PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RADNO I
SOCIJALNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRVI DIO

OPA PITANJA I OSNOVNI POJMOVI PROUAVANJA

POJAM I PREDMET SOCIJALNOG PRAVA
Socijalno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila i normi kojima se regulie socijalno
obezbjeenje ljudi. U subjektivnom smislu, socijalno pravo je ovlatenje fizikog lica nosioca
prava da od nadlenog organa zahtijeva da mu prui odreene socijalne prestacije, odnosno
davanja ili injenja kako bi otklonio ili ublaio socijalni sluaj, odnosno zadovoljio stanje socijalne
potrebe.
Obiljeja socijalnog prava u subjektivnom smislu su:
1. Vezanost za linost i neprenosivost;
2. Nema definitivan karakter i traje dok postoji stanje socijalne potrebe;
3. Ima karakter izdravanja, tj. obezbjeenja sredstava za egzistenciju.
Predmet regulisanja socijalnog prava su raznovrsni socijalnopravni odnosi. Socijalnopravni odnos
je pravni odnos izmeu odreenog fizikog lica titulara prava i odreenog organa, fonda ili druge
institucije.
Socijalno osiguranje se definira kao nastojanje da se naelo nacionalne solidarnosti primijeni kao
skup mjera kojima je svrha da svakom pojedincu omogui postizanje slijedeih ciljeva:
1. Da sauva zdravlje ili pobolja stanje svog zdravlja ako je ono loe;
2. Da prebrodi oskudicu sredstava za ivot kad je njegova sposobnost zaraivanja umanjena ili
unitena;
3. Da na sebe preuzme odgovornost zasnivanja porodice, izrodi djecu i prui im odgovarajue
uslove za vaspitanje i obrazovanje.
PORIJEKLO I RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA
U periodu liberalizma, u kome drava nije bila zainteresirana za regulisanje uslova rada i socijalne
zatite, radnici poinju osnivati drutva za meusobnu uzajamnu pomo i tako sami sebe
osiguravati za sluaj nastupa nekog od socijalnih rizika. Ova drutva su prva uvela zatitu od
socijalnih rizika kao garantirana prava za svoje lanove. Izvori sredstava bili su doprinos lanova i
doprinos ili pomo poslodavca i drave.
Svijest o potrebi organiziranijeg djelovanja u oblasti socijalnog osiguranja poela je preovladavati
nakon perioda ekonomskog liberalizma. Socijalistike ideje, solidarizam Leona Bruoa i uticaj
kranskih socijalista doprinijeli su pojavljivanju sistema tzv. prenoenja drutvenih dohodaka i
to kao socijalna osiguranja nastala u Njemakoj od 1883.-1889.godine; osiguranje protiv nesree
na poslu ostvareno u Engleskoj 1897, Francuskoj 1889. itd.
Kejnsove ideje intervencionizma praktino su dovele do donoenja Zakona o socijalnom
osiguranju (Social Security Act) od 1935.godine koji sadri odredbe o osiguranju protiv
nezaposlenosti i starosnom osiguranju.
RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA NA PODRUJU JUGOSLAVIJE, ODNOSNO
BIH
Na podruju BiH prvi oblici obaveznog socijalnog osiguranja uvedeni su na osnovu Rudarskog
zakona 1881.godine. Osiguranje provodi Zemaljska bratinska blagajna, kao dravna institucija sa
sjeditem u Sarajevu. Godinu dana kasnije uvodi se obavezno penzijsko osiguranje za lica
zaposlena na eljeznici, a obavezno bolesniko osiguranje uvedeno je 1909.godine. U trokovima

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
osiguranja uestvuju radnici sa 2/3 i poslodavci sa 1/3. U istom omjeru i uestvuju u upravljanju
osiguranjem.
U Kraljevini Jugoslaviji Zakon o socijalnom osiguranju radnika donesen je 1922.godine. Bio je
koncipiran na principima modernog socijalnog osiguranja, meutim poseban problem bilo je
provoenje ovog zakona jer je sistem socijalnog osiguranja ve nakon nekoliko godina u stvarnosti
predstavljao samo jedan sugorat u odnosu na model koncipiran zakonom.
Socijalno osiguranje SFRJ moe se razmatrati kroz 3 perioda, odnosno faze: do 30.06.1952.godine
(dravno socijalno osiguranje); 1952.-1974.godine; 1974.godine do disolucije SFRJ.
Prva razvojna faza. Zakon o socijalnom osiguranju radnika, slubenika i namjetenika donesen je
1946, a provoenje je poelo 01.01.1947.godine. Ovim zakonom je socijalno osiguranje postalo
dravno. Za provoenje osiguranja osnovan je Dravni zavod za socijalno osiguranje pod
funkcionalnim rukovoenjem i nadzorom ministra rada FNRJ.
Novi zakon donesen je 16.02.1950.godine Zakon o socijalnom osiguranju radnika i slubenika i
njihovih porodica. Novi zakon znatno je proirio zatitu u pogledu broja osiguranika, kao i u
pogledu obima prava.
Druga razvojna faza, samoupravna faza u razvoju socijalnog osiguranja zapoela je 1952.godine
donoenjem Uredbe o osnivanju Zavoda za socijalno osiguranje i o promjenama u upravljanju
sredstvima socijalnog osiguranja. Provoenje socijalnog osiguranja u cjelini povjereno je
republikim i sreskim zavodima socijalnog osiguranja. Organizacija i finansiranje socijalnog
osiguranja je 1962.godine prilagoeno novim uslovima. Proiren je krug osiguranih lica, ali su ona
podijeljena na osiguranike, lanove njihovih porodica i lica osigurana za odreene sluajeve pod
odreenim okolnostima.
Nakon donoenja Ustava 1963.godine, do 1965.godine donose se novi zakoni o socijalnom
osiguranju. Radi se o osnovnim zakonima, jer je po novom Ustavu u nadlenosti Federacije ostalo
samo osnovno zakonodavstvo iz socijalnog osiguranja.
Trea razvojna faza zapoela je donoenjem Ustava iz 1974.godine, kojim su znatno proirena
prava i dunosti republika i pokrajina. Na nivou SFRJ reguliu se samo osnovna prava radnih ljudi
radi osiguranja njihove socijalne sigurnosti i solidarnosti, te ureuju i osiguravaju osnovna prava
boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca.
SOCIJALNA POLITIKA
Socijalna politika u savremenom smislu se oznaava kao organizirana djelatnost drave, drugih
subjekata politike moi i drutvenih institucija u odreivanju ciljeva, naela, prioriteta, sredstava i
nosilaca socijalne sigurnosti. Kao sredstva svoje socijalne polit ike, moderna drava uspostavlja
normativni sistem i odgovarajui sistem institucija sa ciljem garantiranja sigurnosti i blagostanja
drutva kao cjeline.
Ciljevi socijalne politike prvenstveno se svode na stvaranje i reprodukciju radne snage, te
poveanje produktivnosti rada. Opi politiki cilj socijalne politike je ouvanje socijalnog nivoa,
postojee vlasti i poretka.
Faktori socijalne politike
U faktore socijalne politike uvrtavaju se ekonomski i demografski faktor, te socijalpolitika
doktrina.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Ekonomski faktor. U svakom drutvu obim socijalnih davanja realno je ogranien
materijalnim mogunostima drutva, te se nastoji uspostaviti adekvatan odnos izmeu
makroekonomske razvojne politike i socijalne politike.
2. Demografski faktor. Savremena politika socijalnog osiguranja ovisna je prvenstveno o
odnosu izmeu aktivnog i izdravanog dijela stanovnitva. Vei broj aktivnog stanovnitva
logino proizvodi vee mogunosti za socijalno staranje.
3. Socijalpolitika doktrina u sebi sadri: filozofsko uenje kao bazu, ciljeve koji se ele
postii, te sredstva za postizanje ciljeva.
Modeli socijalne politike
Klasini modeli socijalne politike. Najee se obrauju 2 modela socijalne politike:
1. Rezidualni model zasniva se na ideji da se pojedinac treba sam brinuti o zadovoljavanju
svojih potreba, a drava samo garantira ravnopravnost subjektima socijalnih odnosa.
2. Redistributivni model svojstven je savremenoj dravi blagostanja u kojoj graanin moe
raunati na javnu pomo kada se nae u nevolji. Drava je, uz uslov ouvanja sutine
ekonomskih i politikih odnosa, duna da preraspodjelom dohotka svim graanima garantuje
osnovnu socijalnu sigurnost.
Savremeni modeli socijalne politike. U teoriji se se obrauju 3 savremena modela i to: moderni
liberalni model, socijalno-demokratski model i moderni konzervativni model.
Moderni liberalni model (SAD) oslonjen je na izvorni model liberalne ekonomije. Ovaj model ne
poznaje sistem pomoi u sluaju bolesti, nema programa pomoi za djecu, nema nacionalnog plana
zdravstvene zatite cjelokupnog stanovnitva. Posljedica ovakvog modela je ogroman broj
beskunika koji ive ispod granice siromatva.
Socijalno-demokratski model (vedska) se u poreenju sa SAD ocjenjuje kao najrazvijeniji i
najhumaniji model socijalne politike, odnosno socijalnog osiguranja u savremenom svijetu.
Primjenjuje se u skandinavskim zemljama, ali se za primjer najee uzima vedska. Ovaj model
praktino primjenjuje doktrinu i razvojnu strategiju UN u oblasti zatite porodice i djece, zatite
starih osoba, drutvenog poloaja ene, likvidacije siromatva itd.
Moderni konzervativni model (SR Njemaka) nalazi se negdje na sredini izmeu 2 prethodna
modela. Oivotvoren je princip osnovnog minimuma koji se ostvaruje putem socijalne pomoi.
Ovaj model obezbjeuje zatitu plae, odnosno naknade umjesto plae zaposlenim licima, ali to
nije sluaj sa onima koji su van zaposlenja (udovice, samohrani roditelji, lica nezaposlena due
vremena, omladina koja se teko zapoljava).
Sredstva socijalne politike. Kao glavna sredstva u teoriji se navode: ustanove, kadrovi socijalne
zatite, administrativno organizovanje i funkcionisanje, finansiranje i zakonodavstvo socijalne
zatite socijalno pravo.
Vidovi socijalne politike su: socijalno osiguranje , koje treba da predstavlja opi sistem drutva za
obezbjeenje graana, te socijalna zatita, koja obuhvata socijalno staranje, razne socijalne
organizacije, socijalne pomoi itd.
SOCIJALNA POLITIKA U BIH
Polazei od iskljuive nadlenosti institucija BiH, moe se zakljuiti da su entiteti iskljuivo
nadleni za oblast socijalne politike, osim pitanja izbjeglica i imigracije. Osim toga, BiH je duna
da se stara o provoenju meunarodnih obaveza, pa time i obaveza iz oblasti socijalne politike.
Socijalna politika u FBiH

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U skladu sa ustavnim naelom da je socijalna politika u zajednikoj nadlenosti FBiH i kantona,
kantoni i federalna vlast se o tome dogovaraju na trajnoj osnovi. U cjelini posmatrano, u FBiH
postoje 2 socijalne politike federalna i kantonalna, kao i izvravanje zakona i sprovoenje
politike, to je u nadlenosti kantona. Openito se moe rei da su u ovoj oblasti u smislu ustavnih
odredbi kantoni u poziciji izvrnih organa FBiH.
Ukoliko zakonom nije drugaije odreeno, opina u okviru svog samoupravn og djelokruga
prvenstveno osigurava lokalne potrebe stanovnitva u oblasti brige o djeci, obrazovanja i odgoja ,
rada i zapoljavanja i socijalne skrbi.
Odnos normativnih akata u oblasti socijalne politike. Socijalno zakonodavstvo u veini sloenih
drava je u nadlenosti drave jer se zbog njegovog znaaja smatra potrebnom jednoobraznost u
regulisanju. Negdje se ta jednoobraznost odnosi na cijelu oblast socijalnog osiguranja, a negdje je
ono samo djelomino obuhvaeno zakonodavstvom sloene drave.

POJAM SOCIJALNOG OSIGURANJA

Socijalno osiguranje definie se kao opi sistem koji je zakonom ustanovljen u vidu obavezne
materijalne zatite i obezbjeenja osiguranika i lanova njihovih porodica u sluajevima koji su
utvreni propisima iz oblasti socijalnog osiguranja.
Karakteristike pojma socijalnog osiguranja su:
-

Socijalno osiguranje je obavezno osiguranje. Provodi se na osnovu zakona i nije ovisno od

volje subjekata. Od toga treba razlikovati osiguranje kod osiguravajuih drutava, koje se
provodi na osnovu ugovora tj. polise.

Zatita i obezbjeenje su prvenstveno usmjereni prema radnicima i lanovima njihovih

porodica. Dakle, kao osnov ili uslov za sticanje i uivanje prava iz socijalnog osiguranja javlja
se lini rad. U veini zemalja ta prava se ire i na druga lica, ime se socijalno osiguranje
transformira u sistem opeg socijalnog obezbjeenja, odnosno u sistem socijalne sigurnosti.

