USTAV I USTAVNO UREENJE BOSNE I HERCEGOVINE

Ustav Bosne i Hercegovine predstavlja sastavni dio, odnosno Aneks 4. Opteg

okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini, koji je parafiran 21. novembra 1995. godine u
Dejtonu (SAD, drava Ohajo), a potpisan 14. decembra iste godine u Parizu. Danom potpisivanja
Opteg okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini, stupio je na snagu i ovaj Ustav. Ovakav
postupak donoenja, kao i sam ustavni akt, su specifini u odnosu na uobiajenu praksu.
Specifinosti se ogledaju u slijedeem:
- obzirom na meunarodni karakter Opteg okvirnog sporazuma o miru u Bosni i
Hercegovini u ijem je sastavu, on je akt meunarodnog prava, to ga razlikuje od ustava veine
zemalja, koji su uglavnom akti dravnog prava. Polazei od te injenice, specifinim ga ini i to to
ga nije donio ustavotvorni organ, nego potpisnici Mirovnog sporazuma, pa je, shodno tome,
neuobiajeno pojednostavljen bio i sam postupak njegovog donoenja.
- Ustav je veoma kratak (dvanaest lanova) to je posljedica anglosaksonskog
pristupa u nainu njegovog koncipiranja, a ''Neke norme, odredbe i instituti su nedoreeni,
alternativni, i vieznani za tumaenje i primjenu. Takoe, postoji i mnogo pravnih (ustavnih)
praznina.''1 , pa se moe zakljuiti da nije obuhvatio sve ono to je uobiajena ustavna materija.
Ustav Bosne i Hercegovine se sastoji od preambule i normativnog dijela kojeg,
kako je ve navedeno, ini dvanaest lanova. Takoe, Ustav BiH ima i dva aneksa: Aneks I
Dodatni sporazum o ljudskim pravima koji e se primjenjivati u Bosni i Hercegovini i Aneks II
Prelazni aranmani.
Preambula Ustava BiH, prema stavu Ustavnog suda BiH, ''ima isto pravno dejstvo
(i snagu) kao i normativni dio Ustava'' 2 , iako se to, prema nainu na koji je koncipiran odnos
izmeu preambule i normativnog dijela, ne bi moglo rei, jer iz formulacije na njenom kraju, gdje
je naznaeno da ''Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno sa drugima), i graani
Bosne i Hercegovine ovim odluuju da Ustav Bosne i Hercegovine glasi:'' 3, teorijski proizilazi da
preambula nema isto pravno dejstvo i snagu kao i normativni dio Ustava.
U Ustavu BiH preambula je srednje duine, a njeni tvorci polaze od toga da su
konstitutivni narodi i graani u BiH prihvatili postojeu realnost (potrebu za uspostavljanjem mira
i suverenitet, teritorijalni integritet i politiku nezavisnost BiH u skladu sa meunarodnim pravom),
te da e stremiti univerzalnim vrijednostima (potovanju ljudskog dostojanstva, slobode i
jednakosti; miru, pravdi, trpeljivosti i pomirenju; opredjeljenosti za demokratske dravne
institucije i potene postupke), poveanju opteg blagostanja i privrednog rasta, titei privatnu
svojinu i unapreujui trinu privredu, pri emu e se rukovoditi Univerzalnom dekaracijom o
pravima ovjeka, meunarodnim sporazumima o graanskim, politikim, ekonomskim,
drutvenim, kulturnim i humanutarnim pravima, Dekleracijom o pravima pripadnika nacionalnih,
etnikih, vjerskih i jezikih manjina, kao i drugim instrumentima za ljudska prava. Takoe, autori
Ustava u preambuli pozivaju na potrebu pridravanja Osnovnih principa o kojima su postignuti
sporazumi u enevi i Njujorku (08. i 26. septembra 1995. godine).
Normativni dio Ustava Bosne i Hercegovine sastoji se od dvanaest lanova i dva
aneksa, i s obzirom na to, predstavlja najkrai ustav na svijetu. Istina, vei dio njegovih lanova je
veoma dug i uglavnom svaki od njih predstavlja zaokruenu cjelinu. Tako se prvi lan koji se
sastoji od sedam taaka, odnosi na odreenje drave Bosne i Hercegovine. Njime se utvruje da je
zvanino ime drave ''Bosna i Hercegovina'', da se ona sastoji od dva Entiteta, Federacije
__________________
1

Dr. Rajko Kuzmanovi i dr. Mile Dmii, Ustavno pravo, Banja Luka 2002. godine, str 327
Ibid, str 329
3
Preambula Ustava Bosne i Hercegovine
2

