You are on page 1of 445

Dasir Avde

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA:


Sistemski pristup
Naslov izvornika:
Jasser Auda, Maqasid al-Shariah as Philosophy of Islamic Law: A Systems Approach
The International Institute of Islamic Thought, Herndon, VA - London, 1429ah/2008ce
Izdavai:
El-Kalem - izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH
www.elkalem.ba
CNS - Centar za napredne studije
www.cns.ba
Selim Jarko
Ahmet Alibai

Za izdavae:

Urednik:
Redaktor:
Lektor:
Tehniki urednik:
Dizajn:
tampa:
Za tampariju:
Tira:

Mustafa Prljaa
Munir Muji
Aida Krzi
Aida Mujezin
Tarik Jesenkovi
Dobra knjiga, Sarajevo
Izedin ikalo
500

CIP - Katalogizacija u publikaciji


Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28-1:348.97
28-74
AUDA, Jasser
Intencije erijata kao filozofija islamskog
prava : sistemski pristup / Dasir Avde ; preveo
Nedim Begovi. - Sarajevo : El-Kalem ; Centar za
napredne studije, 2012. - 444 str. : graf. prikazi
; 20 cm. - (Biblioteka Posebna izdanja /
El-Kalem)
Prijevod djela: Maqasid al-Shariah as Philosophy
of Islamic Law. - Bibliografija: str. 403-440 ;
bibliografske i druge biljeke uz tekst.
ISBN 978-9958-23-308-1
I. Avde, Dasir vidi Auda, Jasser
COBISS.BH-ID 19569414

Dzasir Intencije serijata.indd 2

14.5.2012 15:26:28

Preveo Nedim Begovi

BIBLIOTEKA POSEBNA IZDANJA

Dzasir Intencije serijata.indd 3

Sarajevo, 2012./1433. god. po H.

14.5.2012 15:26:28

Izdanje ove knjige je realizirano zahvaljujui podrci


Meunarodog instituta za islamsku misao (IIIT)
InTernaTIonal InsTITuTe of IslaMIc ThoughT
herndon, Virginia & london.

Dzasir Intencije serijata.indd 4

14.5.2012 15:26:28

SADRAJ

Popis grafikona, tabela i ilustracija.........................................11


Zahvale.................................................................................17
Predgovor..............................................................................19
UVOD .................................................................................23
U ime islamskog prava?...............................................23
Gdje je islamsko pravo?...............................................24
Postoji li problem s islamskim pravom?.......................26
Doseg disciplina.............................................................28
Saetak...........................................................................31
INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA)
SUVREMENO GLEDITE. ..............................................35
Mekasid e-eria: Rana historija ideje.............................36
ta znai pojam mekasid?.........................................36
Dimenzije intencija (mekasid)..................................38
El-Mekasid u idtihadu ashaba................................46
Rane teorije intencija (mekasid)...............................52

Intencije (el-mekasid) kao


razvijena teorija: od V do VIII h. stoljea........................57
Nastanak filozofije islamskog prava..........................57
Ebu el-Meali el-Duvejni (u. 478/1085).................58
Ebu Hamid el-Gazali (u. 505/1111)........................59
El-Izz ibn Abdusselam (u. 660/1209).....................60
ihabuddin el-Karafi (u. 684/1258).........................61
5

Dzasir Intencije serijata.indd 5

14.5.2012 15:26:28

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

emsuddin ibn el-Kajjim (u. 748/1347)..................62


Ebu Ishak e-atibi (u. 790. h./1388.).....................63
Suvremene koncepcije intencija (mekasid)......................65
Od zatite i ouvanja do razvoja i prava........65
Humani razvoj kao zasebna intencija (maksid)......69
SISTEMI KAO FILOZOFIJA I
METODOLOGIJA ZA ANALIZU........................................71
Sistemi i filozofija sistema...............................................72
Svrhovitost, kauzalnost i iracionalnost.....................72
Ka islamskoj filozofiji sistema...............................74
Jesu li sistemi stvarne ili misaone kreacije?............76

Sistemski pristup analizi.................................................78


Tradicija dekompozicijske analize.........................78
Sistemska analiza.....................................................82
Teorije o obiljejima sistema....................................83
Teorije o hijerarhijama sistema................................95
Predloene karakteristike sistema...........................100
Spoznajna narav sistema islamskog prava...............100
Cjelovitost sistema islamskog prava........................101
Otvorenost sistema islamskog prava.......................102
Iznutra uvezana hijerarhija
sistema islamskog prava.........................................104
Viedimenzionalnost sistema islamskog prava........107
Svrhovitost sistema islamskog prava.......................109
ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I
PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ. ........................117
ta je to islamsko pravo?............................................117
Fikh i erijat..........................................................117
Kanun i urf...........................................................119
Vanost razlikovanja fikha i erijata.......................121
6

Dzasir Intencije serijata.indd 6

14.5.2012 15:26:28

SADRAJ

Islamske pravne kole: kratak historijat.........................123


Poslijeposlaniki period.........................................123
Period imama........................................................129
Formalna kritika kategorizacije mezheba................136
Nizovi uenika i predaja........................................139
Period opadanja..................................................143
KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA. .....................145
Osnovni izvori/tekstovi.................................................146
Kuran...................................................................147
Sunnet...................................................................149

Tekstualno utemeljeni jeziki dokazi.............................160


Jasnoa..................................................................161
Implikacija............................................................167
Hanefijska klasifikacija implikacija.........................168
afijska klasifikacija implikacija.............................169
Suprotna implikacija..............................................172
Opseg....................................................................176
Openitost.............................................................177
Odreenost...........................................................178
Jeziki dokaz: utjecaj grke filozofije......................181
Tekstualno utemeljeni racionalni dokazi.......................184
Konsenzus.............................................................186
Analogija...............................................................191
Interes...................................................................201
Pravna preferencija................................................204
Pravna prevencija (zatvaranje puteva)..................208
Raniji vjerozakoni..................................................211
Miljenje ashaba....................................................212
Tradicija stanovnika Medine..................................214
Obiaj...................................................................215
7

Dzasir Intencije serijata.indd 7

14.5.2012 15:26:28

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Pretpostavka kontinuiteta......................................217
Redoslijed dokaza..................................................218
Pravila..........................................................................221
Stupnjevi odobrenja...............................................222
Obaveze i zabrane..................................................222
Neobavezujui stupnjevi........................................224
Deklarativna pravila...............................................226
Pravna sposobnost.................................................226
SUVREMENE TEORIJE U
ISLAMSKOM PRAVU........................................................231
Savremene klasifikacije i obiljeja..................................232
Background...........................................................232
Islamske ideologije..............................................233
RAND-ova klasifikacija.........................................236
Klasifikacije zasnovane na Tekstu...........................241
Predloena klasifikacija.................................................245
Stupnjevi autoriteta...............................................245
Aktualni izvori islamskog prava..........................250
Aktualne tendencije u islamskom pravu..............255
Tradicionalizam............................................................257
Skolastiki tradicionalizam....................................257
Skolastiki neotradicionalizam...............................260
Neoliteralizam.......................................................265
Ideoloki orijentirane teorije..................................267
Islamski modernizam....................................................268
Reformistika reinterpretacija................................273
Apologetska reinterpretacija...................................277
Teorije utemeljene na konceptu maslahe................281
Usulski revizionizam..............................................283
Znanstveno orijentirana reinterpretacija.............287
8

Dzasir Intencije serijata.indd 8

14.5.2012 15:26:28

SADRAJ

Postmoderni pristupi....................................................288
Poststrukturalizam.................................................292
Historinost sredstava i/ili ciljeva...........................295
Neoracionalizam....................................................300
Kritike pravne studije...........................................301
Postkolonijalizam..................................................304
SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM
PRAVNIM TEORIJAMA....................................................307
Ka potvrivanju svih spoznaja....................................308
Objavljeni idtihad.............................................308
Odvajanje objavljenog od
njegovog saznavanja............................................310
Ka holizmu................................................................314
Nesigurnost pojedinanog dokaza......................314
Ogranienje uzronosti u tradicionalistikim
i modernistikim teorijama....................................316
Ka holistikom ilm el-kelamu............................318
Ka otvorenosti i samoobnavljanju.................................320
Izmjena pravila s kognitivnom kulturom............320
Samoobnova kroz filozofsku otvorenost.................328
Ka viedimenzionalnosti...............................................336
Spektar izvjesnosti.................................................337
Rjeavanje oprenosti kroz
viedimenzionalnost..............................................346
Viedimenzionalnost i postmodernizam.................358
Ka svrhovitosti...........................................................359
Implikacija intencije/svrhe..................................360
Intencionalne interpretacije osnovnih izvora..........365
Intencije kod Poslanika..........................................367
Analogija kroz intencije.........................................371
9

Dzasir Intencije serijata.indd 9

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Interesi usuglaeni s intencijama............................373


Pravna preferencija
zasnovana na intencijama......................................374
Otvaranje puteva radi postizanja
dobrih ciljeva i mekasida.......................................378
Obiaji i intencija univerzalnosti.........................379
Pretpostavka kontinuiteta......................................381
Intencionalnost kao zajednika
osnova pravnih kola..............................................382
Intencionalnost kao
temeljni kriterij za idtihad....................................383
ZAKLJUAK......................................................................385
Klasine koncepcije i klasifikacije mekasida..................385
Suvremene koncepcije mekasida i njihova vanost........388
Multidisciplinarnost.....................................................388
Analiza sistema.............................................................389
Klasificiranje teolokih kola
s obzirom na uzronost..............................................390
ta je to islamsko pravo?............................................390
Razvoj tradicionalnih islamskih pravnih kola..............391
Temeljni izvori/tekstovi................................................392
Jeziki dokazi................................................................392
Racionalni dokazi.........................................................393
Suvremene teorije u islamskom pravu...........................393
Predloena klasifikacija teorija islamskog prava.............394
Sistemski pristup teorijama islamskog prava.................397

Bibliografija.........................................................................403
Glosar islamskih termina.....................................................441

10

Dzasir Intencije serijata.indd 10

14.5.2012 15:26:29

POPIS GRAFIKONA, TABELA


I ILUSTRACIJA

strana
38 Grafikon 1.1. Hijerarhija intencija islamskog prava (aspekt stupnjeva potreba)
44 Grafikon 1.2. Na osnovu spoznajne naravi islamskog
prava, sve navedene strukture intencija ovog prava su validne.
55 Ilustracija 1.1. Prva stranica rukopisa Mehasin e-erai
(Ljepote zakona) autora El-Kaffala el-Kebira u egipatskoj
biblioteci Dar el-Kutub.
96 Tabela 2.1. (a) Laszlove paralelne hijerarhije; (b) Salkova
hijerarhija kategorija prirode
109 Ilustracija 2.1. Prikazivanjem slike u sivoj skali onemoguuje se zapaanje detalja iste slike u boji. Crno-bijela slika
sakriva veliki dio informacija. U ovom primjeru, ako bi
se crno-bijela slika posmatrala zasebno, to bi predstavljalo
interesantnu zagonetku.
121 Grafikon 3.1. Dijagram koji ilustrira (tradicionalne) odnose izmeu koncepata erijata, fikha, urfa i kanuna. Obrati
panju na to da se fikh, zajedno s Kuranom i poslanikom
tradicijom, svrstava u ono to je objavljeno.
127 Grafikon 3.2. Mapa ilustrira puteve vojnih pohoda i naseljavanja u 7. stoljeu.
11

Dzasir Intencije serijata.indd 11

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

136 Grafikon 3.3. Sumaran prikaz izvora zakonodavstva koji


se koriste kao klasifikacijska obiljeja islamskih pravnih
kola. Ovaj klasifikacijski pristup ima vie ogranienja,
ukljuujui jednodimenzionalnost i pretjerano uopavanje.
140 Grafikon 3.4. Nizovi uenika koji su, na koncu, obrazovali islamske pravne kole, poevi sa (odabranom) grupom ashaba i zavrivi s (odabranom grupom) metodologa
(usulijjun).
146 Grafikon 4.1. Popis dokaza i njihova klasifikacija s obzirom na njihovo naelno prihvatanje unutar islamskih
pravnih kola.
149 Grafikon 4.2. Klasifikacija kuranskih predaja prema stepenu njihove autentinosti.
150 Grafikon 4.3. Klasifikacija moguih odnosa izmeu
Sunneta i kuranskih ajeta.
151 Grafikon 4.4. Vrste Poslanikovih djela s obzirom na njihove implikacije po zakonodavstvo.
155 Grafikon 4.5. Vrste Poslanikovih predaja s obzirom na
broj prenosilaca.
157 Grafikon 4.6. Uvjeti za valjanost pojedinanih predaja u
tradicionalnoj hadiskoj znanosti.
159 Grafikon 4.7. Stavovi pojedinih kola naspram mursel hadisa.
161 Grafikon 4.8. Klasifikacija termina/izraza s obzirom na jasnou, implikaciju i opseg.
162 Grafikon 4.9. Klasifikacija jasnih i nejasnih termina.
163 Grafikon 4.10. Klasifikacija jasnih termina s obzirom na
mogunost njihovog uposebnjavanja, reinterpretacije i derogacije.
12

Dzasir Intencije serijata.indd 12

14.5.2012 15:26:29

POPIS GRAFIKONA, TABELA I ILUSTRACIJA

164 Grafikon 4.11. Klasifikacije vrsta nejasnih izraza, na osnovu razloga njihove najasnoe.
167 Grafikon 4.12. Implikacije izraza, prema hanefijama.
170 Grafikon 4.13. Implikacije izraza, prema afijama.
173 Grafikon 4.14. Vrste suprotne implikacije.
176 Grafikon 4.15. Klasifikacija izraza s obzirom na njihov
opseg.
178 Grafikon 4.16. Razliita miljenja o odnosu izmeu ahad
predaje i openitog ajeta.
179 Grafikon 4.17. Razliita miljenja o odreenim, nasuprot
neodreenih termina/izraza.
182 Grafikon 4.18. Klasifikacija znanja u islamskoj filozofiji.
183 Grafikon 4.19. Klasifikacija termina u islamskoj filozofiji.
185 Grafikon 4.20. Neka od brojnih razliitih miljenja o definiciji konsenzusa.
187 Grafikon 4.21. Usporedba nekih stajalita o uvjetima za
mudtehida koji moe uzeti uee u konsenzusu.
191 Grafikon 4.22. Razliita miljenja o legitimnosti kijasa.
192 Grafikon 4.23. (a) etiri komponente analogije i (b) uzajamni odnos ovih komponenti u procesu analogije.
199 Grafikon 4.24. etiri kategorije podesnih svojstava.
201 Grafikon 4.25. Formalna procedura kijasa.
202 Grafikon 4.26. Klasifikacija interesa na osnovu toga da li
su spomenuti u tekstu.
203 Grafikon 4.27. Razliita miljenja o el-maslehi el-murseli.
205 Grafikon 4.28. Razliita miljenja o istihsanu.
13