SOCIJALNA SIGURNOST
Socijalna sigurnost podrazumijeva sistem organiziranih pravno-ekonomskih, normativnih i
institucionaliziranih socijalnih mjera i aktivnosti u kojem se obezbjeuju:
- stabilni i povoljni uslovi ivota i rada;
- mogunost napredovanja u ivotu i radu;
- preventivno otklanjanje ili ublaavanje razliitih uzroka i odnosa ljudskih otuenosti,
ugnjetavanja ili ugroenosti.
OSIGURANI RIZICI
Socijalni rizici su one situacije u kojima osigurana lica mogu ostvariti odreena prava iz socijalnog
osiguranja. O snovna klasifikacija osiguranih rizika je:
1. Fizioloki rizici, tj. sluajevi koji su nastali zbog bolesti, materinstva, invalidnosti, starosti,
smrti;
2. Profesionalni rizici, tj. sluajevi koji su nastali zbog vrenja odreenih profesija;
3. Socijalni rizici koji nastaju usljed porodinih uslova i okolnosti;
4. Socijalni rizici nastali zbog drutvene sredine (npr. rat, promjena reima i sl);
5. Socijalni rizici nastali zbog fizike sredine (zemljotresi, klizita, poplave itd).

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema prikazu novijih istraivanja o rizicima u BiH (prof.V.Trnini), socijalni rizici se mogu
razvrstati na:
1. Bio-psihofizioloke (bolest, trudnoa, starost, smrt itd);
2. Porodine
3. Razni rizici (nezaposlenost, neadekvatna zaposlenost, sprijeenost za rad);
4. Uee u znaajnim drutvenim dogaajima (rat, revolucionarna djelatnost, organizovana i
dobrovoljna drutveno-korisna djelatnost itd);
5. Socijalno ekonomski (nedovoljna sredstva za izdravanje, neposjedovanje stana itd);
6. Elementarne nepogode sa posljedicama bolesti, tjelesnog oteenja i smrti;
7. Asocijativne pojave (alkoholizam, narkomanija, delikvencija, prostitucija, skitnienje s
posljedicama bolesti).
OSIGURANA LICA
Osigurana lica se mogu podijeliti na slijedee kategorije:
Osiguranici su lica koja su osigurana po osnovu linog statusa. To su sva lica u radnom odnosu i
lica koja su u pogledu prava iz socijalnog osiguranja izjednaena sa licima u radnom odnosu
(npr.zastupnici u predstavnikim tijelima, izabrana lica u politikim organizacijama i udruenjima
graana).
lanovi porodice osiguranika su lica koja su osigurana po osnovu rodbinskog svojstva sa
osiguranikom od kojeg izvode odreena prava iz socijalnog osiguranja.
Lica koja su osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima su lica koja su
osigurana za neke rizike, a samo ostvarivanje prava je u pravilu uslovljeno posebnim okolnostima
(npr.posljedice nesrea na poslu ili profesionalne bolesti).
PRAVA IZ SOCIJALNOG OSIGURANJA
Prava iz socijalnog osiguranja se u teoriji dijele na osnovna, provizorna, supsidijarna i ostala.
Osnovna prava su ona koja su kao takva utvrena temeljnim zakonom, a koja se priznaju
osiguranom licu ako ispunjava propisane uslove (npr. pravo na zdravstvenu zatitu i druga prava
za sluaj bolesti).
Provizorna prava su sva prava koja se priznaju kao alternativa (zamjena) za neko osnovno pravo, i
to sve dok se to osnovno pravo ne ostvari. Po pravilu su to jednokratna davanja.
Supsidijarna prava su prava koja se samostalno ne mogu priznati (npr. pravo na zatitni dodatak
uvijek se priznaje samo uz pravo na penziju).
Ostala prava mogu se predvidjeti zakonima i opim aktima organizacija socijalnog osiguranja.
GRANE OPEG SISTEMA SOCIJALNOG OSIGURANJA
Kao najvanije se navode slijedee grane socijalnog osiguranja:
a) Zdravstveno osiguranje karakterizira je kako kurativna zatita (lijeenje), kao i preventivna
zatita zdravlja, koja je kontinuiranog karaktera;
b) Penzijsko osiguranje spada u grupu dugoronih osiguranja, zajedno sa invalidskim
osiguranjem. Odnosi se na 2 osigurana rizika: starost i smrt.
c) Invalidsko osiguranje je grana socijalnog osiguranja kojom se pod odreenim uslovima
radnicima priznaju socijalna davanja u sluaju nastupa rizika invalidnosti, tjelesnog oteenja i
neposredne opasnosti od invalidnosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema krugu osiguranih lica, najvie osiguranih lica obuhvata zdravstveno osiguranje, a zatim
invalidsko osiguranje, jer su pored radnika za odreene sluajeve i pod odreenim okolnostima
osigurana i druga lica (npr.uesnici u raznim drutveno korisnim akcijama, lica na izdravanju
kazne zatvora itd).
Prema obuhvatnosti rizika osiguranja, osiguranje se moe posmatrati kao potpuno, nepotpuno i
proireno. Potpunim osiguranjem osigurana su lica za sve rizike, osim rizika smrti. Nepotpuno
osiguranje je osiguranje za tano odreene rizike i bez obzira na odreene potrebe, prava iz ovog
osiguranja mogu se ostvariti ako su ispunjeni uslovi za neke rizike. Proireno osiguranje bazira se
na naelu dobrovoljnosti, za razliku od prethodna 2 koja se provode po naelu obaveznosti.
IZVORI SOCIJALNOG PRAVA
Dijele se na dravne propise, ope akte subjekata socij. osiguranja, meunarodne izvore, sudsku
praksu.
Dravni propisi kao izvori se dijele na ustav, zakone i podzakonske akte.
Autonomno pravo ine norme koje ne nameu dravni organi, ve drugi drutveni subjekti. Za
socijalno pravo posebno znaajno je djelovanje subjekata koji provode socijalno osiguranje. Radi
se o raznim kasama, zavodima, fondovima i slinim institucijama koje se javljaju kao oblici
organizovanja u pojedinim granama socijalnog osiguranja.
Meunarodni izvori socijalnog prava su bilateralni i multilateralni ugovori. Da bi predstavljali
izvor prava, trebaju biti ratificirani od strane nadlenog organa. Samo po osnovu sukcesije, BiH je
prihvatila 66 konvencija Meunarodne organizacije rada. U Aneksu I Ustava BiH navedeni su
sporazumi o ljudskim pravima koji e se primjenjivati u BiH. BiH se posebno obavezala na
primjenu Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Konvencija br.102 o minimalnoj normi socijalnog obezbjeenja jedna je od najobimnijih i
osnovnih konvencija MOR. Ratificirana je od strane bive SFRJ 1954.g, a sukcesijom preuzeta kao
zakon BiH. Konvencija ima 87 lanova, a sadri dijelove koji se odnose na zdravstvenu zatitu,
naknadu za sluaj bolesti, davanja za sluaj nezaposlenosti, starosti, invalidnosti, materinstva,
nesree na poslu i profesionalnog oboljenja, zatim porodinu potporu te davanja lanovima
porodice za sluaj smrti hranitelja porodice.
Evropska socijalna povelja spada u 4 najvanija dokumenta Vijea Evrope. Ostala 3 su Evropska
konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih s loboda, Evropska konvencija za zatitu od torture
i nehumanog ili poniavajueg postupka ili kanjavanja, te Okvirna konvencija za zatitu
nacionalnih manjina.
Osnovni cilj Evropske socijalne povelje je da progresivno unaprijedi standard ivota u Evropi i da
podstie socijalno blagostanje ljudi. U prvom dijelu povelje navedeno je 19 prava i principa, meu
kojima i prava sa podruja socijalnog prava (pravo na socijalno osiguranje, pravo na socijalnu i
zdravstvenu zatitu, na koritenje socijalnim slubama itd). Ova prava su razraena u drugom
dijelu povelje.
Obiajno pravo kao izvor prava ima supsidijarni karakter. Ono nastaje kad drava poinje
primjenjivati sankcije za neizvravanje obiajnog pravila ponaanja.
Sudska praksa. U kontinentalnoj Evropi sudske presude nemaju karakter izvora prava jer sudovi
sude na osnovu zakona, a ne na osnovu sudskih presuda. Ali i u ovim sistemima dolazi do
stvaranja opih pravila koja se nazivaju sudska praksa. Ovu praksu karakterizira postojanje itavog
niza sudskih presuda za istovjetne sluajeve, a ne jedna, kao u precedentnom pravu. Sudska praksa

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
formalno nije izvor prava, ali je faktiki vrlo slina izvoru prava jer se sudovi po pravilu
pridravaju sudske prakse kao da je ona zaista izvor prava.
NAELA SOCIJALNOG PRAVA
Opa naela socijalnog prava
Naelo obaveznosti i dobrovoljnosti. Naelo obaveznosti ogledava se u injenici da lice koje je
pravnim propisima oznaeno kao osiguranik ne moe dobrovoljno odluiti da li e biti socijalno
osigurano ili ne. Naelo dobrovoljnosti nije u suprotnosti, ve u uskoj korelaciji sa naelom
obaveznosti. Ono se javlja u 2 vida:
1. Lica koja su ve obuhvaena socijalnim osiguranjem mogu na osnovu naela dobrovoljnosti
sama odluiti da plaanjem posebnih doprinosa osiguraju vei obim prava od onog koji je
garantiran po naelu obaveznosti;
2. Lica koja nisu obuhvaena obaveznim osiguranjem se po osnovu naela dobrovoljnosti mogu
osigurati na osnovu plaanja posebnih doprinosa.
Naelo uzajamnosti i solidarnosti. Ovo naelo se svodi na mogunost utvrivanja visine potrebnih
sredstava za ostvarivanje pojedinih prava, s tim to unaprijed svi osiguranici pristaju da pod
odreenim uslovima pojedini osiguranici mogu ta prava koristiti bez obzira na svoje ulaganje
(npr.koritenje prava iz osiguranja neposredno po zasnivanju radnog odnosa), odnosno po isteku
odreenog vremena (npr.ostvarivanje prava na starosnu penziju).
Naelo jedinstvenosti. Prava iz socijalnog osiguranja koja su utvrena zakonom ili ugovorima
zasnovanim na zakonu, jedinstvena su za sve osiguranike iste kategorije.
Naelo demokratinosti i participacije osiguranika u upravljanju.
Naelo zakonitosti. Zakonitost u radu subjekata koji primjenjuju pravna pravila u ovoj oblasti
nuno je postizati istim mjerilima, odnosno sredstvima kao i u dravnoj upravi. Potrebno je
rigoroznije postaviti sistem upravnog nadzora, a ini se osnovanim i pitanje potrebe osnivanja
posebnih sudova socijalnog osiguranja, to je praksa vie evropskih zemalja.
Naelo neotuivosti i nezastarjelosti. Prava iz socijalnog osiguranja karakterizira nemogunost
otuivanja, jer su u pitanju strogo lina prava i nezastarjelosti koja je odreena pravnim propisima.
Posebna naela socijalnog prava
Naelo meuovisnosti prava o radnom doprinosu osiguranika. Primjenom ovog naela, prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se ako je ispunjen uvjet propisanog penzijskog staa.
Visina primanja se odreuje u procentu od osnovice koja se utvruje na osnovu plae ostvarene u
odreenom periodu. Sam procenat izmeu ostalog zavisi i od duine penzijskog staa.
Naelo prevencije. U zdravstvenom osiguranju ono se provodi mjerama preventivne zdravstvene
zatite (vakcinisanja, sistematski pregledi itd). Naelo prevencije posebno se ogleda u pravu
ljekara da utvrdi potrebu premjetaja radnika na drugo radno mjesto nakon dueg zaposljenja na
poslovima tetnim po zdravlje, kao i u institutu poveanog (beneficiranog) staa osiguranja.
ORGANIZACIJA I FINANSIRANJE SOCIJALNOG OSIGURANJA
Organiziranje sistema socijalnog osiguranja
U teoriji je zapaeno da postoje 2 osnovna oblika organiziranja sistema socijalnog osiguranja:

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Preko organa dravne uprave, odnosno posebnog organa najee je to ministarstvo za
poslove socijalnog osiguranja ili socijalnog staranja;
2. Preko posebno organiziranih institucija na bazi manje ili vee autonomije, a koje se nalaze pod
nadzorom drave.
U FBiH, od 01.01.1994.godine poslove republikih fondova i Zavoda za zapoljavanje BiH
preuzela su odgovarajua ministarstva i nadleni opinski organi uprave i to:
1. Ministarstvo za izbjeglice i socijalnu politiku preuzelo je poslove Republikog fonda za
socijalnu i djeju zatitu, Drutvenog fonda PIO BiH i Zavoda za zapoljavanje BiH;
2. Ministarstvo zdravlja poslove Republikog fonda za zdravstvenu zatitu;
3. Opinski organ nadlean za poslove socijalne i djeje zatite preuzeo je poslove opinskog
fonda za socijalnu i djeju zatitu.
Finansiranje socijalnog osiguranja
Postoje 3 osnovna oblika finansiranja socijalnog osiguranja: budetskim sistemom, sistemom
kapitalnog pokria i samofinansiranjem.
Budetski nain finansiranja socijalnog osiguranja postoji u sluaju ako je budet ili fond ovisan
od uplata i rasporeivanja doprinosa za socijalno osiguranje.
Sistem kapitalnog pokria postoji u sluaju kad se sredstva osiguravaju iz uplaenih doprinosa i
ostvarenih kamata, u iznosu koji je dovoljan za uspostavu ravnotee izmeu akumuliranih
sredstava i obaveza po osnovu potraivanja osiguranih lica. Ovaj sistem se po svojoj prirodi
ostvaruje van budetskih institucija, odnosno preko neovisnih (samostalnih) fondova, kasa,
udruenja i sl. Institucije sistema kapitalnog pokria jednim dijelom svog poslovanja ulaze u
ukupan finansijski sistem drave, a ne samo u javne finansije. Zbog toga u tom dijelu ove
institucije spadaju u finansijske organizacije, zajedno sa bankama, osiguravajuim drutvima i
drugim finansijskim organizacijama, ije je ukupno poslovanje i organiziranje pod posebnom
kontrolom drave.
Samofinansiranje se javlja u sluaju kad se prava osiguranih lica ostvaruju iskljuivo na osnovu
uplate doprinosa iz plaa osiguranika i iz sredstava poslodavakih subjekata. Ovaj sistem se
ostvaruje preko institucija kao i sistem kapitalnog pokria, s tim to u sistemu samofinansiranja
vie dolazi do izraaja naelo samoupravnosti iz kojeg proizilazi pravo na samoorganiziranje.

