UDK 624.011.001.

Primljeno 22. 5. 2002.

Nov pristup graenju

drvenih mostova
Miljenko Haiman
Kljune rijei
drveni most,
cestovni most,
pjeaki most,
lamelirano drvo,
drvene kolnike ploe,
ekonomika graenja
drvenih mostova,

M. Haiman

Key words

M. Haiman

wooden bridge,
road bridge,
pedestrian bridge,
laminated wood,
wooden deck slabs,
cost-effectiveness of
wooden bridge
construction

Novel approach to construction of wooden bridges

A novel approach to the construction of wooden bridges is commented in the paper. The significance of
such bridges has increased over the last decade in Europe and in North America as evidenced by higher
rate of construction of road and pedestrian bridges made of wood. The construction of new types of
wooden bridges in our country, in Norway, and in the U.S.A,. is briefly described. Some economic
indicators in favor of construction of wooden bridges, particularly those with transversely prestressed
laminated wooden deck slabs, are also presented.

Mots cls

M. Haiman

pont en bois,
pont routier,
passerelle, bois lamell,
dalles en bois du tablier,
conomie de construction
des ponts en bois,
dure de vie des ponts en
bois

Une nouvelle approche de la construction des ponts en bois

,
,
,

,
,

,

.


.
,
, .
.

, -
.

Schlsselworte:

M. Haiman

Holzbrcke,
Strassenbrcke,
lamelliertes Holz,
Holzfahrbahnplatten,
Wirtschaftlichkeit des
Baues von Holzbrcken,
Dauerhaftigkeit von
Holzbrcken

Ein neuer Zutritt zum Bau von Holzbrcken

Autor:

Struni rad

Novi pristup graenju drvenih mostova

U radu se izlau pogledi na novi pristup graenju drvenih mostova. S obzirom na to da se posljednjih
desetak godina u Europi i Sjevernoj Americi drveni mostovi ee pojavljuju kao cestovni i pjeaki
mostovi, postali su znaajniji. Ukratko je prikazano graenje novijih tipova drvenih mostova u
Hrvatskoj te u Norvekoj i SAD-u. Prikazuju se i neki ekonomski pokazatelji opravdanosti graenja
drvenih mostova, posebno onih sa popreno prednapetim lameliranim drvenim kolnikim ploama.
Professional paper

Ouvrage professionel

Larticle expose des vues nouvelles sur la construction des ponts en bois. Depuis une dizaine dannes,
les ponts en bois sont de plus en plus construits en Europe et aux Etats-Unis comme ponts routiers et
passerelles. On prsente brivement les modalits de construction de nouveaux types de ponts en bois
chez nous, en Norvge et aux Etats-Unis. On fournit galement certains indicateurs conomiques de la
faisabilit de construction des ponts en bois, notamment de ceux aux dalles lamelles en bois du tablier,
prcontraintes transversalement.

Fachbericht

Im Artikel werden Blicke zu einem neuen Zutritt zum Bau von Holzbrcken ausgelegt. Hinsichtlich der
Tatsache dass in den letzten zehn Jahren in Europa und Nordamerika Holzbrcken immer hufiger als
Strassen- und Fussgngerbrcken erscheinen, gewinnen sie an Bedeutung. Kurz ist der Bau neuerer
Holzbrckentypen in Kroatien, Norwegen und den USA dargestellt. Es sind auch einige wirtschaftliche
Kennzeichen der Berechtigung des Baues von Holzbrcken dargestellt, besonders fr solche mit quer
vorgespannten lamellierten Holzfahrbahnplatten.

Dr. sc. Miljenko Haiman, dipl. ing. gra., vii asistent Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu,
Zagreb, Kaieva 26

GRAEVINAR 54 (2002) 9, 529-533

529

Graenje drvenih mostova

M. Haiman

1 Prvi drveni cestovni most s popreno

prednapetom kolnikom ploom u Hrvatskoj
Prvi cestovni drveni most sa kolnikom ploom od popreno prednapetog lameliranog drva izveden je u Hrvatskoj 2000. godine. Uzduni presjek mosta prikazan je na
slici 1.
Most je projektiran i izveden na privremenoj lokaciji kraj
Zagreba za privatnog naruitelja. Poto se rijee imovinsko-pravni problemi oko vlasnitva zemljita, most e
biti prenesen na konano mjesto u blizini Okrugljaka u
Mlinovima, u Zagrebu.
Ukupna masa mosta jest oko 22 tone i relativno lako moe
biti prenesen i montiran u jednom danu na prethodno pripremljene armiranobetonske upornjake. irina mosta je
5,90 m, a ukupna duljina 17,5 m (raspon 17 m). Kolnika ploa je elinim trnovima spregnuta s glavnim i poprenim nosaima.