Dzasir Intencije serijata.indd 13

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

206 Grafikon 4.29. Prosuivanje odreene situacije na temelju


osnove koja se razlikuje od naela po kojem se prosuuju
sline situacije.
206 Grafikon 4.30. Klasifikacija osnova istihsana.
209 Grafikon 4.31. Razliita miljenja o pravnoj prevenciji
(sedd ez-zerai).
209 Grafikon 4.32. etiri kategorije vjerovatnoe, prema
onim pravnicima koji su usvojili pravnu prevenciju, i to:
izvjesna, veoma vjerovatna, vjerovatna i rijetka.
212 Grafikon 4.33. Razliita miljenja o ranijim zakonodavstvima (eru men kablena).
213 Grafikon 4.34. Razliita miljenja o miljenju ashaba (rej
es-sahabi).
214 Grafikon 4.35. Razliita miljenja o tradiciji stanovnika
Medine (amel ehl el-Medina).
215 Grafikon 4.36. Razliita miljenja o urfu.
219 Grafikon 4.37. Pregled redoslijeda dokaza u razliitim
kolama islamskog prava.
222 Grafikon 4.38. Klasifikacija pravila na zaduujua i deklarativna.
223 Grafikon 4.39. Razliita miljenja o stupnjevima odobrenja u islamskim pravilima.
224 Grafikon 4.40. Klasifikacija obaveza.
225 Grafikon 4.41. Hanefijska klasifikacija stupnjeva obaveze
i zabrane na osnovu izvjesnosti dokaza.
228 Grafikon 4.42. Pravnika klasifikacija pravne sposobnosti
s obzirom na periode ljudskog ivota.
235 Tabela 5.1. Saeti prikaz izraza koritenih u tipologijama
islamskih ideologija
14

Dzasir Intencije serijata.indd 14

14.5.2012 15:26:29

POPIS GRAFIKONA, TABELA I ILUSTRACIJA

245 Tabela 5.2. Tradicionalno, dokazi/argumenti se uvijek dijele na dvije kategorije, pouzdani (hudda) i nepouzdani
(batil).
246 Tabela 5.3. Podravajui dokaz (istinas) je prijelazni stupanj autoriteta koji se pojavljuje u vie pravnih pravila.
247 Tabela 5.4. Tevil je nivo autoriteta koji se nalazi izmeu
kategorija hudda i istinas.
248 Tabela 5.5. Fihi ej je drugostepena kritika koja stoji izmeu istinasa i butlana.
249 Tabela 5.6. Ova knjiga predlae pet dodatnih stupnjeva
autoritateta izmeu validnog i nevalidnog argumenta.
250 Tabela 5.7. Vievrjednosni spektar autoriteta, od validnog
do nevalidnog.
255 Grafikon 5.1. Vievrjednosni spektar izvora koji pokazuje
dimenziju ljudskog iskustva naspram objave
256 Grafikon 5.2. Dvodimenzionalna ilustracija pozicija koje
aktualne tendencije u islamskom pravu zauzimaju u odnosu na stupnjeve autoriteta izvora islamskog prava.
259 Grafikon 5.3. Tendencija tradicionalizma u kontekstu
usmjerenja koja su doprinijela njenom obrazovanju.
274 Grafikon 5.4. Modernistika tendencija s obzirom na tokove koji su doprinijeli njenom nastanku.
291 Grafikon 5.5. Tendencija postmodernizma s obzirom na
tokove koji su doprinijeli njenom obrazovanju.
313 Grafikon 6.1. Fikh i jedan dio poslanike tradicije pomjereni su iz podruja objavljenog znanja u podruje ljudske spoznaje objavljenog.
325 Grafikon 6.2. Svjetonazor pravnika je primarni faktor u
oblikovanju fikha.
15

Dzasir Intencije serijata.indd 15

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

338 Grafikon 6.3. Tradicionalno, pravni dokazi se dijele na kategoriju izvjesnog i neizvjesnog.
343 Grafikon 6.4. Dokaz koji je historijski autentian i jeziki impliciran podrazumijeva se kao sastavni dio vjere.
345 Grafikon 6.5. Izvjesnost/mogunost se poveava (ne pravolinijski) s poveanjem broja dostupih argumenata.
354 Grafikon 6.6. Naoigled kontradiktorna svojstva u jednoj dimenziji mogu pozitivno doprinijeti drugoj dimenziji koja se odnosi na intencije.
365 Grafikon 6.7. Pripajanje implikacije intencije (dilala elmaksid) validnim implikacijama/znaenjima. Njen prioritet treba ovisiti o vanosti implicirane intencije.
374 Grafikon 6.8. Klasifikacija interesa na osnovu njihove
usuglaenosti s tekstovima ili njihovim intencijama
377 Grafikon 6.9. Stupnjevi ciljeva i alternativni stupnjevi
sredstava, prema El-Karafiju.
377 Grafikon 6.10. Spektar stupnjeva izmeu dobrih ciljeva/
obaveznih sredstava i loih ciljeva/zabranjenih sredstava.

16

Dzasir Intencije serijata.indd 16

14.5.2012 15:26:29

ZAHVALE

Bog mi je podario obilje blagodati koje su daleko od mog


poimanja! Nadam se da On prihvata ovaj skroman doprinos
znanju, sa svim njegovim nedostacima, kao jednu formu ibadeta, u znak zahvalnosti za Njegovu neizmjernu dobrotu. elio
bih, takoer, odati posebno priznanje znanstvenicima i mentorima koji su uveliko doprinijeli mom znanstvenom napredovanju. Zahvalnost dugujem ejhu Muhammedu el-Gazaliju, ejhu
Ismailu Sadiku el-Adeviju i ejhu Muhammedu Feredu za ono
to sam od njih nauio o islamskom pravu i Kuranu u svojim
mladalakim godinama, profesorima Muhammedu Kamilu i
Hazimu Refetu za ideje koje sam razvio na temelju doktorskog
studija o analizi sistema na Univerzitetu u Waterloou, Kanada,
profesorima Ahmedu el-Assaalu i Salahu Sultanu koji su me
podsticali da se pozabavim istraivanjem o intencijama erijata
tokom master studija pravnih nauka na Islamskom amerikom
univerzitetu, Michigan, dr. Garyu Buntu za istraivanje koje
sam sproveo pod njegovim nadzorom tokom svog doktorskog
studija o religiji i islamskim naukama na Velkom univerzitetu
u Lampeteru, UK, i na kraju, ali ne i najmanje, Ahmedu Zekiju Jemaniju, osnivau i predsjedniku Centra za prouavanje
intencija islamskog prava u Londonu, UK, koji mi je povjerio
funkciju direktora u osnivanju i pruio mi veliku i kontinuiranu
podrku. elio bih, takoer, spomenuti nekoliko znanstvenika
koji su znaajno doprinijeli, mada na razliite naine, znanstvenim sadrajima ove knjige. Neka Allah nagradi i blagoslovi
17

Dzasir Intencije serijata.indd 17

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

sljedee znanstvenike: Abdullaha bin Bejjaha, Muhammeda S.


el-Avaa, Jusufa el-Karadavija, Tahu el-Alvanija, El-Habiba ibn
el-Kudaha, Fejsala Mevlevija, Hasana Dabira, Muhammeda
K. Imama, Ibrahima Ganima, Sajfa Abdulfettaha i Ahmeda erRejsunija. Zahvalan sam, takoer, Meunarodnom institutu za
islamsku misao (IIIT), posebno dr. Damalu Barzandiju i dr.
Enesu Al-ejhu Aliju na njihovoj izuzetnoj profesionalnosti i
podrci, Shirazi Khanu, Maryami Mahmood i Maidi Malik, na
njihovom napornom radu i vrijednim komentarima te Sideeku
Aliju na grafikonima. Zahvale idu, takoer, Suhaibu Elaminu za
poetno postavljanje grafikona i referenci koje se javljaju u ovoj
knjizi.1 Konano, uvijek u ostati duan svojoj porodici, posebno mojoj majci Lajli at-Taheri, svojoj supruzi Wandi te Radwi,
Omaru, Ahmadu i Sarah!
Dasir AVdE

Za bosansko izdanje grafikone uradila uvaena gospoa Aida Mujezin-olo. (Nap.


ured.)

18

Dzasir Intencije serijata.indd 18

14.5.2012 15:26:29

PREDGOVOR

Meunarodni institut za islamsku misao (IIIT) ima veliko


zadovoljstvo predstaviti ovaj znanstveni rad o tematici mekasid
e-eria (viih ciljeva i intencija islamskog prava). Autor, dr. Dasir Avde (Jasser Auda), je dobro poznat multidisciplinarni znanstvenik koji je specijalizirao ovu oblast. Ovo novo djelo koje je
rezultat ozbiljnog i paljivog znanstvenog istraivanja, predstavlja novi pristup metodologiji i filozofiji islamskog prava koji je
utemeljen na intencijama erijata. Nadamo se da vane analize i
ideje sadrane u ovoj studiji nee biti samo vaan doprinos oblasti intencija erijata, nego da e privui veu panju i proizvesti
vei interes meu itaocima.
Budui da je svega nekoliko radova o intencijama erijata
dostupno na engleskom jeziku, Meunarodni institut za islamsku misao odluio je ovu prazninu popuniti iniciranjem prevoenja i objavljivanja serije djela o intencijama erijata kako bi
predstavio ovo vano podruje misli engleskim itaocima. Pored
ovog djela, serija je obuhvatila do sada sljedee radove: Ibn Ashur
Treatise on Maqasid al-Shariah (Ibn Aurova rasprava o intencijama erijata) autora Muhammeda et-Tahira ibn Aura, Imam
al-Shatibis Theory of the Higher Objectives and Intents of Islamic
Law (Teorija Imama E-atibija o viim ciljevima i intencijama
islamskog prava) autora Ahmeda er-Rejsunija i Towards Realization of the Higher Intents of Islamic Law: Maqasid al-Shariah
a Functional Approach (Ka realizaciji intencija islamskog prava:
19

Dzasir Intencije serijata.indd 19

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

mekasid e-eria, funkcionalni pristup) iji autor je Demaluddina Atijja. Premda je tema sloena i intelektualno izazovna,
potrebno je istai da ove knjige nisu namijenjene iskljuivo specijalistima, naunicima i intelektualcima, nego su veoma interesantne i korisne obinom itaocu.
U ovoj studiji koja utire stazu buduim istraivaima, dr.
Dasir Avde izlae sistemski pristup filozofiji i pravnoj teoriji
(usul) islamskog prava utemeljen na njegovim svrhama, naelima, viim ciljevima i intencijama (mekasid e-eria). Da bi
islamske norme ostvarile ciljeve pravde, ravnopravnosti, ljudskih prava, razvoja i graanskog drutva u dananjem kontekstu,
autor smjeta intencije (mekasid), kao grupu boanskih namjera
i moralnih koncepata, u samo sredite i temelj islamskog prava.
On uvodi novi metod analize, klasifikacije i kritike koji koristi
odgovarajue karakteristike teorije sistema kao to su: sveobuhvatnost, viedimenzionalnost, otvorenost, spoznajna narav i,
naroito, svrhovitost sistema. ire govorei, ovaj sistemski metodoloki pristup ima svoje implikacije na rekonstrukciju prava,
koncepte ljudskih prava, graanskog drutva i vlasti ukotvljene
u islamskim principima i pravnikoj misli.
Meunarodni institut za islamsku misao, utemeljen 1981.
god., slui kao vaan centar koji podstie iskrene i ozbiljne znanstvene napore utemeljene na islamskoj viziji, vrijednostima i naelima. Njegov program istraivanja, seminara i konferencija u
protekle dvadeset etiri godine rezulturao je objavljivanjem vie
od dvije stotine i pedeset naslova na engleskom i arapskom jeziku, od kojih su mnogi prevedeni na nekoliko drugih jezika.
eljeli bismo izraziti svoju zahvalnost autoru koji je kroz razliite faze rada na knjizi, blisko suraivao s izdavakim odjelom
Ureda Meunarodnog instituta u Londonu. Takoer, elimo se
20

Dzasir Intencije serijata.indd 20

14.5.2012 15:26:29

PREDGOVOR

zahvaliti izdavakom i produkcijskom timu Ureda u Londonu i


onima koji su neposredno ili posredno bili ukljueni u kompletiranje ove knjige: Maidi Malik, dr. Wandi Krause, Shiraz Khan
i Sideeku Aliju. Neka Allah nagradi njih i autora za sav njihov
trud.
Anas S. Al-Shaikh Ali,

Ramazan 1428.
(Septembar 2007.)

Akademski savjetnik, Meunarodni institut


za islamsku misao, Ured u Londonu, UK

21

Dzasir Intencije serijata.indd 21

14.5.2012 15:26:29

Dzasir Intencije serijata.indd 22

14.5.2012 15:26:29

UVOD

U IME ISLAMSKOG PRAVA?