DRUGI DIO

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZDRAVSTVENA ZATITA

Zdravstveno osiguranje je sistem u kome graani ulaganjem sredstava na naelima uzajamnosti i
solidarnosti osiguravaju zdravstvenu zatitu i druge oblike osiguranja na nain koji je utvren
zakonom i drugim propisima. Ostvaruje se u okviru kantona.
Zdravstvena zatita graana je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapreenju prava na ivot,
ouvanju i poboljanju zdravlja ljudi. Te mjere poduzimaju drutvene zajednice (FBiH, kantoni,
opine), zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici, preduzea i druga pravna lica i graani.
Pravo zdravstvenog socijalnog osiguranja je skup pravnih pravila i propisa kojima se reguliu
odnosi iz zdravstvenog socijalnog osiguranja.
PRINCIPI ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zdravstveno osiguranje obuhvata: obavezno, proireno i dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje imaju osiguranici i lanovi njihovih porodica.
Obaveznim zdravstvenim osiguranjem se obezbjeuje pravo na koritenje zdravstvene zatite,
novanu naknadu i razne pomoi. Sredstva za ovo osiguranje obezbjeuju se doprinosima od kojih
se obavezno obrazuju fondovi pri zavodima zdravstvenog os iguranja kantona.
Proireno zdravstveno osiguranje je fakultativne prirode. Moe ga uvesti kanton radi osiguranja
prava koja nisu obuhvaena obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Sredstva se osiguravaju
dodatnim doprinosima, u skladu sa propisima kantona.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje takoe je fakultativno. Mogu ga osigurati graani za one
vidove zdravstvene zatite i prava koja se ne osiguravaju obaveznim i proirenim zdravstvenim
osiguranjem. Sredstva obezbjeuju graani lino, na nain koji sami odaberu.
PRAVNI ODNOSI ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA
Opi uslovi za nastanak socijalnopravnog odnosa, pa time i pravnog odnosa socijalnog
zdravstvenog osiguranja su:
1. Postojanje pravnog osnova;
2. Postojanje stanja socijalne potrebe, odnosno nastupanje socijalnog sluaja (rizika) pokrivenog
pravnim osnovom;
3. Izjava, odnosno zahtjev lica kojim se trai odreena socijalna prestacija od nadlenog organa.
Navedeni uslovi su kumulativne prirode. Osim navedenih opih uslova, postoje i posebni uslovi
koje takoer treba ispuniti jedna osoba lino da bi se mogla uvrstiti u krug osiguranih osoba
(ispunjenje odreenog imovinskog cenzusa, navren odreeni broj godina ivota ili radnog staa
itd).
Postojanje pravnog osnova zdravstvenog socijalnog osiguranja kao uslov za sticanje prava.
Zakonom je izriito predvieno da prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja mogu ostvariti
samo ona lica za koja se utvrdi da imaju svojstvo osiguranih lica. To svojstvo utvruju kantonalni
zavodi osiguranja, a zainteresirano lice to dokazuje posjedovanjem posebne isprave.
Nastupanje socijalnog sluaja (rizika) kao uslova postanka prava. Zakonom o zdravstvenom
osiguranju odreeni su sluajevi koji su pokriveni pravnim osnovom. Za osiguranike i lanove
njihovih porodica ti sluajevi su: zdravstvena zatita i naknada putnih trokova u vezi sa
koritenjem zdravstvene zatite. Osiguranicima jo pripada i pravo na naknadu plae.
Zahtjev pogoenog lica osiguranim sluajem. Zahtjev za ostvarivanje prava je trei opi uslov za
nastanak pravnog odnosa. Prava iz socijalnopravnih odnosa po pravilu nastaju sa momentom
podnoenja izjave odnosno zahtjeva od prvog dana narednog mjeseca.
ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA
Elemeti socijalnopravnih odnosa uope, pa time i pravnih odnosa zdravstvenog socijalnog
osiguranja su: subjekti pravnih odnosa, prava i obaveze iz pravnih odnosa, te objekat odnosno
socijalne prestacije iz pravnog odnosa.
Subjekti pravnog odnosa socijalnog zdravstvenog osiguranja
To su: osigurana lica, te zavodi i drugi subjekti. Osigurana lica su osiguranici i lanovi njihovih
porodica, te druga lica osigurana u odreenim okolnostima.
Osiguranici su lica koja su osigurana po osnovu svog linog svojstva, po pravilu obaveznim a
izuzetno proirenim i dobrovoljnim osiguranjem. To su:
- lica u radnom odnosu sa domaim poslodavcem, pripadnici VF i MUP -a;

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-

lica u radnom odnosu sa stranim poslodavcem na teritoriji FBiH ili u inostranstvu ako nemaju
osiguranje inozemnog nosioca;
lica izabrana ili imenovana na stalne dunosti u organima vlasti FBiH ili kantona ako za taj rad
primaju plau;
vlasnici privatnih preduzea;
zemljoradnici;
korisnici penzija i invalidnina;
nezaposlena lica prijavljena Zavodu za zapoljavanje u zakonskim rokovima;
lica upuena na kolovanje u zemlji ili inostranstvu od strane pravnog lica;
vrhunski sportisti ako nisu osigurani po drugom osnovu.

lanovi porodice osiguranika su:

-

suprunik (brani i vanbrani). Ako je u trenutku smrti branog druga bio stariji od 40 godina
(ena), odnosno 55 godina (mukarac), ispunjava uvjete za obavezno zdravstveno osiguranje.
U suprotnom (mlai od granice), osiguran je dok je prijavljen Zavodu za zapoljavanje i ako je
ta prijava uslijedila 90 dana nakon smrti branog druga. Pod odreenim uslovima pravo na
obavezno zdravstveno osiguranje imaju i razvedeni brani drugovi.

djeca (sva djeca koju je osiguranik izdravao-brana, vanbrana, pastorad, usvojena i sl).
Djeca su zdravstveno osigurana do 15.godine ili do okonanja redovnog kolovanja, a najdue
do 26.godine. Dijete koje u meuvremenu postane potpuno nesposobno za rad ima pravo na
zdravstveno osiguranje tokom trajanja nesposobnosti.

roditelji (usvojitelji) osiguranika koje je osiguranik izdravao;

unuci, braa, dedo i nana ako ih osiguranik izdrava ako su nesposobni za samostalan ivot i
rad i ako nemaju sredstava za izdravanje.

Druga lica osigurana u odreenim okolnostima razvrstana su u vie grupa. Prvu grupu ine:
- uesnici u javnim radovima na teritoriji FBiH;
- pripadnici civilne zatite ili slube osmatranja i obavjetavanja (obveznici za vrijeme trajanja
slube);
- lanovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih jedinica.
Drugu grupu ine uenici i redovni studenti, te lanovi njihovih porodica, ako nisu osigurani po
drugom osnovu.
Trea grupa obuhvata lica sa prebivalitem na teritoriji FBiH, koja su osigurana pod odreenim
zakonskim uvjetima.
Posebnu grupu ine lica koja imaju pravo na zdravstvenu zatitu zbog povrede na radu i oboljenja
od profesionalne bolesti. (uenici i studenti na praktinom radu, hendikepirana djeca, lica koja
uestvuju u akcijama spasavanja, sportisti, treneri, organizatori sportskih aktivnosti itd).
Zavodi i drugi subjekti. Na nivou kantona se obavezno osnivaju Zavodi zdravstvenog osiguranja,
a na nivou FBiH osnovan je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Kantonalni
zavodi i Federalni zavod su samostalne organizacije sa svojstvom pravnog lica. Njihova prava,
obaveze i odgovornosti utvrene su Zakonom o zdravstvenom osiguranju i njihovim statutima.
Kantonalni zavod provodi politiku razvoja i unapreenja zdravstvene zatite, planira i prikuplja
novana sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja, obavlja poslove u vezi sa ostvarivanjem
prava osiguranih lica, brine se o zakonitom i blagovremenom ostvarivanju ovih prava, te prua
strunu pomo osiguranim licima u ostvarivanju njihovih prava i zatiti interesa.
Federalni zavod osiguranja i reosiguranja obavlja brojne poslove informativno-analitikog
karaktera, kao i poslove obaveznog zdravstvenog osiguranja. Materiju zdravstvenog reosiguranja

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
utvruje Parlament FBiH (rizike koji se obavezno reosiguravaju, uvjete, iznos premije, naknade,
postupak ostvarivanja itd).
Prava i obaveze iz pravnog odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja imaju osiguranici i lanovi njihovih porodica.
lanovi porodica imaju pravo na zdravstvenu zatitu i naknadu putnih trokova u vezi sa
koritenjem zdravstvene zatite, a osiguranici uz ova 2 prava imaju i pravo naknade plae.
Pravo na zdravstvenu zatitu. Zdravstvena zatita koja se obezbjeuje Zakonom o zdravstvenom
osiguranju obuhvata: hitnu medicinsku pomo, lijeenje, zdravstvenu zatitu u trudnoi i
materinstvu, zatitu djece, redovnih uenika i studenata, zatitu graana iznad 65 godina ivota
pod zakonskim uslovima (visina prihoda), te slubu prikupljanja krvi. Provodi se kao primarna,
specijalistiko-konsultativna i bolnika, a po standardima i normativima zdravstvene zatite i po
Pravilniku o nainu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji donosi federalni
ministar zdravlja.
Zdravstvena zatita prua se samo u onim ustanovama sa kojima je kantonalni zavod osiguranja
zakljuio ugovor. Ostale zdravstvene ustanove mogu od kantonalnog zavoda nap latiti samo
trokove vezane za medicinsku pomo koja je osiguranim licima pruena u hitnim sluajevima.
Osim navedenog, osigurana lica imaju pravo i na:
- koritenje ortopedskih i drugih pomagala;
- stomatoloko-protetiku pomo i nadomjestke
- koritenje lijekova sa liste lijekova koji se osiguranicima mogu propisati na teret sredstava
kantonalnog zavoda osiguranja. Obim ovih prava utvruje se kantonalnim propisima.
Posebnim propisima utvruju se uslovi i nain prava osiguranog lica na lijeenje u inostranstvu.
Ove propise donosi federalni ministar zdravlja.
Pravo na naknadu plae. Ovo pravo ostvaruju zaposlenici kod domaih i stranih poslodavaca na
teritoriji FBiH, pripadnici VF BiH ukljuujui i lica na odsluenju vojnog roka, te radnici MUP -a
ako su:
1. privremeno sprijeeni da rade zbog bolesti, povrede ili su smjeteni u zdravstvenoj ustanovi;
2. privremeno sprijeeni da rade zbog medicinskog tretmana koji se ne moe obaviti izvan
radnog vremena;
3. izolovani kao kliconoe, ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini;
4. odreeni za pratioca bolesnika upuenog na lijeenje ili ljekarski pregled;
5. odreeni da njeguju oboljelog suprunika ili dijete, pod zakonom propisanim uslovima.
Sprijeenost zbog privremene nesposobnosti za rad traje do ponovne uspostave radne sposobnosti
ili dok se od strane nadlenog organa ne utvrdi invalidnost.
Ako osiguraniku za vrijeme privremene sprijeenosti za rad prestane radni odnos, pripada mu
naknada plae najvie 30 dana po prestanku radnog odnosa. Izuzetno, osiguranik kome je prestao
radni odnos ima pravo na naknadu sve do ponovne uspostave radne sposobnosti, odnosno konane
ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti na due od 12 mjeseci, pod uslovom da je privremena
sprijeenost za rad uzrokovana povredom na radu ili oboljenjem od profesionalne bolesti.
Osnovica za utvrivanje naknade plae je plaa isplaena osiguraniku u prethodnom mjesecu, ili
prosjena plaa na nivou kantona (ako osiguranik nije ostvario plau u prethodnom mjesecu). Ako