Zavrni sloj na lameliranoj drvenoj popreno prednapetoj ploi jest 6 cm asfalta. Most, koji vodi na privatan
posjed, nema projektiranih pjeakih traka, ve samo dva
kolnika traka irine 2,75 m.
S pomou programske podrke COSMOS/M 2.5, provedene su statike, dinamike analize (analize titranja mosta) i analiza eventualno mogue pojave izboavanja.
Statika analiza provedena je za optereenje pjeacima
po cijelom mostu intenziteta p = 5,0 kN/m2 i za osovinsko optereenje vatrogasnim vozilom intenziteta 60 kN
po jednoj osovini.
Analizirano je nekoliko razliitih moguih sluajeva kritinog optereenja.
Na slici 2. prikazan je karakteristini popreni presjek
mosta. Most na privremenoj lokaciji prikazan je na slici 3.
Detalji poprenog prednapinjanja kolnike ploe i ograde su na slici 4.

Slika 1. Uzduni presjek konstrukcije mosta

stupi drvene

LAM. PLOE 5X16/118

popreno prednapeto

Slika 2. Karakteristini popreni presjek drvenog mosta s lameliranom kolnikom ploom

530

GRAEVINAR 54 (2002) 9, 000-000

M. Haiman

Slika 3. Most izveden na privremenoj lokaciji

Pri projektiranju detalja izvedbe posebna je panja posveena zatiti konstrukcije koja je vrlo bitna kod drvenih
mostova.
Dobrom zatitom konstrukcije mogue je znatno produljiti vijek trajanja mosta. Osim konstruktivne zatite mosta
provodi se i kemijska zatita antiinsekticidnim i antifungicidnim sredstvima i zatita od vlage na otvorenom.

Graenje drvenih mostova

prijelaza. Najee se kao kolnika ili hodna ploha rabi
popreno prednapeta drvena lamelirana ploa. Lamelirana ploa moe biti lijepljena ili u posljednje vrijeme sve
ee izvedena od sjekomice postavljenih dasaka spajanih avlima. Takav nain izvedbe kolnike ploe prihvaen je iz ekonomskih razloga, jer su takve kolnike
ploe neto jeftinije. Daske (platice) postavljane su sjekomice i meusobno spajane avlima. Prije spajanja
dasaka provede se njihova zatita, obino dubinskim
impregniranjem. Na tako pripremljenu podlogu direktno
se postavljaju zavrni slojevi asfalta.
Iz spomenutog rada autora gosp. Otta Kleppea prikazuje
se nekoliko zanimljivih drvenih mostova.
Slika 5. prikazuje ploasti cestovni most koji je izveden
kao lamelirana drvena popreno prednapeta ploa. Jasno
se vide mjesta ugradnje elinih ipki za popreno prednapinjanje i velike podlone ploice preko kojih se prenose tlana naprezanja okomita na vlakanca.

Slika 4. Detalj poprenog prednapinjanja kolnike ploe

Drvena konstrukcija mosta odobrena je na zahtjev urbanista da bi se to bolje uklopio u okolinu te da bude tzv.
parkovnog tipa. Ima i niz drugih prednosti graenja drvenih mostova o emu se govori u nastavku.
Opisani most je prikazan na nedavno odranom skupu
81. TRB Annual Meeting u Washingtonu.
2 Drveni mostovi u Norvekoj
Sudionik spomenutog skupa u Washingtonu bio je i gosp.
dipl. ing. Otto Kleppe iz Norveke dravna uprava za
ceste (Norwegian Public Roads Administration). On je
izloio vrlo zanimljiv rad u kojem je opisano i moderno
projektiranje drvenih konstrukcija [3].

Slika 5. Mattisdammen most, popreno prednapeta drvena ploa

Na slici 6. vidi se jedan pjeaki nadvonjak kod kojeg

je glavna nosiva konstrukcija izvedena kao drvena reetka, a hodna ploha je popreno prednapeta lamelirana drvena ploa oslonjena na poprene eline gredne nosae.
irina hodne plohe je 1,8 m, a gredni raspon reetke je
24,0 m. Most je izveden 2000.

Graenju drvom, posebno drvenih mostova, u Norvekoj

se posveuje posebna panja. Drveni se mostovi najee grade kao cestovni ili pjeaki. Cestovni su mostovi
esto nadvonjaci pri odvajanju cestovnih tokova brzih
cesta ili autocesta.
Dananje spoznaje o drvenim mostovima pokazuju opravdanost njihove este upotrebe u mostogradnji manjih prijelaza vodotoka, gradnji pjeakih mostova i cestovnih

GRAEVINAR 54 (2002) 9, 000-000

Slka 6. Nesoddvegen most, drveni reetkasti pjeaki most

531

Graenje drvenih mostova

Na slici 7. je gredni drveni cestovni most Grylla. Glavne
su grede mosta visine oko 1,2 m, a glavni raspon mosta
je 10 m. Most je izveden 1997. godine.