Piem ove retke nakon jutronje vonje kroz London (Ujedinjeno Kraljevstvo), do svog ureda. Trebalo bi to biti ugodno iskustvo, sobzirom na divno julsko vrijeme i neobino isto
nebo kakvo je danas. Naalost, jutarnja vonja na posao nije bila
ugodno iskustvo, zato to je grad, kao i cijela zemlja, na najviem stupnju opreza. Ljudi iz slubi sigurnosti juer su nam rekli
da to znai da se oekuje drugi teroristiki napad. Kao i svi
stanovnici Londona, bio sam nervozan dok sam putovao kroz
grad i konstantno sam posmatrao unaokolo da bih uoio bilo
kakvo sumnjivo ponaanje, to god ono znailo.
tavie, bio sam dodatno uznemiren sa svim onim to se dogaa u gradu ovih dana jer se, ono to ja jednostavnom nazivam
zloinima (radije nego djelima terorizma ine u u ime islamskog prava, kako to deklariraju neki od ljudi koji su odgovorni
za njih. Ljutito sam uzvikivao: Islamsko pravo! Koje islamsko
pravo? Da li islamsko pravo dozvoljava neselektivno ubijanje
ljudi u mirnim mjestima?! Gdje su mudrost i dobrobit ljudi za
koje svaki musliman zna da su temelji islamskog prava?
Sjetio sam se Ibn el-Kajjimovih (u. 1347/748) rijei o
islamskom pravu koje u citirati dolje i kojima u se vraati
23

Dzasir Intencije serijata.indd 23

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

vie puta u knjizi. Piui to na arapskom, Ibn el-Kajjim je upotrijebio rije aria koju u detaljnije pojasniti kasnije.
erijat je utemeljen na mudrosti i postizanju interesa ljudi na
ovom i buduem svijetu. erijat je sav sama pravda, milost,
mudrost i dobro. Stoga, svako pravilo koje pravdu mijenja
nepravdom, milost onim to joj je opreno, ope dobro sa
tetom ili mudrost sa besmislicom, ne spada u erijat, ak i
ako se tvrdi tako, prema nekom tumaenju.1

To je upravo ono o emu ova knjiga govori, uprkos njenom


specijalistikom jeziku za kojeg sam svjestan da e biti teko probavljiv itaocu koji nije specijalista u ovoj oblasti.
GDJE JE ISLAMSKO PRAVO?
Islam je religija priblino jedne etvrtine svjetske populacije.2 Veina muslimana ivi u podruju koje se prostire od Sjeverne Afrike do Jugoistone Azije, dok su muslimanske manjine u
Evropi i Americi, po brojnosti, druga ili trea religijska zajednica.3 Islam obuhvata ljude iz gotovo svake etnike skupine, ukljuujui Arape (19%), Turke (4%), Indijce/Pakistance (24%),
Afrikance (17%) i Jugoistone Azijate (15%). Muslimani su
izrasli iz male skupine ljudi u Mekki na poetku sedmog stoljea
nove ere u zajednicu koja je utemeljila islamsku dravu i koja
je nadvladala i Rimsko i Perzijsko carstvo koncem istog stoljea.
emsuddin ibn el-Kajjim, Ilam el-muvekkiin, priredio: Taha Abdurreuf Sad (Bejrut: Dar el-Dil, 1973), sv. III, str. 3.
2
Na osnovu: CIA, The World Factbook; dostupno na: http://www.cia.gov/cia/publications/factbook.
3
The Oxford History of Islam, priredio: John L. Esposito (Oxford: University Press,
1999), str. 690.
1

24

Dzasir Intencije serijata.indd 24

14.5.2012 15:26:29

UVOD

Islam je tada postao religija razliitih kultura i civilizacija koja se


razvijala tokom stoljea srednjeg vijeka.
Danas, meutim, posljednji Godinji izvjetaj Razvojnog
programa Ujedinjenih nacija (UNDP) pokazuje nizak indeks
humanog razvoja (HDI) u veini zemalja sa muslimanskom veinom.4 HDI se izraunava na osnovu velikog broja faktora, koji
ukljuuju pismenost, obrazovanje, politiku i ekonomsku participaciju, poboljanje poloaja ene i ivotni standard. Neke bogate arapske zemlje koje su izuzetno visoko rangirane u pogledu
dohotka po glavi stanovnika, mnogo su nie rangirane kada su u
pitanju pravda, poloaj ene u drutvu, politika participacija i
jednake mogunosti. Izvjetaji UN-a takoer pokazuju razliite
oblike krenja ljudskih prava i korupcije u veini zemalja sa muslimanskom veinom, kao i dileme u vezi suivota i graanstva
muslimanskih manjina u njihovim drutvima (pretpostavljamo
da se radi o greci i da je autor mislio na nemuslimanske manjine u drutvima zemalja sa muslimanskom veinom, prim. prev.).
Ukratko, muslimani se trenutno svugdje susreu sa velikim razvojnim izazovima koji nameu veliki broj ozbiljnih pitanja.
Prema mom shvatanju, islamsko pravo je vodi ka pravednom, produktivnom, razvijenom, humanom, duhovnom,
istom, uvezanom, prijateljskom i visoko demokratskom drutvu. Meutim, na svojim putovanjima po razliitim zemljama,
vidio sam malo pokazatelja stvarnog prisustva ovih vrijednosti
u muslimanskim drutvima i zajednicama, bez obzira na mjesto
njihovog egzistiranja. Stoga, veliko pitanje koje ovdje postavljam glasi: Gdje je to islamsko pravo? Kakvu ulogu ono moe
igrati u traenju izlaza iz ove krize?
Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP, Godinji izvjetaj (2005, citirano u
januaru 2006), dostupno na: http://www.undp.org/annualreports/.

25

Dzasir Intencije serijata.indd 25

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Ova knjiga pokuava dati odgovor na drugo pitanje koji e,


vjerujem, dovesti do odgovora i na prvo. Drugim rijeima, kada
islamsko pravo dokae da ima sposobnost da naini stvarnu
promjenu u ivotima prosjenih muslimana, oni e ga prihvatiti
i ono e konano ostvariti tu promjenu.
POSTOJI LI PROBLEM
S ISLAMSKIM PRAVOM?
Dosada sam sintagmu islamsko pravo stavljao izmeu
navodnika zato to prvo moram definirati ta podrazumijevam
pod islamskim pravom da bih mogao tvrditi da ono ostvaruje
pravdu, milost, razvoj itd. Ova definicija je takoer vana kako
bih mogao odgovoriti na pitanje da li neto nije u redu s islamskim pravom. Otuda i kritika koju ova knjiga izlae.
U knjizi e biti detaljno objanjeni pojmovi fikh, erijat, fetva, mezheb, idtihad, kanun i urf, kao i zakuaste veze izmeu
njih. Meutim, za sada, elio bih ukazati na tri razliita znaenja
openitog termina islamsko pravo kako bih odgovorio na gore
postavljeno pitanje.
1. erijat: objava koju je Muhammed, s.a.v.s.,5 primio i
njeno ostvarenje uinio porukom i misijom svog ivota, tj. Kuran i Tradicija Poslanika.
2. Fikh: ogromna zbirka pravnikih miljenja koje su dali
pravnici razliitih kola miljenja u pogledu primjene
erijata (gore spomenutog) na razliite ivotne situacije
koje su se javljale u proteklih etranest stoljea.
S.a.v.s. - Sallallahu alejhi ve sellem (Neka je Boiji mir i blagoslov na njega). Izgovara se uvijek kada se spomene ime Poslanika Muhammeda.

26

Dzasir Intencije serijata.indd 26

14.5.2012 15:26:29

UVOD

3. Fetva: primjena erijata ili fikha (gore definiranog) na


svakodnevni ivot muslimana.
Detaljna analiza ovih i srodnih pitanja zadaa je ove knjige.
Moj odgovor na naprijed postavljeno pitanje (da li neto nije u
redu s islamskim pravom?) na jasnom engleskom jeziku je sljedei:
Ako se pod islamskim pravom podrazumijeva erijat,
tj. Objava koja je data Muhammedu, s.a.v.s., koji ju je
usvojio, prakticirao u svom vlastitom ivotu i proveo
dug obrazovni proces kako bi njome pouio svoje suvremenike i svijet onda odgovor glasi: Ne. Ne postoji
problem u vezi s islamskim pravom. To je nain ivota koji je sama pravda, milost, mudrost i dobro, kako je
to spomenuo Ibn el-Kajjim.
Ako se pod islamskim pravom podrazumijeva fikh,
tj. bogatstvo naslijea islamskih pravnih kola, odgovor takoer glasi: Ne. Nema nita pogreno, generalno
govorei, u pravnikom rezonovanju uenjaka za okolnosti i vrijeme u kome su oni ivjeli. Tano je da su pojedini uenjaci nainili greke i/ili zauzeli kontraverzna
stajalita o nekim pitanjima. Meutim, takva je priroda
pravnikog istraivanja. Zadaa je uenjaka, u svakom
vremenu, da jedni druge koriguju i uestvuju u aktualnim diskusijama.
Meutim, ako se pod islamskim pravom misli fetva,
onda odgovor zavisi od naina na koji je fetva izdata!
Neke fetve su manifestacije islama i njegovih moralnih
vrijednosti, dok su druge jednostavno pogrene i neislamske. Ako je fetva doslovce prepisana iz neke klasine knjige o islamskom pravu, ona e najvjerovatnije
27

Dzasir Intencije serijata.indd 27

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

biti neadekvatna jer je namijenjena drugaijem svijetu


sa drugaijim okolnostima. Ako je fetva zasnovana na
nekoj vrsti iskrivljenog tumaenja teksta, s ciljem da
slui politikim interesima monika, onda je pogrena
i neislamska. Ako fetva doputa ljudima da poine akt
nepravde, diskriminacije, nanoenja tete i amoralnosti,
ak i ako je utemeljena na nekoj vrsti tumaenja, opet
je pogrena i neislamska. Ako je izdata fetva bazirana
na autentinim islamskim izvorima, s jedne strane, a u
isto vrijeme uvaava interese ljudi i temeljne vrijednosti/intencije islamskog prava (mekasid e-eria), s druge
strane, onda je to ispravna i valjana fetva.
Iz onoga to sam naprijed spomenuo, mogue je uoiti
oblast i pitanja kojim se ova knjiga bavi. Meutim, pitanja koja
se tiu spomenutih koncepata o kojima ova knjiga diskutira su
sloena i zahtijevaju detaljno razmatranje. Zbog toga smatram
da bi u nastavku trebalo ponuditi opi presjek disciplina koje
su ukljuene u ovom djelu i, konano, saetak onoga to ovim
istraivanjem pokuavamo postii. Stoga, ostavit u itaoca da
sam iitava poglavlja koja sljede.
DOSEG DISCIPLINA
Klasificiranje ljudskog znanja u discipline reducira sloenost pojmova njihovim grupisanjem u odreena podruja,
kako se ne bi svaki od njih morao zasebno tretirati.6 Ova definirana podruja znanja omoguavaju onima koji su u potra6

Stephen Reed, Cognition: Theory and Applications, 4. izdanje (SAD: Brooks/Cole,


1996), str. 220.

28

Dzasir Intencije serijata.indd 28

14.5.2012 15:26:29

UVOD

zi za znanjem da se specijaliziraju u odreenim disciplinama.


Istraivai koji nisu eksperti mogu odabrati polje u koje spada
njihovo istraivanje i obratiti se specijalisti u tom polju kako bi
odgovorio na njihova pitanja. Meutim, disciplinarna podjela
ne bi trebala biti prepreka u koritenju odgovarajuih pojmova
iz razliith oblasti u istraivakim naporima. Niti bi to trebao
biti oblik monopoliziranja izvora informacija u bilo kojoj disciplini kako bi se sputala kreativnost i kontrolirale nove ideje.
Ova knjiga zauzima multidisciplinarni pristup koji objedinjuje
relevantno znanje iz razliitih oblasti unutar opih disciplina
islamskog prava, filozofije i sistema. U nastavku je ponuen saet nacrt koji pokazuje na koji nain e biti objedinjeno znanje
iz ovih polja. Vie detalja e biti dato u knjizi.
Unutar discipline islamskog prava, ova knjiga se zanima za
metodologiju islamskog prava (usul el-fikh). Meutim, i teme
koje se tiu samog islamskog prava (fikha), nauke o Predaji (ilm
el-hadis) i nauke o egzegezi (ilm et-tefsir) predmet su diskusije.
Npr. navode se fikhska pravila kao ilustracija praktinih implikacija usulskih teorija. Nadalje, tretiraju se osnovna pravila (kavaid)
iz hadiske i tefsirske nauke u konteksu njihovog odnosa naspram
temelja islamskog prava. Pojedini reformisti 20. stoljea predloili su intencije islamskog prava (mekasid) kao posebnu disciplinu.7
Tradicionalno, meutim, intencije se prouavaju kao tema od
sekundarnog znaaja unutar metodologije islamskog prava (usul
el-fikh), obino pod kategorijom neogranienih interesa (el-mesalih el-mursela) ili odgovarajueg atributa analogije (munaseba
el-kijas).8 Ovaj rad e pruiti podrku intencijama kao fundamentalnoj metodologiji za znanost usul el-fikha, neovisno od
Et-Tahir ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, priredio: Et-Tahir el-Mesavi (Kuala
Lumpur: El-Fedr, 1999), str. 2.
8
Vidi poglavlje 2.5.
7

29

Dzasir Intencije serijata.indd 29

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

diskusije da li intencije treba tretirati kao samostalnu disciplinu


ili ne.9
Unutar discipline filozofije, oblast logike, filozofije prava
i postmoderne teorije neposredno se tiu ove knjige. Logika je
u srca rezonovanja o pravu, ukljuujui i islamsko pravo. Od
posebnog znaaja za ovu knjigu su filozofi/pravnici od 5. do 8.
hidretskog stoljea koji su podrali, razvili ili kritizirali grku logiku te nain na koji je njihova vlastita logika utjecala na njihovu
metodologiju rezonovanja. Moderna logika je takoer posebno
vana na ovom mjestu, jer e njeno odstupanje od tradicionalne
logike biti na vodi za kritiziranje logike samog usul el-fikha. U
knjizi emo se obraati i modernoj filozofiji prava u kontekstu
pitanja kako se filozofija islamskog prava moe okoristiti njenim
pojmovima i strukturom, naroito njenim skoranjim dostignuima zasnovanih na teoriji sistema. Postmoderna teorija je antimodernistika grana filozofije koja je inspirirala neke snane savremene kritike prava openito, a islamskog prava posebno. Ova
e knjiga analizirati ove kritike i kritizirati njih same.
Sistemi predstavljaju novu samostalnu disciplinu koja
obuhvata veliki broj poddisciplina, od kojih su teorija sistema i
sistemska analiza posebno relevantne za ovo djelo. Teorija sistema je jo jedan antimodernistiki filozofski pristup koji kritizira modernizam na nain koji se razlikuje od postmodernih
teorija. U knjizi e pojmovi iz teorije sistema, kao to su cjelovitost, viedimenzionalnost, otvorenost i svrhovitost biti koriteni
u naoj metodologiji analize, a zatim i u nastavku knjige. Srodna
sistemima je i nova disicplina kognitivne znanosti. Pojmove iz
Ovo je bila tema konferencije Intencije islamskog prava i sredstva njihove realizacije u muslimanskim drutvima, Meunarodni islamski univerzitet u Maleziji,
Malezija, august, 2006.