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
osiguranik prima naknadu due od 3 mjeseca neprekidno, osnovica se valorizira u skladu sa
porastom plaa, ako je taj porast vei od 5%.
Osiguraniku ne pripada, odnosno obustavlja se isplata naknade za vrijeme privremene
nesposobnosti ako:
1. svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad;
2. namjerno spreava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje;
3. prima plau ili obavlja drugu djelatnost;
4. bez opravdanog razloga se ne odazove na poziv za ljekarski pregled;
5. ako ljekar ili kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja utvrdi da se ne pridrava uputa za
lijeenje ili bez dozvole ljekara otputuje iz mjesta prebivalita;
6. ako se u roku od 3 dana od poetka bolesti ne javni na ljekarski pregled izabranom doktoru
medicine primarne zdravstvene zatite (nadleni ljekar).
Pravo na naknadu putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite obuhvata:
1. naknadu za trokove prevoza;
2. naknadu za trokove ishrane i smjetaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu.
Pod trokovima u smislu Zakona podrazumijevaju se trokovi koji se odnose na prijevoz kolima
hitne pomoi. Propise o visini, kriterijima i nainu koritenja naknade donosi nadleni organ
kantonalnog zavoda za osiguranje. Pravo na naknadu putnih trokova pripada osiguraniku i za
pratioca, ako je po ocjeni ljekara pratilac prijeko potreban za vrijeme putovanja.
Posebno je predvieno da osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne trokove. Provedbene
propise o tome donosi nadleni organ kantonalnog zavoda osiguranja.
Objakti pravnih odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja
To su raznovrsne socijalne prestacije: davanja - npr. davanje u novcu, davanje odreenih stvari,
proteza i sl, ili injenja (usluge) bolnika njega, lijeenje i sl.
FINANSIRANJE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja vri se iz 5 grupa izvora i to:
1. Doprinosi;
2. Naknade za zdravstvenu zatitu radnika zaposlenih u inozemstvu, inozemnih penzionera i
lanova njihovih porodica;
3. Sredstva budeta kantona odnosno opine;
4. Sredstva linog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite;
5. Prihodi od donacija, pomoi, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda.
Sredstva koja se ostvare iz navedenih izvora se moraju voditi i evidentirati odvojeno.
Osnovica i nain obraunavanja doprinosa odreuju se propisima kantonalne skuptine na
prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja, osim doprinosa radnika u radnom odnosu i dopirnosa na
prihod lica koja obavljaju djelatnost linim radom.
Obveznici uplate doprinosa. Zakonom je predvien vrlo irok krug obveznika. To su:
1. Preduzea i druga pravna i fizika lica koja obavljaju privrednu i vanprivrednu djelatnost za
radnike, volontere i sl;
2. Zavod za PIO za korisnike penzija i drugih prava po osnovu PIO;
3. Zavod za zapoljavanje za privremeno nezaposlena lica;
4. Zavod za socijalnu zatitu za lica koja primaju stalnu novanu pomo i lica smjetena u
ustanovama socijalne zatite;
5. Nosioci investicija javnih radova za lica na javnim i drugim radovima;

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
6. Lica zaposlena u inostranstvu za lanove svojih porodica koji nisu osigurani po drugom
osnovu;
7. Nadleni organ uprave za pripadnike VF i MUP-a;
8. Nadleni organ uprave kantona za uenike i studente;
9. Nadleni organ uprave kantona odnosno opine za socijalno ugroena lica, invalide,
korisnike porodine invalidnine, pripadnike VF i MUP-a, CZ, dobrovoljnih vatrogasnih
drutava i sl;
10. Davalac stipendije za strane dravljane ili apatride koji se koluju u FBiH;
11. Zemljoradnik za sebe i lanove porodinog domainstva;
12. Autorske agencije, udruenja graana, sportski savezi i sl. za uesnike u priredbama.
Ostala lica sama uplauju doprinos na osnovu obrauna kantonalnog zavoda osiguranja.
Obvezniku doprinosa koji nije uplatio doprinos obustavlja se pruanje zdravstvene zatite, osim
hitne medicinske pomoi. Izmirenjem obaveza pravo koritenja zdravstvene zatite se ponovno
uspostavlja.
Sredstva budeta
Iz budeta kantona, odnosno opine obezbjeuju se sredstva za:
1. pokrie poveanih trokova zdravstvene zatite usljed veeg odstupanja od planiranih
sredstava;
2. pokrie trokova zdravstvene zatite lica starijih od 65 godina izvan nivoa obaveznog
zdravstvenog osiguranja;
3. pokrie trokova naknade plae licima izoliranim kao kliconoe ili izoliranim zbog pojave
zaraze u njihovoj okolini, odnosono licima odreenim za pratioce ili njegu oboljelog
suprunika ili djeteta;
4. pokrie trokova zdravstvene zatite lica ije je prebivalite nepoznato;
5. razvoj nauno-istraivake djelatnosti, statistika istraivanja u oblasti zdravstva.
Lino uee osiguranih lica
Sredstva linog uea osiguranih lica u pokrivanju trokova zdravstvene zatite mogu se utvrditi
za odreene vidove koritenja zdravstvene zatite i to na osnovu propisa koje donosi skuptina
kantona na prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja.
Naelo solidarnosti i reosiguranja u sistemu finansiranja zdravstvenog osiguranja
Svi zavodi socijalnog osiguranja za obavezno osiguranje organiziraju i provode reosiguranje u
okviru FBiH. Parlament FBiH utvruje rizike koji se obavezno reosiguravaju i uslove pod kojima
se priznaju, kao i iznose premija, naknade koje se osiguravaju u sluaju nastupanja reosiguranog
rizika i postupak za ostvarivanje tih naknada. Obavezno se reosiguravaju rizici koji nastaju usljed
elementarnih nepogoda i epidemije irih razmjera.
Od sredstava ostvarenih premijama za reosiguranje, Federalni zavod osiguranja i reosiguranja
obavezno obrazuje fond zdravstvenog osiguranja za FBiH. Ovaj zavod je duan da nakon
usvajanja zavrnog rauna Fonda izvri povrat premije kantonalnim zavodima osiguranja, zavisno
od procentualnog uea u reosiguranju.
OSNIVANJE I RAD ZDRAVSTVENIH ORGANIZACIJA
Zdravstvena zatita graana FBiH provodi se na vie naela:
Naelo sveobuhvatnosti treba osigurati obuhvatnost svih graana FBiH odgovarajuim mjerama
zdravstvene zatite.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Naelo kontinuiranosti postie se odgovarajuom ukupnom organizacijom zdravstva, posebno na
nivou primarne zdravstvene zatite koja treba graanima pruiti neprekidnu zdravstvenu zatitu.
Naelo dostupnosti ostvaruje se adekvatnim rasporedom zdravstvenih ustanova i radnika na
podruju FBiH.
Naelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zatite osigurava se putem slobodnog izbora
ljekara i stomatologa.
Naelo specijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvojem posebnih specijaliziranih
dostignua i znanja, kao i njihovom praktinom primjenom.
Osnivanje zdravstvenih ustanova
Kao osnivai zdravstvenih ustanova mogu se pojaviti: FBiH, kanton ili vie kantona, opina, te
domaa i strana fizika i pravna lica. Zdravstvene ustanove bolnike zdravstvene zatite osnivaju
se u skladu s mreom zdravstvene djelatnosti na podruju FBiH, koju utvruju Parlament FBiH na
prijedlog ministra zdravlja. Zdravstvene ustanove primarne zatite osnivaju se u skladu sa mreom
zdravstvene djelatnosti koju donosi skuptina kantona na prijedlog nadlenog ministra.
Izriito je predvieno da djelatnosti zavoda javnog zdravstva, hitna medicinska pomo, djelatnost
presaivanja organa izuzev autotransplantacije, vjetaka oplodnja (heterodomacija), patologija,
sudska medicina i mrtvozoraka djelatnost ne mogu biti predmet privatne prakse.
Vrste zdravstvenih ustanova
Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite su dom zdravlja, podruna ambulanta i
ustanova za zdravstvenu njegu u kui.
Zdravstvene ustanove specijalistiko-konsultativne i bolnike zatite su: poliklinike, bolnice,
ljeilita, zavod, zdravstvene ustanove u kojima se izvodi nastava.
Apoteke se osnivaju za odreeno podruje koje odredi kanton, odnosno opina, a u skladu sa
mreom zdravstvene djelatnosti.
Federalni zavodi su: Zavod za javno zdravstvo FBiH, Zavod za kontrolu lijekova FBiH i Zavod
za transfuzijsku medicinu FBiH.
Kantonalni zavodi su: kantonalni zavod za transfuzijsku medicinu, zavod za javno zdravstvo
kantona, kantonalni zavod za medicinu rada i kantonalni zavod za sportsku medicinu.
Privatna zdravstvena djelatnost
Privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni radnik sa visokom strunom spremom ako
ispuni zakonom utvrene uslove. Privatnu zdravstvenu praksu odobrava kantonalni organ nadlean
za zdravstvo. Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu zdravstvenu djelatnost mogu imati samo
jednu ordinaciju, laboratoriju ili apoteku.
Nadzor nad zdravstvenim ustanovama
Oblici nadzora su unutranji nadzor i zdravstveno-inspekcijski nadzor.
Unutranji nadzor se obavezno provodi nad strunim radom pojedinih organizacijskih jedinica i
zdravstvenih radnika. Po pravilu ga obavljaju efovi organizacijskih jedinica, jer se radi o
radnicima sa dugogodinjim iskustvom.
Zdravstveno inspekcijski nadzor je poseban vid upravnog nadzora koji obavlja zdravstvena
inspekcija sa federalnog ili kantonalnog nivoa. Kantonalni inspektori obavljaju poslove
zdravstvene inspekcije u ustanovama osnovanim za potrebe kantona, a federalni u ustanovama
osnovanim za potrebe FBiH.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I WHO I ILO
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) osnovana je 1946.godine. Ima status ustanove UN. Njen
cilj je zatita zdravlja i unapreenje zdravstvenog stanja svih ljudi u svijetu. Zadaci, rad i
organizacija WHO sadrani su u ustavu WHO iz 1948.godine.
Meunarodna organizacija rada (ILO) donijela je vie konvencija iz oblasti zdravstvenog
osiguranja koje predstavljaju znaajne izvore meunarodnog prava.
TREI DIO

PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE

POJAM, PREDMET I OSNOVI STICANJA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG
OSIGURANJA
U objektivnom smislu, penzijsko i invalidsko osiguranje definira se kao skup pravnih pravila
kojima se odreuju prava, obaveze i odnosi osiguranih lica obuhvaenih tom granom socijalnog
osiguranja. Drutveni odnosi koje regulie pravo penzijskog i invalidskog osiguranja su odnosi
socijalne zatite za sluaj starosti, smrti i invalidnosti, kao i drugi sluajevi pokriveni u smislu
vaeih zakona.
PRINCIPI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA
Konvencija MOR-a broj 102 ima poseban znaaj za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ona
postavlja osnove odreene politike u cilju postizanja usklaenog razvoja svih grana socijalnog
osiguranja u skladu sa ekonomskim mogunostima zemalja i ekonomskim poloajem zatienih
lica.
Princip solidarnosti. Iz principa solidarnosti slijedi obaveza zatite lica sa najniim primanjima,
istovremeno vodei rauna o ekonomskoj situaciji zemlje i kategoriji zatienih lica. Doprinos za
osiguranje koji plaaju zatiena lica u radnom odnosu ne moe biti vei od 50% ukupnog iznosa
sredstava namijenjenih za zatitu lica iz radnog odnosa i lanova njihovih porodica. Kod nas
princip solidarnosti proizilazi iz ustavnih dokumenata prema kojima se pravo na socijalno
osiguranje obezbjeuje obaveznim osiguranjem na naelima uzajamnosti i solidarnosti.
Opa odgovornost drave u sprovoenju PIO. Upravljanje socijalnim osiguranjem treba da se
odvija preko dravnih organa, dok se autonomiji subjekata osiguranja daje ogranien i supsidijaran
znaaj.
Obuhvaenost kruga zatienih lica. Krug zatienih lica treba obuhvatiti propisane kategorije
radnika i lanova njihovih porodica, s tim da ta obuhvatnost ini najmanje 50% ukupnog broja
zaposlenih lica. Ovaj zahtjev konvencije ispotovan je u naem sistemu.
Odreeni kvalifikacioni period uplate doprinosa, odnosno odreena duina staa osiguranja
predstavlja uslov za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i porodinu penziju. Isto vai i u
naem sistemu.
Obezbjeenje prava albe. Zatita prava osiguranih lica i korisnika penzije obezbjeena su na
nain predvien propisima o upravnom postupku i zakonima o PIO, kao lex specialis propisima.
Obustava davanja. Potpuna obustava davanja predviena je kad uivalac prava obavlja izvjesnu
djelatnost uz naknadu. Do djelimine obustave moe doi ako zarada uivaoca prava, ili njegova
imovina, ili obje zajedno, prelaze propisani iznos.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema Konvenciji br.102, obustava davanja moe se vriti i u sluaju da se zainteresirano lice ne
nalazi na teritoriji zemlje lanice, kao i u sluaju da se zainteresirano lice izdrava iz javnih
fondova ili o troku neke ustanove ili slube socijalnog obezbjeenja. Obustava davanja, odnosno
ogranienja steenih prava u naem sistemu se moe vriti samo u sluajevima i pod uvjetima
predvienim zakonom.
Penzije stranih dravljana koji su se iselili sa ciljem stalnog boravka u inostranstvu isplauju se
pod uslovom da sa dravom u koju je lice iselilo postoji meunarodni ugovor i da ta drava
priznaje takvo pravo naim dravljanima. Naim dravljanima penzije se isplauju u inostranstvu
ako takva obaveza postoji po meunarodnom ugovoru. Ako takve obaveze nema, nosilac
osiguranja moe odrediti isplatu, ako iz porodinih i zdravstvenih razloga na dravljanin odlazi na
stalni boravak u inostranstvo.
PRAVNI ODNOSI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA
Tri ve spomenuta opa uslova za nastanak socijalnopravnih odnosa vae i za pravne odnose PIO.
Postojanje pravnog osnova penzijskog, odnosno invalidskog osiguranja. Pitanje svojstva
osiguranih lica regulie se zakonom, to znai da je time regulisano i pitanje postojanja pravnog
osnova PIO. Osigurana lica klasificiraju se na vie grupa prema svojstvima, radu koji obavljaju,
vrsti radnog odnosa, trajanju radnog vremena i drugim kriterijima.
Nastupanje osiguranog sluaja (rizika) kao uslova postanka prava iz PIO. Izriito je predvieno
da se prava iz PIO stiu za sluaj starosti, invalidnosti i smrti.
Starost i smrt. Osiguranici nakon odreenih godina penzijskog staa,odnosno nakon utvrenih
godina ivota i godina penzijskog staa mogu ostvariti pravo na starosnu penziju. Konkretne
granice godina starosti i staa odreuju se u svakoj pojedinoj zemlji. Poslije smrti, lanovi
porodice osiguranika mogu ostvariti pravo na porodinu penziju ako ispune propisane uslove.
Invalidnost postoji kad osiguranik na bilo koji nain postane potpuno nesposoban za obavljanje
poslova radnog mjesta na koje je rasporeen, a nesposobnost je posljedica takve promjene u
zdravstvenom stanju koja se ne moe otkloniti lijeenjem ili mjerama rehabilitacije. Prema ovoj
definiciji, bitni elementi invalidnosti su:
- da postoji potpuna nesposobnost ili promjena radne sposobnosti;
- da je do nesposobnosti ili promjene sposobnosti dolo usljed trajnih promjena zdravstvenog
stanja koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije;
- da zbog takve promjene zdravstvenog stanja osiguranik ne moe obavljati poslove svog
radnog mjesta.
Invalid rada u smislu Zakona o PIO je osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje prava iz
PIO. U I kategoriju invalidnosti spadaju osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti, a
u II kategoriju osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnou.
Izjava lica pogoenog osiguranim sluajem kao uslov postanka pravnih odnosa i prava iz PIO.
Ova izjava, odnosno zahtjev, je trei opi uvjet za postanak socijalnih prava. Zahtjevom se inicira
pokretanje postupka za utvrivanje osiguranog sluaja.
ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG SOCIJALNOG
OSIGURANJA
Subjekti pravnih odnosa PIO
To su su osigurana lica i nosioci osiguranja (zavodi i druge organizacije, te poslodavaki subjekti).

