Вы находитесь на странице: 1из 6

POLITIKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

1.to je temelj prouavanja politikog sustava Republike Hrvatske?


Temelj prouavanja politikog sustava RH je Ustav RH tj, osnove ustavnog poretka RH u
okvirima viestranakog demokratskog ustroja drave te njezinog pribliavanja euroatlantskim
integracijama.
2.Objasnite pojam drave kao zajednice i drzave kao organizacije.
Drzava kako organizacije se zasniva na pravu. Pravni poredak u drzavi postoji kada najveci broj
stanovnistva postuje pravni sustav je smatraju da je to ispravno i pozeljno,dok ga preostalim
drzava moze nametnuti silom. Drava kao organizacija odgovara globalnom dutvu, ima
politiku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne vizike prisile i na nekonomskoj i
ideolokoj moi, te se odnosi na precizno odreeno stanovnitvo i teritorij, a pravnim normama
regulira najvanijde drutvene odnose.
Drava je drutvena organizacija - jer se se pojavljuje u drutvu, u zajednici. Suverena je
drutvena organizacija u smislu ostvarivanja naela vanjske i unutarnje politike
3.Navedite i objasnite temeljne elemente postojanja drave:
1) Vlast - vlast koju ima drava na svom teritoriju je najvia vlast i iskljuuje svaku vlasd druge
drave na tom teritoriju.
2) Teritorij - precizno odreden prostor na kojem se nalazi drzavno stanovnistvo i odvija
suvremena politicka vlast drzave. Teritorij je moeen imaginarnom granicom i on obuhvaa
zemljunu povrinu, zemljinu unutranjost, zrani prostor i more (unutranje morske vode i
teritorijalne vode)
3) Stanovnistvo sve osobe koje u odreenom trernutku potpadaju pod vlast odreene drave i
koje su dune potovati pravne norme te drave. Nema drave bez stanovnitva.
4)Pravo - je sustav pravnih normi (propisa) jedne drave koje drava moe ostvariti prisilom
kojom raspolae
4.Objasnite pojam drzavnog stanovnistva.
Drzavno stanovnistvo su sve osobe koje u datom trenutku protpadaju pod vlast odreene
drave i koje su dune potovati pravne norme te drave. Nema drave bez stanovnitva.
Kad govorimo o drzavnom stanovnistvu mozemo razlikovati
-stanovnistvo u uzem i sirem smislu.
Stanovnistvo u uzem smislu obuhvaca pojedince koji su uz doticnu drzavu povezani
drzavljanstvom sto znaci da takva osoba ima prava i obveze koje nema nedrzavljani.
Stanovnistvo u sirem smislu obuhvaca sve one koji obitavaju na podrucju doticne drzave sto
podrazumijena stanovnisto u uzem smislu i one koji nisu drzavljani doticne drzave,ali obitavaju
na njenom podrucju iz odredenih razloga.
5.Opisite nacine stjecanja drzavljanstva.
Svaka drzava u skladu s vlastitim pravnim poretkom odreuje nacine stjecanja drzavljanstva, a
najcesce mozemo navesti:
a) Porijeklom (krvnoj vezi dijete roditelj)
b) Pripadnoscu zemlji (rodenjem u zemlji u kojoj obitavaju roditelji bez obzira na porijeklo)
c) Naturalizacijom (zbog dugog i stalnog obitavanja u zemlji, predhodi asimilacija)
d) Sukcesijom (prepustanje dijela teritorija i stanovnika jedne drzave drugoj)
6.to je Ustav (openito)
Ustav je akt u kojem se uobliava volja naroda (odraz suvereniteta) a slui za nadzor vlasti.
Ustav je najvii pravno-politiki dokument jedne drave s odredbama o drutvenom,
gospodarskom i politikom ureenju, tijelima vlasti, pravima i dunostima graana itd. On je
jedinstveni pisani dokument s najveom pravnom snagom te juridika osnova za sveukupno
pozitivno zakonodavstvo drave. Ustavni propisi hijerarhijski su najvii pa svi zakonski i
podzakonski propisi moraju biti u skladu s ustavom.
7.Objasnite razliku izmedu krutih i mekih ustava i navedite kakav je Ustav RH i zasto.
Kruti ustavi odreduju tee uvjete za svoje mjenjanje ili donosenje novog ustava.
1