2
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, da joj je glavni grad Sarajevo, te da e njeni simboli biti
utvreni na nain to e ih odrediti Parlamentarna skuptina, a potvrditi Predsjednitvo. Ovim
lanom se ozvaniava izmjena njene unutranje strukture, a potvruju njene dotadanje
meunarodno priznate granice, meunarodno-pravni kontinuitet i lanstvo u Organizaciji
ujedinjenih nacija, kao i mogunost traenja lanstva kako u organizacijama u okviru Ujedinjenih
nacija, tako i u drugim meunarodnim organizacijama. Nadalje se u ovom lanu promovie naelo
o demokratskom karakteru Bosne i Hercegovine koje e se obebijediti djelovanjem zakona i
provoenjem slobodnih i demokratskih izbora, zatim naelo o punoj slobodi kretanja robe, usluga,
kapitala i lica po itavoj Bosni i Hercegovini koje nee biti ometano od strane institucija BiH i
Entiteta, iskljuujui i kontrolu na linijama meuentiteskih razgranienja. U sedmoj taki ovog
lana utvrena su naela koja se odnose na dravljanstvo Bosne i Hercegovine, zatita dravljana
BiH u inostranstvu i u naelu propisuje nain izdavanja pasoa. Uoljivo je da se pri formulisanju
naela koja se odnose na dravljanstvo strogo vodilo rauna o pridravanju meunarodno
prihvaenih standarda u zatiti ljudskih prava i sloboda.
Drugi lan kroz sedam taaka govori o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Ovim lanom stvaraju se osnovne pretpostavke za razradu navedene materije Aneksom 6. Opteg
sporazuma (Sporazum o ljudskim pravima), te se u tom smislu njime predvia obrazovanje
Komisije za ljudska prava u Bosni i Hercegovi kao institucionalne garancije obezbjeivanja
najvieg nivoa meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda od strane Bosne i
Hercegovine i njenih entiteta. U nastavku se doslovno pojedinano nabrajaju prava i slobode 4
utvrene Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima
koja e se prema ovom lanu direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini i imati primat nad svim
ostalim zakonima, pri emu se u njihovoj primjeni iskljuuje svaka diskriminacija po polu, rasi,
boji koe, jeziku, vjeroispovjesti, politikim i drugim stavovima, nacionalnom i socijalnom
porijeklu, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovinskom statusu ili statusu koji se stie roenjem.
Takoe, ovdje Bosna i Hercegovina prihvata da ostane ili postane strana potpisnica meunarodnih
sporazuma navedenih u posebnom dodatku - Aneksu 1 koji je sastavni dio Ustava BiH, ime se
praktino obavezala na njihovu primjenu. Naelno se u ovom lanu govori i o pravima izbjeglih i
raseljenih lica, a to je Aneksom 7 Opteg sporazuma predmet detaljne razrade. Ona se u sutini
odnose na pravo povrata otuene imovine nakon 1991. godine ili njenu nadoknadu, kao i
osporavanje preuzetih obaveza ili izjava datih pod prinudom u vezi sa tom imovinom. Saradnja i
omoguavanje neogranienog pristupa razliitim meunarodnim organizacijama osnovanim radi
nadgledanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini se garantuju ovim lanom Ustava, pri emu se
pod pojmom ''meunarodne organizacije'' podrazumijevaju posmatraka tijela predviena
meunarodnim sporazumima navedenim Aneksom 1 Ustava BiH, Meunarodni sud za bivu
Jugoslaviju kao i druge organizacije sa mandatom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija za
nadgledanje ljudskih prava ili humanitarnih prava, a pojam Bosna i Hercegovina podrazumijeva
sudove, tijela, organe uprave, kao i ''instrumenti kojima upravljaju entiteti ili koji funkcioniu u
entitetima'' (lan 2. taka 6. Ustava BiH).
lanom 3. utvruju se, posebno oblasti koje su u nadlenosti institucija Bosne i
Hercegovine i oblasti u nadlenosti entiteta, te njihovi meusobni odnosi. U nadlenosti institucija
Bosne i Hercegovine su: spoljna politika, spoljna trgovina, carinska politika, monetarna politika u
obimu utvrenom lanom 7., finansijska politika institucija Bosne i Hercegovine i finansiranje
meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, imigraciona i politika u vezi sa izbjeglicama i
pruanjem azila i njihova regulativa, sprovoenje meunarodnih krivinih zakona, krivinih
__________________
4

pravo na ivot; pravo da se ne bude podvrgnut muenju ili nehumanom i poniavajuem tretmanu ili kanjavanju;
pravo da se ne bude zatoen u ropstvu ili sluenju i da se ne obavlja prinudni ili prisilni rad; pravo na linu slobodu i
bezbjednost; pravo na pravino sasluanje u graanskim ili krivinim procesima, i ostala prava u vezi sa krivinim
postupkom; pravo na privatan i porodini ivot, dom, i korespodenciju; sloboda miljenja, svijesti i vjeroispovjesti;
sloboda izraavanja; sloboda miroljubivog okupljanja i sloboda udruivanja sa drugima; pravo na stupanje u brak i
zasnivanje porodice; pravo na svojinu; pravo na obrazovanje; pravo na slobodu kretanja i stanovanja.