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osigurana lica dijele se na 2 velike grupe: osiguranici i osigurana lica u uem smislu.
Osiguranici se dijele na ve podgrupa:
1. Lica u radnom odnosu i s njima izjednaena lica;
2. Dravljani FBiH kod stranih poslodavaca;
3. Strani dravljani i lica bez dravljanstva zaposleni na teritoriji FBiH kod stranih poslodavaca;
4. Lica koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost i druga lica koja nisu u radnom
odnosu;
Posebnu grupu osiguranika predstavljaju zemljoradnici i lanovi njihovih domainstava.
Osigurana lica u uem smislu su lica koja su bila osiguranici prve, druge i tree podgrupe. Ona
ostvaruju pravo iz PIO po prestanku radnog odnosa i to:
1. Dok primaju novanu naknadu za vrijeme ekanja na zaposlenje ili prekvalifikaciju, odnosno
dokvalifikaciju;
2. Privremeno nezaposlena lica koja su prijavljena nadlenoj ustanovi za zapoljavanje FBiH ako
je odluka o prestanku njihovog radnog odnosa donesena usljed prestanka (ukidanja) preduzea,
pod uvjetom da su prije prestanka radnog odnosa bili osigurani neprekidno najmanje 10
mjeseci ili sa prekidima 12 u posljednjih 18 mjeseci. Ovo osiguranje traje najvie 1 godinu u
svakom pojedinom sluaju prestanka radnog odnosa, a najvie 3 godine u toku ukupnog
radnog vijeka zaposlenika.
Prava iz PIO osiguravaju se svakom graaninu u sluaju gubitka radne sposobnosti, a pravo na
porodinu penziju lanovima njegove porodice u sluaju smrti, ako je gubitak radne sposobnosti
odnosno smrt posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti nastale za vrijeme rada,
volonterskog rada, praktinog rada tokom kolovanja, prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije,
obavljanja javnih radova, uea na organiziranim sportskim takmienjima, izdravanja kazne
zatvora itd.
Dravljani FBiH koji nisu obuhvaeni obaveznim PIO mogu sebi i lanovima svoje porodice
dobrovoljnim osiguranjem osigurati prava iz PIO. To se odnosi i na dravljane FBiH zaposlene u
dravi sa kojom nije zakljuen meunarodni ugovor.
Dobrovoljno se moe osigurati lice koje je navrilo 15 godina ivota i koje ima opu zdravstvenu
sposobnost. Lica koja se nalaze na redovnom kolovanju ili odsluenju vojnog roka se ne mogu
osigurati dobrovoljnim osiguranjem. Lica koja su se dobrovoljno osigurala, kao i lica kojima je
prestalo svojstvo osiguranika, ne mogu ostvariti pravo po osnovu promijenjene radne sposobnosti.
Nosioci penizjskog i invalidskog socijalnog osiguranja su dosad bili Fond PIO i Fond MIO
(mirovinsko-invalidsko osiguranje iz Mostara).
Prava i obaveze iz pravnog odnosa penzijskog i invalidskog socijalnog osiguranja
Osnovna prava iz PIO su:
1. pravo na starosnu penziju za sluaj starosti;
2. pravo na invalidsku penziju za sluaj invalidnosti;
3. pravo na porodinu penziju za sluaj smrti osiguranika;
4. pravo osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou, tj. invalida II kategorije.
Pravo na starosnu penziju osiguranik stie kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina
penzijskog staa, ili kad navri 40 godina penzijskog staa, bez obzira na godine starosti.
Temporalni izuzetak postoji do 31.12.2005.godine. Do tada se pravo na starosnu penziju moe
stei sa: 55-30 (ene) i 60-35 (mukarci).

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravo na invalidsku penziju imaju osiguranici kod kojih je utvrena I kategorija invalidnosti pod
uslovima:
- ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na
duinu penzijskog staa;
- ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, ako je invalid imao navren
penzijski sta koji mu pokriva najmanje 1/3 perioda od navrenih 20 godina ivota do dana
nastanka invalidnosti.
Osiguranik kod kojeg je utvrena I kategorija invalidnosti do navrene 30.godine ivota, stie
pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost uzrokovana povredom na radu ili boleu, p od
uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje
1/3 radnog vijeka, ali najmanje 1 godinu osiguranja.
Za osiguranike koji su bili na redovnom kolovanju i takvim kolovanjem stekli viu ili visoku
kolsku spremu, radni vijek se rauna od 23 (za VS), odnosno 25.godine ivota (za VSS).
Pravo na porodinu penziju. lanovi porodice stiu pravo na porodinu penziju ako je umrli
osiguranik ispunjavao jedan od slijedeih uvjeta:
- ispunio uvjete za starosnu penziju;
- po osnovu ostvarenog staa stekao uvjete za invalidsku penziju;
- bio korisnik starosne ili invalidske penzije.
Pravo na porodinu penziju mogu ostvariti brani drug i djeca (roena, usvojena, izdravana). Ako
je smrt nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi proodice
osiguranika stiu pravo na porodinu penziju bez obzira na duinu penzijskog staa osiguranika.
Udovica stie pravo na porodinu penziju ako je:
- do smrti branog druga navrila 45 godina ivota;
- do smrti branog druga ili u roku od 1 godine od dana smrti branog druga postala potpuno
nesposobna za privreivanje;
- nakon smrti branog druga ostalo 1 ili vie djece koja imaju pravo na porodinu penziju, a
udovica vri roditeljske dunosti prema djeci. Ako tokom trajanja prava po tom osnovu
udovica navri 45 godina ivota, pravo zadrava trajno, ako postane nesposobna za
privreivanje, pravo na penziju zadrava dok traje ta nesposobnost.
Ista prava ima i udovac, s tim to je umjesto 45 starosna granica 60 godina. Udovica ima pravo na
penziju i kad je dijete osiguranika roeno 300 dana nakon njegove smrti, s tim to joj ovo pravo
pripada od dana smrti osiguranika.
Dijete stie pravo na porodinu penziju od smrti osiguranika i moe to pravo koristiti do navrenih
15 godina ivota ili do zavretka redovnog kolovanja, a najkasnije do 26.godine ivota. Redovnim
kolovanjem ne smatra se ako dijete nastavi kolovanje u koli istog ranga kao ona koju je ve
zavrilo. Ako dijete u meuvremenu postane potpuno nesposobno za samostalan ivot i rad, ima
pravo na porodinu penziju za sve vrijeme dok traje takva nesposobnost. Dijete koje je prije smrti
osiguranika bilo potpuno i trajno nesposobno za samostalan ivot i rad, stie pravo na porodinu
penziju ako ga je osiguranik izdravao do svoje smrti.
lanovi porodice korisnika starosne ili invalidske penzije stiu pravo na porodinu penziju kao i
lanovi proodice osiguranika.
Pravo invalida II kategorije invalidnosti. Osiguranik kod kojeg je utvrena II kategorija
invalidnosti ima pravo na:
- raspored na drugo odgovarajue radno mjesto;
- odgovarajue zaposlenje;

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-

prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju (ako je navrio 55 godina ivota);

naknadu plae od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeivanja ili zapoljavanja na
drugom radnom mjestu, odnosno do dana upuivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju;
naknadu plae od dana zavretka prekvalifikacije (dokvalifikacije) do rasporeivanja na drugo
radno mjesto;
naknadu zbog manje plae na drugom odgovarajuem poslu.

Sva navedena prava osiguranik ostvaruje kod poslodavca.

Objekti, odnosno socijalne prestacije iz pravnih odnosa penzijskog i invalidskog osiguranja
Objekti pravnih odnosa iz PIO su davanje u novcu kod penzijskog osiguranja za sluaj starosti i
smrti, te kod invalidskog osiguranja davanje u novcu i pravo na osposobljavanje za rad i
zapoljavanje.
ZAJAMENA I NAJNIA PENZIJA
Pravo na zajamenu i najniu penziju je supsidijarno jer se priznaje samo uz pravo na starosnu,
invalidsku ili porodinu penziju. Pravo na zajamenu penziju priznaje se osiguranicima koji su
ostvarili pravo na tzv. punu penziju (starosnu penziju i invalidsku penziju po osnovi povrede na
radu ili profesionalne bolesti). Visina zajamene penzije ne moe biti ispod 80% prosjene penzije
isplaene u decembru prethodne godine, usklaene za procenat porasta penzije u godini u kojoj se
isplauje zajamena penzija.
Pravo na najniu penziju imaju osiguranici koji imaju pravo na zajamenu penziju, kao i korisnici
porodinih penzija ovih osiguranika. Visina najnie penzije ne moe biti ispod 60% prosjene
penzije isplaene u decembru prethodne godine, usklaene za procenat porasta penzije u godini u
kojoj se isplauje najnia penzija.
POSEBNI USLOVI ZA STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA IZ PIO
Penzijski sta
U postupku ostvarivanja prava iz PIO koja pripadaju na osnovu penzijskog staa, u sta osiguranja
uraunava se samo vrijeme za koje je uplaen doprinos.
Penzijski sta se dijeli na sta osiguranja i poseban sta. Sta osiguranika dijeli se na sta
osiguranja u efektivnom trajanju i na sta osiguranja sa uveanim trajanjem.
Sta osiguranja sa efektivnim trajanjem. U ovaj sta se rauna vrijeme koje je osiguranik proveo
u radnom odnosu po osnovu kojeg je bio obavezno osiguran na PIO, dakle uraunava se:
-

Svo vrijeme koje je osiguranik proveo u radnom odnosu sa punim radnim vremenom;

Vrijeme koje je proveo u radnom odnosu sa nepunim radnim vremenom, koje se obraunava
na puno radno vrijeme u skladu sa propisima o radnim odnosima;

Periodi provedeni izvan rada tokom trajanja radnog odnosa, kao to su: odsustvo bez naknade
plae do 30 dana u kalendarskoj godini, vrijeme suspenzije do 30 dana, vrijeme u pritvoru ili
zatvoru do 30 dana;

Vrijeme ekanja za prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i vrijeme ekanja na

odgovarajue zaposlenje dok prima naknadu za plau (za invalide II kategorije);

Vrijeme za koje je osiguranik bio prijavljen na dobrovoljno osiguranje i za koje je uplaen

doprinos.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sta osiguranja sa uveanim trajanjem. Zaposlenicima se sta osiguranja moe uveati po 2
kriterija i to:
1. Zbog obavljanja poslova koji su posebno teki i tetni po zdravlje;
2. Zbog toga to je vijek obavljanja odreene profesionalne djelatnost ogranien navravanjem
odreenih godina ivota.
Da bi se sta uveao po prvom kriteriju, neophodno je da budu kumulativno ispunjeni slijedei
uslovi:
-

da na radnom mjestu postoje znatniji tetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost
zaposlenika, mada su primijenjene sve mjere zatite na radu;

da se poslovi obavljaju neposredno pored izvora tetnih uticaja neprekidno u toku rada;

da poslove obavlja isti radnik tokom punog radnog vremena, uzimajui u obzir i radno vrijeme
krae od 40 sati sedmino, koje se izjednaava sa punim radnim vremenom u skladu sa
propisima i opim aktima poslodavca.