Promjena moze biti izvedena samo po posebnom nerjetko slozenom postupku, a za izglasavanje
je potrebna i drugacija vecina od one koja je potrebna za donosenje obicnih zakona. HR ustav je
Kruti ustav.
Meki ustavi-lakse se mijenjaju, promjena je poput obinih zakona
8.Koje glavne skupine odnosa ureuje (regulira) Ustav?
Drutveno, politiko i gospodarsko ureenje, o tijelima vlasti, o pravima i dunostima graana.
9.Koje ustrojbene oblike suvremenih drava poznajete? Objasni...
Predsjednika republika predsjednik drave ujedno ima ulogu i predsjednika vlade glavni
je nositelj izvrne vlasti (sad, francuska)
Polupredsjednika republika vlada odgovara i parlamentu i predsjedniku, predsjednik ima
aktivnu izvrnu i politiku funkciju, meutim uz aktivnu ulogu parlamenta (rh do ustavnih
promjena iz 2000. Godine)
Parlamentarna republika izvrnu vlast obnaaju vlada i predsjednik, temelj dravne vlasti
je parlament (njemaka, italija, rh)
Konfederacija sloena drava ije lanice zadravaju vlastitu samostalnost.
Savezni zakon postaje obvezan za drave lanice tek kada ga ratificira njihov parlament
(vicarska)
10.Koje dravno tijelo redovito donosi i mijenja Ustav? U kojem postupku
Ustav redovito donosi najvie predstavniko tijelo, ponekad ustavotvrona skuptina, ali u veini
parmalent kao predsavniko tijelo graana. Promjena se takoer povjerava predstavnikom
rijelu, a ponekad se raspisuje i referendum.
Parlament (Hrvatski sabor)
11.to sadre izvorine osnove Ustava RH?
Izvorine osnove su uvodni tekst bez numeriranih lanaka, i u tom dijelu povijesno-pravno se
izvodi ovim ustavom proklamirana i ponovno utvrena nacionalna samobitnost i dravna
opstojnost RH. Zatim se kronoloki spominju dogaaji od vremena stvaranja HR kneevine u 7.
st. sve do najnovijih dogaaja sa prijelomnim godinama (1527., 1712., 1848., 1868., 1918.,
1939., 1943., 1947., 1963., 1990. (demokratski izbori), 25.6.1991. (samostalnost), 8.10.1991.
(odvajanje od SFRJ), 15.1.1992. (meunarodno priznanje), 5.8.1995. (Oluja).
12. opiite to se nalazi u poglavlju temeljne odredbe ustava RH?
Temeljne odredbe ustava sadrane su u lancima 1-13 kojima je rh ustrojena kao jedinstvena i
nedjeljiva, te demokratska i socijalna drava s time to vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu
kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana.
Suverenitet rh je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv. utvrene su najvie vrednote ustavnog
poretka rh i temelj su za tumaenje ustava: sloboda, jednakost,
Nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje
prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i
viestranaki sustav.
U rh usvojeno je naelo trodiobe vlasti, pa se vlast dijeli na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu
vlast. osim toga, hrvatskim graanima je zajameno i pravo na lokalnu i podrunu samoupravu.
Ostale odredbe u ovom poglavlju ustava tiu se politikih stranaka, oruanih snaga, granica,
dravnosti, te razliitih sloboda.
Vana je i naelna odredba o upotrebi hrvatskog jezika, te pisma, uz mogunost koritenja i
drugog jezika i pisma u pojedinim lokalnim jedinicama.
13.Kako biste saeto definirali RH u smislu Ustava?
Nacionalna drava hrvatskog naroda i drava pripadnika autohtonih nacionalnih manjina,
jedinstvena i nedjeljiva, demokratska i socijalna, polupredsjednika, viestranaka,
samostalna...

14.Da li Ustav podrobno ureuje materiju politikih stranaka?


Ne ureuje materiju, ali odreuje kako se osnivaju, gdje se registriraju, kako se financiraju,
kako se gase te odreuje da ne smiju biti nasilne i da ne smiju podrivati demokratski poredak.
15.Moete li navesti neke glavne dijelove (cjeline) u tekstu Ustava?

Tekst ustava RH, osim izvorinih osnova, obuhvaa ukupno 142 lanka strukturiranih u
9 poglavlja. Ubraja se u krae europske ustave.

Izvorine osnove, temeljne odredbe ustava, ljudska prava i temeljne slobode, ustrojstvo
dravne vlasti, sudbena vlast, lokalna i podruna samouprava...