3
zakona koji vae meu entitetima, kao i odnosi sa Interpolom, izgradnja i funkcionisanje
meunarodnih komunikacionih objekata i veza, regulisanje saobraaja izmeu entiteta i kontrola
vazdunog prostora. Iako se ovim lanom generalno utvruje ''Sve funkcije vlasti i sva ovlaenja
koja nisu izriito ovim Ustavom dodijeljena institucijama Bosne i Hercegovine pripae njenim
entitetima'' (lan 3. taka 3. (a) Ustava BiH), ipak su u njemu navedene one nadlenosti entiteta u
kojima se iskljuuje njihova potpuna autonomnost, s ciljem ouvanja dravnog autoriteta BiH u
meunarodnim odnosima. To su nadlenosti koje se odnose na zasnivanje specijalnih paralelnih
odnosa sa susjednim zemljama, uredno izvravanje preuzetih finansijskih obaveza ije bi
neispunjavanje tetilo potovanju meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine ili njenom lanstvu
u meunarodnim organizacijama, obrazovanje organa za odravanje reda i mira koji e se u
stvaranju bezbjednih i sigurnih uslova na podruju entiteta pridravati meunarodno priznatih
standarda i potovati meunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode, sporazume sa
dravama i meunarodnim organizacijama, izuzimajui one za koje Skuptina BiH zakonom utvrdi
da nije potrebno takvo odobrenje. Ovaj lan obavezuje na usklaenost entitetskih ustava i dravnih
i entitetskih zakona sa Ustavom BiH, a istovremeno i sa optim principima meunarodnog prava.
Ukoliko se entiteti ne protive, izmeu njih je na osnovu odluke Predsjednitva BiH, mogua
koordinacija po pitanjima koja ne spadaju u nadlenost institucija BiH, a takoe, predvia se da se
entiteti mogu sporazumjeti da postojee ili novoobrazovane institucije BiH preuzmu nadlenosti
vezane za sprovoenje odredbi iz aneksa 5. do 8. Opteg sporazuma 5 , kao i ouvanje suvereniteta i
teritorijalnog integriteta BiH. Kao jedna od obaveza je i zapoinjanje, u periodu od 6 mjeseci od
stupanja na snagu Ustava, meuentitetskih pregovora radi prenoenja nadlenosti na BiH i drugih
pitanja, pri emu se posebno akcentiraju pitanja vezana za koritenje energetskih izvora i
kooperacije u privrednim projektima.
lan 4. odnosi se na Skuptinu BiH. Skuptina BiH sastoji se od Vijea naroda i
Predstavnikog vijea. Takom 1. ovog lana utvreno je da Vijee naroda ini petnaest delegata, i
to dvije treine iz Federacije BiH, koje bira Vijee naroda Federacije BiH, tako to pet Bonjaka
biraju bonjaki delegati i pet Hrvata koje biraju hrvatski delegati, i jednu treinu, tj. pet delegata
srpske nacionalnosti, iz Republike Srpske, koje bira Narodna skuptina Republike Srpske. Odluke
u Vijeu naroda mogu se donositi ukoliko su prisutna najmanje po tri delegata iz sva tri
konstitutivna naroda. U taki 2. predvieno je da Predstavniko vijee sainjava 42 lana koji se
direktno biraju u skladu sa jedinstvenim izbornim zakonom6 i to, dvije treine sa teritorije
Federacije BiH, i jedna treina sa teritorije Republike Srpske, a odluke se mogu donositi kada je
prisutna veina lanova ovog vijea. Nadalje se u lanu 4. utvruje da se oba vijea moraju sastati
u Sarajevu najkasnije u roku od trideset dana po zavretku izbora. Takoe, predvia se da se
veinom glasova utvrde interna pravila, te da se u oba vijea na isti nain izaberu predsjednik i
potpredsjednici, vodei rauna o zastupljenosti na tim funkcijama sva tri naroda koji e se tokom
mandata rotirati. Usvajanje zakona uslovljeno je odobravanjem od oba vijea. Iako je ovim lanom
regulisano da se u oba vijea odluke donose veinom prisutnih koji glasaju, ipak je predvieno da
lanovi i delegati nastoje da se u toj veini obezbijedi najmanje po jedna treina njihovih glasova
sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko se to ne obezbijedi predvia se da se u roku od tri dana
predsjednik i potpredsjednici vijea komisijski usaglase po pitanju o kojem se odluuje, a ako u
tome ne uspiju, organizovae se ponovno glasanje, a odluka e se smatrati prihvaenom ako za nju
glasa veina prisutnih, pod uslovom da protiv nje nije glasalo dvije treine ili vie lanova ili
delegata iz jednog entiteta. Ovaj lan predvia posebnu proceduru odluivanja u Vijeu naroda u
sluaju kada se od strane veine delegata jednog od naroda razmatrana odluka proglasi
destruktivnom po interese tog naroda. U tom sluaju posebnost odluivanja ogleda se u donoenju
odluke glasovima veine delegata pojedinano iz sva tri naroda. Meutim, ukoliko se veina
__________________
5

Aneks 5 Sporazum o arbitrai; Aneks 6 Sporazum o ljudskim pravima; Aneks 7 Sporazum o izbjeglicama i
raseljenim licima i Aneks 8 Sporazum o komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika.