30

Dzasir Intencije serijata.indd 30

14.5.2012 15:26:29

UVOD

kognitivne znanosti iskoristit emo da razvijemo temeljne koncepte teorije islamskog prava, kao to su koncepti klasifikacije/
kategorizacije i spoznajne naravi prava. Pojam kognitivne
kulture iskoristit emo da razvijemo koncept obiaja (el-urf) u
teoriji islamskog prava.
Bez inkorporiranja odgovarajuih ideja iz drugih disciplina, istraivanja u metodologiji islamskog prava zadrat e se u
granicama tradicionalne literature i njenih rukopisa, a islamsko
pravo e nastaviti da biva izvanvremeno u svojoj teoretskoj
osnovi i praktinim rezultatima. Primjerenost i potreba za multidisciplinarnim pristupom osnovama islamskog prava jedan je
od argumenata ove knjige.
SAETAK
Ova knjiga predstavlja multidisciplinarno istraivanje koje
ima za cilj da razvije fundamentalnu pravnu teoriju islamskog
prava kroz sistemski pristup. Sadanja primjena (ili bolje kazano, neprimjenjivanje) islamskog prava je redukcionistika prije
negoli holistika, literalistika prije negoli etika, jednodimenzionalna prije negoli viedimenzionalna, binarna prije negoli
vievrjednosna, dekonstrukcionistika prije negoli rekonstrukcionistika i kauzalna prije negoli teleoloka. Oevidan je nedostatak razmatranja i funkcionalnosti krajnjih ciljeva i temeljnih
naela islamskog prava u cjelini. tavie, prenaglaeni zahtjevi za
racionalnom izvjesnou (ili drugdje iracionalnou) i konsenzusu nepogrjeivih (ili drugdje historicitetom tekstova)
dovodi do nedostatka produhovljenosti, netolerancije, nasilnih
ideologija, ograniavanja sloboda i autoritarnih reima. Dominantna metodologija se generalno opire preuzimanju znanja iz
31

Dzasir Intencije serijata.indd 31

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

drugih filozofija koje nemaju izvorite u islamskoj tradiciji ili


pak u potpunosti prihvata druge filozofije koje su u suprotnosti
s temeljnim islamskim vjerovanjima.
Ovo istraivanje je podijeljeno na tri teme: 1) metodologija,
2) analiza i 3) teorijski razvoji.
1. Metodologija u ovom istraivakom naporu utemeljena
je na dvjema teorijama: a) teoriji o intencijama islamskog prava (mekasid e-eria) (poglavlje I) i b) teorija
sistema (poglavlje II). Dat je pregled skoranjih teorija
intencija koje uvode nove ideje o reformi i razvoju. Intencije su predloene kao filozofija i fundamentalna metodologija radi procjene klasinih i aktualnih pravnih
teorija islamskog prava. Teorija sistema je upotrijebljena
u definiranju novog metoda za analizu koji se oslanja za
karakterisitike sistema kao to su: spoznaja, cjelovitost,
otvorenost, hijerarhija, viedimenzionalnost i svrhovitost. Svrhovitost je kljuna karakteristika sistema.
2. Ovo istraivanje e definirati islamsko pravo (poglavlje III), izvriti kritiku analizu razliitih klasinih i savremenih teorija i kola islamskog prava (poglavlja IV
i V) i predstaviti nove klasifikacije klasinih metoda i
savremenih tendencija (poglavlja IV i V). Kako bismo
razvili analizirane teorije islamskog prava, naprijed navedena dva pristupa metodologiji (a i b) objedinit emo
u jedan pristup (u VI poglavlju); islamsko pravo je definisano kao sistem ija karakteristika svrhovitosti se
realizira kroz ostvarenje intencija islamskog prava.
3. Nakon toga, predloen je odreeni broj teorijskih razvoja (poglavlja VI i VII) kao to su: legitimiziranje
pravne implikacije (dilala) o intenciji tekstualnog dokaza, rjeavanje oprenih dokaza razmatranjem njiho32

Dzasir Intencije serijata.indd 32

14.5.2012 15:26:29

UVOD

vih mnogostrukih dimenzija i kontekstualizacija hadiskih predaja razmatranjem Poslanikovih intencija u


razliitim formama.
Teorijski ishod ove knjige jeste stanovite da validnost bilo
kojeg metoda idtihada ovisi o tome u kojoj mjeri ostvaruje intencije islamskog prava. Praktini ishod jesu islamske norme
koje ostvaruju vrijednosti pravde, moralnog ponaanja, velikodunosti, suivota i humanog razvoja, a koje i same predstavljaju
intencije islamskog prava (mekasid).
Juli 2007/dumade-l-uhra
1428. god. po H.

Jasser Auda

London, UK

33

Dzasir Intencije serijata.indd 33

14.5.2012 15:26:29

Dzasir Intencije serijata.indd 34

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID


E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

Pregled
Zato je obavezno izdvajanje milostinje (zekata) jedan od
stupova islama? Kakve su fizike i duhovne koristi posta mjeseca ramazana? Zato je konzumiranje bilo koje koliine alkohola
veliki grijeh u islamu? Kakva je veza izmeu dananjih ideja o
ljudskim pravima i islamskog prava? Kako islamsko pravo moe
doprinijeti razvoju i graanstvu?
Intencije erijata (mekasid e-eria) jesu naela koja daju
odgovore na ova i slina pitanja o islamskom pravu. Intencije erijata obuhvataju mudrosti propisa, kao to je poveanje
drutvenog blagostanja to predstavlja jednu od mudrosti propisa izdvajanja zekata i razvijanje svijesti o Bogu koje predstavlja jednu od mudrosti propisa posta. Intencije erijata su
takoer dobre namjere koje pravna pravila imaju za cilj ostvariti
spreavanjem ili doputanjem odreenih sredstava. Stoga, intencije ouvanja ljudskih umova i dua objanjavaju potpunu i
striktnu zabranu alkohola i droga u islamu. Intencije erijata
predstavljaju takoer grupu boanskih intencija i moralnih koncepata na kojima je utemeljeno islamsko pravo, kao to su: pravda, ljudski dignitet, slobodna volja, velikodunost, olakavanje
i drutvena saradnja. Na taj nain, one predstavljaju sponu iz35

Dzasir Intencije serijata.indd 35

14.5.2012 15:26:29

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

meu islamskog prava i dananjih ideja o ljudskim pravima, razvoju i graanstvu. Ovo poglavlje objanjava koncept intencija
islamskog prava te na koji nain on moe imati temeljnu ulogu
u prijeko potrebnom osavremenjivanju islamskog prava.
U ovom poglavlju predstavit emo tradicionalne i aktualne
definicije i klasifikacije intencija i elaborirati tri historijske faze
kroz koje je ideja o intencijama prola, tj. period ashaba, period utemeljenja pravnih kola i period izmeu petog i osmog
hidretskog stoljea. Konano, bit e ponuen i pregled skoranjeg razvoja terminologije intencija i objanjena relevantnost
i vanost pojedinih termina. Intencije erijata imaju primarno
mjesto u ovoj knjizi. Otuda e teorije i metode islamskog prava
koje su predstavljene u knjizi biti analizirane i vrednovane na
osnovu njihove saglasnosti s intencijama islamskog prava.
1.1. MEKASID E-ERIA:
RANA HISTORIJA IDEJE

ta znai pojam mekasid?


Pojam maksid (pl. mekasid) znai svrha, cilj, naelo,
namjera,1 telos (gr.), finalite (fran.) ili Zweck (njem.)2. Intencije islamskog prava jesu ciljevi/svrhe islamskih normi.3 Za jedan
broj islamskih pravnih teoretiara, intencije predstavljaju inte Mohammad al-Tahir ibn Ashur, Ibn Ashur, Treatise on Maqasid al-Shariah, prijevod: Muhammad al-Tahir al-Mesawi (London, Washington: International Institute
of Islamic Thought (IIIT), 2006), str. 2.
2
Rudolf von Jhering, Laws as a Means to an End (Der Zweck im Recht), prijevod:
Isaac Husik, drugo izdanje (New Jersey: The Lawbook Exchange (prvo izdanje
1913. Boston Book Co.), 2001), str. 35.
3
Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 183.
1

36

Dzasir Intencije serijata.indd 36

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

rese ljudi (mesalih). Npr. Abdulmelik el-Duvejni (u. 478. god.


po H/1185. god.), jedan od najranijih autora koji su dali svoj
doprinos teoriji intencija kakvu danas poznajemo (to e biti pojanjeno u kratkim crtama) upotrebljavao je pojmove el-mekasid
i javne interese (el-mesalih el-amma) kao meusobno zamjenjive.4 Ebu Hamid el-Gazali (u. 505/1111) elaborirao je podjelu
intencija koju je on svrstao u cjelini pod kategoriju koju je nazvao neogranienim interesima (el-mesalih el-mursela, to e
biti objanjeno kasnije).5 Fahruddin er-Razi (u. 606/1209) i ElAmidi (u. 631/1234) slijedili su El-Gazalija u njegovoj terminiologiji.6 Nedmuddin et-Tufi (u. 716/1316) koji je dao prednost
maslehi ak i nad direktnom implikacijom pojedinog teksta
definirao je maslehu kao ono to ostvaruje cilj Zakonodavca.7
El-Karafi (u. 1258/ 1868) povezao je maslehu i mekasid metodolokim pravilom koje glasi: Svrha (maksid) nije validna ako ne
vodi ostvarenju nekog dobra (masleha) ili izbjegavanju nekog zla
(mefseda).8 Ima nekoliko primjera koji pokazuju blisku vezu izmeu maslehe i mekasida u usulskoj koncepciji (posebno izmeu
petog i osmog hidretskog stoljea u kojem je razvijena teorija o
intencijama - to e biti pojanjeno u nastavku).

Abdulmelik el-Duvejni, Gijas el-umem fi iltijas ez-zulem, priredio: Abdulazim elDib (Katar: Vizara e-uun ed-dinijja, 1400. h.), str. 253.
5
El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 172.
6
Ebu Bakr el-Maliki ibn el-Arebi, El-Mahsul fi usul el-fikh, priredili: Husajn Ali elDadri i Said Fuda, prvo izdanje (Aman: Dar el-Bedarik, 1999), sv. V, str. 222.;
El-Amidi, El-Ihkam, sv. IV, str. 286.
7
Nedmuddin et-Tufi, Et-Tajin fi erh el-erbein (Bejrut: Er-Rejjan, 1419. h.), str.
239.
8
ihabuddin el-Karafi, Ez-Zehira (Bejrut: Dar el-Areb, 1994), sv. V, str. 478.
4

37

Dzasir Intencije serijata.indd 37

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Dimenzije intencija (mekasid)


Same intencije islamskog prava klasificiraju se na razliite
naine, shodno razliitim aspektima. Navest emo neke od tih
aspekata:
1. Stupnjevi potreba, koji ine osnov tradicionalne klasifikacije.
2. Opseg pravila koja imaju za cilj da ostvare intencije.
3. Krug ljudi koji su obuhvaeni intencijama.
4. Nivo univerzalnosti intencija.
INTENCIJE ISLAMSKOG PRAVA (STUPNJEVI POTREBA)

NUNE

UVANJE
VJERE

POTREBNE

IVOTA

IMOVINE

POELJNE

RAZUMA

POTOMSTVA

ASTI

Grafikon 1.1. Hijerarhija intencija islamskog prava (aspekt stupnjeva potrebe)

Tradicionalne klasifikacije intencija dijele ih na tri stupnja


potreba, i to nune (darurat), potrebne (hadijjat) i poeljne (tahsinijjat). Nunosti se dalje klasificiraju u one koje uvaju vjeru,
ivot, imovinu, razum i potomstvo.9 Neki metodolozi islamskog
prava dodaju ouvanje asti gore navedenim opeprihvaenim
nunim vrijednostima.10 Ove nunosti se dre sutinskim za sami
El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 172, Ibn el-Arebi, El-Mahsul fi usul el-fikh, sv. V,
str. 222, El-Amidi, El-Ihkam, sv. IV, str. 287.
10
El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 172, E-atibi, El-Muvafekat, sv. III, str. 47.
9

38

Dzasir Intencije serijata.indd 38

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

ljudski ivot. Postoji takoer opa suglasnost da je ouvanje ovih


vrijednosti cilj koji stoji pred svakim objavljenim zakonom.11
Intencije na nivou potrebnih vrijednosti su manje bitne za ljudski
ivot, dok su intencije na nivou poeljnih vrijednosti uljepavajue svrhe (tahsinijjat), prema tradicionalnom izriaju.12 Grafikon 1.1. ilustrira hijerarhiju stupnjeva potreba. Ovi stupnjevi su
u meusobnom odnosu, prema E-atibiju. Svaki od ovih stupnjeva slui viem stupnju. Tako npr. stupanj potreba (hadijjat)
djeluje kao tit stupnju nunosti (darurat).13 To je razlog zbog
kojeg neki znanstvenici razumijevaju potrebe kao preklapajue
krugove radije negoli u vidu stroge hijerarhije.14
Miljenja sam da stupnjevi potreba podsjeaju na hijerarhiju ljudskih (a ne boanskih) ciljeva ili osnovnih ciljeva koju
je postavio Abraham Maslow u 20. stoljeu, a koju je on nazvao
hijerarhijom potreba.15 Ljudske potrebe, prema Maslowu, kreu se u rasponu od osnovnih fizikih zahtjeva i sigurnosti, preko
ljubavi i potovanja do samoaktualizacije. Godine 1943. Maslow
je predloio pet stupnjeva ovih potreba. Potom, 1970. godine,
on je revidirao svoje ideje i predloio hijerarhiju koju ini sedam
stupnjeva.16 Slinost izmeu E-atibijeve i Maslowljeve teorije u smislu nivoa potreba je interesantna. tavie, druga verzija
Maslowljeve teorije otkriva drugu zanimljivu slinost s islamskim teorijama ciljeva, a to je sposobnost daljeg razvoja.


13

14

E-atibi, El-Muvafekat, sv. III, str. 5.