16.Navedite neke osobne slobode i prava iz naeg Ustava!


Pravo na ivot (u RH nema smrtne kazne), sloboda i osobna nepovredivost (zabrana
zlostavljanja, pritvora bez naloga, ovjeje pristupanje sa zarobljenicima), jednakost pred
sudovima za sve i za strance, naelo o nedunosti dok se ne dokae krivnja, sloboda kretanja
i boravka na dravnom teritoriju, sloboda nepovredivosti doma, osobnog i obiteljskog ivota,
tajnost dopisivanja, osobnih podataka, pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, pravo na
udruivanje...
17.Navedite neke politike slobode i prava iz naeg Ustava!
Slobode miljenja i izraavanja misli (djelomino politika sloboda), pravo na javno okupljanje i
mirni prosvjed, pravo na udruivanje, pravo na birako pravo u punoljetnosti (pravo birati i biti
biran), pravo na sudjelovanje u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube...
18.Navedite neka gospodarska prava i slobode iz naeg Ustava!
Pravo vlasnitva, poduzetnika i trina sloboda, pravo na rad i slobodu rada, pravo na zaradu,
zabranjena zloupotreba monopola,
19.Navedite neka socijalna prava i slobode iz naeg Ustava!
Socijalna sigurnost, socijalno osiguranje (RH se definira i kao socijalna drava), skrb za
nezaposlene i nezbrinute, pravo sindikalnog udruivanja, pravo na trajk, prava i dunosti
roditelja i djece, pravo na besplatno osnovno kolovanje, pravo na zdravstveno osiguranje..
20.Navedite neka kulturna prava iz naeg Ustava!
Sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva, drava potie i pomae razvitak
znanosti, kulture i umjetnosti; jami se zatita moralnih i materijalnih pava koja proitjeu iz
znanstvenog, kulturnog, umjetnikog i intelektualnog i drugog vlasnitva
21.Kako nazivamo pravo na zdrav ivot i pravo na zdrav okoli u smislu naeg Ustava?
Ekoloko pravo: spada pod gospodarska, socijalna i kulturna prava, lanak 69. (Svatko ima
pravo na zdrav ivot. Drava osigurava uvjete za zdrav okoli. Svatko je duan, u sklopu svojih
ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.)
22.to znai trioba vlasti u suvremenim dravama?
Znai da vlast poiva na triobi: zakonodavnoj (legislativnoj), izvrnoj (egzekutivnoj) i sudskoj
(juridikoj) vlasti. Sve tri vlasti meusobno su neovisne i ravnopravne i ne bi smjelo dolaziti do
meusobnog preklapanja naadlenosti.
23.Koje su temeljne ovlasti Hrvatskog sabora?
Donoenje i promjena Ustava RH, donoenje zakona, odluivajne o ratu i miru, donoenje
strategije nacionalne sigurnosti i obrane RH, ratifikacija meunarodnih ugovora, donoenje
dravnog prorauna, stratekih dokumenata i akata kojima izraava politiku drave, raspisuje
referendume, nadzire rad vlade. Hrvatski sabor je nositelj zakonodavne vlasti i predstavniko
tijelo graana.
28.Tko su nositelji izvrne vlasti u RH?
Predsjednik i Vlada RH
29.Navedite vanije prerogative Predsjednika RH!
Predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, uz Vladu sukreator je vanjske politike drave,
zapovjednik oruanih snaga. Temeljne ovlasti: raspisuje izbore za Sabor, referendum, povjerava
mandatara za sastav Vlade, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja, proglaava zakone, s
3