4
6

Ustav predvia da se prvi izbori za lanove Predstavnikog vijea i Predsjednitva BiH odre u skladu sa Aneksom 3.
Oteg sporazuma.

delegata bilo kojeg od tri naroda protivi proglaenju ove odluke destruktivnom, odnosno protivi se
posebnoj proceduri odluivanja, predsjedavajui Vijea e formirati trolanu komisiju od
predstavnika sva tri naroda, koja u roku od pet dana treba da donese usaglaeno rjeenje spornog
pitanja. Ako u tome ne uspije, sporno pitanje se upuuje Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine radi
utvrivanja regularnosti procedure.
Ustavom su u ovom lanu utvruju ovlaenja Skuptine da donosi zakone
potrebne za sprovoenje odluka Predsjednitva BiH, kao i ispunjavanja obaveza koje ima prema
Ustavu, odluuje o izvorima i visini prihoda potrebnih za funkcionisanje institucija BiH i izmirenje
njenih meunarodnih obaveza, usvaja budet za institucije BiH, odobrava ratifikaciju sporazuma,
rjeava o drugim pitanjima vezanim za vrenje svojih dunosti kao i pitanjima koja joj uzajamnim
sporazumima entiteti stave u nadlenost.
lan 4. jo predvia da skuptinske odluke nee stupati na snagu prije
objavljivanja, javnost rada koja podrazumijeva javne rasprave i objavljivanje zapisnika sa sjednica
oba vijea, te imunitet delegata i lanova od graanske ili krivine odgovornosti za djela izvrena u
okviru svojih nadlenosti u Skuptini.
lan 5. Ustava Bosne i Hercegovine sastoji se od odredaba kojima se utvruje
sastav, nain izbora i rada i nadlenosti Predsjednitva BiH, Ministarskog savjeta i Stalne
komisije. Odredbom koja se odnosi na sastav Predsjednitva BiH predvieno je da ga sainjavaju
tri lana i to dva, jedan Bonjak i jedan Hrvat, iz Federacije BiH, i jedan Srbin iz Republike
Srpske. Sva trojica biraju se na direktnim izborima u svojim entitetima, prvi put na dvije, a nakon
toga, na svim slijedeim izborima, na etiri godine. Svaki glasa ima pravo da glasa za jedno
mjesto u Predsjednitvu. Detalji vezani za ove izbore predvieno je da se propiu posebnim
izbornim zakonom, kao i nain popune eventualno upranjenog mjesta u Predsjednitvu. Izabrani
lanovi Predsjednitva imaju pravo na dva uzastopna mandata, a ponovo mogu biti birani na tu
funkciju najmanje etiri godine po isteku prethodnog mandata. Funkciju predsjednika
Predsjednitva, nakon prvih izbora, predvieno je da prvi vri lan koji je dobio najvei broj
glasova na izborima, a za ubudue se predvia da metod biranja predsjednika i nain rotacije na toj
funkciji utvrdi Skuptina. Nain zakazivanja i odravanja svojih sjednica, Predsjednitvo utvruje
pravilnikom koji samo donosi. Ovim lanom se predvia da Predsjednitvo odluke donosi
veinom, samo onda kada se iscrpe mogunosti da se one donesu konsenzusom. Ukoliko neki od
lanova Predsjednitva u roku od tri dana od dana usvajanja neke od odluka Predsjednitva,
iskoristi ustavno pravo da istu proglasi tetnom po vitalni interes entiteta sa ije teritorije je taj lan
izabran, propisuje se procedura prema kojoj se takva odluka upuuje Narodnoj skuptini
Republike Srpske, ako ju je tetnom proglasio lan Predsjednitva iz Republike Srpske, odnosno
bonjakim ili hrvatskim delegatima u Vijeu naroda Federacije BiH, zavisno od toga da li ju je
tetnom proglasio bonjaki ili hrvatski lan Predsjednitva. U sluaju da u roku od deset dana
dvotreinskom veinom glasova, ova tijela potvrde da je odluka tetna ona nee stupiti na snagu.
Nadalje se preciziraju ovlatenja Predsjednitva i u tom smislu utvruje da Predsjednitvo vodi
spoljnu politiku politiku BiH, imenuje ambasadore i ostale meunarodne predstavnike BiH, vodei
rauna da ih se sa teritorije Federacije moe imenovati najvie dvije treine, predstavlja i kandiduje
lanstvo BiH u meunarodnim organizacijama i institucijama, pregovara, i uz odobrenje Skuptine
ratifikuje sporazume BiH ili ih odbacuje, izvrava odluke Skuptine, na preporuku Ministarskog
savjeta predlae budet Skuptine, na zahtjev Skuptine, a najmanje jednom godinje podnosi joj
izvjetaj o sopstvenim trokovima, po potrebi koordiniraju svoj rad sa radom meunarodnih i
nevladinih organizacija u BiH,obavlja ostale funkcije po nalogu Skuptine ili o kojima su se
sporazumjeli entiteti.

