijom sastavlja nacrt rjeenja za
glavnu diobu i nacrt zavrnog steajnog bilansa. Zastupa steajnog dunika
pred sudovima i podnosi mjeseni izvjetaj o toku steajnog postupka i
stanju steajne mase.

ULOGA POVJERIOCA U STEAJNOM POSTUPKU


Povjerioci odluuju da li treba sprovesti steaj u vidu bankrostva ili
reorganizaciju u toku steaja. Sve znaajnije radnje u postupku koje utiu na
steajnu masu mogu se sprovesti samo uz saglasnost povjerilaca. Nain
unovavanja imovine takoe zahtijeva saglasnost povjerilaca.
Odbor povjerilaca, kojeg bira skuptina na prvoj sjednici, daje miljenje
steajnom upravniku o voenju poslova i unovenju imovine, pomae u
realizaciji prodaje pojedinih stvari iz imovine i izjanjava se o svim pitanjima
u sprovoenju steajnog postupka.
Upuuje steajnom sudiji i steajnom vijeu prigovore na rad steajnog
upravnika, odnosno prigovore protiv zakljuaka steajnog sudije.
Povjerioci koji imaju neobezbijeena potraivanja svrstavaju se radi
namirenja u isplatne redove(IV isplatna reda).
Razluni povjerilac je onaj ija su potraivanja obezbijeena nekim od
stvarnih sredstava obezbjeenja obligacija-zalogom, hipotekom ili
registrovanom zalogom na pokretnim stvarima.
Izluni povjerilac je onaj ije se stvari nalaze kod steajnog dunika po
nekom pravnom osnovu, na kojima ima, po pravilu, pravo svojine, na osnovu
ega moe zahtijevati njihovu predaju, povraaj, odnosno izluenje iz
steajne mase.
UNOVENJE I DIOBA STEAJNE MASE
Unovenje imovine steajnog dunika zapoinje poslije odluke da se
steajni postupak okona bankrostvom, poslije ega steajni sudija donosi
zakljuak o unovenju steajne mase.
Unovenje steajne mase moe se izvriti prodajom imovine javnim
nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda, neposrednom pogodbom bez
prikupljanja ponuda, uz saglasnost odbora povjerilaca, prodajom na berzi,
ako su u pitanju hartije od vrijednosti. O nainu prodaje moraju biti
blagovremeno obavijeteni povjerioci.
Kao drugi nain unovenja imovine steajnog dunika moe se pristupiti i
prodaji dunika kao pravnog lica ili njegovih djelova koji predstavljaju
funkcionalne cjeline, sve uz saglasnost odbora povjerilaca, a po predhodnoj
procjeni njihove vrijednosti od strane steajnog upravnika.
Ovom prodajom se obustavlja steajni postupak protiv dunika i gasi njegov
pravni subjektivitet.
Dobijena sredstva ulaze u steajnu masu iz koje e se naplatiti povjerioci.
REORGANIZACIJA STEAJNOG DUNIKA

U sluaju kada ima realnih mogunosti da privredno drutvo nastavi


obavljanje djelatnosti i kada to obavljanje djelatnosti omoguava namirenje
povjerilaca najmanje u onoj mjeri kao da se oni namiruju prodajom steajne
mase, Zakon o insolventnosti privrednih drutava predvia mogunost
reorganizacije.
Da bi se zapoeo postupak reorganizacije potrebno je da dunik u roku od 20
dana od dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka
podnese izjavu o namjeri da izvri reorganizaciju. Izjava o namjeri moe se
podnijeti uz predlog za pokretanje steajnog postupka, ako predlog podnosi
dunik.
Plan reorganizacije mogu podnijeti dunik, steajni upravnik i povjerioci koji
imaju najmanje 30 % obezbijeenih ili neobezbijeenih potraivanja i lica
koja su vlasnici 30 % kapitala dunika.
Plan se podnosi u roku od 90 dana od dana prihvatanja predloga za
pokretanje steajnog postupka. Taj rok se moe iz opravdanih razloga
produiti za jo 30 dana. Svako produenje roka preko 120 dana moe se
odobriti samo uz pristanak svih povjerilaca koji imaju obezbijeena
potraivanja.