U radna mjesta po prvom kriteriju spadaju npr. livci, duhai stakla, rudari, piloti itd. Kad je u
pitanju drugi kriterij, u takve poslove spadaju posebno poslovi u umjetnikoj djelatnosti (poslovi
baletskih igraa, operskih pjevaa i sl).
Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa poveanim trajanjem i stepen uveanja
utvruje Vlada FBiH na prijedlog: FMO za vojne osiguranike, FMUP -a za zaposlenike FMUP-a i
ministra pravde za zaposlenike u sudskoj policiji i KP ustanovama. Ostatak utvruje nosilac
osiguranja.
Zakonom je predviena obavezna revizija radnih mjesta na kojima se sta rauna sa poveanim
trajanjem. Revizija se obavlja najkasnije u roku od 5 godina od dana utvrivanja tih radnih mjesta.
Poseban sta. U poseban sta kao sta u dvostrukom trajanju rauna se periodu koji su lica
provela u ueu u pripremama za odbranu BiH i ueu u odbrani BiH kao pripadnici Armije,
HVO i organa MUP-a. Priznavanje posebnog staa odnosi se na period od 30.04.1991.22.12.1995.godine, tj. od poetka rata u RH, do prestanka ratnog stanja u BiH. Licima koja su
pravosnano osuena zbog ratnog zloina ne moe se priznati poseban sta.
Povreda na radu i profesionalna bolest
Povreda na radu je svaka povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim
mehanikim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i povrede prouzrokovane naglim
promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog
stanja organizma, pod uslovom da je takva povreda uzrono povezana sa vrenjem poslova svog
radnog mjesta.
Povredom na radu se smatra i:
- povreda koja je na opisani nain pretrpljena na redovnom putu od stana do mjesta rada ili
obrnuto, na putu preduzetom radi izvravanja poslova i na putu preduzetom radi stupanja na
rad;
- bolest osiguranika koja je nastala neposredno i kao iskljuivo posljedica nekog nesretnog
sluaja ili vie sile za vrijeme obavljanja poslova svog radnog mjesta ili u vezi sa njima;
- povreda koju je pretrpio osiguranik prilikom obavljanja poslova u vrjieme koje se na osnovu
zakona o PIO priznaje kao poseban sta;
- povreda pretrpljena na sportskim takmienjima koja je organizirao nadleni organ.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Profesionalna bolest. Profesionalne bolesti i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju,
utvruju nosioci osiguranja, po prethodno pribavljenom miljenju odgovarajuih strunih i naunih
organizacija i uz saglasnost Federalnog ministarstva za socijalnu politiku, raseljena lica i
izbjeglice.
OSNOVICA ZA ODREIVANJE PENZIJA I NAIN ODREIVANJA VISINE PENZIJE
Visina starosne penzije zavisi od 2 bitna elementa: penzijskoj osnovici i postotku kojim se
odreuje penzija zavisno od duine penzijskog staa.
Penzijski osnov, odnosno osnovica za odreivanje starosne penzije. Penzijska osnovica je
mjeseni prosjek plaa koje je osiguranik ostvario svojim radom u bilo kojih uzastopnih 15 godina
koje su za osiguranika najpovoljnije, poev od 01.01.1966. Ako nema tih podataka, uzimaju se
podaci od 01.01.1970. Ovako uzete plae se valoriziraju prema kretanju plaa zaposlenih na
teritoriji FBiH, a sa ciljem njihovog dovoenja na realnu vrijednost u trenutku ostvarivanja prava
na penziju. Koeficijente valorizacije godinje utvruje nosilac PIO na osnovu statistikih podataka.
Za godine za koje se ne raspolae podacima o plai, kao plaa se uzima iznos prosjene plae u
FBiH. Taj iznos se koriguje u skladu s tim koliko je plaa konkretnog osiguranika, u godinama za
koje se raspolae podacima, manja, odnosno vea od prosjene.
Za utvrivanje penzijskog osnova osiguranika koji sami plaaju doprinose, uzimaju se osnovice
koje slue za obraunavanje doprinosa za PIO.
Utvrivanje visine starosne penzije. Visina starosne penzije odreuje se u procentu penzijskog
osnova, a prema duini staa. Za 20 godina staa starosna penzija iznosi 45% penzijskog osnova, a
za svaku dalju navrenu godinu poveava se za 2% penzijskog osnova, s tim to ne moe iznositi
vie od 85% penzijskog osnova. Maksimalna penzija sa svim dodacima ne moe biti via od
dvostruke prosjene plae usklaene sa procentom porasta penzije u godini u kojoj se starosna
penzija odreuje.
Osnovica za odreivanje invalidskih penzija i utvrivanje invalidskih penzija. Penzijski osnov za
invalidsku penziju se po pravilu utvruje na isti nain kao i za starosnu. Ako se invalidska penzija
stie sa staom kraim od 15 godina, penzijski osnov se utvruje na osnovu prosjene plae
ostvarene za vrijeme ukupnog trajanja osiguranja, ne uzimajui u obzir godinu u kojoj se ostvaruje
pravo na penziju. Izuzetak je situacija u kojoj se samo upravo ta godina moe uzeti u obzir.
Ako je rizik invalidnosti nastupio kao posljedica nesree na poslu ili profesionalne bolesti, visina
penzije je 85% od penzijskog osnova. U suprotnom (tj.nesrea ili bolest van posla), visina penzije
zavisi od duine penzijskog staa, a u svakom sluaju ne moe biti manja od visine starosne
penzije za isti penzijski sta, niti vea od 85% penzijskog osnova.
Odreivanje porodine penzije. Osnovica za porodinu penziju je penzija koju je uivao umrli
osiguranik, odnosno koja bi mu pripadala u trenutku smrti (starosna ili invalidska). Porodina
penzija se odreuje u zavisnosti od broja lanova porodice. Za jednog lana je 70% penzijskog
osnova i poveava se po 10% za svakog narednog lana porodice, s tim to ne moe biti vea od
100% penzijskog osnova.
Ako pravo na porodinu penziju imaju razvedeni brani drug i brani drug iz novog braka
osiguranika istovremeno, odreuje se jedna porodina penzija u visini koja pripada jednom lanu
porodice, pa se ta penzija dijeli na jednake dijelove. Ako nekom od korisnika prestane pravo na
penziju ili mu isplata bude obustavljena, preostalim korisnicima se odreuje novi iznos porodine
penzije.
USKLAIVANJE PENZIJA

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ureivanje usklaivanja penzije polazi od slijedeih principa:
- da je usklaivanje penzija tokom godine obavezno;
- da se vri prema rastu prosjenih plaa na teritoriji FBiH;
- da se vri u skladu sa raspoloivim sredstvima nosioca PIO.
Usklaivanje se dijeli na tekue i konano usklaivanje penzija. Tekue se vri tokom kalendarske
godine. Predviena je obaveza ispitivanja mogunosti usklaivanja penzija svaka 3 mjeseca, a kad
se steknu uvjeti penzija se obavezno usklauje. Konano usklaivanje penzija vri se poetkom
svake godine za prethodnu godinu, istovremeno sa usvajanjem godinjeg obrauna nosioca
osiguranja za tu godinu. Razlike izmeu konanog usklaivanja penzije i penzije isplaene u
prethodnoj godini isplauju se retroaktivno za cijelu prethodnu godinu.
KORITENJE I PRESTANAK PRAVA IZ PIO
Koritenje prava. Penzija se uivaocu isplauje od dana ispunjavanja propisanih uslova, ako je
zahtjev podnesen u roku od 6 mjeseci od dana ispunjenja uslova. Ako je zahtjev podnesen nakon
tog roka, penzija se isplauje za 6 mjeseci unazad. Osiguraniku koji se u trenutku podnoenja
zahtjeva nalazi u radnom odnosu ili obavlja drugu djelatnost po osnovu koje je osiguran, penzija se
isplauje od prvog dana po prestanku radnog odnosa, tj. prestanku osiguranja.
Prava po osnovu invalidnosti pripadaju od dana nastupa rizika. Kao taj dan se najee uzima dan
utvrivanja invalidnosti od strane strunog organa (komisije). Prava se mogu priznati unatrag, ali
najvie 6 mjeseci od dana podnoenja zahtjeva.
Stranom dravljaninu koji se iseli na stalni boravak u inostranstvo, kao i dravljanima FBiH u
inostranstvu, Penzije se isplauju pod uslovom da postoji meunarodni ugovor.
Ograniavanje, obustavljanje i prestanak prava. Osiguranik sa promijenjenom radnom
sposobnou koji je stekao pravo na odgovarajue zaposlenje, gubi pravo na novanu naknadu ako
bez opravdanog razloga:
- stupi na, ili prekine ve zapoetu prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju;
- odbije da radi na odgovarajuem radnom mjestu.
Korisniku penzije koji nije navrio 40 godina staa i 65 godina ivota, pa zasnuje radni odnos ili
pone obavljati samostalnu profesionalnu djelatnost, obustavlja se isplata penzije za vrijeme rada,
a najdue do 40 godina staa, odnosno 65 godina ivota. Obavljanje samostalne umjetnike
djelatnosti ne utie na isplatu penzije.
U sluaju izdravanja kazne dugotrajnog zatvora zbog krivinih djela protiv ustavnog poretka, KD
protiv ovjenosti i meunarodnog prava, lanovima porodice osuenika isplauje se penzija do
visine porodine penzije koja im pripada po Zakonu o PIO.
Prestanak prava iz PIO nastupa smru korisnika, a prije toga samo ako se u odgovarajuem
postupku naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za sticanje tih prava. Udovica mlaa od 45,
odnosno udovac mlai od 60 godina gube pravo na porodinu penziju stupanjem u novi brak, osim
ako je pravo steeno ili zadrano zbog potpune nesposobnosti za privreivanje. Ponovno
uspostavljanje prava na raniju porodinu penziju udovac, odnosno udovica (po prestanku novog
braka) mogu ostvariti ako ispune slijedee uvjete:
1. da po branom drugu iz novog braka nisu stekli pravo na porodinu penziju;
2. da u trenutku prestanka novog braka, imaju iz prvog braka djecu sa pravom na porodinu
penziju;
3. da se ispune uvjeti pod kojima, s obzirom na godine ivota, imaju pravo na porodinu penziju

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Isplata porodine penzije obustavlja se djetetu dok se nalazi na odsluenju vojnog roka.
Ako korisnik stekne pravo na 2 ili vie penzija, moe koristiti samo jednu i to po vlastitom izboru.

ETVRTI DIO

SOCIJALNA PRAVA BIVIH BORACA, VOJNIH INVALIDA I

DRUGIH RTAVA RATA
OPA PITANJA I OSNOVNI POJMOVI PRAVA BIVIH BORACA I DRUGIH RTAVA
RATA
Pojam rtve rata u meunarodnom, a ni u unutranjem pravu nije tano odreen. Iz enevskih
konvencija o zatiti rtava rata moe se uoiti koje se grupacije smatraju rtvama rata, ali se time
lista rtava rata ne zaokruuje. Prema hakim konferencijama o zakonodavstvu bivih boraca i
drugih rtava rata odranim 1958. i 1966.godine, te stavovima Svjetske organizacije bivih boraca,
pod pojmom rtava rata se podrazumijevaju:
bivi borci;
- deportovana lica;
uesnici pokreta otpora;
- ratne i mirnodopske vojne udovice i siroad;
ratni zarobljenici;
- druga lica odreena nacionalnim
ratni i mirnodopski vojni invalidi;
zakonodavstvom

.
SFRJ je svoju disoluciju doekala sa zaokruenim sistemom socijalne zatite bivih boraca, invalida i
njihovih porodica. Posebno su razmatrane vojne i civilne rtve rata. U vojne rtve uvrtavani su: bivi
borci, ratni i mirnodopski vojni invalidi, lanovi porodica poginulih, umrlih ili nestalih boraca, lanovi
porodica RVI nakon njihove smrti, te lanovi ue porodice vojnih lica poginulih i umrlih pod zakonom
predvienim okolnostima u miru. Meu civilnim rtvama rata posebnu kategoriju ine rtve faistikog
terora.
BiH je u aprilu 1992.godine donijela akt o preuzimanju zakona bive SFRJ koji e se primjenjivati u BiH.
Iz oblasti borake i invalidske zatite preuzeto je ukupno 5 zakona 1 . Drugu grupu ine propisi doneseni
tokom rata, a koji su i dalje na snazi ako nisu ukinuti naknadnim propisima iste pravne snage.
Izvori socijalnog prava boraca i lanova njihovih porodica. Zakonom o pravima boraca i lanova
njihovih porodica ureena su osnovna i druga prava, uslovi i postupak za ostvarivanje prava boraca,
vojnih invalida i lanova njihovih porodica.
NASTANAK PRAVNIH ODNOSA SOCIJALNOG PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA
Kao i u ostalim socijalnopravnim odnosima, nastanak pretpostavlja ispunjavanje 3 opa uslova: pravni
osnov, nastupanje zatienog socijalnog sluaja (rizika) i zahtjev, odnosno izjava lica.
Postojanje pravnog osnova socijalnog prava RVI. Ratnim vojnim invalidima i uivaocima invalidskih
prava smatraju se lica:
1. Koja su kao vojna lica VF BiH, odnosno Armije i HVO ili pripadnici MUP -a uestvovali u odbrani
domovine, pa do 22.04.1996.godine zadobili ranu, povredu ili bolest, usljed ega je nastupilo
oteenje organizma za najmanje 20%.