Ibid, sv. III, str. 17.
Ibid, sv. I, str. 151.
Demal Atijja, Nahve tefil mekasid e-eria (Aman: El-Mahed el-alemi li el-fikr
el-islami, 2001), str. 45.
15
A. H. Maslow, A Theory of Human Motivation, Psychological Review, br. 50
(1943), str. 370-396.
16
A. H. Maslow, Motivation and Personality, drugo izdanje (New York: Harper and
Row, 1970), Maslow, A Theory of Human Motivation.
11

12

39

Dzasir Intencije serijata.indd 39

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Islamske teorije intencija (mekasid) razvijale su se kroz stoljea, a naroito u 20. stoljeu. Suvremeni teoretiari kritiziraju
gore navedenu tradicionalnu klasifikaciju potreba zbog veeg
broja razloga ukljuujui sljedee:17
1. Tradicionalne intencije obuhvataju islamsko pravo kao
cjelinu. One meutim ne ukljuuju specifine ciljeve
pojedinanih tekstova/pravila ili grupa tekstova koji
pokrivaju odreene teme ili poglavlja fikha.
2. Tradicionalne intencije vie se tiu pojedinaca, negoli
porodica, drutava i ljudi openito.
3. Tradicionalna klasifikacija intencija nije obuhvatila
najuniverzalnije i temeljne vrijednosti, kao to su pravda i sloboda.
4. Tradicionalne intencije su izvedene na osnovu istraivanja fikhske literature prije negoli temeljnih izvora/
tekstova.
Da bi otklonila ove nedostatke, moderna znanost uvodi
nove pojmove i klasifikacije intencija uzimajui u obzir nove dimenzije. Prvo, uzimajui u obzir opseg pravila koja pokrivaju,
suvremene klasifikacije dijele intencije u tri nivoa:18
1. Ope intencije: ove intencije posmatraju se kroz cjelinu
islamskog prava, gdje spadaju ranije spomenute nune
i potrebne stvari i novije predloene intencije kao to
su pravda i olakavanje.
2. Specifine intencije: ove intencije prouavaju se unutar
odreenih poglavlja islamskog prava, kao to su do Prema diskusiji sa ejhom Hasanom et-Turabijem (usmeni razgovor, Kartum, Sudan, august 2006).
18
Numan Jughaim, Turuk el-kef an mekasid e-eria (International Islamic University, Malezija. Objavljeno u Dar en-Nefais, 2002), str. 26-35.
17

40

Dzasir Intencije serijata.indd 40

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

brobit djeteta u porodinom pravu, sprijeavanje krivinih djela u krivinom pravu i spreavanje monopola
u finansijskom pravu.
3. Pojedinane intencije: ove intencije predstavljaju namjere koje stoje iza pojedinanih tekstova ili pravila
kao to je namjera otkrivanja istine u traenju odreenog broja svjedoka u odreenim sudskim procesima,
namjera otklanjanja potekoe doputanjem bolesniku
koji posti da se omrsi i namjera da se nahrane siromane osobe zabranom muslimanima da zadravaju kurbansko meso u danima Bajrama.
Da bi se korigirala njegova orijentiranost ka pojedincu,
koncept intencija je proiren na nain da obuhvati iri krug ljudi
zajednicu, naciju ili ovjeanstvo. Tako je Ibn Aur dao prednost intencijama koje se tiu nacije (ummeta) nad onima koje
se tiu pojedinaca. Primjer drugi, Reid Rida ukljuio reformu
i prava ene u svoju teoriju intencija. Kao trei primjer navest emo Jusufa el-Karadavija koji je ukljuio ljudski dignitet
i prava u svoju teoriju intencija. Ovo irenje opsega intencija
omoguava im da ponude odgovore na globalna pitanja i probleme te da od mudrosti koje stoje iza propisa evoluiraju ka
praktinim planovima za reformu i obnovu.
Konano, suvremena znanost je uvela nove univerzalne
intencije (mekasid) koje su izvedene neposredno iz tekstualnih
izvora, a ne iz korpusa fikhske literature islamskih pravnih kola.
Ovaj pristup je u velikoj mjeri omoguio intencijama da nadiu
historicitet fikhskih edikata i predoe vie vrijednosti i principe
tekstualnih izvora. Detaljni propisi e, u tom sluaju, proizilaziti
iz ovih univerzalnih principa. Slijede primjeri novih, univerzalnih intencija (mekasid):
41

Dzasir Intencije serijata.indd 41

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

1. Reid Rida (u. 1354/1935.) istraivao je Kuran kako bi


identificirao njegove intencije, koje ukljuuju reformu
stupova vjere i irenje svijesti da je islam religija nepatvorene naravi, razuma, znanja, mudrosti, argumenata,
slobode, neovisnosti, socijalne, politike i ekonomske
reforme te prava ene.19
2. Et-Tahir ibn Aur (u. 1325/1907) sugerirao je da univerzalne intencije islamskog prava trebaju osigurati
red, jednakost, slobodu, olakavanje i ouvanje nepatvorene prirode (fitra).20 Treba napomenuti da se intencija slobode (hurrijja), koju su predloili Ibn Aur
i nekoliko drugih suvremenih znanstvenika, razlikuje
od intencije slobode (itk) koju su spominjali pravnici.21 El-itk je sloboda od ropstva, a ne sloboda u
modernom smislu rijei. Htijenje (meia), meutim,
je dobro poznat islamski termin koji sadri mnogo slinosti sa suvremenim pojmovima slobode i slobodne
volje Npr. sloboda vjerovanja iskazana je u Kuranu
kao htijenje da se vjeruje ili ne vjeruje.22 U smislu terminologije, sloboda (el-hurrijja) je nova intencija u
literaturi islamskog prava. Interesantno je da Ibn Aur
upotrebu pojma hurrijja pripisuje utjecaju literature
o Francuskoj revoluciji, koja je prevedena s francuskog
na arapski jezik u 19. stoljeu23, premda je on elabori Muhammed Reid Rida, El-Vahj el-Muhammedi: Subut en-nubuvva bi el-Kuran
(Kairo, Muessesa Izzuddin, bez datuma), str. 100.
20
Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 183.
21
Kemaluddin es-Sivasi, erh Feth el-Kadir, drugo izdanje (Bejrut: Dar el-Fikr, bez
datma), sv. IV, str. 513.
22
Npr. sura El-Kehf, 18:29.
23
Muhammed et-Tahir ibn Aur, Usul en-nizam el-idtimai fi el-islam, priredio: Muhammed et-Tahir el-Mesavi (Aman, Dar en-Nefais, 2001), str. 256, 268.
19

42

Dzasir Intencije serijata.indd 42

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

rao islamsko gledite o slobodi misli, vjerovanja, izraavanja i djelovanja u smislu pojma maia.24
3. Muhammed el-Gazali (u. 1416/1996) pozvao je na
uenje lekcija iz proteklih etrnaest stoljea islamske
historije te je, stoga, pravdu i slobodu uvrstio pod
okvir intencija, i to na stepen nunih vrijednosti.25
4. Jusuf el-Karadavi (r. 1345/1926) takoer je prouavao
Kuran i zakljuio da on sadri sljedee univerzalne intencije: Ouvanje istinite vjere, osiguranje digniteta
i prava ovjeka, pozivanje ljudi na oboavanje Boga,
oienje due, obnova moralnih vrijednosti, izgradnja
dobrih porodica, pravino postupanje prema enama,
izgradnja snane islamske zajednice i pozivanje na suradnju u svijetu.26 Meutim, El-Karadavi pojanjava
da se teorija univerzalnih intencija treba predlagati tek
nakon stjecanja odreenog iskustva s detaljnim propisima.27
5. Taha el-Alvani (r. 1354/1935) takoer je prouavao
Kuran kako bi identificirao njegove najvie i prevladavajue intencije, a one su, prema njegovom shvatanju, Boija jednoa (tevhid), oienje due (tezkija) i
razvoj civilizacije na Zemlji (umran)28. On trenutno
pie posebnu monografiju u kojoj e obraditi svaku od
ove tri intencije.29
Ibid, str. 270-281.
Demal Atijja, Nahve tefil mekasid e-eria, str. 49.
26
Jusuf el-Karadavi, Kejfe neteamel mea el-Kuran el-azim?, prvo izdanje (Kairo: Dar
e-uruk, 1999).
27
Usmeni razgovor, London, UK, mart 2005. i Sarajevo, Bosna, maj 2007.
28
Taha Dabir el-Alvani, Mekasid e-eria, prvo izdanje (Bejrut: IIIT i Dar el-Hadi,
2001), str. 25.
29
Usmeni razgovor, Kairo, Egipat, april 2007.
24
25

43

Dzasir Intencije serijata.indd 43

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

POELJNE
NUNE

POTREBNE
NUNE

POTREBNE

POELJNE

OPE INTENCIJE

SPECIFINE INTENCIJE

POJEDINANE INTENCIJE

UNIVERZALNI
PRINCIPI

DETALJAN PROPIS

DETALJAN PROPIS

Grafikon 1.2. Na osnovu spoznajne naravi islamskog prava, sve navedene strukture intencija ovog prava su validne.

DETALJAN PROPIS

44

Dzasir Intencije serijata.indd 44

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

Sve navedene intencije predstavljene su onakvim kakve se


javljaju u miljenjima i gleditima gore navedenih pravnika. Ni
za jednu od spomenutih klasinih ili suvremenih klasifikacija ne
moe se tvrditi da je u saglasju s izvornom boanskom voljom.
Ako posmatramo prirodu koju je Bog stvorio, nikada neemo
pronai prirodne strukture koje bi se mogle predstaviti u obliku krunice, piramide ili odjeljaka, kao to to, npr., naprijed
navedena tabela pokazuje. Sve takve strukture u prirodnim i
humanistikim naukama i kategorije koje one ukljuuju, djelo
su ovjeka koje slui kao ilustracija njemu samome i drugim
ljudima.
Otuda je strukturu intencija (mekasid) najbolje opisati kao
multidimenzionalnu strukturu, u kojoj su stupnjevi potreba,
opseg pravila, krug ljudi i stupnjevi univerzalnosti validni aspekti koji predstavljaju validna gledita i klasifikacije. Pojam multidimenzionalnosti je ire elaboriran u narednom poglavlju koje
govori o teoriji i filozofiji sistema.
Naprijed spomenuta gledita iskazana u 20. stoljeu takoer pokazuju da intencije erijata zapravo predstavljaju osobno
gledite svakog znanstvenika o reformi i razvitku islamskog prava, uprkos injenici da su sve intencije izvedene iz tekstova. Ovo
objedinjavanje tekstova i suvremenih potreba za reformom daje
intencijama posebno znaenje. Smatram da su intencije danas
najvanija intelektualna sredstva i metodologija za islamsku reformu. To je metodologija koja potjee iz islamske znanosti i koja
se obraa islamskom umu i islamskim problemima. Ovaj pristup
se radikalno razlikuje od prijedloga za islamsku reformu i obnovu koji dolaze izvan islamske terminologije i znanosti.
Sada u predstaviti kratki historijski presjek ideja o intencijama od vremena ashaba Poslanika, a.s., do dananjeg vremena.
45

Dzasir Intencije serijata.indd 45

14.5.2012 15:26:30

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

El-Mekasid u idtihadu ashaba


Historijat ideje o istraivanju odreenih svrha, ciljeva ili namjera koja stoji iza kuranskih ili Poslanikovih uputa see unazad do Poslanikovih ashaba, kao to se prenosi u velikom broju
predaja. Jedan jasan i esto navoen primjer jeste hadis s vie
predajnih lanaca o popodnevnom namazu kod plemena Benu
Kurejza u kome se navodi da je Poslanik poslao grupu ashaba
do plemena Benu Kurejze30 i naredio im da klanjaju ikindiju
kada stignu tamo.31 Vrijeme za ikindiju je bilo gotovo na izmaku
prije nego to je grupa stigla do Benu Kurejze. Tako su se podijelili u miljenju; jedna grupa se zalagala za obavljanje namaza
iskljuivo nakon to stignu kod Benu Kurjeze, dok se druga grupa zalagala za obavljanje namaza na putu (prije nego to vrijeme
namaza istekne).
Razlog koji stoji iza prvog miljenja jeste Poslanikova jasna
instrukcija svakom od ashaba da klanjaju namaz kod Benu Kurejze, dok je razlog koji stoji iza drugog miljenja bio taj to se
cilj/namjera Poslanikove naredbe sastojala u zahtjevu spomenutoj grupi ashaba da poure do Benu Kurejze, a ne u smislu
odgaanja obavljanja namaza nakon isteka njegovog vremena.
Prema prenosicu predaje, kada su ashabi kasnije ispriali dogaaj Poslaniku, on je odobrio oba miljenja.32
Poslanikovo odobrenje, kao to navode pravnici i imami
mezheba, ima za posljedicu doputenost i ispravnost oba stava.
Oko 7. godine po Hidri. Mjesto je bilo udaljeno nekoliko milja od Medine.
Muhammed el-Buhari, Es-Sahih, priredio: Mustafa el-Bega, tree izdanje (Bejrut:
Dar Ibn Kesir, 1986), sv. I, str. 321; Ebu Husejn Muslim, Sahih Muslim, priredio:
Muhammed Fuad Abdulbaki (Bejrut: Dar Ihja et-turas el-arebi, bez datuma), sv.
III, str. 1391.
32
Hadis prenosi Abdullah ibn Omer, prema El-Buhariju, sv. I, str. 321. i Muslimu,
sv. III, str. 1391.
30
31