UGOVOR
Ugovor je dvostrano-pravni posao kojim se ustanovljava, mijenja ili
ukida neki obligaciono-pravni odnos. Nema ugovora bez dvije strane, tj.
ugovori nastaju samo ako su rezultat slobodno izraene volje dviju ili vie
stranaka.
Da bi se ugovor zakljuio, treba da postoji autonomija volje stranaka(sloboda
subjekata da zakljue ili ne zakljue ugovor).
Stranke mogu biti fizika i pravna lica(domaa i strana).
Izjave volja se mogu dati:
- izrino(rijeima u usmenoj ili pisanoj formi)
- preutno(ponaanjem lica i pokretima tijela)
VRSTE UGOVORA
Prema zakonskom regulisanju, ugovori se dijele:
Imenovani(koji su u zakonu regulisani posebnim odredbama, napr.
ugovor o prodaji).
Neimenovani(koji se u zakonu ne reguliu posebno, ne postoje
zakonski propisi koji se odnose na njih i reguliu njihova dejstva, napr. ugovor
o poklonu).
Prema uslovima za njihov nastanak
Formalni ugovori, za iji nastanak je predvieno da moraju biti
zakljueni u odreenoj(pisanoj) formi, a u nekim sluajevima i ovjereni od

nadlenog organa(ugovor o prodaji nepokretne stvari ili ugovor o doivotnom


izdravanju).
Neformalni(konsenzusni), za ije zakljuenje dovoljna prosta
saglasnost volja stranaka izraena u bilo kom obliku(ugovor o posluzi, ugovor
o ostavi).
Prema odnosu prava i obaveza
Jednostrano obavezni ugovori, kod kojih za jednu ugovornu stranu
nastaje obaveza a za drugu pravo(ugovor o poklonu, posluzi, ostavi).
Dvostrano obavezni ugovori, u kojima obije ugovorne strane imaju
obaveze(ugovor o prodaji).
Teretni ugovori su oni u kojima jedna stranka daje drugoj naknadu
za ispunjenje njene inidbe(ugovor o zakupu, zajmu sa kamatom, prodaji).
Dobroini ugovori su oni u kojima se ne trai naknada za ono to je
dato drugoj strani(ugovor o poklonu, zajmu kada je bez kamate).
Komutativni ugovori su oni kod kojih stranke znaju to jedna drugoj
treba da daju zauzvrat ( ugovor o kupoprodaji, zakupu, zajmu )
Aleatorni ugovori su oni u kojima se u momentu zakljuenja ne zna
kakav e biti odnos vrijednosti meusobnih davanja(ugovor na sreu, ugovor
o osiguranju) strane ne znaju za obim svojih obaveza i ne postoji ekvivalent
davanja i protivdavanja.
Prema tome da li zakljueni ugovor nastaje potpuno
samostalno ili se vezuje za neki drugi ugovor:
Glavni(osnovni) ugovor nastaje potpuno samostalno i ne vezuje se za
nastanak nekog drugog ugovora(ugovor o prodaji, o zakupu, poklonu, itd.).
Veina ugovora se u praksi pojavljuju kao glavni ugovori.
Sporedni ugovor se vezuje za neki drugi ugovor i dijeli sudbinu nekog
drugog ugovora. Zakljuuje se uz glavni ugovor, najee u okviru glavnog
ugovora, ali mogu i posebno(ugovor o zalozi, hipoteci, i dr.).
Prema tome da li je u ugovoru vidljiv osnov ili ne
Kauzalni ugovori je onaj ugovor u kome je neposredni pravni razlog,
odnosno cilj zbog koga je ugovor zakljuen, vidljiv.
Apstraktni ugovori su oni u kojima nije naznaen cilj zbog kojeg se
stranke obavezuju.
Prema sadrini
Ugovori o prenosu stvari bez obaveze vraanja
Ugovori o prenosu stvari sa obavezom vraanja
Ugovori koji za predmet imaju vrenje usluga
Ugovori koji za predmet imaju vrenje pravnih poslova za druga lica
OPTI USLOVI ZA ZAKLJUENJE UGOVORA