Zakoni o pravima: nosilaca Partizanske spomenice, Ordena narodnog heroja, uesnika panskog graanskog rata, Zakon o obiljeavanju i
odravanju grobalja i grobova pripadnika saveznikih armija i drugih stranih armija na teritoriji Jugoslavije, te Zakon o osnovnim pravima
vojnih invalida i porodica palih boraca.
1

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. Koja naknadno steknu uslove za priznavanje svojstva RVI ako su prethodno proglaeni
mirnodopskim vojnim invalidima. Uovom sluaju invaliditet se utvruje prema ukupnom oteenju
organizma po oba osnova.
Mirnodopski vojni invalidi su vojna lica (lica na SVR, pitomci vojne kole ili uesnici vojne vjebe) koja
su nakon 22.04.1996. bez svoje krivice:
- ranjeni, povrijeeni ili ozlijeeni, pa je usljed toga dolo do tjelesnog oteenja za najmanje 20%;
- zadobili oteenje organizma najmanje za 60% usljed bolesti ili pogoranja bolesti.
Nastupanje socijalnog sluaja. Vojni invalidi se razvrstavaju u 10 grupa prema stepenu oteenja
organizma. Prvu grupu ine invalidi sa 100% invalidnosti kojima je potrebna tua njega i pomo, a od 2.
do 10.grupe invalidi sa 100% do 20% invalidnosti (tj. svaka naredna grupa po 10% manje). Nadleni
federalni organ uprave za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata donosi propis o
utvrivanju procenta vojnog invaliditeta prema stepenu oteenja organizma i drugim uvjetima i
kriterijima za utvrivanje vojnog invaliditeta i ortopedskog dodatka.
Prestanak prava nastupa u slijedeim sluajevima:
1. U sluaju smrti uivaoca, kao i u sluajevima kad se ne mogu ni ostvarivati (sluba u neprijateljskoj
vojsci, samoranjavanje ili samopovreivanje, te osuivanost za odreena krivina djela);
2. Pravo na porodinu invalidninu i ostala prava prestaju branom drugu i djeci njihovim stupanjem u
brak, osim djece mlae od 15 godina ili djece na redovnom kolovanju do 25 godina. Ova prava na
osnovu odluke organa starateljstva prestaju i branom drugu koji ne vri roditeljsku dunost prema
djeci sa kojom koristi porodinu invalidninu.
Lice kome su amnestijom ili pomilovanjem ukinute pravne posljedice osude po kojoj nije mogao ostvariti
prava ili su mu prava prestala, moe ta prava ostvariti najkasnije prvog dana narednog mjeseca po
donoenju akta o amnestiji ili pomilovanju.
Zahtjev, odnosno izjava pogoenog lica zatienim sluajem, kao uslov nastanka pravnih odnosa.
Bitno je razlikovati postupak za ostvarivanje prava i postupak za utvrivanje invaliditeta, jer se ova 2
postupka ne mogu poistovjeivati. Do poistovjeivanja moe doi u sluaju utvrivanja invaliditeta, jer se
osnovano pretpostavlja da lice koje je podnijelo zahtjev za pokretanje postupka za utvrivanje
invaliditeta, istovremeno podnosi i zahtjev za ostvarivanje prava po propisima o vojnim invalidima.
Ispravno se razlikuje da te izjave, mada su date istovremeno odnosno jednom zahtjevu, treba razlikovati.
Razlog tome je to ima prava koja ratni vojni invalid ostvaruje ve samim podnoenjem zahtjeva.
ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA IZ SOCIJALNOG PRAVA VOJNIH INVALIDA
Subjekti pravnih odnosa socijalnih prava vojnih invalida
Subjekti pravnih odnosa su zatiena lica i organ uprave nadlean za poslove iz oblasti socijalnog prava
RVI. Zatiena lica su: RVI, te lanovi porodica poginulih, umrlih i nestalih boraca i pripadnika MUP-a.
Pod lanom porodice podrazumijeva se brani drug, djeca (roena, usvojena, izdravana), roditelji koji
izdravali ili bili izdravani od strane poginulog odnosno RVI posljednjih 5 godina prije smrti, te dedo i
nana po ocu i majci.
Prava ne mogu ostvariti lica: koja su bila u sastavu neprijateljske vojske, lica koja su se sama ranila ili
povrijedila, te lica pravosnano osuena zbog izvrenja krivinih djela protiv ustavnog poretka,
ovjenosti i meunarodnog prava i protiv oruanih snaga FBiH, kao ni lanovi njihovih porodica.
Organi uprave nadleni za poslove iz oblasti socijalnog prava RVI, kao drugi subjekt odnosa, su nadlena
opinska sluba i kantonalni organ uprave, te nosilac osiguranja. Obzirom na zajedniku ustavnu
nadlenost FBiH i kantona u ovoj oblasti, kantoni provode federalnu politiku i zakone iz ove oblasti, te
istovremeno utvruju i vlastitu politiku.
Prava i obaveze iz pravnih odnosa socijalnog prava vojnih invalida

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osnovna prava vojnog invalida su: lina invalidnina, dodatak na njegu i pomo od strane drugog lica,
ortopedski dodatak, zdravstvena zatita i novana naknada u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite, te
naknada za ishranu i smjetaj u vrijeme boravka u drugom mjestu.
Lina invalidnina pripada vojnim invalidima prema grupi invalidnosti, bez obzira na imovno stanje ili
prihod ostvaren po bilo kojem drugom osnovu. Odreuje se u mjesenim iznosima. Osnov je prosjena
plaa u FBiH ostvarena u prethodnoj godini, koja se za I grupu invalida poveava za 52%. Iznos
invalidnine za ostale grupe odreuje se u procentu invalidnine I za I grupu i kree se od 72,47% za II
grupu, pa do 2,94% za X grupu. Odredbe u prijedlogu novog Zakona su neto drugaije, jer je osnovica
za sve grupe prosjena plaa iz decembra prethodne godine, a visina invalidnine se utvruje od 160%
osnovice za I grupu, do 10% za X grupu RVI.
Dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica. Ovo pravo pripada vojnim invalidima od I do IV grupe,
po razliitim zakonskim osnovama. Vojni invalidi od II do IV grupe ovo pravo imaju ako je kod njih
dolo do oteenja organizma nezavisno od vojnog invaliditeta, koje je zajedno sa vojnim invaliditetom
jednako oteenju organizma vojnog invalida I grupe. U ranijem zakonskom rjeenju radi ostvarivanja
ovog prava vojni invalidi su bili razvrstani u 3 stepena, od ega je zavisila visina dodatka. Nova zakonska
rjeenja predviaju da je osnovica prosjena plaa u FBiH iz prethodne godine i da postoje samo 2
stepena (invalidi I grupe i invalidi II-IV grupe). Za prvi stepen dodatak je 160% od osnovice, a za drugi
100% od osnovice.
Ako je korisnik dodatka smjeten u zdravstvenu ustanovu u kojoj su mu obezbijeeni potrebna njega i
pomo, taj dodatak mu ne pripada za vrijeme preko 3 mjeseca.
Ortopedski dodatak. Pravo na ortopedski dodatak imaju vojni invalidi ija tea oteenja organizma su
neposredno posljedica rata, odnosno zadobijene rane, povrede, ozljede ili bolesti ija posljedica je
amputacija ili teko oteenje ekstremiteta, ili potpuni gubitak vida na oba oka.
Prema teini, vrsti i uzroku, navedena oteenja organizma dijele se na 4 stepena, od ega zavisi i visina
ortopedskog dodatka. Kao osnovica za odreivanje iznosa ortopedskog dodatka po novim zakonskim
rjeenjima slui prosjena plaa u FBiH iz decembra prethodne godine. Prethodno zakonsko rjeenje je za
osnovicu uzimalo invalidninu prve grupe RVI.
Zdravstvena zatita i novana naknada u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite. Ovo pravo ostvaruju
vojni invalidi, korisnici porodine invalidnine, djeca invalida od I do VII grupe, brani drug vojnog
invalida I i II grupe, te brani drug invalida III i IV grupe kome je priznato pravo na dodatak za tuu
njegu i pomo, a ako to pravo ne ostvaruju po drugom osnovu. Po pravilu navedena lica imaju pravo na
zdravstvenu zatitu i novane naknade u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite kao i drugi osiguranici.
RVI i lanovi porodica poginulih, umrlih i nestalih boraca ne uestvuju u trokovima zdravstvene zatite,
osim za koritenje lijekova i neobavezne imunizacije.
Naknada za ishranu i smjetaj u vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu. Ovo pravo imaju vojni
invalidi i korisnici porodinih invalidnina kad su od nadlenog organa upueni ili pozvani u drugo mjesto
radi pregleda pred ljekarskom komisijom. RVI koji prima dodatak za tuu njegu i pomo ima pravo i na
naknadu za ishranu i smjetaj lica koje mu prua pomo.
Ovo pravo imaju i djeca korisnika porodinih invalidnina do navrene 15.godine ako putuju u drugo
mjesto zbog toga to ih je nadleni organ uputio odnosno pozvao radi ostvarivanja zakonom predvienih
prava.
Osnovna prava lana porodice poginulog borca
Ta prava su: porodina invalidnina, uveana porodina invalidnina, zdravstvena zatita i novana naknada
u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite, te naknada za ishranu i smjetaj u vrijeme putovanja i
boravka u drugom mjestu.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Porodina invalidnina. Pravo na porodinu invalidninu imaju lanovi ue porodice poginulog, RVI od I
do VII grupe nakon njegove smrti i lanovi porodice lica koje je poginulo ili umrlo od posljedica rane, a
pod slijedeim uslovima:
1. Udovica sa 54 godine, udovac sa 60 godina ivota, ili ranije ako su nesposobni za privreivanje;
2. Djeca, usvojenici i pastorad do 15-te godine ivota ili do kraja redovnog kolovanja, a najkasnije do
navrene 26.godine ivota, kao i djeca nesposobna za privreivanje;
3. Djeca, usvojenici i pastorad za vrijeme vanrednog kolovanja na prvoj godini vie ili visoke kole,
pod uslovom da je dijete na prvoj godini studija upisano u godini u kojoj je zavrilo srednju kolu i da
je nezaposleno.
4. Roditelji, ouh, maeha, usvojilac koji su izdravali ili bili izdravani od strane poginulog, umrlog ili
nestalog, odnosno starali se o RVI 5 godina prije smrti. Oni imaju pravo na porodinu penziju i ako
su lanovi ue porodice ostvarili isto to pravo. Ouh, maeha ili usvojilac koji ispunjavaju ove uslove
imaju pree pravo od roditelja koji nije izvravao roditeljsku dunost prema RVI.
Poseban sluaj je kad je brani drug RVI u vrijeme smrti bio korisnik dodatka na njegu i pomo od strane
drugog lica. On ima pravo na porodinu invalidninu ako je sa RVI ivio u branoj zajednici i
zajednikom domainstvu posljednjih 5 godina prije njegove smrti.
Osnov za odreivanje visine porodine penzije je invalidnina vojnog invalida I grupe. Porodina
invalidnina za jednog korisnika iznosi 6,51% mjeseno od osnova.
Uveana porodina invalidnina. Pravo na uveanu porodinu invalidninu imaju roditelji poginulog borca
koji vie nemaju djece, te roditelji poginulog borca ije je jo jedno dijete poginulo kao civilna rtva rata.
Porodina invalidnina se uveava za 50% pod uslovom da ni jedno od te djece nije ostavilo porod i da taj
roditelj kasnije nije imao drugo dijete. Ako se porodinom invalidninom kao sauivaoci koriste oba
roditelja, iznos se uveava za 50%.
Pomo u sluaju smrti. Pravo na jednokratnu pomo u visini dvomjesenog iznosa invalidnine umrlog
vojnog invalida imaju lanovi domainstva sa kojima je umrli ivio posljednju godinu dana, odnosno lice
koje se o umrlom staralo tokom posljednje godine ivota. Posebno je predvieno i pravo na naknadu
prijevoza posmrtnih ostataka invalida koji je umro van svog prebivalita.
Druga prava iz oblasti borako-invalidske zatite
Prijedlog Zakona o pravima boraca i lanova njihovih porodica predvia jo neka, dopunska prava: pravo
na zapoljavanje, na prednost pri zakupu poslovnih prostora, na kolovanje, na prilagoavanje prilaza
zgradi, na zdravstvenu zatitu, na stan, na carinske i poreske olakice.
Naknada tete nastale tokom ostvarivanja prava iz borako-invalidske zatite
Lice koje je primilo novani iznos na koje nije imalo pravo, duno je da primljeni iznos vrati u slijedeim
sluajevima:
1. Ako je ostvarilo novana primanja koja mu ne pripadaju ili u iznosu veem nego to mu pripada, a na
osnovu netanih podataka za koje je znalo ili moralo znati da su netani, ili na drugi pritivpravan
nain;
2. Ako je ostvarilo novana primanja jer nije prijavilo nastale promjene koje utiu na gubitak prava,
prestanak ili na obim tog prava, a znalo je ili moralo znati za te promjene;
3. Ako je primilo iznos vei od iznosa koji mu je odreen rjeenjem.
O obavezi vraanja donosi se odgovarajue rjeenje u upravnom postupku kojim se utvruje da isplaeno
primanje ne pripada ili pripada u manjem obimu. Lice na koje se odnosi konano rjeenje duno je vratiti
novana primanja najvie za posljednje 3 godine od zadnje isplate na koju nije imalo pravo. Ako je

