Osteoporoza

Osteoporoza je napredujue smanjenje gustoe kosti koje kosti ini slabima i podlone prijelomima.
Kosti sadre minerale kao to su kalcij i fosfor, koji ih ine vrstim i gustim. Da bi se odravala gustoa kostiju tijelu treba
odgovarajua opskrba kalcijem i drugim mineralima, a samo tijelo mora proizvesti nekoliko hormona, kao to je
paratiroidni hormon (parathormon), hormon rasta, kalcitonin, estrogen u ena i testosteron u mukaraca. Takoer,
odgovarajua opskrba vitaminom D nuna je za apsorpciju kalcija iz hrane i ugradnju u kosti. Kosti postupno poveavaju
gustou do maksimalane gustoe koja se postie oko 30 godine ivota. Nakon toga se gustoa kosti postupno smanjuje.
Ako tijelo nije sposobno regulirati sadraj minerala u kostima gustoa kosti se smanjuje, a kosti postaju lomljivije, to
dovodi do osteoporoze.

Tipovi osteoporoze
Ima nekoliko razliitih tipova osteoporoze.
Postmenopauzalna osteoporoza je uzrokovana manjkom estrogena, enskog spolnog hormona, koji pomae u
regulaciji ugradnje kalcija u kosti kod ena. Obino se simptomi javljaju u ena izmeu 51. i 75. godine ivota, ali se
mogu javiti prije ili kasnije. Nemaju sve ene jednak rizik za postmenopauzalnu osteoporozu. Primjerice, Orijentalne
ene su podlonije ovoj bolesti od Crnih ena.
Senilna osteoporoza vjerojatno je rezultat gubitka kalcija ovisnog o godinama i neravnotei izmeu nestajanja i
stvaranja kosti. Naziv senilna znai da se bolest javlja u starijih osoba. Najee zahvaa ljude starije od 70 godina i dva
puta je ea u ena nego u mukaraca. ene esto imaju i postmenopauzalnu i senilnu osteoporozu.
Manje od 5% ljudi s osteoporozom ima sekundarnu osteoporozu, koja je posljedica drugih bolesti ili lijekova. Uzrok
mogu biti kronina bolest bubrega ili endokrine bolesti (osobito bolesti titne, paratiroidne i nadbubrene lijezde), te
lijekovi kao to su kortikosteroidi, barbiturati, lijekovi protiv konvulzija (antiepileptici) i prekomjerne koliine hormona titne
lijezde. Prekomjerno uzimanje alkohola i puenje cigareta mogu pogorati stanje.
Idiopatska juvenilna osteoporoza je rijetka, a uzrok joj je nepoznat. Pojavljuje se u djece i mlaih odraslih osoba koje
imaju normalne vrijednosti hormona, normalne vrijednosti vitamina i ne postoji oiti razlog za slabost kostiju.

Simptomi
Gustoa kosti se smanjuje postupno, osobito u ljudi koji imaju senilnu osteoporozu, pa u poetku osteoporoza nema
simptoma. U nekih se osoba nikad ne razviju simptomi.
TABLICA 47-1

imbenici rizika za osteoporozu u ena

lan obitelji ima osteoporozu
Nedostatak kalcija u prehrani
Stil ivota siromaan aktivnostima
Bijela ili azijatska rasa
Njena graa
Osobe koje nisu imale trudnou
Upotreba odreenih lijekova kao to su kortikosteroidi i pretjerane koliine hormona titne lijezde
Rana menopauza
Puenje cigareta
Pretjerano pijenje alkohola

Kad se gustoa kosti smanji toliko da nastane prijelom kosti, javlja se bol u kostima i nastaju deformacije. Kronina bol
se moe javiti u sluaju prijeloma kraljeka (kompresivni prijelomi). Prijelomi oslabljenih kraljeaka mogu nastati
spontano ili nakon blage ozljede. Bol se obino javlja iznenada, ne iri se i pojaava se kad osoba sjedi ili stoji. Taj dio
lea moe biti osjetljiv na dodir, a bol se postupno povlai nakon nekoliko tjedana ili mjesec dana. Viestruki prijelomi
kraljeaka mogu uzrokovati nenormalnu zavijenost kraljenice (tzv. udovija grba) praenu bolovima i napetosti u
miiima.
Prijelomi drugih kostiju obino nastaju nakon blagog pritiska ili pada. Jedan od najopasnijih prijeloma je prijelom
kukaglavni uzrok nesposobnosti (invalidnosti) i gubitka neovisnosti u starijih osoba. Prijelom palane kosti podlaktice
(radijusa) u blizini runog zgloba tzv. Collesova fraktura, je takoer uobiajena. Dodatan problem predstavlja i injenica
da prijelomi sporije zarastaju u osoba s osteoporozom.