M. Haiman
raspona od po 28 m te ine ukupnu duljinu mosta od
126 m. Na spomenute glavne nosive elemente zavjeena
je elina potkonstrukcija preko koje je poloena popreno
prednapeta drvena kolnika ploa.
Posebna panja posveena je zatiti drvenih lunih elemenata gdje je preko gornje povrine lukova poloen
zatitni bakreni lim.
Jo su neki podaci iz ovoga rada zanimljivi. U razdoblju
od 1992. do 2000. godine u Norvekoj su izvedena 43
drvena mosta, od ega je bilo 29 pjeakih ukupne duljine
gotovo 1000 m i 14 cestovnih ukupne duljine oko 465 m.
Najvie je lunih cestovnih mostova, a pjeaki su najee
grednog tipa. (ukupno 14).

Slika 7. Grylla drveni gredni cestovni most

U poprenom presjeku ima sedam drvenih glavnih greda preko kojih je poloena elinim ipkama uobiajeno
popreno prednapeta kolnika ploa. Drvene daske su
dimenzija 48 198 mm.
Na slici 8. je drveni luni cestovni most Fnhus izveden
1998. godine. Raspon luka mosta je 28 m, a ukupna duljina mosta je 35,5 m. Istaknuto je da je u Norvekoj izveden samo jedan most ovakvog tipa, s glavnim nosivim
lukom ispod kolnike plohe. Isto tako autor rada naglaava da su ovakvi mostovi cijenom konkurentni betonskim mostovima. A neupitno je da su i nizom drugih prednosti drveni mostovi konkurentni betonskim mostovima.

U Norvekoj su se drveni mostovi konstruirali i prije 1990.

ali mnogo manje. U projektu Nordic Timber Bridge
Project od 1995. drveni mostovi zauzimaju znaajnije
mjesto u gradnji svih mostova.
Neki vani imbenici pri odluivanju o uporabi drva u
gradnji mostova su sljedei:
drveni su mostovi relativno lagani tj. imaju manju
vlastitu teinu (otporniji su na potres)
manji je utroak vremena za odravanje
lako su prenosivi i lako ih se montira
mogua je brza zamjena glavne mosne konstrukcije,
o emu se pri graenju takoer razmilja (ekonomski
faktor)
imaju poveanu otpornost na kemikalije koje se mogu pojaviti u cestovnom prometu
kloridi ih ne unitavaju nego pridonose njihovoj
zatiti
ire su mogunosti gradnje u razliitim vremenskim
uvjetima.
Nema dvojbe da bi se i u naim uvjetima prilikom odabira glavne mosne konstrukcije trebalo slino razmiljati, uzimajui u obzir sve to je ve navedeno.

Slika 8. Fnhus drveni luni most

Slika 9. Boni pogled na Tynset most, (rasponi 70+28+28 m)

Drveni cestovni most prikazan na slici 9. puten je u promet u srpnju mjesecu 2001. godine. Glavnu konstrukciju
mosta tvore dvozglobni reetkasti nosai raspona 70 m,
na koje se nadovezuju dva identina trozglobna luna

532

Ima niz radova koji analiziraju i prikazuju ekonomske

opravdanosti graenja drvenih mostova, a neki od njih
se navode u popisu literature uz ovaj lanak.
3 Graenje drvenih mostova u SAD-u
Daje se samo kratki osvrt na graenje drvenih mostova
u SAD-u. Od oko 547.000 mostova u SAD-u, 7% ine
drveni mostovi [1], to je vie od 38.000 mostova. Samo
od 1980. godine izgraeno je vie od 400 drvenih mostova s popreno prednapetom kolnikom ploom. Veina tih mostova izvedena je prema uputama za oblikovanje popreno prednapetih kolnikih drvenih ploa (izvorno
Guide Specifications for the Design of Stress-laminated
Wood Decks) koje je izdala Amerika asocijacija za
dravne magistralne ceste i transportne slube (AASHTO),
1991. godine.
GRAEVINAR 54 (2002) 9, 000-000

M. Haiman

Graenje drvenih mostova

Posljednjih desetak godina intenzivno se istrauju, a u

posljednje vrijeme i izvode, drveni cestovni mostovi kojima se kod glavnih lameliranih nosaa vlane zone lameliranog drva ojaavaju trakama od ugljikovih niti ili
jeftinijim trakama od poliesterskih niti (PES). Postoji
paleta novih proizvoda traka visoke vlane vrstoe koje se pojavljuju pod zajednikim nazivima:
FRP Fibre Reinforced Polymer
CFRP- Carbon Fibre Reinforced Polymer
GFRP Glas Fibre Reinforced Polymer
AFRP Aramid Fibre Reinforced Polymer
ACRC - hibridi od aramidnih i ugljikovih niti.
Na slici 10. je dijagram za spomenute vrste traka
visoke vlane vrstoe. Treba primijetiti da se tim trakama koje se relativno jednostavno lijepljenjem ugrauju
unutar drvenog presjeka moe znatno pridonijeti ojaanju drvenih lameliranih nosaa.