5
Ministarski savjet obrazuje se radi voenja politike i sprovoenja odluka Bosne i
Hercegovine. On je duan da izvjetava Skuptinu o stanju u oblastima za koje je nadlean,
ukljuujui i izvjetaje o trokovima BiH, jednom godinje. Ovo tijelo sainjava Predsjednik i
potreban broj ministara po pojedinim oblastima. Predsjednika Ministarskog savjeta nominuje
Predsjednitvo BiH, a ministre i njihove pomonike, Predsjednik Ministarskog savjeta. Pri tome se
mora voditi rauna da sa teritorije Federacije mogu biti izabrane najvie dvije treine ministara, a
da pomonici ministara ne mogu biti iz reda konstitutivnog naroda kojem pripadaju ministri. Za
stupanje na dunost Predsjednika Ministarskog savjeta, ministara i njihovih pomonika potrebno
je odobrenju Predstavnikog doma Skuptine BiH. Takoe, predvieno je da Ministarski savjet
podnese ostavku ukoliko mu Skuptina izglasa nepovjerenje.
lan 5. sadri i odredbe prema kojima nijedan entitet nee prijetiti silom niti
upotrebljavati silu protiv drugog entiteta. Obzirom da su entiteti u jednom periodu raspolagali
vlastitim oruanim snagama, odredbama ovog lana je odreeno da svaki lan Predsjednitva ima
ovlatenja za civilno komandovanje oruanim snagama, da e oruane snage u Bosni i Hercegovini
funkcionistai u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH i da ni pod kojim
uslovima bez odobrenja vlade jednog entiteta i Predsjednitva BiH ne mogu stupiti na teritoriju
drugog entiteta. Radi koordinacije aktivnosti oruanih snaga u BiH predvieno je da
Predsjednitvo BiH izabere Stalni komitet za vojna pitanja u iji sastav ulaze i lanovi
Predsjednitva7 .
Odredbe o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine sadrane su u lanu 6. Ustava.
Prema ovim odredbama Ustavni sud BiH ima devet lanova: etiri koje bira Predstavniko vijee
Federacije, dva koje bira Narodna skuptina Republike Srpske i tri lana koja ne mogu biti
dravljani BiH niti neke od susjednih zemalja, a koje nakon konsultacija sa Predsjednitvom BiH
bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Za sudije ovog Suda, dravljane BiH, mogu biti
izabrani graani sa pravom glasa, iz reda uglednih pravnika visokih moralnih kvaliteta. Generalno
je predvieno da sudije Ustavnog suda tu funkciju obavljaju do sedamdesete godine ivota, s tim
to prvoimenovanim sudijama mandat traje pet godina, a nakon toga ne mogu biti ponovo birani na
tu funkciju. Prekid vrenja funkcije sudije Ustavnog suda predvien je u sluajevima podnoenja
ostavke ili konsezualnim smjenjivanjem iz opravdanih razloga od strane ostalih sudija. Metod
biranja trojice sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon isteka pet
godina od prvog imenovanja sudija Ustavnog suda BiH, Skuptina BiH moe zakonom promijeniti.
Proceduralni okvir za rad Ustavnog suda BiH, utvren ovim Ustavom, sadran je u odredbama
prema kojima kvorum ini veina lanova Suda, zatim da e Sud usvojiti sopstveni pravilnik, da e
sudski procesi biti javni, kao i da e Sud javno saoptavati obrazloenja svojih odluka. Osnovna
nadlenost Ustavnog suda je da podrava Ustav BiH. Ova nadlenost konkretizuje se odredbama
prema kojima Ustavni sud iskljuivo odluuje u sporovima do kojih doe po ovom Ustavu izmeu
entiteta, izmeu BiH i jednog ili oba entiteta i izmeu institucija BiH, odluuje o tome da li je u
skladu sa Ustavom BiH odluka nekog od entiteta da uspostavi specijalne paralelne odnose sa
nekom od susjednih zemalja ukljuujui i odluivanje o tome da li se takvom odlukom povreuje
suverenitet i teritorijalni integritet BiH, zatim odluuje po zahtjevu bilo kojeg suda u BiH o
usklaenosti zakona od ijeg vaenja zavisi odluka tog suda sa Ustavom i zakonima BiH, te
Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, kao i da
li postoje i u kojem obimu treba da imaju uticaj na odluke tog suda relevantna opta pravila javnog
meunarodnog prava. Pored toga predviena je i apelaciona uloga Ustavnog suda BiH po
presudama bilo kog drugog suda u BiH, koje su, po miljenju ovlatenog pokretaa, sporne sa
stanovita usklaenosti sa Ustavom BiH.
Odredbama koje se odnose na nadlenost Ustavnog suda BiH utvreno je da su
pred njim ovlateni pokretai sporova lanovi Predsjednitva BiH, predsjednik Ministarskog