Vladom surauje glede aktivnosti sigurnosnih slubi... U izvanrednim stanjima ima puno vee
ovlasti (donoenje zakona odnosno uredbi i sl.).
30.Koje su osnovne funkcije Vlade u smislu naeg Ustava?
Predlae zakone i druge akte Saboru, predlae dravni proraun, provoenje zakona i drugih
odluka Sabora, vodi unutarnju i vanjsku politiku, brine o gospodarskom razvitku drave...
31.Navedite trajanje mandata zastupnika u Hrvatskom saboru te Predsjednika RH!
Zastupnici imaju mandat 4 godine, a Predsjednik RH 5 godina.
32.to ulazi u sudbenu vlast prema naem Ustavu?
U irem smislu: sudovi ope i posebne nadlenosti, dravno odvjetnitvo te ustavi sud.
33. Objasnite podjelu sudova na redovne i specijalizirane
Redovni sudovi su opinski, upanijski i Vrhovni sud RH (najvie tijelo sudbene vlasti u dravi),
a Specijalizirani su prekrajni sudovi, Visoki prekrajni sud RH, trgovaki sudovi, Visoki
trgovaki sud RH te Upravni sud RH.
34. Koja je uloga Dravnog sudbenog vijea?
Imenuje i razrjeuje suce njihove dunosti, uz miljenje nadlenog odbora Sabora.
35. Koje vrste sudova poznajete?
Redovni sudovi su opinski, upanijski i Vrhovni
a Specijalizirani su prekrajni sudovi, Visoki
trgovaki sud RH te Upravni sud RH. Vrhovni
posebno je reguliran Ustavom RH i nije u okviru
autonomi sudobi odnosno arbitrae.

sud RH (najvie tijelo sudbene vlasti u dravi),


prekrajni sud RH, trgovaki sudovi, Visoki
sud RH najvii sud u RH. Ustavni sud RH
sudbene vlasti. Osim klasinih sudova postoje i

36.to je Dravno odvjetnitvo i ime se bavi?


Samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno postupati protiv poinitelja kanjivih i drugih
djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH te podnositi pravna sredstva za zatitu
Ustava i zakona. Glavnog dravnog odvjetnika imenuje Sabor na prijedlog Vlade.
37.Koja je uloga Ustavnog suda u naem pravnom sustavu?
a) Ocjenjuje ustavnost zakona i propisa koji se donose tj. jesu li ti zakoni i propisi suglasni s
Ustavom. Neustavne zakone i propise moe ukinuti.
b) Ustavni sud odluuje o ustavnoj tubi, rjeava sukobe u nadlenosti izmeu zakonodavne,
izvrne i sudbene vlasti
c) Odluuje o odgovornosti Predsjednika RH, nadzire ustavnost politikih stranaka te moe
zabraniti njihov rad
d) Nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove, te
obavlja druge poslove predviene Ustavom i Zakonom.
38.Koje oblike samouprave poznajete?
Postoji lokalna i podruna (regionalna) samouprava. Jedinice lokalne samouprave su opine i
gradovi, dok su jedinice podrune (regionalne) samouprave upanije. Samostalno ureuju svoje
ustrojstvo te imaju pravo na vlastite prihode. Obavljaju poslove iz svoje nadlenosti koja se tiu
naselja, komunalne djelatnosti, briga o djeci, socijalnoj skrbi, zdravstvu, planiranje, kolstvo,
kultura, zatita okolia, itd. Te kao 3. postoji grad Zagreb kao posebna teritorijalna jedinica koja
ima poloaj upanije.
39.Koja je pravna snaga meunarodnih ugovora i tko ih sklapa?
Meunarodni ugovori su po pravnoj snazi iznad zakona. Takve ugovore mogu sklapati Sabor,
Predsjednik i Vlada RH, a potvruje ih u pravilu Sabor.
40.Kako Ustav regulira udruivanje zemlje s drugim dravama?
Ustav zabranjuje udruivanje u bilo kakav dravni savez koji bi sliio na bivu Jugoslaviju.
41.Kojom veinom je mogua promjena Ustava u Hrvatskom saboru te koje se vanije
promjene Ustava bile od njegova donosenja do danas?