Saglasnost izjava volja


Predmet ugovora
Poslovna sposobnost stranaka
Osnov ugovora(kauza)
Saglasne izjave volja-ugovori se zakljuuju uz saglasnost volja
ugovornih strana o bitnim elementima ugovora. Jedna strana daje ponudu, a
druga je prihvata, ime se prihvata zakljuenje ugovora. Izjava o prihvatanju
mora biti jasna i nedvosmislena, inae se smatra da je ponuda odbijena.
Ugovor je zakljuen, kada su se dvije volje u svemu poklopile, kada su date
saglasne izjave volja.
Saglasne izjave volja se moraju dati slobodno.
Prva izjava volje kojom se ini predlog za zakljuenje ugovora naziva se
ponudom, a druga koja se daje povodom uinjenog predloga prihvatom
ponude.
Predmet ugovora podrazumijeva se sve ono to su se stranke
saglasile. Predmet ugovora moe biti neka stvar, radnja ili neradnja, pravo,
stvar(pokretna, nepokretna, budua ili sadanja). Ugovorom se stvaraju
obaveze koje imaju da se izvre. Obaveze koje iz ugovora nastaju
predstavljaju njegov predmet.
Osnov (kauza) je onaj neposredni pravni razlog zbog kojeg se i
zakljuuje ugovor i koji je doveo do stvaranja pravne obaveze. Osnov je ono
zbog ega se dunik obavezuje.
Poslovna sposobnost stranaka-Pravno dejstvo imaju samo oni
ugovori koje su zakljuile poslovno sposobne stranke, a ona se stie
punoljetstvom sa navrenih 18 godina ivota ili brakom, prije 18 godina.
Potpuna poslovna nesposobnost ne omoguava da se stiu prava i vre
obaveze. Maloljetna lica ne mogu da zakljue ugovor jer ne posjeduju
potpunu poslovnu sposobnost- za njih to ine roditelji ili organ starateljstva.
POSEBNI USLOVI ZA ZAKLJUENJE
Forma ugovora je oblik saglasnosti volja stranaka. Ako je propisana,
onda je to pisana forma i obino je odreena za ugovore o kreditu, zakupu,
graenju, autorskom pravu itd.
Za neke ugovore pored pisane forme, potrebna je i ovjera nadlenog organa,
suda ugovor o prometu nepokretnosti.
Uslov je budua neizvjesna injenica ili okolnost od ijeg nastupanja ili
nenastupanja zavisi nastanak, promjena ili prestanak pravnog dejstva
ugovora.
Rok je odreeni vremenski termin za koji je vezan nastanak ili
prestanak ugovora, moe biti raskidni i odloni.
Predaja stvari, neophodno je predati neku stvar drugoj strani da bi
dolo do zakljuenja ugovora.
Davanje saglasnosti za zakljuenje ugovora moe se dati u vidu
dozvole ili odobrenja.

Odustanica je sporazum da se od ugovora moe odustati plaanjem


drugoj strani odreene nadoknade davanjem odustanice ne moe se traiti
ispunjenje ugovora. Ugovori se zakljuuju, po pravilu, lino ali se mogu
zakljuiti i preko zastupnika.
PRESTANAK UGOVORA
-

Kada se ispune obaveze


Sporazumni raskid-saglasnou volje stranaka
Jednostrani raskid-otkazom
Ponitenje ugovora(ruljivi i nitavi ugovori)
Raskid zbog neizvrenja ugovornih obaveza

SPORAZUMNI RASKID UGOVORA


Kao to nastaje saglasnou ugovornih stranaka, njihovom saglasnou
volja moe i prestati.
Za to je potrebno njihov zajedniki sporazum o njegovom raskidanju.
Ugovorne stranke mogle bi svojim sporazumom da raskinu ugovor od
poetka ili samo ubudue. Ukoliko ga raskidaju retroaktivno, smatralo bi se
kao da nikad nije ni postojao i svaka bi ugovorna strana imala da vrati drugoj
ono to je primila. Zajednikim sporazumom stranaka ne bi se mogao
raskinuti ugovor koji je u potpunosti izvren.
JEDNOSTRANI RASKID UGOVORA- OTKAZ
Otkazom jedna strana moe biti ovlaena da izae iz ugovora svojom
jednostranom voljom(napr. zakupac stana ima pravo da otkae podstanaru u
odreenom roku).
NITAVI UGOVORI
Nitav
je ugovor koji je protivan ustavom utvrenim naelima,
zakonskim normama, moralu.
Nitavi ugovori su:
- protivzakoniti ugovori(ija je sadrina izriito zabranjena nekim
zakonskim propisom, napr. ugovor o prodaji heroina i dr.),
- nemoralni ugovori(ija je sadrina protivna moralnim shvatanjima
sredine, ali njihova sadrina nije zakonom izriito zabranjena, napr. davanje
poklona novinaru da objavi neke negativne injenice o konkurentu),
- ugovori zakljueni sa potpuno poslovno nesposobnim licima,
- zelenaki ugovori(ugovor kojim jedna stranka iskoriava teak
materijalni poloaj , neznanje ili neiskustvo druge ugovorne strane da bi sebi
peibavila nesrazmjernu imovinsku korist),