6
savjeta, predsjednik ili podpredsjednik bilo kog vijea Skuptine BiH, ili jedna etvrtina bilo kog
vijea zakonodavnog tijela entiteta, te da su odluke Ustavnog suda BiH konane i obavezujue.
__________________
7

Prenoenjem nadlenosti u oblasti odbrane sa entiteta na BiH, dio ovih odredaba je izgubio svoj znaaj.

U lanu 7. Ustava predvieno je postojanje Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Njena uloga je da vri emisiju novca i vodi monetarnu politiku BiH, a konkretne nadlenosti joj
utvruje Skuptina BiH. Nadlenost Centralne banke BiH je u prvih est godina od stupanja na
snagu Ustava ograniena samo na kontrolu vrijednosti valute, a nakon toga Skuptina BiH joj
moe proiriti ovlatenja i na davanje kredita dotampavanjem novca bez pokria. Predsjednitvo
Bosne i Hercegovine imenuje pet lanove Upravnog odbora Centralne banke BiH na period od est
godina, koliko traje i mandat guvernera kojega Odbor imenuje iz reda svojih lanova. Ustav je
predvidio da se u prvom estogodinjem periodu Upravni odbor sastoji od guvernera (koji ne moe
biti dravljanin BiH niti neke od susjednih zemalja) kojeg, uz konsultacije sa Predsjednitvom
BiH, imenuje Meunarodni monetarni fond, i tri lana koje imenuje Predsjednitvo BiH. Dva lana
moraju biti iz Federacije (jedan Bonjak i jedan Hrvat), koji pri donoenju odluka dijele jedan glas,
a jedan iz Republike Srpske. Pored toga, Ustavom je regulisano da, u sluaju nerijeenog ishoda
glasanja pri donoenju odluka u Upravnom odboru, guverner, izabran na opisani nain, daje
odluujui glas.
lan 8. odnosi se na finansiranje institucija Bosne i Hercegovine. Kako je ve
navedeno Skuptina BiH usvaja budet , a Predsjednitvo ga predlae. Budet se donosi za svaku
godinu i njime se pokrivaju trokovi neophodni za ostvarivanje nadlenosti institucija BiH, kao i
izvravanje meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. U sluaju neblagovremnog usvajanja
budeta, predvieno je da se raspodjela prikupljenih finansijskih sredstava, privremeno vri na
nain utvren budetom za prethodnu godinu. Ovim lanom Ustava utvreno je da se budetska
sredstava BiH formiraju tako to Federacija obezbjeuje dvije treine, a Republika Srpska jednu
treinu prihoda, a predviena je i mogunost ubiranja budetskih prihoda na nain kako to odredi
Skuptina BiH8.
lan 9. koji nosi naziv ''Opte odredbe'' propisuje da se za javne funkcije na
teritoriji Bosne i Hercegovine, ukljuujui i one na koje se dolazi izborom i imenovanjem, ne
mogu kadidovati niti ih mogu vriti lica koja su optuena ili izdravaju kaznu izreenu od strane
Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju ili koja se nisu odazvala pozivu da se pojave pred tim
sudom. Takoe ovaj lan utvruje generalnu obavezu funkcionera u institucijama Bosne i
Hercegovine da predstavljaju narode Bosne i Hercegovine. Njime se jo predvia i da za vrijeme
trajanja mandata licima na funkcijama u institucijama BiH, ne mogu biti umanjene zarade u
odnosu na zarade koje su imali prije stupanja na te funkcije.
lanom 10. propisuje se procedura donoenja amandmana na Ustav BiH i njime je
predvieno da o amndmanskim izmjenama Ustava moe odluivati Skuptina Bosne i Hercegovine
i to glasovima dvotreinske veine prisutnih lanova Predstavnikog vijea. Pri tome se iskljuuje
mogunost donoenja ustavnih amandmana kojima se ukidaju ili umanjuju ljudska prava prava i
osnovne slobode utvrene Ustavom BiH.
lan 11. upuuje na Aneks II Ustava BiH kojim su date odredbe o nainu vrenja
javnih funkcija, primjeni zateenih zakona i drugih propisa i o drugim pitanjima znaajnim za
funkcionisanje Bosne i Hercegovine u periodu do donoenja novih pravnih akata na osnovu Ustava
BiH. Aneks II Ustava BiH, pod nazivom ''Odredbe o prelaznom periodu'', izmeu ostalog, predvia
osnivanje Zajednike privremene komisije. Ova komisija sastoji se od etiri lica iz Federacije BiH,
tri lica iz Republike Srpske i jednog predstavnika Bosne i Hercegovine, a predsjedava joj Visoki
predstavnik za BiH ili lice koje on ovlasti. Njena uloga je da razmatra praktina pitanja i podnosi
preporuke i prijedloge u vezi sa sprovoenjem Ustava Bosne i Hercegovine, Opteg sporazuma i