Dijagnoza
U osoba koje imaju prijelom dijagnoza osteoporoze se postavlja na osnovu simptoma, fizikalnog pregleda i rendgenskih
snimki. Daljnje testiranje se moe poduzeti u svrhu otkrivanja moguih uzroka osteoporoze koji se mogu lijeiti.
Meutim, osteoporoza se moe dijagnosticirati i prije nastanaka prijeloma. Nekoliko testova za procjenu gustoe kosti
moe pomoi u dijagnozi ove bolesti. Najtoniji test je dvojna rendgenska apsorpcimetrija (DXA, engl. dualenergy xray
absorpciometry), u kojoj se koriste male doze zraenjamanje od onih to se koriste za rendgensko snimanje za
mjerenje gustoe kosti. Ovaj test je bezbolan i siguran, a traje 5 do 15 minuta. Openito, test je namijenjen enama s
visokim rizikom za osteoporozu, osobama s nesigurnom dijagnozom ili osobama kojima rezultati lijeenja moraju biti
tono predvieni.

Prevencija i lijeenje
Prevencija osteoporoze je uspjenija od lijeenja bolesti. Prevencija ukljuuje odravanje ili poveanje gustoe kosti
uzimanjem odgovarajue koliine kalcija, vjebe s optereenjem i za neke osobe uzimanje lijekova najee
hormonske nadomjesne terapije.
Unos odgovarajue koliine kalcija je uinkovit, osobito prije no to kosti postignu maksimalnu gustou (oko 30 godine
ivota), ali i poslije. Uzimanje dvije ae mlijeka bogatog kalcijem i vitamina D svaki dan pomae u poveanju gustoe
kosti u zdravih ena srednjih godina koje prije nisu uzimale dovoljne koliine kalcija i vitamina D. Meutim, veina ena
za prevenciju mora uzimati kalcij u tabletama. Na tritu postoje razliiti proizvodi; neki ukljuuju vitamin D. Preporuuje
se dnevna doza od 1,5 grama kalcija.
Vjebe s optereenjem, kao to je hodanje ili penjanje uz stepenice, takoer poveava gustou kosti. Vjebe bez
optereenja, kao to je plivanje, izgleda ne poveavaju gustou kosti.
Budui da estrogen pomae u odravanju gustoe kostiju neke ene uzimaju estrogen ponekad s
progesteronomnakon menopauze. Ovaj hormonski nadomjestak se daje u dozama koje oponaaju zatitnu
hormonsku ravnoteu koja postoji u ena koje jo uvijek imaju menstrualni ciklus. Estrogenska nadomjesna terapija je
najuinkovitija ako se zapone 4 do 6 godina nakon menopauze, ali neka su istraivanja pokazala da i kasniji poetak
terapije moe jo uvijek usporiti gubitak kotane mase i smanjiti rizik prijeloma. Odluka o primjeni estrogenske
nadomjesne terapije je sloena jer lijeenje moe imati nuspojave i rizike.
Cilj lijeenja je poveano uzimanje tvari i hormona koji su potrebni u izgradnji kosti. ene koje imaju blai oblik
osteoporoze moraju uzimati kalcij. Obino se preporuuje i vitamin D.
ene u postmenopauzi koje imaju tei ili opasan oblik osteoporoze mogu uzimati estrogen, koji e usporiti ili zaustaviti
napredovanje bolesti. Kao i u prevenciji estrogen se obino daje s progesteronom.
Osteporotini mukarci obino uzimaju kalcij i vitamin D, osobito ako test pokae da tijelo ne apsorbira odgovarajue
koliine kalcija. Mukarcima estrogen ne pomae, ali uzimanje testosterona moe biti korisno ako je razina testosterona
u krvi niska.
Bisfosfonati, kao to je alendronat i etidronat, usporavaju gubitak kotane mase i korisni su u lijeenju osteoporoze.
Mogu se uzimati sami ili uz hormonsku nadomjesnu terapiju u prevenciji osteoporoze.
Mnogi strunjaci preporuuju kalcitonin, osobito za osobe koje imaju bolne frakture kraljeaka. Ovaj se lijek moe dati
injekcijom ili kao sprej za nos.

Takoer, dodatak flourida moe poveati gustou kosti, ali kost ima nenormalnu strukturu pa je podlona prijelomima.
Zbog toga se dodavanje flourida ne preporuuje ni za mukarce ni za ene.
Prijelomi nastali zbog osteoporoze moraju se lijeiti. U lijeenju frakture kuka najee se zamjenjuje dio ili cijeli kuk
umjetnim. Frakture runog zgloba se stavljaju u gips ili namjetaju kirurki. Bol u leima nastala zbog prijeloma
kraljeaka je dugotrajna i zahtijeva primjenu ortopedskih pomagala, lijekova protiv boli (analgetici) i fizikalnu terapiju.
Kronina bol u leima moe se ublaiti vjebama za jaanje lenih miia. Dizanje tekih tereta i padovi mogu pogorati
simptome. Preporuuju se uobiajene vjebe s optereenjem.