-simulovani(prikriveni) ugovori, stranke zakljuuju da bi njima


prikrile postojanje stvarno zakljuenog ugovora. Oni ne proizvode pravna
dejstva meu ugovornim strankama.
- fiktivni(prividni) ugovori(ugovori koji se stvarno ne zakljuuju, ve
se stvara privid da su zakljueni, da bi se na taj nain ostvarila neka korist uz
izigravanje propisa)
RULJIVI UGOVORI
Ruljivost ugovora nastaje usljed mana volje jedne od ugovornih
stranaka. Mana volje znai da ne postoji saglasnost izmeu stvarne volje
jednog ugovornika i njegove izjavljene volje, a mogu biti izazvane zabludom,
prevarom, prijetnjom i prinudom.
Zabluda je netana predstava o nekom pravnom poslu ili dijelu posla.
Saugovornik ne bi zakljuio ugovor da je znao za tu zabludu.
Prevara je namjerno izazivanje, pojaavanje ili odravanje zablude
drugog ugovornika u pogledu pojedinih elemenata ugovora. Prevara je u
stvari svjesno dovoenje stranke u zabludu.
Prijetnja postoji ako jedna ugovorna stranka ili neko tree lice
stavljaju u izgled neko zlo drugoj stranci , kojim se izaziva njen opravdan
strah zbog kojeg ona zakljuuje ugovor. Stranka koja je zakljuila ugovor pod
prijetnjom moe zahtijevati njegovo ponitenje.
Prinuda je priinjavanje nekog zla(fizikog ili psihikog) drugoj stranci
da bi ona zakljuila ugovor.

UGOVOR O PRODAJI
Ugovor o prodaji je ugovor izmeu prodavca i kupca, po kome se jedna
stranka-prodavac obavezuje da e na drugu stranu, kupca prenijeti pravo
svojine na prodatu stvar i predati mu je u tu svrhu, dok se kupac obavezuje
da e platiti cijenu u novcu i preuzeti stvar.
Ugovor o prodaji je neformalan(konsenzualan), jer se zakljuuje prostom
saglasnou volja stranaka o bitnim stvarima, predmetu i cijeni. Ugovor o
prodaji nepokretnosti stvari mora se zakljuiti u pisanoj formi , to znai da je
ovakav ugovor formalan.
Ugovor je dvostrano-obavezni(stvara obaveze za kupca i prodavca)i teretni je
ugovor.
Kauzalan-vidljiv je razlog zbog koga je ugovor zakljuen i naznaen je cilj
zakljuenja.
Komutativan(ugovorne stranke znaju ta treba jedna drugoj da daju ili
uine kao ekvivalent za ono to primaju).

BITNI ELEMENTI UGOVORA


Predmet - odreivanje predmeta ugovora ( to moe biti stvar,
odnosno roba, i druga prenosiva imovinska prava).
Predmet ugovora o prodaji moe biti svaka stvar koja je u prometu. To moe
biti i budua stvar. Ugovor o prodaji nema pravno dejstvo, ako je u asu
zakljuenja ugovora stvar koja je bila predmet ugovora, propala.
Ako je stvar djelimino propala, kupac ima pravo da raskine ugovor ili da
ostane pri ugovoru uz srazmjerno snienje cijene.
Cijena-ugovor nema pravno dejstvo ako ugovorom cijena nije
odreena ili ako ugovor nema dovoljno podatka na osnovu kojih bi se ona
mogla odrediti.Cijena mora biti izraena u novcu, ozbiljna i pravina.
NEBITNI ELEMENTI UGOVORA
-

Rok, mjesto, nain predaje i plaanja


Prevoz robe
Obezbjeenje ambalae
Utvrivanje kvaliteta robe i dr.

STRANKE KOD UGOVORA


Prodavac(fizika ili pravna, domaa i strana lica)
Kupac (fizika ili pravna, domaa i strana lica)
OBAVEZA PRODAVCA
Predaja stvari kupcu u svojinu, odnosno prenos svojine.Prodavac je
obavezan da uva stvar do predaje kupcu, da mu je preda u vrijeme i na mjestu
predvieno ugovorom.
Duan je da garantuje za svojstva stvari kako fizika tako i pravna.
Garantuje kupcu da stvar ima svojstva predviena ugovorom.
Odgovara za materijalne nedostatke stavri do momenta predaje kupcu,
za ispravno funkcionisanje samo predate stvari, za pravne nedostatke.
Predaja isprava(uruenje isprava kojima se roba moe preuzeti).
Odreivanje mjesta isporuke-odreuje se ugovorom, ako nije odreeno
ugovorom uzima se prebivalite prodavca.
Odreivanje vremena isporuke-odreuje se ugovorom, ako nije odreeno
ugovorom isporuka se mora izvriti u razumnom roku.
Nain isporuke-zavisi od ugovora i vrste stvari, ako nije drugaije odreeno,
isporuuje se sve odjednom.