7
njegovih aneksa. U Aneksu II se nadalje utvruje da e stupanjem na snagu Ustava BiH, dok
nadleno tijelo Bosne i Hercegovine ne odlui drugaije, postojati kontinuitet zateenih zakona,
__________________
8

to je uvoenjem poreza na dodatnu vrijednost, kao i formiranjem Uprave za indirektno oporezivanje, u praksi postao
dominantan nain obezbjeenja buetskih sredstava BiH.

podzakonskih i drugih akata u mjeri u kojoj su u saglasnosti sa njim. Takoe, predvia se nastavak
svih zapoetih sudskih i administrativnih postupaka ili pred sudovima i administrativnim organima
u kojima su zapoeti ili drugim sudovima i organima Bosne i Hercegovine kojima su, u skladu sa
njihovim zakonskim nadlenostima, prenijeti. Odredbe o prelaznom periodu predviaju kontinuitet
vrenja upravnih funkcija, rada institucija i drugih tijela u Bosni i Hercegovini, shodno
primjenljivim zakonima, sve dok oni ne budu zamijenjeni novim, takoe, primjenljivim zakonima
ili sporazumima. Posljednja taka Anaksa II odnosi se na obavezu da se lanovima Predsjednitva
BiH, u roku od petnaest dana po njihovom stupanju na funkciju, podnese na uvid svaki sporazum
ratifikovan od strane Republike Bosne i Hercegovine u periodu od 01. januara 1992. godine do
stupanja na snagu ''dejtonskog'' Ustava BiH. One sporazume za koje bilo koji lan Predsjednitva
BiH podnese zahtjev za odbacivanje, predvieno je da razmatra Skuptina BiH u periodu od est
mjeseci poslije njene prve sjednice. Sporazumi, koji ne budu podnijeti na uvid lanovima
Predsjednitva BiH u roku od petnaest dana po njihovom stupanju na funkciju, bie odbaeni.
Dvanaesti, posljednji lan, odreuje da ''dejtonski'' Ustav BiH, kao ustavotvorni
akt, koji je dopuna i zamjena za Ustav Republike BiH, stupa na snagu potpisivanjem Opteg
sporazuma, te obavezuje entitete da svoje ustave, kako je to i lanom 3. predvieno, usklade sa
Ustavom BiH, i to u roku od tri mjeseca po njegovom stupanju na snagu.
Poznavaoci ustavnog prava slau se u ocjeni, ovako koncipiranog Ustava Bosne i
Hercegovine, da je njime uspostavljen specifian, poseban oblik dravnog ureenja Bosne i
Hercegovine, kojeg nije mogue u potpunosti ''smjestiti'' ni u jedan, od, u teoriji, poznatih oblika
dravnog ureenja. Definiui ovako, na najoptiji nain, dravno ureenje Bosne i Hercegovine,
potrebno je imati u vidu ne samo Ustav BiH, nego i postojeu praksu, posebno kada se uzme u
obzir da na nju, u pravnom smislu, znaajan uticaj imaju pravni akti ija se usklaenost sa
Ustavom BiH nije ocjenjivala, obzirom da su nametani od strane Visokog predstavnika za BiH, i za
ije se ocjenjivanje ustavnosti Ustavni sud oglaavao nenadlenim 9. Takav nain analize dravnog
ureenja BiH ukazuje na prisustvo specifine kombinacije konfederalnih, federalnih, pa i unitarnih
elemenata, pri emu su u praksi prisutne tendencije suavanja elemenata konfederalnosti, koje su u
samom Ustavu BiH dominantne. Konfederalni elemenat prepoznaje se u samoj injenici da je
Ustav BiH produkt meunarodnog sporazuma, a o ovoj karakteristici dravnog ureenja BiH moe
se zakljuivati i na osnovu analize njegovih, za ova razmatranja, kljunih lanova. Tako se u lanu
3. Ustava BiH, koji govori o raspodjeli pojedinih nadlenosti izmeu institucija Bosne i
Hercegovine i entitetskih institucija, uoava ''da su entiteti svoje izvorne nadlenosti prenijeli na
institucije Bosne i Hercegovine, pri emu je nuno istai da se to jasno vidi iz pretpostavke
nadlenosti u korist entiteta koja je predviena takom 3. navedenog lana, ''10 . Slini zakljuci se
mogu, izvui i iz odredaba lana 4. Njegovom analizom vidljivo je da se pri konstituisanju
skuptinskih vijea obavezno obezbjeuje paritet, odnosno proporcionalna zastupljenost
predstavnika kako entiteta (1:2 u korist Federacije BiH), tako i naroda, bez obzira na neke
parametre o kojima se uobiajeno vodi rauna kao to su broj stanovnika, privredna razvijenost,
vojnu mo, itd. To se moe zakljuiti i pri analizi odredaba navedenog lana koje se odnose na
funkcionisnje i sistem donoenja odluka kako od strane Skuptine BiH, tako i njenih vijea, nain
rasputanja Vijea naroda, kao i uloge Ustavnog suda BiH koja se, prilikom proglaavanja
pojedinih odluka tetnim po vitalne interese naroda, svodi samo na ocjenu pravilnosti provedene
procedure. Skuptina BiH ima veoma mali broj nadlenosti, koje su nedovoljne za organizaciju
ivota u jednoj dravi. I izbor Predsjednitva BiH, nain donoenja odluka u njemu, posebno