46

Dzasir Intencije serijata.indd 46

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

Jedini istaknuti pravnik koji se nije sloio s postupkom ashaba koji su klanjali tokom putovanja bio je Ibn Hazm ez-Zahiri
(literalist) koji je napisao da su oni trebali obaviti popodnevni
namaz tek nakon to stignu kod Benu Kurejze, kao to im je
Poslanik rekao, pa makar to bilo i nakon ponoi!33
Drugi sluaj koji pokazuje mnogo ozbiljnije posljedice prihvatanja ciljno orijentiranog pristupa Poslanikovim uputama
dogodio se u vrijeme vladavine Omera, drugog halife. Uloga
koju je Omer imao u islamu i njegovo kontinuirano i sveobuhvatno konsultiranje sa velikim brojem ashaba daje njegovim
miljenjima poseban znaaj. U ovom dogaaju ashabi su traili
od Omera da podijeli novoosvojene zemlje Egipta i Iraka meu
njima kao neku vrstu ratnog plijena.34 Njihov argument se
oslanjao na jasne i konkretne kuranske ajete koji dozvoljavaju
borcima ratni plijen. Omer je odbio da podijeli itave gradove
i provincije meu ashabima, oslanjajui se na druge ajete openitijeg znaenja a koji govore o tome da Bog ima namjeru
da bogatima ne dopusti da dominiraju bogatstvom.35 Stoga,
Omer (i ashabi koji su podrali njegovo miljenje) razumjeli su
konkretne ajete o ratnom plijenu u kontekstu odreene svrhe
(maksid) prava. Svrha se ogledala u smanjivanju razlika izmeu ekonomskih klasa, ako upotrijebljavamo srodne suvremene
termine. Znaaj Omerovog idtihada je u tome to bi se on,
tradicionalno, mogao shvatati kao kolektivni idtihad primi Ali ibn Hazm, El-Muhalla, priredila: Ledna ihja et-turas el-arebi, prvo izdanje
(Bejrut: Dar el-Afak, bez datuma), El-Muhalla, sv. III, str. 291.
34
Jakub Ebu Jusuf, El-Harad (Kairo: El-Matbaa el-emirijja, 1303. h.), str. 14, 81,
Jahja ibn Adem, El-Harad (Lahore, Pakistan: El-Mekteba el-ilmijja, 1974), str.
110.
35
Kuran, sura El-Har, 59:7. Mislim da je duleten bejne el-agnijjai minkum bolje
prevesti kao dominiranje nad bogatstvom nego kao cirkuliranje meu bogatima
(kako je navedeno u prijevodu Jusufa Alija).
33

47

Dzasir Intencije serijata.indd 47

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

jenjen od strane (velikog broja) ashaba. Idtihad ima svoj znaaj


u fikhu, bez obzira na autoritet miljenja ashaba o emu inae
postoje razliita miljenja unutar tradicionalnih pravnih kola
(to e biti pojanjeno kasnije).
Drugi primjer jeste Omerova primjena moratorija na
(islamsku) kaznu za krau za vrijeme gladi u Medini.36 On je
smatrao da bi primjena kazne propisane u tekstovima, u vremenu kada ljudima nedostaju osnovne namirnice za preivljavanje, bila protivna opem principu pravde koji je on drao
vanijim.
Trei primjer iz Omerovog fikha (primjene prava) jeste
sluaj kada on nije primijenio oigledno znaenje hadisa koji
jasno daje vojniku pravo na ratni plijen neprijatelja.37 On je odluio da vojnicima da samo jednu petinu plijena, ako je bio od
znaajne vrijednosti, s ciljem da postigne pravednost meu
vojnicima i doprinese dravnoj blagajni.
etvrti primjer jeste Omerova odluka da konje uvrsti meu
one vrste imetka koje podlijeu obavezi zekata, unato jasnoj
Poslanikovoj instrukciji da se oni iskljue iz obrauna. Omerovo
opravdanje bila je injenica da su konji u njegovo vrijeme postali
mnogo vredniji od deva koje je Poslanik podvrgnuo obavezi zekata u svoje vrijeme.38 Drugim rijeima, Omer je shvatio svrhu
zekata kao jedan oblik drutvene pomoi koju bogati izdvajaju
za siromane, bez obzira na konkretne vrste bogatstva koje su
Muhammed Beltadi, Menhed Umer ibn el-Hattab fi et-teri, prvo izdanje, (Kairo:
Dar es-Selam, 2002), str. 190.
37
El-Velid ibn Rud (Averroes), Bidaja el-mudtehid ve nihaja el-muktesid (Bejrut,
Dar el-Fikr, bez datuma), sv. I, str. 291.
38
Es-Sivasi, erh Feth el-Kadir, sv. II, str. 192; Ebu Umer ibn Abdulberr, Et-Temhid,
priredili: Muhammed el-Alevi i Muhammed el-Bekri (Maroko: Vizara umum elevkaf, 1387. h.), sv. IV, str. 216.
36

48

Dzasir Intencije serijata.indd 48

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

spomenute u Poslanikovom hadisu i koje se mogu razumjeti na


osnovu njegovog literarnog znaenja.39
Sve poznate pravne kole, izuzev hanefijske, protive se takvom irenju imovine koja podlijee zekatu, to pokazuje u kojoj mjeri je literalizam imao jak utjecaj na tradicionalne pravnike metode. Ibn Hazm je, ponovo, tvrdio da nema obaveze
zekata na bilo ta izuzev osam vrsta imivine, koje su spomenute
u sunnetu, a to su zlato, srebro, penica, jeam, hurme, deve,
krave, ovce i koze. Nema obaveze zekata na konje, trgovaku
robu ili bilo koji drugi vid bogatstva.40 Jasno je da ovakvo miljenje predstavlja smetnju instituciji zekata u postizanju bilo
kakve znaajnije zamisli pravde ili drutvenog blagostanja.
Na temelju metodologije koja uzima u obzir mudrosti propisa, Karadavi je odbacio klasina miljenja o ovom pitanju u
svojoj detaljnoj studiji o zekatu. On je kazao sljedee: Izdvajanje zekata je obavezno na svaku imovinu koja raste ... Svrha
zekata je da se pomogne siromanima i da slui opem dobru.
Nevjerovatno bi bilo da je zakonodavac imao za cilj da ovaj teret nametne posjednicima pet ili vie kamila (kao to kae Ibn
Hazm), a oslobodi biznismena koji u jednom danu zaradi koliko pastir zaradi za nekoliko godina ...41
Meutim, Omer nije zauzeo ciljno orijentirani pristup svim
pravilima islamskog prava. Buhari prenosi da je Omer bio upitan: Zato i dalje treskamo otkrivenih ramena obilazei Kabu
nakon to je islam zadobio prevlast u Mekki? Naime, nakon
Jusuf el-Karadavi, Fikh ez-zekah (doktorska disertacija, Univerzitet El-Azhar, Egipat, petnaesto izdanje, 1985), sv. I, str. 229.
40
Miljenje je snano iskazano u slijedeem izvoru Ali ibn Hazm, El-Muhalla, priredila: Ledna ihja et-turas el-arebi, prvo izdanje (Bejrut: Dar el-Afak, bez datuma),
El-Muhalla, str. 209.
41
El-Karadavi, Fikh ez-zekah, sv. I, str. 146-148.
39

49

Dzasir Intencije serijata.indd 49

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

osvajanja Mekke, njeni stanovnici su tvrdili da je Poslaniku i


njegovim ashabima bilo narueno zdravlje tokom njihovog dugog boravka u Medini. Poslanik je zato naredio ashabima da
treskaju otkrivenih ramena obilazei Kabu kako bi pokazali svoju snagu. Omer nije zauzeo ciljno orijentirani pristup ovom pitanju. Odgovorio je: Neemo prestati initi nita od onoga to
smo uobiajili raditi u vrijeme Poslanika.42 Omer je na taj nain
napravio razliku izmeu obreda (ibadat) i svjetovnih transakcija (muamelat), koju su kasnije potvrdile sve kole usul el-fikha. atibi, npr., izrazio je ovu razliku kada je kazao: Doslovno
pridravanje teksta je zadana metodologija u sferi obredoslovlja
(ibadat), dok je razmatranje intencija zadana metodologija u
sferi drutvenih odnosa (muamelat).43
Vanost idtihada u spomenutim dogaajima jeste u tome
to ashabi nisu uvijek primjenjivali ono to metodolozi islamskog
prava nazivaju dilala el-lafz (implikacija izraza). Praktine implikacije su ponekad zasnivane na intenciji, to je mogue oznaiti
terminima dilala el-maksid. Ova vrsta implikacije omoguava
veu fleksibilnost u razumijevanju pojmova (elfaz) i smjetanju
istih u njihov kontekst kako to ilustriraju navedeni primjeri.
Ipak, navedene promjene ovisne o intencijama (neo)tradicionalistika kola islamskog prava44 ne smatra protivnim direktnoj jezikoj implikaciji (dilala) tekstova. Tipina je tvrdnja
da su postojali odreeni uzroci (ilel) ovih propisa te da se ti
propisi jednostavno vie ne primjenjuju kada ti uzroci vie ne
postoje ili u sluaju kada su specificirani (muhassasa) drugim
El-Buhari, Es-Sahih, Kitab el-Hadd, Bab er-Reml.
E-atibi, El-Muvafekat, sv. II, str. 6.
44
Predloena klasifikacija suvremenih kola islamskog prava navedena je u petom poglavlju knjige.
42
43

50

Dzasir Intencije serijata.indd 50

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

tekstovima.45 Naprimjer, razlog primjene sankcije za krau jeste


kraa koju je izvrila osoba koja nije u potrebi. Stoga, sankcija
za krau se ne primjenjuje na kradljivce koje je Omer pomilovao. Ukoliko takva interpretacija Omerovog idtihada nije mogua, aktualni (neo)tradicionalizam e diskreditirati ove sluajeve Omerovog idtihada kao protivne tekstovima.46 Meutim,
rekao bih da takvi kriteriji koji se ukljuuju u pojam illa, kao
to je pojam u potrebi nisu konzistentni (mundabit) jer se
mogu mijenjati s promjenom okolnosti. Kriterij u tom sluaju
nije illa, u tehnikom znaenju ove rijei, nego ustvari maksid.
Stoga, sa tehnike strane gledita, mnogo je prilinije (munasib)
pripisati izmjenu koju je Omer uveo intenciji (maksid) socijalne pomoi, nego navedenom razlogu (illa). Slino navedenom,
tvrdi se da je illa primjene propisa o ratnom plijenu koji pripada
pojedincima vladarovo odobrenje sukladno javnom interesu.47
Meutim, i u ovom sluaju, izneseni razlog (illa) nije konzistentan (mundabita) budui da se mijenja s promjenom okolnosti.
Stoga je prikladnije promjenu koju je Omer nainio povezati
s intencijom (maksid) ostvarenja pravinosti meu vojnicima i
intencijom (maksid) ostvarenja javnog interesa.
Navedeni primjeri trebaju ilustrirati rane koncepcije intencija (mekasid) u primjeni islamskog prava kao i implikacije koje
su rezultat pridavanja fundamentalne vanosti tim intencijama.
Uloga koju te intencije mogu imati u razliitim idtihadskim
tehnikama i veza izmeu pojmova illa i maksid tretirane su detaljnije u estom poglavlju.
M. Seid Ramadan el-Buti, Davabit el-masleha fi e-eria el-islamijja, esto izdanje
(Damask: Er-Risala Foundation, 2001), str. 129-143.
46
Ibid, str. 143.
47
Ovo je i Malikovo miljenje, ali se sve ostale pravne kole ne slau sa Omerom u
ovom pitanju. Vidi: Ibn Rud, Bidaja el-mudtehid, str. 290-291.
45

51

Dzasir Intencije serijata.indd 51

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Rane teorije intencija (mekasid)


Nakon perioda ashaba, poele su se razvijati teorije i klasifikacije intencija. Meutim, intencije (mekasid) kakve ih danas
poznajemo nisu jasno razvijene sve do vremena kasnijih metodologa islamskog prava u periodu od petog do osmog hidretskog
stoljea o emu u detaljnije govoriti u sljedeem odjeljku.
Meutim, tokom prva tri stoljea, ideja svrha/razloga (ar. hikem,
ilel, munasebat ili meani) pojavila se u odreenom broju metoda rezonovanja utemeljitelja klasinih kola islamskog prava, kao
to su analogijsko rezonovanje (kijas), pravna preferencija (istihsan) i opi interes (masleha). Same svrhe, meutim, nisu bile
predmet posebnih monografija ili posebne panje sve do kraja
treeg islamskog stoljea. Potom, razvitak teorije o stupnjevima potreba Imama El-Duvejnija (u. 478/1085) dogodio se
mnogo kasnije, u petom islamskom stoljeu. U nastavku emo
pokuati odslikati rane koncepcije intencija (mekasid) izmeu
treeg i petog islamskog stoljea.
1. Et-Tirmizi el-Hakim (u. 296/908). Prvi poznati svezak
posveen temi intencija u kome je termin mekasid upotrijebljen u naslovu knjige jeste Es-Salah ve mekasiduha
(Namaz i njegove intencije) koju je napisao Et-Tirmizi
el-Hakim.48 Ovo djelo je pregled mudrosti i duhovnih
tajni koje stoje iza svakog od pokreta u namazu, s
oiglednom sufijskom inklinacijom. Primjeri intencija
jesu potvrivanje poniznosti kao intencija slavljenja
Boga svakim pokretom prilikom obavljanja namaza,
postizanje svjesnosti kao intencija hvaljenja Boga,
fokusiranje na vlastiti namaz kao intencija okretanja
Nav. prema: Ahmed er-Rejsuni, Nezarijja el-mekasid inde el-imam e-atibi, prvo
izdanje (Herndon, VA: IIIT, 1992).