OBAVEZE KUPCA
Duan je da izvri isplatu kupoprodajne cijene na nain, vrijeme i
mjesto predviene ugovorom,
Da ispotuje rok ako je dogovorena isplata u odreenom roku.

Ako se ne izvri uplata u datom roku, kupac pada u docnju, i duan je


da plati kamatu na cijenu od dana odreenog za isplatu.
Duan je da preuzme robu od prodavca u ugovoreno vrijeme, a ako
odbije prijem stvari, pada u povjerilku docnju i snosi rizik za sluajnu
propast ili oteenje stvari.
Po prijemu robe, duan ju je pregledati i prodavcu prijaviti sve eventualne
nedostatke u roku od 8 dana, a ako je pregledu prisutan i prodavac, duan je
primjedbe dati odmah. Kupac pribavlja ambalau, obezbjeuje prevoz i
dostavlja specifikacije.

UGOVOR O PREVOZU
Ugovor o prevozu je pravni posao kojim se utvruju prava i obaveze
prevoznika i poiljaoca. Prevoznik se obavezuje da za raun druge ugovorne
strane-poiljaoca, preveze odreenu robu od mjesta otpreme do mjesta
opredeljenja i preda je primaocu. Poiljalac se obavezuje da prevozniku plati
odreenu naknadu za obavljeni prevoz.
Moe se pojaviti i tree lice, primalac robe. Ugovor o prevozu je u principu
neformalni ugovor.

ELEMENTI UGOVORA O PREVOZU


Bitni elementi
Predmet ugovora je prevoz stvari od jednog mjesta do drugog(mjesto
otpreme-mjesto opredeljenja). Stvari koje se prevoze zovu se poiljke.
Naknada za prevoz je prevozna cijena. Cijena prevoza se odreuje
tarifom prevozioca.
Nebitni elementi
- nain prevoza
- utovar, istovar, pakovanje, mjerenje i dr.
PRAVA I OBAVEZE STRANAKA
Osnovna obaveza svih prevoznika je da savjesno i briljivo, kao
strunjaci za prevoz, primljenu poiljku uredno prevezu od mjesta prijema do
mjesta otpreme i u oznaenom roku je predaju primaocu.
U fazi prijema robe prevoznik je duan da utvrdi koliinu i kvalitet
robe.
U toku transporta robe prevoznik ima obavezu da robu uva od
oteenja do gubitka, da se pridrava roka isporuke i posebnih
naloga poiljaoca.
Kad stigne u uputno mjesto, prevozilac je duan da obavijesti
primaoca o prispijeu robe i o roku njenog preuzimanja, da robu
istovari na ugovoreno mjesto.

Obaveza poiljaoca je da robu blagovremeno dostavi na utovar ili


da je sam utovari u ugovorenom roku, da je upakuje u odgovarajuu
ambalau, da plati trokove carine, vozarine, obezbjeenja i dr.
Ugovorne strane su dune da se pridravaju ugovorenih rokova,
mada se mogu i prekoraiti iz opravdanih razloga.

BANKARSKI POSLOVI
Bankarski poslovi su pravni poslovi koji se zakljuuju izmeu
bankarskih organizacija , kao i izmeu banaka i klijenata. Banka je u
bankarskom poslu specijalizovana finansijska organizacija, pravno lice i
subjekt je prava. Bankarski poslovi za predmet imaju promet novca i
odreene usluge koje banka vri za svoje klijente u vezi sa platnim
prometom. Banke su privredni trgovinski subjekti pa i poslovi koje obavlja
spadaju u privredne trgovinske poslove.
VRSTE BANKARSKIH POSLOVA
Bankarski poslovi se najee klasifikuju na
- aktivne bankarske poslove( banka se pojavljuje kao povjerilac klijenta
ugovor o kreditu, hipotekarni zajam, lombard, reelombard, eskont,
reeskont),
- pasivne bankarske poslove( banka je dunik klijenta ugovor na
tednju, tekui rauni , emisioni-novani poslovi, izdavanje obveznica i
zalonica, ulog na blagajniki zapis)
- neutralne bankarske poslove ( banka nije ni dunik ni povjerilac nego
obavlja odreene poslove u platnom prometu kliring, akreditiv,
depozit, sef, devizni poslovi, posredovanje u platnom prometu),
- ostali bankarski poslovi.
Generalno, poslovi se dijele na
-