8
mogunost svakog njegovog lana da, po predvienoj proceduri, onemogui stupanje na snagu
odluka za koje smatra da su tetne po vitalne interese entiteta sa ije teritorije je izabran, su takoe,
__________________
9

O tome profesor doktor Sneana Savi govori u svojoj knizi ''Dejtonska Bosna i Hercegovina pitanja i problemi
pravne prirode'', Izdava Centar za publikacije, Pravni fakultet Banja Luka, Banja Luka , 2003. godine, u dijelu
pod nazivom ''Ustav Bosne i Hercegovine Normativno i stvarno'', strana 47 do 65.

10

karakteristike konfederalnog oblika dravnog ureenja. Na takav karakter dravnog ureenja BiH
upuuju i ustavne odredbe o nainu izbora lanova Ministarskog savjeta, posljedica ega je njegov
sastav u kojem je dominantno potovan princip jednake zastupljenosti tri konstitutivna naroda,
odnosno dva entiteta. Ustavne odredbe koje se odnose na Stalni komitet za vojna pitanja
pretpostavljaju dominantnu ulogu entiteta u oblastima odbrane i bezbjednosti, odnosno iskljuuju
punu nadlenost Bosne i Hercegovine u tim oblastima. Pri odreenju karaktera dravnog ureenja
BiH, posebno je znaajno napomenuti da su, prema Ustavu, oruane snage u nadlenosti entiteta.
Elementi konfederalnosti uoavaju se i u odredbama o konstituisanju Upravnog odbora Centralne
banke BiH kao i nainu odluivanja u njemu u prvom estogodinjem periodu, zatim u odredbama
kojima se predvia mogunost ostvarivanja specijalnih paralelnih veza sa susjednim dravama, kao
i odredbama o nainu promjene Ustava.
Iako brojnost navedenih primjera upuuje na zakljuak da, prema Ustavu BiH, u
dravnom ureenju Bosne i Hercegovine preovlauju konfederalni elementi, ipak su u njemu
prisutne i odredbe koje istiu dravnost BiH i ograniavaju ili uslovljavaju entitete u koritenju
pojedinih ustavnih ovlatenja ili utvruju njihovu obavezu da koristei ih, vode rauna o ouvanju
suvereniteta, teritorijalnog integriteta i meunarodnog statusa Bosne i Hercegovine. Takvi primjeri
sadrani su u ustavnim odredbama lana 1. taka 1. (meunarodni kontinuitet i kontinuitet lanstva
u meunarodnim organizacijama), take 4. (sloboda kretanja na cijeloj teritoriji BiH, bez prava
kontrole na meuentitetskim granicama), take 5. (glavni grad), take 6. (dravni simboli), neke od
odredaba take 7. (o dravljanstvu u podtakama (c), (d) i (e)), odredbama lana 3. taka 2. (a) i (d)
koje sadre odreena ogranienja samostalnosti entiteta u meunarodnim odnosima, taka 5 (a)
kojom se navodi da, pored ostalih pitanja za koja se predvia mogunost da ih entiteti sporazumno
mogu prenijeti na Bosnu i Hercegovinu, u njih ubrajaju i ona ''koja su neophodna da bi se ouvali
suverenitet, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine'' 11, a ono to je u navedenom smislu
posebno znaajno napomenuti je to da entiteti, iako mogu blokirati pojedine odluke, pa ak i rad
institucija BiH, ne mogu istupiti iz Bosne i Hercegovine, to bi u klasinom konfederalnom obliku
dravnog ureenja bilo mogue.
Sve ovo ne doputa da se, u preciziranju definicije dravnog ureenja Bosne i
Hercegovine, ide dalje od zakljuka da se radi o specifinoj, sloenoj dravnoj zajednici.

__________________
11

lan 3. taka 5. (a) Ustava BiH.