48

52

Dzasir Intencije serijata.indd 52

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

u pravcu Kabe itd. Et-Tirmizi el-Hakim je takoer napisao slinu knjigu o hadu koju je naslovio El-Hadd
ve esraruhu (Had i njegove tajne).49
2. Ebu Zejd el-Belhi (u. 322 /933). Prva poznata knjiga o intencijama pravila poslovanja (muamalat) jeste
djelo Ebu Zejda el-Belhija El-Ibana an ilel ed-dijana
(Otkrivanje intencija religijske prakse) u kojem on daje
pregled intencija koje stoje iza islamskih pravnih pravila. El-Belhi je takoer napisao knjigu o maslehi koju je
naslovio Mesalih el-ebdan ve el-enfus (Koristi za tijela i
due) u kojoj je pojasnio kako islamska praksa i propisi
doprinose fizikom i mentalnom zdravlju.50
3. El-Kaffal el-Kebir (u. 365/975). Najstariji rukopis koji
sam pronaao u egipatskoj biblioteci Dar el-Kutub o
temi intencija jeste El-Kaffalovo djelo Mehasin e-erai
(Ljepote zakona).51 Nakon dvadeset stranica uvoda, ElKaffal nastavlja s podjelom knjige na poglavlja slino
tradicionalnim knjigama fikha (tj. poinje s ienjem,
abdestom i namazima itd.). Saeto navodi propise i pojanjava intencije i mudrosti tih propisa. Rukopis je prilino jasan i sadri oko 400 stranica. Na posljednjoj stranici naveden je datum kompletiranja knjige, a to je 11.
Takoer prema Ahmedu er-Rejsuniju, u: Mekasid e-eria el-islamijja: Dirasat fi kadaja el-menhed ve kadaja et-tatbik, priredio: Muhammed Selim el-Ava (Kairo: AlFurqan Islamic Heritage Foundation, Al-Maqasid Research Centre, 2006), str. 181.
50
Muhammad Kamal Imam, Ed-Delil el-iradi ila mekasid e-eria el-islamijja (London: Al-Maqasid Research Centre, 2007), Uvod, str. 3.
51
Za ovu knjigu sam saznao od prof. Ahmeda er-Rejsunija prigodom zasjedanja Akademije islamskog prava Organizacije islamske konferencije (OIC) u Deddi (usmeni
razgovor, Didda, Saudijska Arabija, april 2006). Doao sam do mikrofilma rukopisa uz pomo prof. Aymana Fouada, koji je priredio rukopis za Fondaciju islamskog
naslijea Al-Furqan, London, UK (Kairo, juli 2006). El-Kaffal e-ai, Mehasin
e-erai, u: Fikh afii, rukopis br. 263 (Kairo, Dar el-Kutub: 358. h./969).
49

53

Dzasir Intencije serijata.indd 53

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

rebiu-l-evvel 358/7. februar 969). Pokrivenost fikhskih


propisa je velika, premda se striktno tie pojedinanih
propisa, bez izlaganja bilo kakve ope teorije intencija.
Pa ipak, ova knjiga je vaan korak u razvoju teorije o
intencijama. U nastavku je moj prijevod jednog dijela
uvoda (s prve stranice):
... Odluio sam da napiem ovu knjigu kako bih ilustrirao
ljepote objavljenog Zakona, njegov velikoduni i moralni
sadraj i njegovu usklaenost sa zdravim razumom. U nju
u uvrstiti odgovore za one koji postavljaju pitanja o stvarnim razlozima i mudrostima njegovih propisa. Ova pitanja
mogu doi samo od jedne od dvije vrste osoba. Prva osoba
pripisuje stvaranje svijeta njegovom Tvorcu i vjeruje u istinitost poslanstva, budui da se mudrost Zakona pripisuje
Mudrom Uzvienom Kralju, Koji propisuje svojim slugama
ono to je najbolje za njih... Druga osoba pokuava da iznese
argumente protiv poslanstva i koncepta stvaranja svijeta ili
se, moda, slae sa stvorenou svijeta, dok odbacuje poslanstvo. Logiki pravac koji ta osoba pokuava slijediti jeste da
nevaljanost Zakona upotrijebi kao dokaz za nitavost koncepta Zakonodavca...

4. Ibn Babevejh el-Kummi (u. 381/991). Neki istraivai tvrde da je istraivanje o intencijama erijata bilo
ogranieno na sunnijske pravne kole sve do dvadesetog stoljea.52 Meutim, prvu poznatu monografija posveenu intencijama (mekasid) napisao je, ustvari, Ibn
Babevejh es-Saduk el-Kummi, jedan od najznaajnijih
Hasan Dabir, El-Mekasid fi el-medresa e-iijja, u: Mekasid e-eria el-islamijja:
Dirasat fi kadaja el-menhed ve kadaja et-tatbik (Studije o filozofiji islamskog prava:
teorija i primjena), priredio: Muhammed Selim el-Ava (Kairo: Al-Furqan Islamic
Heritage Foundation, al-Maqasid Research Centre, 2006), str. 325. Takoer: Usmeni razgovor o ovom pitanju u Aleksandriji, Egipat, august, 2006).

52

54

Dzasir Intencije serijata.indd 54

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

Ilustracija 1.1. Prva stranica rukopisa Mehasin e-erai (Ljepote zakona)


autora El-Kaffala el-Kebira u egipatskoj biblioteci Dar el-Kutub.

55

Dzasir Intencije serijata.indd 55

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

iijskih pravnika etvrtog islamskog stoljea, a koji je


napisao knjigu sa 335 poglavlja o ovoj temi.53 Knjiga
pod naslovom Ilel e-erai (Razlozi propisa), racionalizira vjerovanje u Boga, poslanike, Dennet i druga
vjerovanja. Ona takoer daje moralna opravdanja za
namaze, post, had, zekat, brigu o roditeljima i druge
moralne obaveze.54
5. El-Amiri el-Fejlesuf (u. 381/991). Najraniju poznatu teorijsku klasifikaciju intencija izloio je El-Amiri
el-Fejlesuf u svom djelu El-Ilam bi menakib el-islam
(Upoznavanje sa znaajkama islama).55 El-Amirijeva
klasifikacija je, meutim, bila zasnovana samo na krivinim sankcijama u islamskom pravu (hudud).
Klasifikacije intencija s obzirom na stupnjeve potreba nisu
razvijene sve do petog islamskog stoljea. Potom, cjelokupna teorija je dostigla svoje zrelo doba (prije dvadesetog stoljea n.e.)
u osmom islamskom stoljeu.

Prema Muhammadu Kamalu Imamu, profesoru Pravnog fakulteta Univerziteta u


Aleksandriji (usmeni razgovor, Kairo, Egipat, avgust 2006).
54
Ibn Babevejh es-Saduk el-Kummi, Ilel e-erai, priredio: Muhammed Sadik Bahr
el-Ulum (Nedef: Dar el-Belaga, 1966).
55
Prema prof. Ahmedu er-Rejsuniju, usmeni razgovor, Didda, novembar 2006. On
me je uputio na slijedei izvor: Ebu el-Hasan el-Fejlesuf el-Amiri, El-Ilam bi menakib el-islam, priredio: Ahmed Gureb (Kairo: Dar el-Kitab el-arebi, 1967).
53

56

Dzasir Intencije serijata.indd 56

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

1.2. INTENCIJE (EL-MEKASID)


KAO RAZVIJENA TEORIJA:
OD V DO VIII H. STOLJEA

Nastanak filozofije islamskog prava


Peto islamsko stoljee svjedoi roenje onoga to Abdullah bin Bejjah zove filozofijom islamskog prava.56 Literalni
i nominalni metod, razvijeni do petog stoljea, pokazali su se
nemonim za noenje sa sloenostima civilizacije u razvoju.
To je razlog to je razvijen neodreeni interes (el-masleha elmursela) kao metod koji pokriva ono to nije spomenuto u
tekstovima i, na taj nain, kompenzira ogranienja kijasa. Ja
sam ve ranije iznio stav da se kijas nije mogao nositi sa svim
novim situacijama, uprkos pokuaju metodologa islamskog
prava da ga razviju putem razmatranja prikladnosti (munaseba), budui da je bio ogranien uvjetom preciznosti/konzistencije (indibat).57 Koncept el-masleha el-mursela je pomogao da
se popuni ova praznina i porodio, takoer, teoriju intencija u
islamskom pravu. Nekoliko pravnika dali su najvei doprinos
teoriji intencija izmeu petog i osmog islamskog stoljea: Ebu
el-Meali el-Duvejni, Ebu Hamid el-Gazali, El-Izz ibn Abdusselam, ihabuddin el-Karafi, emsuddin ibn el-Kajjim i, najznaajniji, Ebu Ishak e-atibi.

Usmeni razgovor sa ejhom Bin Bejjahom u Mekki, Saudijska Arabija, april 2006.
Jasser Auda, Dawaran al-Ahkam al-Shariyyah Maa Maqasidiha Wujudan wa
Adaman: Dirasah Usuliyyah Naqdiah Tatbiqiyyah (Izmjena propisa shodno njihovim intencijama: metodoloka, kritika i primijenjena studija), (magistarski rad
odbranjen na Islamskom amerikom univerzitetu, 2004).

56

57

57

Dzasir Intencije serijata.indd 57

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Ebu el-Meali el-Duvejni


(u. 478/1085)
El-Duvejnijevo djelo El-Burhan fi usul el-fikh (Argument u
metodologiji islamskog prava) predstavlja prvu usulsku raspravu koja izlae teoriju o stupnjevima potreba na nain koji je
slian dananjoj teoriji. On je predloio pet stupnjeva intencija,
nunosti (darurat), javne potrebe (el-hada el-amma), moralna
ponaanja (el-mekrumat), preporuke (el-mendubat) i one koje se
ne mogu svrstati u jednu od navedenih kategorija.58 Iznio je,
kao intenciju islamskog prava, zatitu ili nepovredivost (el-isma)
ovjekove vjere, ivota, razuma, dijelova tijela i imovine.59
El-Duvejnijevo djelo Gijas el-umem (Spas naroda), prema
mom miljenju, drugi je znaajan doprinos teoriji intencija,
premda se ono primarno bavi politikim pitanjima. U djelu ElGajjasi (popularno krae ime navedenog djela) El-Duvejni je
nainio hipotetiku pretpostavku da bi, u sluaju eventualnog
nestanka pravnika i pravnih kola na Zemlji, jedini put da se
spasi islam bila, prema njegovom miljenju, njegova rekonstrukcija iz temelja, koritenjem fundamentalnih naela na kojima
su zasnovana i prema kojima su usmjerena sva njegova pravila.60
Naveo je da ovi temelji prava, koje ekcplicitno naziva el-mekasid, nisu predmet oprenih tendencija i razliitih miljenja u
interpretacijama.61 Primjeri ovih intencija na temelju kojih je
El-Duvejni rekonstruirao islamsko pravo jesu olakavanje
u propisima o ienju, rastereenje siromaha u propisima o
zekatu i uzajamni sporazum u propisima o trgovanju.62


60

61

62

58
59

El-Duvejni, El-Burhan, etvrto izdanje, sv. II, str. 621, 622, 747.
Ibid.
El-Duvejni, El-Gajjasi, str. 434.
Ibid, str. 490.
Ibid, str. 446, 473, 494.

58

Dzasir Intencije serijata.indd 58

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

El-Duvejnijevo djelo Gijas el-umem posmatram kao projekt


rekonstrukcije islamskog prava na temelju njegovih intencija
(mekasid), koji je on izrazio na nain koji e ga sauvati od akademskog i politikog progona.63 Ovaj stav zasigurno zahtijeva
vie istraivanja i iru analizu spomenutog djela.

Ebu Hamid el-Gazali


(u. 505/1111)
El-Duvejnijev student, Ebu Hamid el-Gazali, razvio je teoriju svog uitelja u svojoj knjizi El-Mustasfa (Proieni izvor).
On je uspostavio sljedei poredak nunih vrijednosti koje je
predloio El-Duvejni: (1) vjera, (2) ivot, (3) razum, (4) potomstvo i (5) imovina.64 El-Gazali je takoer povezao termin
zatita (el-hifz) s ovim potrebama. Uprkos detaljnoj analizi
koju je ponudio, El-Gazali je odbio da da neovisan legitimitet
(huddijja) bilo kojoj od predloenih intencija (mekasid) ili interesa (mesalih), nazvavi ih ak iluzionarnim interesima (elmesalih el-mevhuma).65
Pa ipak, El-Gazali je predstavio neke zanimljive analogije u
kojima je upotrijebio intenciju (maksid) kao zakonski razlog (illa),
uprkos afijinoj kritici intencija kao nepreciznih (gajr mundabita). Napisao je, npr., da su sve droge, u tenom ili vrstom stanju,
zabranjene na osnovu analogije s alkoholom, budui da je alkohol
zabranjen s intencijom da se zatiti ljudski um.66 El-Gazali je takoer, na osnovu redoslijeda potreba koje je ustanovio, predloio
Vidi uvod djela Gijas el-umem, kojeg je napisao Abdulazim ed-Dib, a koji oslikava
historijski i politiki kontekst knjige.
64
El-Gazali, El-Mustasfa, str. 258.
65
Ibid, str. 172.
66
Ibid, str. 174.
63

59

Dzasir Intencije serijata.indd 59

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

fundamentalno pravilo koje podrazumijeva da potreba vieg reda


treba imati prioritet u odnosu na potrebu nieg ranga, ako iz njihovog zadovoljavanja proizilaze oprene posljedice u praktinim
sluajevima.67 Tako El-Gazalijev idtihad odstupa od striktnog afijevog pridravanja formalnosti u logikom smislu, u postupku
analogijskog rezoniranja, koje je sam El-Gazali podrao u svom
djelu El-Mustasfa i drugim djelima iz oblasti pravne teorije.

El-Izz ibn Abdusselam


(u. 660/1209)
El-Izz je napisao dvije male knjige o intencijama, u smislu
mudrosti koje stoje iza propisa, i to: Mekasid es-salah (Intencije
namaza) i Mekasid es-savm (Intencije posta).68 Meutim, njegov
znaajan doprinos razvoju teorije o intencijama bila je njegova
knjiga o interesima (mesalih) koju je on nazvao Kavaid el-ahkam
fi mesalih el-enam (Osnovna pravila o interesima ljudi).
Pored opsenog ispitivanja koncepata interesa i tete, El-Izz
je povezao valjanost pravila sa njihovim intencijama i mudrostima koje stoje iza njih. Npr. on je naveo sljedee: Svako djelo
koje ne postie svoj cilj je uzaludno69 i kada se prouava kako
intencije prava doprinose ostvarenju dobra i spreavanju zla, dolazi se do zakljuka da nije pravno doputeno zanemariti bilo
koje ope dobro ili podrati bilo koje tetno djelo, u bilo kojoj
situaciji, ak i ako se ne posjeduje konkretan dokaz iz Teksta,
konsenzusa ili analogije.70
Ibid, str. 265.
El-Izz ibn Abdusselam, Mekasid es-savm, priredio: Ijad et-Tebba, drugo izdanje
(Bejrut: Dar el-Fikr, 1995).
69
Al-Izz ibn Abdusselam, Kavaid el-ahkam fi mesalih el-enam (Bejrut: Dar en-Ner,
bez datuma), sv. II, str. 221.
70
Ibid, sv. II, str. 160.
67
68

60

Dzasir Intencije serijata.indd 60

14.5.2012 15:26:31

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

Kutbuddin el-Kastalani (u. 686/1287), slijedei primjer ElIzza, napisao je dvije knjige posveene tematici intencija namaza i posta. Obje knjige su napisane istim pristupom koji podrazumijeva otkrivanje mudrosti propisa.71

ihabuddin el-Karafi
(u. 684/1258)
El-Karafijev doprinos teoriji intencija ogleda se u tome to
je on uoio razliku izmeu razliitih Poslanikovih djela, s obzirom na Poslanikove namjere. U svom djelu El-Furuk (Razlike)
napisao je sljedee:
Postoji razlika izmeu Poslanikovih djela koja je uinio u
svojstvu prenosioca boanske Objave, sudije i politikog
voe... Pravna posljedica se ogleda u tome da ono to je on
izrekao ili uinio kao prenosilac Objave predstavlja ope i
trajno pravilo... (Meutim), odluke koje se tiu vojske, javnih dobara... imenovanja sudija i guvernera, raspodjele ratnog plijena i potpisivanja sporazuma... karakteristine su za
politike voe.72