kreditne poslove(ugovor o kreditu, drugi kreditni poslovi, ugovor o


faktoringu, ugovor o forfetiranju),
poslovi bankarskog depozita(novani depozit, nenovani depozit,
depozit hartija od vrijednosti, ulog na tednju, bankarski tekui raun,
ugovor o sefu),
usluni bankarski poslovi(bankarska garancija, akreditiv),
poslovi platnog prometa(platni promet, kompenzacioni poslovi,
klirinki poslovi, inkaso poslovi).

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI ( POJAM I KARAKTERISTIKE )


Hartije od vrijednosti su pisane isprave koje sadre neko imovinsko pravo i
koje se mogu prenositi

Karakteristike:
- inkorporisanost znai da sadre odreeno imovinsko pravo, obligacino,
stvarno ili pravo na uee u dobiti,
- negocijabilnost-prometljivost, prenosivost predstavlja mogunost
imaoca hartije da je razmjenjuje na tritu i prenosi na druga lica, zavisno od
toga na koga hartija glasi.
Status hartija od vrijednosti imaju: ek, mjenica, skladinica, prenosivi
tovarni list, konosman, akcije, obveznice, blagajniki zapisi, komercijalni
zapisi, dravni zapisi, certifikat o depozitu itd.
BITNI ELEMENTI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
- oznaka vrste hartije od vrijednosti;
- oznaka klase i broj serije;
-firma, sjedite i adresa emitenta hartije od vrijednosti i njegova
oznaka u registru emitenata kod Komisije;
- obaveze emitenta i prava i obaveze vlasnika hartije od vrijednosti i
nain njegovog ostvarivanja;
- mjesto i datum emisije;
- imena lica ovlaenih za zastupanje emitenta.
REGISTROVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Hartije od vrijednosti moraju biti registrovane kod Centralne
Depozitarne Agencije CDA. Prava i obaveze iz Hartija od vrijednosti nastaju
momentom registracije kod CDA. Emitenti hartija od vrijednosti mogu biti
drava Crna Gora, jedinica lokalne samouprave, preduzee i drugo pravno
lice, upisano u CRPS.
VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Novane hartije od vrijednosti
Robne hartuje od vrijednosti
Legitimacioni znaci

NOVANE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI


Mjenica
ek
Obveznica
Blagajniki zapisi,
Komercijalni zapisi,
Akcije,
Certifikat

NOVANE HV POJEDINE RIJEI I IZRAZI KOJE SE UPOTRIJEBLJAVAJU U ZAKONU, I


IMAJU SLJEDEA ZNAENJA
akcept je mjenina radnja kojom neko tree lice (trasat ili intervenijent) svojim potpisom
potvruje da prihvata isplatu mjenine obaveze;
amortizacija je postupak oglaavanja nestale mjenice za amortizovanu radi ostvarenja
mjeninih prava;
aval je mjenino jemstvo;
dospjelost je svojstvo naplativosti mjenice;
indosament je posebna izjava kojom indosant (prenosilac) prenosi ispravu na indosatara
(novog imaoca);
intervencija je mogunost akceptiranja i isplate mjenice od strane treeg lica, umjesto
nekog od mjeninih dunika;
sticanje bez osnova je neosnovano sticanje dobiti za radnje proputene radi odravanja
mjeninih prava ;
preinaenje mjenice je mogunost preinaenja nekog sloga na mjenici;
protest je javna isprava izdata od strane suda u kojoj se potvruje da su preduzete
odreene radnje za naplatu mjenice i ouvanje mjeninih prava;
regres je obeteenje imaoca u sluaju kada mjenica nije plaena o dospjelosti, na
vrijeme i prije dospjelosti;
trasirana mjenica je bezuslovni uput da se plati odreena svota novca.