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
nepravilna isplata posljedica greke organa koji je vodio postupak, nepravilno isplaena sredstva
nadoknadit e taj organ.
Objekat, odnosno socijalne prestacije iz pravnih odnosa socijalnog prava vojnih invalida
Socijalne prestacije invalidskog osiguranja vojnih invalida karakterizira diferenciranost i svrsishodnost.
Predviene su prestacije u novcu, naturi i uslugama. Samo se tako mogu ostvariti svrha i ciljevi ovog
osiguranja jer ono treba vojnim invalidima uz materijalna davanja osigurati i osposobljavanje za ivot i
rad putem medicinske i profesionalne rehabilitac ije.
STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA NA IZUZETNO MATERIJALNO OBEZBJEENJE
Institut izuzetnog materijalnog obezbjeenja uspostavljen je Zakonom o izuzetnom materijalnom
obezbjeenju RVI i porodica poginulih boraca (Sl.list RBiH br.17/96). Pravo na izuzetno materijalno
obezbjeenje mogu ostvariti pripadnici Armije RBiH, MUP -a koji su vrili vojnu dunost, te poginuli,
nestali i invalidni pripadnici drugih formacija koje se su se organizirale u snage otpora agresiji u periodu
od 30.04.1991.-15.04.1992.godine.
Nakon smrti ili nestanka ovih lica pravo na izuzetno materijalno obezbjeenje mogu ostvariti:
- brani drug, djeca (brana, vanbrana, usvojena, pastorad) i unuad bez roditelja;
- braa i sestre koji su u trenutku smrti ili nestanka izdravali to lice, ako to pravo nemaju lanovi ue
porodice;
- razvedeni brani drug kome je sudskom odlukom utvreno pravo na izdravanje, pod uslovom da
pravo na izuzetno materijalno obezbjeenje nisu ostvarili lanovi ue porodice.
- roditelji, u iznosu jedne prosjene plae ako ni jedan od roditelja nije u radnom odnosu, ne obavlja
samostalnu djelatnost i nije korisnik penzije.
Ostvarivanje, koritenje i prestanak prava na izuzetno materijalno obezbjeenje
Izuzetno materijalno obezbjeenje ostvaruje se u mjesenom iznosu na osnovu prosjene plae u FBiH u
mjesecu koji prethodi mjesecu u kome je priznato pravo. Za pripadnike Armije, MUP -a i drugih formacija
koji su vrei neposrednu vojnu dunost zadobili tjelesno oteenje, bolest ili su poginuli, mjeseni
iznos je osnovica puta 2, a za nosioce Zlatnog ljiljana i Srebrnog tita koji ispunjavaju iste uslove,
osnovica puta 3. Na isti nain se utvruje iznos za lanove ue i ire porodice.
Ako u jednoj porodici ima vie poginulih, umrlih ili nestalih lica, lanovi ue porodice mogu ostvariti
pravo na izuzetno materijalno obezbjeenje samo po osnovu jednog od tih lica. Za roditelje kod kojih je
vie djece izgubilo ivot pod zakonskim okolnostima, iznos materijalnog obezbjeenja se poveava za
jednu prosjenu plau za svako poginulo dijete.
Pravo na izuzetno materijalno obezbjeenje prestaje:
1. Smru korisnika;
2. Stupanjem u brak;
3. Naputanjem teritorije FBiH due od 90 dana, a najdue godinu dana u sluaju lijeenja u
inostranstvu odobrenom od strane nadlenog organa;
4. Prelaskom korisnika na stranu neprijatelja (?)
5. Ako je korisnik pravosnano osuen na kaznu zatvora preko 6 mjeseci, za vrijeme dok je na
izdravanju kazne;
6. Djeci kad navre 18, odnosno 26 godina ako su na redovnom kolovanju.
Ako pripadnici Armije i lica koja su sa njima izjednaena, po osnovu ranjavanja ili bolesti istovremeno
ispune i uslove za priznavanje prava na invalidsku penziju i druga novana primanja po propisima iz PIO,
imaju pravo izbora izmeu penzije i izuzetnog materijalnog obezbjeenja.
SOCIJALNO OBEZBJEENJE CIVILNIH RTAVA RATA

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvori prava socijalnog obezbjeenja civilnih rtava rata
Zakon o zatiti civilnih rtava rata iz oruanih sukoba poslije 30.maja 1990.godine donesen je
1992.godine u vidu Uredbe sa zakonskom snagom koja je kasnije potvrena od strane Parlamenta RBiH
(Sl.list RBiH br.8/92 i 13/94). Ovaj zakon predvia primjenu prava i postupka iz predratnog Zakona o
zatiti civilnih rtava rata. Vlada FBiH je parlamentu podnijela Prijedlog zakona o osnovama socijalne
zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom 13.03.1999.godine, ijim stupanjem na
snagu prestaju vaiti raniji zakoni.
Pojam civilne rtve rata
Prema zakonskim odredbama (novog zakona), civilna rtva rata je lice kod koga je nastupilo tjelesno
oteenje od najmanje 60% usljed:
1. Zlostavljanja, odnosno liavanja slobode tokom ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti;
2. U vezi sa ratnim deavanjima (bombardovanje, uline borbe, eksplozija, zalutali metak i sl);
3. Od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavretka rata;
4. U vezi sa diverzantskim odnosno teroristikim akcijama kojima se ugroava sigurnost i ustavni
poredak FBiH.
Civilnim rtvama rata smatraju se i lica koja su poginula, umrla ili nestala pod navedenim okolnostima.
Ostali elementi pravnih odnosa iz socijalnog obezbjeenja civilnih rtava rata
Drugi subjekat pravnog odnosa je organ uprave odreen kantonalnim propisom. Kanton moe dio
nadlenosti prenijeti na opinske slube za upravu, u skladu sa zakonima o upravi u FBiH.
Prava i obaveze iz pravnih odnosa socijalnog obezbjeenja civilnih rtava rata. Po prijedlogu
federalnog zakona, civilne rtve rata imaju slijedea prava: lina invalidnina; dodatak na njegu i pomo
od strane drugog lica; ortopedski dodatak; porodinu invalidninu; dodatak na djecu; pomo u trokovima
lijeenja i nabavci ortopedskih pomagala; osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija,
prekvalifikacija, dokvalifikacija); prioritet pri zapoljavanju.

PETI DIO

SOCIJALNO OBEZBJEENJE NEZAPOSLENIH

OPA PITANJA IZ OKVIRA SOCIJALNOG OBEZBJEENJA NEZAPOSLENIH
Socijalno obezbjeenje nezaposlenih u stvari je obezbjeenje materijalne i socijalne sigurnosti
nezaposlenih lica za vrijeme privremene nezaposlenosti. Za razliku od socijalnog osiguranja, koje
omoguava zatitu srazmjerno doprinosu pojedinca, socijalno obezbjeenje se zasniva na potrebama
graana u sluaju nastupanja odreenih rizika. Socijalno obezbjeenje se moe izjednaiti sa socijalnom
sigurnou u uem smislu rijei.
PRAVNI IZVORI SOCIJALNOG OBEZBJEENJA NEZAPOSLENIH
Kako je ranije reeno, socijalna politika je u zajednikoj nadlenosti FBiH i kantona. Kantoni su nadleni
i za regulisanje i osiguranje javnih slubi, u koje u irem smislu spadaju i slube za zapoljavanje. FBiH
treba da uredi ovu oblastu putem Zakona o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih lica. Poseban izvor prava iz ove oblasti je Zakon o radu, a od strane nadlenih kantonalnih
organa i slubi zapoljavanja bie doneseno vie podzakonskih opih akata.
PRINCIPI SOCIJALNOG OBEZBJEENJA NEZAPOSLENIH LICA

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U teoriji socijalnog prava smatra se da pravo na rad ima 2 oblika ostvarivanja: u obliku prava na
zaposlenje i u obliku prava na socijalno obezbjeenje za sluaj nezaposlenosti. Pravo na socijalno
obezbjeenje ne svodi se samo na materijalno obezbjeenje, ve obuhvata i niz drugih prava (pravo na
profesionalnu orijentaciju, prekvalifikaciju, struno osposobljavanje itd).
Federalni zakon o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica zasniva se na
naelu uzajamnosti i solidarnosti, kao i na naelima socijalne sigurnosti i ouvanja steenih prava,
ravnopravnosti i naela zakonitosti.
KRUG LICA OBUHVAENIH SOCIJALNIM OBEZBJEENJEM ZA SLUAJ
NEZAPOSLENOSTI I NJIHOVA PRAVA
Posredovanje u zapoljavanju odnosi se na nezaposlena lica koja trae posao i zaposlena lica koja trae
promjenu zaposlenja. Nezaposlenim licem se smatra lice koje nije u radnom odnosu, ne obavlja
samostalnu profesionalnu djelatnost, nije vlasnik ili veinski suvlasnik preduzea, niti je redovan uenik,
student ili penzioner, a sposobno je za rad i moe se zaposliti po propisima o radu.
U Zakonu se izriito navodi da su svi zaposlenici duni osigurati svoju materijalnu i socijalnu sigurnost
za vrijeme nezaposlenosti, prvenstveno osiguranjem za sluaj nezaposlenosti. Osim toga, predvieno je
da socijalna sigurnost nezaposlenih koji nisu bili osigurani za sluaj nezaposlenosti, kao i lica kojima je
isteklo to osiguranje, obuhvata pravo na:
- novanu pomo;
- dodatak na djecu;
- naknadu putnih i selidbenih trokova;
- druga prava u skladu sa propisom kantona.
Novana naknada, zdravstveno osiguranje i PIO se nezaposlenim licima osigurava po propisima kantona.
Zdravstveno osiguranje se osigurava i lanovima porodica nezaposlenih. PIO se nezaposlenim osigurava
najmanje dok traje njihovo pravo na novanu pomo.
OSVRT NA ISTOVJETNOSTI I RAZLIKE U FORMAMA SOCIJALNE SIGURNOSTI
NEZAPOSLENIH U POJEDINIM ZEMLJAMA
Obavezno osiguranje za sluaj nezaposlenosti zakonom su uvele Belgija, SR Njemaka, Slovenija,
Norveka, Austrija, Poljska i vicarska. Francuska u ovoj materiji ima okvirno zakonodavstvo, a ista se
blie regulie kolektivnim ugovorima. U vedskoj i Danskoj osiguranje za sluaj nezaposlenosti se
zasniva na principu dobrovoljnosti, a neposredno organiziranje ovog osiguranja preputeno je
sindikatima. Smatra se da u Evropi ne postoje osnovni sistemi osiguranja za sluaj nezaposlenosti bez
doprinosa.
Organizacione forme. Postoje 3 osnovna modela:
- model samoupravljanja nosioci socijalnog osiguranja su neovisni od drave (Belgija, Holandija,
Njemaka, Francuska);
- organizacija osiguranja pod neposrednom upravom drave (V.Britanija, Norveka);
- mjeoviti model (Austrija, Poljska, vicarska).
Zatiene osobe. U jednom broju drava se osiguranjem obuhvataju svi radnici iz javnog i privatnog
sektora (Norveka, vicarska, V.Britanija), druge drave ovo osiguranje predviaju samo za privatni
sektor (Italija, panija), a treu grupu ine zemlje koje se dre samo minimuma iz Konvencije MOR-a
br.168 koji se svodi na 85% radnika (Belgija, Njemaka, Britanija, panija, Austrija).
Davanja u sluaju nezaposlenosti i njihove vremenske ogranienosti. Davanja u sluaju nedobrovoljnog
gubitka zaposlenja predviena su u svim zemljama u vidu naknade plae. Isplata se vri nezaposlenim
koji su neko vrijeme bili lanovi neke rizine zajednice i za koje je uplaen minimalni iznos doprinosa.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Minimalni rok uplate, kao i vremenski period davanja razliiti su od jedne do druge drave. Po
Konvenciji MOR-a br.18, vremenski period davanja obuhvata najmanje 28 sedmica.

ESTI DIO

SOCIJALNA I DJEIJA ZATITA

OPA PITANJA I OSNOVI SOCIJALNE ZATITE

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM