Visoka kola elektrotehnike i raunarstva

strukovnih studija

4. OSNOVE KOMBINATORIKE

4.1. PRINCIPI PREBROJAVANJA

Predmet kombinatorike je rasporeivanje elemenata u
konanim skupovima i odreivanje broja takvih rasporeda.
Prouavanje ove oblasti poelo je u 17. veku, uporedo sa
nastankom teorije verovatnoe, kada su se prva pitanja iz
ove oblasti pojavila u vezi sa igrama na sreu.
| Prebrojavanja predstavljaju vaan deo kombinatorike.
Razliite skupove moramo prebrojavati u cilju reavanja
najrazliitijih problema. Nekada su to problemi odreivanja
trocifrenih brojeva formiranih od zadatih cifara, ili broj
razliitih telefonskih brojeva, do odreivanja sloenosti
algoritama ili utvrivanja verovatnoa sluajnih dogaaja.
|

Primer:
Dat je skup {1,2,3} . Koliko ima trocifrenih brojeva koji
poinju cifrom 2, a da se cifre ne ponavljaju?
Reenje:
Sa zadatim ciframa moemo da formirama samo 2 broja
koji poinju cifrom 2, a to su 213 i 231
|

Prebrojavanja da se vre u konanim ili prebrojivim

skupovima i zato su ona predmet prouavanja diskretne
matematike.

Razlikujemo tri vrste razliitih rasporeda i to su:

permutacije,
varijacije,
kombinacije

4.2. PERMUTACIJE
4.2.1. PERMUTACIJE BEZ PONAVLJANJA
Neka je dat skup A = {a1, a2 , , an} . Permutacija je bilo
koji raspored svih n elemenata skupa A.
|

Permutacije bez ponavljanja elemenata se mogu

definisati i kao broj svih bijektivnih preslikavanja
skupa A u samog sebe.
|

Primer:
Jedna od permutacija skupa A = {1,2,3,4,5} bez ponavljanja
elemenata, je preslikavanje
|

1 2 3 4 5

2
5
4
3
1

Broj permutacija skupa od n elemenata iznosi

P ( n) = n ( n 1) 2 1 = n!

Simbol n ! je skraenica za zapisivanje uzastopnog

proizvoda od n elemenata i ita se n faktorijel.
|

Po definiciji se uzima da je 0 ! = 1
Primer:
5! = 5 4 3 21 =120

Primer:
Dat je skup A = {a1 , a2 } . Koliko ima permutacija elemenata
ovoga skupa , a da se elementi ne ponavljaju?
Ima ih dve.
To su: a1a2 i a2 a1 . P( 2) = 2 P(1) = 21= 2
|

Primer:
Dat je skup A = {a1 , a2 , a3 } . Koliko ima permutacija elemenata
ovoga skupa, a da se elementi ne ponavljaju?
Ima ih est. P ( 3) = 3 P ( 2 ) = 3 2! = 3 2 1 = 6
To su:
|

a1a2 a3 a2 a1a3 a3 a1a2

a1a3 a2 a2 a3 a1 a3 a2 a1

Primer:
Na koliko naina se mogu rasporediti 6 razliitih knjiga
na policu? P ( 6 ) = 6! = 6 5 4 3 2 1 = 720

Primer:
Pela treba da skupi polen sa 7 razliitih cvetova. Kada
uzme polen sa cveta ona se na njega vie ne vraa. Na
koliko naina pela moe da obie svih 7 cvetova?

P( 7) = 7! = 7 6 5 4 3 21= 5040

Permutacije se esto pojavljuju u definisanju pojmova.

Na primer, u obrazacu za izraunavanje determinanti, kod
algoritama za sortiranje, raspored karata u pilu, u
matematikoj estetici i slino.
|

4.2.2. PERMUTACIJE SA PONAVLJANJEM

Neka je dat skup A = {a1 , a2 , , an }. Broj permutacija sa

ponavljanjem, skupa od n elemenata, meu kojima ima
k1 , k2 , , km jednakih, iznosi
n n k1 n k1 k3
Pk1 ,k2 ,km ( n ) =

k3
k1 k2

km
n!
=
km k1 !k2 ! km !

Primer:
Napisati sve permutacije elemenata
|

abb, bab, bba

abb
,,

Primer:
Odrediti broj permutacija elemenata 0,0,0,1,1,1,1
Broj permutacija je

7 7 3 7! 7 6 5 4!
=
= 35
P3,4 ( 7 ) =
=
3
4
3!4!
3!4!

4.3. VARIJACIJE
4.3.1. VARIJACIJE ILI UREDJENI IZBORI BEZ
PONAVLJANJA ELEMENATA
Neka je dat skup A = {a1 , a2 , , an } . Varijacija k klase od n
elemenata je bilo koja k-torka razliitih elemenata skupa
A.
|

k 1

Broj varijacija iznosi V = ( n i ) = n ( n 1) ( n k + 1)

n
k

i =0

Varijacije bez ponavljanja elemenata se mogu definisati

i kao broj svih injektivnih preslikavanja ( 1-1 f : A B
preslikavanja) skupa A od n elemenata u skup B od k
elemenata
|

Primer:
Na konkurs u firmu javilo se 6 kandidata za radna mesta
direktora , sekretara i potrira. Na koliko naina ih je mogue
izabrati?
Vrimo izbor 3 od 6 kandidata. Kako je raspored (
funkcija) bitan, u pitanju su varijacije tree klase od 6
elemenata.
|

V36 = 6 5 4 = 120

Napomena:
U savremenoj literaturi sve se manje koristi naziv
varijacije, ve k-permutacije.
|