EK
ek je hartija od vrijednosti kojom njen izdavalac (trasant) daje
bezuslovan nalog trasatu da korisniku (remitentu) naznaenom u eku ili
donosiocu eka, isplati odreenu svotu novca u gotovini ili prenosom na
odreeni raun. Trasat kod eka su banke ili neka dr. finansijska organizacija.
Vrste eka:
Prema pravima imaoca
-na ime, po naredbi, na donosioca, alternativni ekovi, trasirani ekovi
po sopstvenoj naredbi, sopstveni trasirani ekovi.
Prema namjeni
- gotovinski,
- obraunski (virmanski),
- barirani (precrtani ek) kada se ekovna svota moe isplatiti preko
bilo koje banke ili tano oznaene banke opti i posebni precrtaj,
- cirkularni ek (moe se naplatiti kod svih korespondenata),
- vizirani ek( na ek se stavlja klauzula da ek ima pokrie za
isplatu)
-dokumentovani ek ( prezentuje se na naplatu samo uz prisustvo
odreenih dokumenta koji dokazuju da je korisnik eka izvrio prethodne
obaveze prema trasantu),
- akreditivni ek ( izdaju ga banke i oznaavaju sebe kao trasata u
korist klijenata koji ih mogu korostiti za kupovinu odreenih proizvoda ili
usluga).
ELEMENTI EKA
Bitni elementi

- opti (oznaka da je rije o eku i bezuslovni nalog za isplatu, naziv


trasata-banke),
- personalni (oznaenje izdavaoca i njegov svojeruni potpis),
- geografski (mjesto izdavanja i plaanja),
- kalendarski (datum izdavanja, rok dospjelosti ne mora biti unijet),
- fakultativni elementi (fakultativna lica i klauzule).

MJENICA
Mjenica je obligacionopravna hartija od vrijednosti koja predstavlja
sredstvo kredita i moe glasiti po naredbi ili na ime. Mjenica koja glasi na ime
zove se rekta-mjenica.
Mjenica moe biti:
- trasirana(vuena)- je obligacionopravna hartija od vrijednosti u
kojoj njen izdavalac-trasant- daje bezuslovan nalog drugom licu-trasatu da
isplati nekom treem licu-remitentu ili licu po njegovoj naredbi iznos
naznaen u njoj u vrijeme dospjelosti.
-sopstvena(solo) mjenica je ona u kojoj se njen izdavalac obavezuje
da e sam isplatiti remitentu ili licu po njegovoj naredbi oznaeni iznos novca
u roku dospjelosti
OSNOVNA NAELA MJENICE
-naelo formalnosti moe postojati samo u pisanom obliku
-naelo inkorporacije pravo potraivanja iz mjenice vezano je za
njeno posjedovanje
-naelo mjenine solidarnosti svi mjenini dunici solidarni dunici
-naelo samostalnosti obaveza svakog mjeninog dunika je
samostalna
-naelo neposrednosti postoji neposredni pravni odnos dunik
povjerilac
-naelo pisane mjenine obaveze bitno je jedino ono to je
pisano konstatovano u mjenici

ROBNE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI


Skladinica je isprava koju izdaje ovlaeno skladite i tako potvruje
da je primilo od deponenta robu na uvanje koja je oznaena u skladinici i
kojom se obavezuje da tu robu izda lice koje je ovlaeno da je primi.
Skladinicu izdaju skladita koja mogu biti javna, carinska, konsignaciona i
skladita trgovina na veliko. Izdaje se u jednom primjerku, a duplikat samo

ako je original odlukom suda proglaen nevaeim.


Vrste
Skladinica moe da glasi na ime, po naredbi i na donosioca.
Skladinica se prenosi u cjelini na kupca uskladitene robe. Prenos se vri
indosamentom prenosioca na poleini priznanice. Prenosom se u cjelini
prenose sva prava i obaveze. Prenosom zalonice se prenosi pravo zaloge
nad robom, to je znaajno kada dunik nije u mogunosti da plati dug o
dospjelosti.
Konosman je isprava koju brodar izdaje krcatelju na osnovu ugovora o
prevozu robe pomorskim putem ili unutranjom plovidbom, u kojoj potvruje
da je primio na prevoz robu koja je u konosmanu naznaena, radi njenog
prevoza na odreenoj relacicji i njenog predavanja zakonitom imaocu u luci
iskrcaja. Konosman se prenosi na drugo lice a samim tim prenosi se i svojina
nad robom. Redovno se izdaje kod pomorskog vozarskog ugovora, a rjee
kod pomorskog brodarskog ugovora. Konosman se izdaje u jednom primjerku
u unutranjoj povidbi, a u pomorskoj izdaje se vie primjeraka.
Tovarni list je prevozna isprava koja prati robu i slui kao dokaz da je
zakljuen ugovor o prevozu robe u domaem ili meunarodnom vazdunom,
drumskom (izdaje se na zahtjev poiljaoca ili prevozioca) ili eljeznikom
saobraaju (obavezno se izdaje). Pravno gledano, izdavaocem tovarnog lista
se uvijek smatra prevozilac, bez obzira ko je u njemu popunio podatke.
Tovarni list predstavlja dokaz o prijemu robe na prevoz i zakljuenju ugovora,
moe biti izdat sa svojstvom hartije od vrijednosti ili bez njega. Tovarni list se
izdaje primaocu robe, a potpisuju ga i poiljalac i prevozilac robe.

