Legenda o Ali-pasi

Legenda o Ali-pai, roman Envera olakovia, spada u vrhunac romaneskne

bosanskohercegovake knjievnosti. Enver olakovi roen je 1913. godine u
Budimpeti. Stvarao je na Maarskom i Bosanskom jeziku. Izmeu ostalog, bio je:
lirik, esejista, prozaik, dramski pisac i prevodilac. Bio je najznaajniji hrvatski i
bosanski prevodilac austrijske i maarske poezije u svome vremenu. Napisao je vie
znaajnih djela, a najznaajnije je svakako Legenda o Ali-pai, na to i sam pisac
upuuje:
Legendu sam poceo pisati sa odreenim ciljem, da sacuvam nas
jezik bosanski. I to ne jezik konfesija ili nacija u Bosni nego jezik
Bosne. Osim toga htio sam da stvorim jedno sinteticko historijsko
bosansko vrijeme. Tako je nastao i Ali-pasa.
(Enverovintervijus
EnesomCengicem,Svijet,Sarajevo,26.II1971,rbr.Susreti)

O djelu svoga oca, Zlatan olakovi, piev sin, kae:

Od 1944. i objavljivanja Legende proslo je preko 60 godina, a knjiga ne
samo da nije izgubila svjezinu, nego kao da postaje sve ljepsa, a njena popularnost i
dalje nezadrzivo raste. Po stilskoj ljepoti i izbrusenosti izraza Legenda je u
Bosnjakoj knjizevnosti nenadmaseni roman, kao i po karakterizaciji likova i
velebnim scenama. Legenda o Ali-pasi nije ni historijski ni pseudohistorijski roman,
nego sintetizirana povijest Bosne. Nije ni trivijalni roman, nego velianstvena
poema Ljubavi.
U samom uvodu romana, trinaestogodinji djeak objanjava zato pria priu
o Ali-pai, Aliji Lepiru. elio je da bude zapisana legenda koju je njemu ispriao
Salihaga, dok je bio bolestan. Koristei formu legende pisac uspjeno demonstrira sav
raskoni repertoar stilskih postupaka i prua nam dokaz o skladu ivota u ono davno
vrijeme. Djeak takoer napominje, da u njegovom prianju nema hronologije,
godina, niti historijskih datuma nego samo srce, ljubav, bol i dah onog starog
doba.
Roman poinje opisom Sarajeva, opisom jednog obinog dana i svakodnevnih
situacija. Upozajemo se sa likom Ahmeta, bezbrinog hamala koji uiva slobodu.
Osnovni kostur romana predstavlja njegova preobrazba od hamala do Ali-pae.
Mnogo prije nego je postao Ali-paa, Alija je usnio Arapa i veliko blago. Kada je Alija
naao krpe umjesto blaga, Arap mu ree:
Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpa, a krpa u ruci darezljiva dobriinezlato.(31. str.)
Za Aliju na svijetu postoje samo dvije stvari-Sunce i njegova ljubav, Almasa. Sa druge
strane, Almasa ne zna za njegovu ljubav, pa odlazi za bolesnim Ismet-efendijom.
Ismet-efendijina bolest (za koju Almasa nije znala prije braka) Almasu je unitila i
zbog nje je na ljubav zaboravila kao na neki lijep proljetni san koji prvi snijeg
izbrise iz sjeanja. Ipak, ljubav u Almasino srce vraa Alija, te Ismet-efendijina
bolest predstavlja samo unutranji motiv za preokret u buduem odnosu Almase i

Alije. Alija je ist u ljubavi, ali takoer i moralno uzoran, dobar i poten. Takav je bio
kao siromani hamal, ali je te vrline zadrao i kao ugledni Ali-paa:
Tri ausa za njim razgone narod, jer ga svak zeli vidjeti, njega-Ali-pasu-silnog
vezira svijetlog padisaha, sveeva koljena. A on poznat po dobroti. Slabo hara kupi,
oprasta kazne, rusi zatvore, a gradi dzamije.
Uz Aliju, koji predstavlja idealizirani oblik obinog ovjeka, javlja se vise drugih
likova izmeu kojih se posebno izdvajaju Mula-Hasan-dedo i Jeua Bararon. Moda i
najzanimljiviji od navedenih jeste Mula-Hasan-dedo sa osobinama krajnjeg tvrdiluka
i pohlepe, to se vidi u gotovo svakom njegovom dijalogu. Govorio je da svijet ne voli
uzimati, a nerado daje, te da je svijet gadna ala, gladna zvijerka od koje treba uzimati,
otimati U svojoj zaokupljenosti gomilanjem imetka i apsolutnom tednjom, on
zaboravlja na bilo kakve ivotne uitke i ljepote:
Utrni sad svijeu, sinko, i hajde. Meni svjetlo ne trebaI u kaburu je mrak.(99.str.)
Jeua je takoer jedan od likova koji se ne uklapa u moralnu viziju romana, jer je
licemjeran i pohlepan, pa na kraju mora tragino svriti.
Ipak, sam roman manje predstavlja zlatno doba Alije Lepira, Meheda bakala i
drugih. Legenda o Ali-pai je pria o nesretnom Ismet-efendiji, pohlepnom Jeui, te
krtom i gramzivom Mula-Hasan-dedi. To je i roman o traginoj ljubavi Almase, koja
ipak zavrava sretno, kao i vrijedni hamal, Alija koji je stekao zaslueno bogatstvo.
Legenda o Ali-pai izgleda jednostavno, moda zbog forme u kojoj je
napisano, ali je u stvari, nevjerovatno slojevito i kompleksno djelo, koje
problematizira mnogo vise tema nego to se to na prvi pogled ini.

LITERATURA:
Nihad Agi, predgovor, Legenda o Ali-pai, Svjetlost, Sarajevo, 1998.
ALMANAH, 43-44, Podgorica, 2009.
http://en.wikipedia.org/wiki/Enver_olakovi

Ibrahim Alispahi, III1