Primer:
Dat je skup A = {a1 , a2 , a3 } . Koliko ima varijacija druge klase
elemenata ovoga skupa i kako glase?
Ima ih est V23 = 3 2 = 6
To su: a1a2 a1a3 a2 a1 a2 a3 a3a1 a3a2
|

4.3.2. VARIAJCIJE SA PONAVLJANJIMA

Neka je dat skup A = {a1 , a2 , , an } . Varijacija sa
ponavljanjem k klase od n elemenata je bilo koja k-torka
elemenata skupa A .
|

Broj varijacija iznosi

Vkn = n k

Varijacije sa ponavljanjem elemenata se mogu definisati

i kao broj svih preslikavanja skupa A od n 1 elemenata, u
skupu B od k0 elemenata
|

f :A B

Primer:
Koliko ima dvocifrenih brojeva koji se mogu napisati sa
ciframa 1, 2, 3 i kako glase?
Ima ih V23 = 32 = 9
To su: 11,12,13, 21, 22, 23, 31, 32, 33
|

Napomena: Ako je klasa jednaka broju elemenata

zadatog skupa, varijacije se svode na permutacije
|

4.4. KOMBINACIJE
4.4.1. KOMBINACIJE ILI NEUREDJENI IZBORI
BEZ PONAVLJANJA ELEMENATA
Neka je dat skup A = {a1 , a2 , , an }. Kombijacija klase od
elemenata je bilo koja neureena k -torka razliitih k
elemenata skupa A .
Broj kombinacija iznosi
|

Vkn n n ( n 1) ( n k + 1)
= =
C =
k! k
k!
n
k

n

k

Izrazi ita se n nad k i to je broj svih poskupova datog

skupa A koji imaju k elemenata.
|

Primer:
Dat je skup A = {a1 , a2 , a3 } . Koliko ima kombinacija druge
klase elemenata ovoga skupa i kako glase?
3
Ima ih C = 2 = 32 !2 = 3
To su: a1a2 a1a3 a2a3
|

3
2

Napomena: Osnovna razlika izmeu permutacija,

varijacija i kombinacija je u tome to kod permutacija
koristimo i rasporeujemo sve elemente zadatog skupa,
dok kod varijacija i kombibacija koristimo podskupove
zadatog skupa. Sa druge strane, razlika izmeu varijacija i
kombinacija je u tome to je kod varijacija je bitno mesto
elementa u rasporedu, a kod kombinacija nije.
|

Primer:
Koliko ima dvocifrenih brojeva koji se mogu napisati sa
ciframa 1, 2, 3 ?
Kako je u broju bitan raspored cifara, ovo su varijacije.
Ima ih V23 = 3 2 = 6
| Primer:
Koliko ima pravih koji se mogu povui kroz nekolinearne
take A, B, C ?
Kako je sada nije bitan raspored taaka na pravoj, ovo
su kombinacije.
3
Ima ih C = 2 = 32! 2 = 3221 = 3
|

3
2

To su prave AB, AC i BC .

4.4.2. KOMBINACIJE SA PONAVLJANJEM

Neka je dat skup A = {a1 , a2 , , an } . Kombijacija klase od k
elemenata sa ponavljanjem je
|

n + k 1
C kn =

Primer:
Na koliko naina se 12 istih loptica moe rasporediti u 6
razliitih kutija.
6 + 12 1
C =
Ima ih
.
= 6188
12

12
6

4.5. BINOMNA FORMULA

Izraz

n

k

se naziva binomni koeficijent i definie kao:

n n ( n 1)( n 2 )
=
k!
k
n n n + 1

+ =

k 1 k k

( n k + 1) =

n
n!
=

k !( n k ) ! n k

n n
= =1
0 n

Binomna formula glasi:

( a +b)

n n
n
n
n
= an + an1b + an2b2 + + abn + bn =
0 1
2
n 1
n

n nk k

k a b n , k N
k=0
n

n
Tk +1 = a n k b k
k

Opti lan binomnog razvoja je oblika

Binomni koeficijenti poseduju osobinu simetrinosti, tj.

n n
=

k nk

Ako bi primenili binomnu formulu za neke vrednosti n

dobili bi sledee izraze, a binomni koeficijenti ine
takozvani Paskalov trougao:
|

(a + b) = 1
1
(a + b) = a + b
2
( a + b ) = a 2 + 2ab + b2
3
( a + b ) = a3 + 3a 2b + 3ab2 + b3
4
( a + b ) = a 4 + 4a3b + 6a 2b2 + 4ab3 + b4
0

1
1+1
1+ 2 +1
1+ 3 + 3 +1
1+ 4 + 6 + 4 +1

Primer:
Razviti po binomnoj formuli

x
x

6
6 4 6 2 6 6 1 6 1
1
1

6
x = x 1 x + 2 x 3 + 4 2 5 4 + 6 =
x
x

x x
15 6 1
x 6 6 x 4 + 15 x 2 20 + 2 4 + 6
x
x
x

Primer:
Odrediti peti lan u razvijenom obliku binoma
12 4

12 12
T5 = x
4

20
23
x = 495 x 3

12

2
12

x x3

Primer:
Dokazati

n n n
+ + +
0 1 2

n
+ = 2n
n

Ako u binomnoj formuli stavimo da je a = 1 i b = 1

dobiemo traenu vezu.
|

Primer:
n n n
Dokazati 0 + 2 + 4 +

n n
= + +
1 3

Ako u binomnoj formuli stavimo da je a = 1 i b = 1

dobiemo traenu vezu.