LEGITIMACIONE ISPRAVE
Legitimacioni papiri su pisane isprave koje sadre odreenu obavezu za
njihovog izdvaoca, a u kojima nije oznaen povjerilac niti iz njih proizilazi da se
mogu ustupati drugima, a na koje se shodno primjenjuju odredbe zakona o
hartijama od vrijednosti .
U sluaju gubitka, zakoniti imalac moe zahtijevati izvrenje inidbe na
osnovu posla
koji je zakljuio sa izdavaocem. Po svojoj prirodi nisu
namijenjeni za opticaj, ali to ne znai da se ne mogu prenositi prenose se
prostom tradicijom osim ako ne glase na ime (tedna knjiica, potvrda
depozita i sl. )
Legitimacioni papiri omoguavaju imaocu da zahtijeva odreenu inidbu od
njihovog izdavaoca. Obaveza izdavaoca LP ne mora biti precizirana u svakom
sluaju na samoj ispravi, dovoljno je da je naznaena.

Legitimacioni znaci su garderobni ili slini znaci koji se sastoje iz


komada hartije ili drugog materijala, na kojima je obino utisnut neki broj,
koji obino ne sadri neto odreeno o obavezi izdavaoca, ve slui samo da
pokau ko je povjerilac u obligacionom odnosu prilikom ijeg nastanka su
izdati.

POLISA OSIGURANJA
Polisa osiguranja je pisana isprava ijim se potpisivanjem od strane
ugovaraa zakljuuje ugovor o osiguranju. Polisa se moe pojaviti u razliitim
svojstvima: kao bitna forma ugovora o osiguranju, kao prost dokaz o
zakljuenom ugovoru, kao isprava o dugu, kao legitimacini papir, kao hartija
od vrijednosti.
Sadrina poto jer bitna forma ugovora o osiguranju, i polisa mora
sadrati sve bitne elemente ovog ugoovra:
ugovorne strane, osiguranu stvar ili lice, rizik osiguranja, trajanje
osiguranje i period pokria, svota osiguranja, premiju ili doprinos,
datum izdavnja polise, potpise ugovornih strana, i dr.
Vrste polise:
- prema mjestu realizacije rizika pomorske i kopnene
- po broju osiguranih lica individualne ni kolektivne
- u odnosu na pojedinane ili opte ugovore o osiguranju
pojedinani i generalni
- osiguranje robe ili prevoznog sredstva kasko i kargo
- roba za izvoz ili uvoz izvozna i uvozna
- postoji li pravo prenosa iz osiguranja prenosive i neprenosive
List pokria je isprava koju osigurava izdaje u sluajevima kada jo
nema dovoljino elemenata da se saini polisa.
Ima dvostruku ulogu:
predstavlja potvrdu o zakljuenom ugovoru o
osiguranju i predstavlja privremeni sporazum izmeu ugovornih strana, sa
ogranienim dejstvom. Osiguranik dobija zatitu iz osiguranja odmah, a
osigurava stie odmah pravo na premiju.

KREDITNA KARTA
Kreditna karta je pisana isprava koja ovlauje njenog imaoca da uz
njenu prezentaciju moe bezgotovinski nabavljati robu ili koristiti razne
usluge kod njenog izdavaoca ili druge organizacije.
Predstavljaju instrument plaanja i kratkoronog kreditiranja.
Izdaju ih banke i druge finansijske institucije, specijalizovana drutva
kreditnih karata, industrijska, trgovinska i usluna preduzea.
Vrste
Zavisno od funkcije, kreditne karte mogu biti:
- karte plaanja,

karte kredita,
karte garancije eka,
karta povlaenja novca iz distributera i automatskih altera,
karte sa vie funkcija.
Zavisno od broja uesnika u pravnom poslu
specijalne kreditne karte kod kojih postoje samo 2 lica, izdavalac
koji je obino prodavac i korisnik karte
univerzalne kreditne karte kod kojih postoje 3 lica, izdavalac,
organizacija koja prodaje uslugu ili robu i korisnik karte.