VRSTOA TLA NA SMICANJE

Za rjeenje veine inenjerskih zadaa u geotehnici, vrstoa tla na smicanje je najvanije

svojstvo:
- stabilnost kosina
- granina nosivost tla (temelja)
- horizontalni pritisak na potporne konstrukcije
- trenje izmeu pilota i tla

Posmina vrstoa tla ovisi o tri osnovne komponente:

- otpor koji trenje prua klizanju izmeu estica
- kohezija i adhezija izmeu sitnih estica tla
- meusobno ukljetenje vrstih estica koje sprjeava deformaciju

GRANINO STANJE RAVNOTEE je stanje naprezanja pri kojem, za mali porast

naprezanja, deformacije naglo poinju rasti i konano postaju velike i bez prirasta optereenja
(NASTAJE SLOM).

Uzmimo niz uzoraka i dovedimo ih do loma, te stanje naprezanja u trenutku sloma prikaimo
Mohr-ovim krunicama.

Anvelopa se na pojedinim dijelovima aproksimira pravcem - MOHR-COULOMB-ov zakon

'f = c'+ * tg'

f - vrstoa na smicanje
c - kohezija
- normalno naprezanje na plohu sloma
- kut unutarnjeg trenja materijala

Karakteristini dijagrami posmino naprezanje/deformacija:

vrna
vrstoa

ZBIVENO
TLO
rezidualna
vrstoa

RAHLO
TLO

Oblik deformacija upuuje da parametri vrstoe (c i ) nisu konstante materijala tla ve ovise
o:
1. vrsti materijala
2. mineralokom sastavu
3. granulometrijskom sastavu
4. veliini najveeg zrna
5. porozitetu
6. predkonsolidacijskom naprezanju
7. vlanosti

KUT UNUTARNJEG TRENJA

P

f=

H gr.
P

Hgr.veliina sile neposredno prije

ostvarenja pomaka
50

H (N)

KVARC VLAAN

SUH

}PORFINIT
VLAAN
KVARC SUH

P (N)
100

Utjecaj vode na koeficijent trenja kod nekih minerala

1
N1

S - sila smicanja

S
N2

Smicanje idealnih kugli

U nekoherentnim materijalima moe se pokazati da je kut prirodnog pokosa, tj. onaj kut koji
jo moe zadrati nagib kosine u takvom materijalu, jednak kutu unutarnjeg trenja , a koji
ovisi o porozitetu. U sluaju prirodnog pokosa materijal nije zbijen pa je kut prirodnog pokosa
ujedno i najmanji mogui kut unutarnjeg trenja tog materijala.

LINIJ A J EDNAKE ENERGIJ E ZBIJ ANJ A

Cu =

44
42

50

D ma x
25
12
6

40
38
0.35

0.45

0.55

e0

D 60
D10

Koeficijent
jednolikosti je
promjenjiv u koliko
raste najvee zrno, a
najmanje se ne
mijenja

Pokusima je dokazano da se kut trenja poveava ukoliko se poveava promjer

maksimalnog zrna Dmax, a da pri tom minimalno zrno ne mijenja promjer. Pri tom dolazi do
boljeg popunjavanja upljina odnosno do smanjenja poroziteta. Zrna su tada bolje uklijetena i
slabije pokretljiva.
KOHEZIJA je otpor tla smicanju kada su normalna naprezanja jednaka nuli, a nastaje pod
utjecajem elektrokemijskih sila izmeu estica, ovisi o:
veliini estica
mineralokom sastavu
vlanosti
porozitetu
elektrokemijskom sastavu porne vode

Posmina vrstoa, odnosno parametri posmine vrstoe, mogu se u tlu odrediti

laboratorijskim pokusima na uzorcima i terenskim ispitivanjima.

LABORATORIJSKI POKUSI:
POKUS DIREKTNOG SMICANJA
Postoje dva tipa ureaja za direktno smicanje:
- sa konstantnim prirastom sile
- sa konstantnim prirastom deformacije

UREAJ ZA DIREKTNO SMICANJE I RASTAVLJENA ELIJA

Izvode se najmanje tri pokusa (EC 7 trai 5 pokusa) sa razliitom silom optereenja P:

P
F

H
F

pokretni dio elije

ploha sloma

NEDOSTACI:
- nepoznato stanje naprezanja na plohi sloma
- predodreena ploha sloma
- nije mogue mjeriti porni pritisak

SMICANJE U TROOSNOM UREAJU

1 = 3 + 1
1' = 1 u
3 ' = 3 u

vertikalno
optereenje
P

pomak

1
3

uzorak

1
u
porni pritisak

pritisak
u eliji
ventil
1-3

32

31
c

1' 3 ' = 1 3

13

NEKONSOLIDIRANI NEDRENIRANI POKUS (UU)

U=0
cU

'1

'3

KONSOLIDIRANI NEDRENIRANI POKUS (CU)

'

c
'3

'1
u

'1 = 1 u
' 3 = 3 u
KONSOLIDIRANI DRENIRANI POKUS (D)

u=0

= '
= '
c = c'

c' < c
' >

TERENSKI POKUSI
Statiki penetrometar
Vicat (1846)
P
A
gdje je A povrina poprenog presjeka stoca na dubini prodiranja h sa slike.
qc =

Princip depnog penetrometra

P = K c ( h tg 2) 2
odnosno za =90 :
P = K c h2

odnosno:

c=

P
K h2

Pokusima je utvreno da vrijedi odnos: 8 K 12.

Akose prema Terzaghi i Peck-u prihvati da je granina vrijednost trenja po platu
penetrometra (f1) jednaka polovici vrijednosti vrstoe sa slobodnim bonim irenjem:
F
fl = l
Oh
gdje je O opseg ipke penetrometra, a h visina na kojoj se ostvaruje trenje. Iz toga
izlazi:
q
fl = u
2

c u =f 1
Ovaj izraz vrijedi za one koherentne materijale kod kojih je =0.

Standardni penetracijski pokus (SPT)

Veza izmeu konano popravljenog broja udaraca N SPT-a i kuta unutarnjeg trenja
pjeskovitih materijala je linearna do vrijednosti N 45.:
=27+0.3*N
Veza za broj udaraca vei od N=45 nije vie linearna ve poprima oblik:
=17.57*N 0,22

Krilna sonda

Skica krilne sonde i moment kljua

Za tako izvedeni pokus, lomna vrstoa na smicanje se rauna iz izraza:
a ) f =

2M
d

d2 h +
3

M= izmjereni moment u trenutku loma,

d= promjer valjka kojeg stvore krilca prilikom rotacije, (standardno postoje tri raspona
krilaca)
h= visina krilaca
za = c u +' tg u, kako je = 0, tada je = c u ,