Dvotreinskom veinom svih zastupnika. 1997.g. obrisane i izmjenjene odredbe kaje su bile
ostaci buveg sustava 2000.g. zamjenjen polu predsjedniki sustav s parlamentarnim, 2001.g.
ukida se upanijski dom. 2010.g. izjednaenje s EU potrebama (dodana glava o EU).
42.Navedite etiri osnovne slobode kao temelja Europske unije!
Sloboda kretanja osoba, robe, usluga i kapitala.
43.Navedite glavne organe (tijela) Europske unije!
Europski parlament (zakonodavna vlast, donosi zakone), Vijee Europske Unije ili Vijee
Ministara (izvrna vlast EU, zastupnici su predsjednici drava ili vlada lanica), Europska
komisija (ekvivalent Vladi EU, inicijator zakonskih predmeta, ima svoje povjerenike ili
komesare), Europsko Vijee (zastupa drave-lanice i sastavljeno je od po jednog najvieg
predstavnika tih drava), Sud Europskih zajednica, Statistiki ured....
44. to regulira poglavlje Ustava o Europskoj uniji?
Poglavlje Ustava o Europskoj uniji regulira zastupljenost Hrvatske u svim tijelima EU
(Parlamentu, Vijecu Europe i Europskom vijecu)te sudjelovanje u zakonodavnom postupku
Unije, sukladno ugovorima na kojima se ona temelji.
45.to je pravna steevina EU i zato je ona vana za Hrvatsku?
Pravna steevina EU je naziv koji se odnosi na cjelokupno dosad akumulirano pravo EU,
odnosno na skup pravnih normi i odluka koje obvezuju sve zemlje lanice unutar EU. Pravna
steevina EU je trenutno podijeljena u 35 poglavlja. Vana je za HR jer se mora cijelo
zakonodavstvo uskladiti sa pravnom steevinom EU, a iste godine 2005, zapoeli su pristupni
pregovori o punopravnom lanstvu.
46.Navedite neke bitne etape u pribliavanju Hrvatske Europskoj uniji!
elju dravne politike za lanstvom u EU (tada EZ), prolongirao je Domovinski rat i nastala
politika izolacija nakon zavretka rata. Godine 1999. Vlada je usvojila Plan integracijskih
aktivnosti RH, a potom i Nacionalni program za pridruivanje RH Europskoj uniji, a Sabor je
zapoeo s donoenjem zakona sukladno zakonima koji vrijede u EU. Godine 2005. zapoeo je
proces analitikog pregleda (screeninga) cjelokupnog zakonodavstva RH, a iste godine su
zapoeli pristupni pregovori o punopravnom lanstvu. Europska komisija povremeno ocjenjuje
napredak u tim pregovorima i daljnje prioritete.
47.Navedite koje vrste izbora poznajete i ukratko opisite svaku od navedenih vrsta.
S obzirom na funkciju izbora moguce ih je razlikovati:
-kompetitivne izbore (nekoliko razlicitih politickih opcija)
-semikompetitivne izbore(ogranicene slobode biranja ili mogunosti izmedu vise vrsta ponuda)
-nekompetitivne izbore( uskracena sloboda biranja)
Razmatrajuci razlikovanje u znacenju izbora u razliitim politikim poretima moemo razluiti tri
temeljna razlikovanja:
-izbore u drzavama zapadne demokracije (opce i jednako biracko pravo, konkurencija izbora,
jednakost pri izbornom nadmetanju, sloboda i tajnost glasovanja, pretvaranje glasova u
mandate, opozivost izborne odluke, demokratski nadzor nad cjelokupnim izborima
-izbori u diktaturama
-izbore u autoritativnim sustama
Suvremene demokratske drave razlikuju nekoliko vrsta izbora:
Parlamentarne
Predsjednicke
Izbore za tijela lokalne samouprave
48. Objasnite pojam birakog prava.
Birako pravo u suvremenim dravama je jedno od temeljnih ustavom zajamenih prava
graana. U RH birako pravo imaju svi dravljani koji su navrili 18 godina i imaju poslovnu
sposobnost.
49. Navedite i ukratko objasnite nacela izbornog prava:
Izborno pravo je temeljno politicko pravo gradanina koje mu omogucuje aktivno sudjelovati u
vlasti na svim razinama.
5

U modernim demokratskim drzavama moguce je razlikovati etiri temeljna nacela izbornog


prava koje imaju ustavni rang: dobiva stranka s najvecim kolicnikom.
1.Ope izborno pravo svi imaju pravo birati i biti birani
2.Jednako izborno pravo-tezina glasovasvih gradana s pravom glasa bude jednaka
3.Tajno izborno pravo- odluka biraca je drugima nepoznata
4. Izravno izborno pravo-izravno biraju svoje predstavnike
50. Ukratko objasnite sto je to D Hondtova metoda i cemu sluzi i kako se primjenjuje.
D Hondotova metoda je nacin preracunavanja glasova u mandate. U obracun se uzimaju samo
stranke koje su presle izborni prag.Primjenom ove metode mandati se raspodjeljuju tako da se
ukupan broj glasova svake stranke dijeli s nizom dijeljitelja 1,2,3,4,5,, a mandat dobiva stranka
s najvecim kolicnikom.D hondotova metoda siroko se primjenjuje jer je tehnicki jednostavna i
omogucuje raspodjelu svih mandata u prvom postupkupodjele. Pogoduje vecim strankama.U RH
od 1992 godine.