Glede stavova vezanih uza sve veu upotrebu drvenih

mostova u cestovnoj izgradnji, mnogi ameriki autori u
zborniku [2] istiu gotovo identine stavove onima navedenim u primjeru intenzivnog graenja drvenih mostova u Norvekoj.
Poseban je naglasak na ekonomskim parametrima i povoljnijim uvjetima odravanja te prirodnu otpornost drva
na mnoge kemijske agense. Cijenom su drveni mostovi
potpuno konkurentni bilo kojoj vrsti betonskih mostova.
U graenju manjih cestovnih i pjeakih mostova, drvo
je graevinski materijal 21. stoljea prema predvianjima autora rada [4].
4 Zakljuak
Ovim lankom se eljelo istaknuti da je graenje novih
tipova drvenih pjeakih ili cestovnih mostova sve intenzivnije u razvijenim zemljama, a posebno, Norvekoj,
USA, Kanadi, Finskoj, vedskoj i dr.
Kod nas postoji tradicija graenja klasinih drvenih mostova preteno cestovnih za manja optereenja. Preko
rijenih vodotokova u Hrvatskoj jo uvijek postoji nekoliko desetaka drvenih mostova. No treba obratiti panju
na mogunosti graenja novih cestovnih mostova s kolnikim ploama od lameliranog lijepljenog drva ili ploa izvedenih od sjekomice postavljenih dasaka spajanih
avlima. Kolnike ploe su zbog veeg pokretnog optereenja uglavnom popreno prednapete i vrlo esto prekrivene slojem asfalta. Ekonomski gledano ovakvi mostovi
su na spomenutim rasponima konkurentni bilo kojem
drugom tipu mosta.

Slika 10.

dijagram za FRP trake sa razliitim vrstama niti

Na spomenutom skupu u Washingtonu bilo je nekoliko

radova iz tog podruja. Nove tehnologije omoguuju
bru i jeftiniju proizvodnju FRP traka i iru primjenu.

U lanku je spomenut niz razloga koji mogu utjecati na

investitore kod odluke o graenju ovakvih ili slinih tipova drvenih mostova, a posebno treba naglasiti mogunosti izvedbe nadvonjaka na naim autocestama u izgradnji ili preko njih. Rasponi glavne nosive rasponske
konstrukcije do 30 m nisu danas nikakav problem.

IZVORI
[1]

Duwadi, S. R.; Ritter, M. A.: Timber Bridges in the United

States; Public Roads, 1997.

[5]

Jutila, A.: Rules Concerning the Design of Nordic Timber

Bridges, Helsinki University of Technology, 1996.

(http://www.tfhrc.gov/pubrds/winter97/p97wi32.htm)

[6]

[2]

The National Wood In Transportation Program; Information on

Modern Bridges in United States, 1988.-2001., Zbornik radova
u podruju graenja drvenih mostova., 2001.

Lindberg, G.: Reasons for Choosing a Timber Bridge; Gunnar

Lindberg AB, 1997.

[7]

[3]

Kleppe, O.; Dyken, T.: The Nordic Timber Bridge Project and
the Norwegian Approach to Modern Timber Bridge Design;
81st TRB Annual Meeting, Washington DC, 2002.

Haakana, P.: Construction Costs of Timber Bridges in

Comparison with Concrete, Pre-stressed Precast Concrete and
Steel Bridges in Finland, Helsinki University of Technology,
1997.

[8]

Haiman M.: A Timber Road Bridge in Zagreb, IABSE

Conference Lahti 2001, Innovative Wooden Structures and
Bridges, Lahti 2001, Finska

[9]

Haiman, M.: A New Style Timber Bridge in Zagreb; 81st Annual

Meeting Washington DC, 2002.

[4]

Duwadi, S. R.; Ritter, M. A.: Timber Bridges for teh 21st

Century A Summary of New Developments, IABSE
Conference Lahti 2001, Innovative Wooden Structures and
Bridges, Lahti 2001, Finska

GRAEVINAR 54 (2002) 9, 000-000

533