Na taj nain, El-Karafi je definirao jedno novo znaenje intencija (el-mekasid), kao intencija/namjera samog Poslanika u
njegovim djelima. Kasnije, Ibn Aur (u. 1976) razvio je El-Karafijevo navedeno razlikovanje i ukljuio ga u svoju definiciju
intencija.73 El-Karafi je, takoer, pisao o otvaranju puteva koji
vode ka ostvarenju dobrih ciljeva, to je drugo znaajno irenje
teorije o intencijama. On je iznio stav da, dok putevi koji vode
Imam, Ed-Delil el-iradi, str. 54-60.
ihabuddin el-Karafi, El-Furuk (mea havamiih), priredio: Halil Mensur (Bejrut:
Dar el-Kutub el-ilmijja, 1998), sv. I, str. 357.
73
Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 100.
71

72

61

Dzasir Intencije serijata.indd 61

14.5.2012 15:26:32

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ka nedoputenim ciljevima trebaju biti zatvoreni, oni putevi koji


vode kao dozvoljenim ciljevima trebaju biti otvoreni.74 Tako se
on nije ograniio na negativni apsket metoda zatvaranja puteva. O tome e biti vie rijei u estom poglavlju.

emsuddin ibn el-Kajjim


(u. 748/1347)
Ibn el-Kajjimov doprinos teoriji intencija ogleda se u veoma iscrpnoj kritici onoga to on naziva pravnim doskoicama
(el-hijel el-fikhijja), na osnovu injenice da one proturjee intencijama. Ibn el-Kajjim je naveo sljedee:
Pravne doskoice su zabranjena tetna djela jer, prvo, oprene su mudrosti zakonodavstva i drugo, one spreavaju ostvarenje intencija. Osoba, ija je intencija kamata, ini grijeh,
premda je prijevarna transakcija, koju ona koristi u doskoici, naizgled doputena. Ta osoba nije imala iskrenu namjeru
da izvri doputenu transakciju, ve onu koja je zabranjena.
Podjednako je grjena osoba koja simuliranjem prodaje (jednom od nasljednika) ima za cilj promjenu njihovih nasljednih dijelova... erijatski propisi su lijek za nae bolesti zbog
njihovog ostvarenja, a ne zbog naziva i njihove forme.

Ibn el-Kajjim saeto prikazuje svoju pravniku metodologiju koja je utemeljena na mudrosti i interesima ljudi sljedeim
snanim rijeima koje sam ranije spomenuo u uvodu:
Islamsko pravo je sama mudrost i postizanje ljudske dobrobiti na ovom i buduem svijetu. On je sve sama pravda, milost, mudrost i dobro. Stoga, bilo koje pravilo koje pravdu
mijenja nepravdom, milost onim to joj proturijei, ope
El-Karafi, Ez-Zehira, sv. I, str. 153.; El-Karafi, El-Furuk (mea havamiih), sv. II, str.
60.

74

62

Dzasir Intencije serijata.indd 62

14.5.2012 15:26:32

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

dobro sa tetom ili mudrost s glupou, predstavlja pravilo


koje ne pripada islamskom pravu, ak i ako se istie kao takvo prema nekom tumaenju.75

Ebu Ishak e-atibi


(u. 790. h./1388.)
E-atibi je koristio, manje ili vie, istu onu terminologiju
koju su razvili El-Duvejni i El-Gazali. Meutim, tvrdim da je u
svom djelu El-Muvafekat fi usul e-eria (Kongruencije u osnovama erijata) E-atibi razvio teoriju intencija u tri znaajna
vida:

Od neogranienih interesa do osnova prava. Prije


E-atibijevog djela El-Muvafekat, intencije (el-mekasid) su svrstavane pod neograniene interese i nisu
razmatrane kao osnovi (usul) sami za sebe. E-atibi je
zapoeo svoj svezak o intencijama u djelu El-Muvafekat citatom iz Kurana kako bi dokazao da Bog ima
odreene ciljeve u Svom stvaranju, slanju vjerovjesnika i propisivanju zakona.76 Stoga, on je smatrao da su
intencije (el-mekasid) osnovi religije, temeljna pravila
erijata i univerzalije vjerovanja (usul ed-din ve kavaid
e-eria ve kullijja el-milla).77
Od mudrosti koje stoje iza propisa do osnova za propise. Na temelju fundamentalnosti i univerzalnosti intencija, E-atibi je ocijenio da se pojedinanim pravilima (duzijjat) ne moe dati prednost nad univerzal-

emsuddin ibn el-Kajjim, Ilam el-muvekkiin, priredio: Taha Abdurreuf Sad (Bejrut: Dar el-Dil, 1973), sv. I, str. 333.
76
E-atibi, El-Muvafekat, sv. II, str. 6.
77
Ibid, sv. II, str. 25.
75

63

Dzasir Intencije serijata.indd 63

14.5.2012 15:26:32

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

nim nunim, potrebnim i poeljnim vrijednostima.78


Ovo je potpuno odstupanje od tradicionalne metodologije, ak i u E-atibijevoj malikijskoj koli, koja
je uvijek davala prednost specifinim pojedinanim
dokazima, nad opim ili univerzalnim dokazima.79
E-atibi je poznavanje intencija postavio kao uvjet
za ispravnost pravnikog rezoniranja (idtihad) na svim
nivoima.80
Od neizvjesnosti (zannijja) do izvjesnosti (katijja).
Kako bi dao potporu novom statusu kojeg je dao intencijama u metodologiji, E-atibi je poeo svoj svezak o
intencijama tvrdnjom o izvjesnosti (katijja) induktivnog procesa koji je koristio u zakljuivanju o intencijama, a na temelju velikog broja sluajeva koje je razmatrao81, to je takoer odstupanje od popularnih argumenata protiv validnosti i izvjesnosti induktivne metode,
utemeljenih u grkoj filozofiji.

E-atibijevo djelo je sluilo kao standardni udbenik o intencijama erijata u islamskom obrazovanju sve do dvadesetog
stoljea, ali njegov prijedlog o prezentiranju intencija kao osnova erijata, na to upuuje naslov njegove knjige, nije prihvaen
nairoko.



80

81

78
79

Ibid, sv. II, str. 61.


Er-Rejsuni, Nezarijja el-mekasid, str. 169.
E-atibi, El-Muvafekat, sv. IV, str. 229.
Ibid, sv. II, str. 6.

64

Dzasir Intencije serijata.indd 64

14.5.2012 15:26:32

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

1.3. SUVREMENE KONCEPCIJE


INTENCIJA (MEKASID)

Od zatite i ouvanja do razvoja i prava


Suvremeni pravnici/znanstvenici razvili su tradicionalnu
terminologiju intencija82 u dananjem jeziku, uprkos protivljenju nekih pravnika ideji osavremenjivanja ove terminologije.
Navest emo nekoliko primjera iz podruja nunosti (darurat).
Tradicionalno, zatita potomstva spada meu nune vrijednosti koje islamsko pravo ima za cilj da ostvari. El-Amiri ju
je, u svom ranom pokuaju da skicira teoriju o nunim ciljevima, izrazio kao sankciju za povredu pristojnosti.83 El-Duvejni je razvio El-Amirijevu teoriju o kaznama (mezadir) u
teoriju o nepovredivosti (isma) izrazivi je kao nepovredivost
dijelova tijela.84 Ebu Hamid el-Gazali je uveo pojam zatita
potomstva kao intenciju islamskog prava na nivou nunosti.85
E-atibi je slijedio El-Gazalijevu terminologiju, kao to je gore
pojanjeno.
U dvadesetom stoljeu, autori radova o intencijama, znatno
su razvili koncept zatite potomstva u teoriju orijentiranu ka
porodici. Npr. Ibn Aur je zatitu porodice uinio posebnom
intencijom islamskog prava. U svojoj monografiji Drutveni sistem u islamu Ibn Aur je izloio intencije i moralne vrijednosti
islamskog prava koje se tiu porodice.86 Bez obzira da li emo
Ibn Aurov doprinos razmatrati kao neku vrstu reinterpretaci Npr. ejh Ali Duma, egipatski muftija (usmeni razgovor, Kairo, Egipat, decembar,
2005).
83
El-Amiri, El-Ilam, str. 125.
84
El-Duvejni, El-Burhan, sv. II, str. 747.
85
El-Gazali, El-Mustasfa, str. 258.
86
Ibn Aur, Usul en-nizam el-idtimai fi el-islam, str. 206.
82

65

Dzasir Intencije serijata.indd 65

14.5.2012 15:26:32

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

je teorije o ouvanju potomstva ili kao potpuno novu teoriju, jasno je da Ibn Aurov doprinos otvorio vrata suvremenim
znanstvenicima da razviju teoriju intencija na nov nain. Nova
gledita ne uzimaju kao orijentir ni El-Amirijevu teoriju sankcije, niti El-Gazalijev koncept zatite, ve koncepte vrijednosti i sistema, upotrijebljavajui terminologiju Ibn Aura.
Ipak, neki suvremeni znanstvenici se protive ukljuivanju novih
koncepata, kao to su pravda i sloboda, meu intencije. Oni
radije govore o tome da su ovi koncepti implicitno ukljueni u
klasinoj teoriji.87
Slino navedenom, koncept zatite uma koji je sve doskora bio ogranien na zabranu opojnih pia u islamu, sada se
razvija u pravcu ukljuivanja propagiranja znanstvene misli,
putovanja s ciljem traganja za znanjem, suzbijanja mentaliteta svjetine i spreavanje odljeva mozgova.88
Takoer, zatita asti i zatita ivota bile su na stupnju
nunih vrijednosti u El-Gazalijevoj i E-atibijevoj terminologiji. Meutim, ovim izrazima je prethodila El-Amirijeva sankcija za naruavanje asti i El-Duvejnijeva zatita asti. ast
(el-ird) je bila sredinji koncept u arapskoj kulturi jo od predislamskog perioda. Predislamska poezija pripovijeda kako se
Antara, poznati predislamski pjesnik, bori protiv Sinova Damdama zbog toga to su ga oklevetali. U hadisu Poslanik, s.a.v.s.,
je opisao krv, imovinu i ast svakog muslimana kao svetinje
(haram) koje ne smiju biti povrijeene.89 Meutim, odnedavno
je izraz zatita asti postepeno zamijenjen u islamskoj pravnoj
Npr. ejh Ali Duma, egipatski muftija (usmeni razgovor, Kairo, Egipat, decembar,
2005).
88
Auda, Fiqh al-Maqasid, str. 20.
89
El-Buhari, Es-Sahih, sv. I, str. 37.
87

66

Dzasir Intencije serijata.indd 66

14.5.2012 15:26:32

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

literaturi sa zatitom ljudskog digniteta i, ak, zatitom ljudskih prava kao zasebnom intencijom islamskog prava.90
Kompatibilnost ljudskih prava i islama predmet je estoke
polemike i u islamskim, i u meunarodnim krugovima.91 Univerzalnu islamsku deklaraciju o ljudskim pravima proklamirao
je 1981. godine veliki broj znanstvenika, predstavnika razliitih
islamskih tijela pri Organizaciji Ujedinjenih nacija za obrazovanje,
nauku i kulturu (UNESCO). Argumentirana odreenim brojem
islamskih tekstova navedenih u referencama, Islamska deklaracija, u sutini, ukljuuje cijelu listu ljudskih prava koja su navedena
u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima (UDHR), kao to
su prava na ivot, slobodu, ravnopravnost, pravdu, pravian sudski postupak, zatitu od torture, azil, slobodu vjerovanja i govora,
slobodno udruivanje, obrazovanje i slobodu kretanja.92
Meutim, neki lanovi Visoke komisije Ujedinjenih nacija
za ljudska prava (UNHCHR) izrazili su zabrinutost zbog Islamske deklaracije o ljudskim pravima, smatrajui da ona ozbiljno prijeti interkulturalnom konsenzusu na kome su utemeljeni
meunarodni instrumenti o ljudskim pravima.93 Drugi lanovi
Jusuf el-Karadavi, Medhal li-dirasa e-eria el-islamijja (Kairo: Vehba, 1997), str.
101; Atijja, Nahve tefil mekasid e-eria, str. 170; Ahmed er-Rejsuni, Muhammed
ez-Zuhajli i Muhammed ebir, Hukuk el-insan mihver mekasid e-eria, Kitab
el-Umma, br. 87 (2002); Muhammed el-Ava, El-Fikh el-islami fi tarik et-teddid
(Kairo: El-Makteb el-islami, 1998), str. 195.
91
Muhammed Osman Salih, El-Islam huve nizam amil li himaja ve taziz hukuk
el-insan (referat podnesen na Meunarodnoj konferenciji o islamu i ljudskim pravima, Kartum, 2006).
92
University of Toronto Bora Laskin Law Library, International Protection of Human
Rights (2004, citirano 15. januara 2005); dostupno na: http://www.law-lib.utoronto.ca/resguide/humrtsgu.htm.
93
Visoka komisija Ujedinjenih nacija za ljudska prava (UNHCHR), Specific Human
Rights Issues (juli 2003, citirano 1. februara 2005), dostupno na: http://www.unhchr.cah/Huridocda/Huridoca.nsf/(Symbol)E.CN.4.Sub.2.2003.NGO.15.En.
90

67

Dzasir Intencije serijata.indd 67

14.5.2012 15:26:32

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

vjeruju da Deklaracija daje nove pozitivne dimenzije ljudskim


pravima jer ih, za razliku od meunarodnih instrumenata, vezuje za boanski izvor i na taj nain prua dodatnu moralnu
motivaciju za njihovo potovanje94. Intencionalni pristup pitanju ljudskih prava podrava drugo miljenje, dajui odgovor na
zabrinutost onih koji zastupaju prvo gledite, pogotovo ako bi
terminologija intencija (el-mekasid) bila osuvremenjena i ako
bi imala vaniju poziciju u metodologiji (usul) pravnikog rezoniranja, to je predloeno u estom poglavlju ove knjige. Tema
ljudskih prava i intencija (mekasid) zahtijeva dalje istraivanje
kako bi se razrijeile neke nekonzistentnosti na koje su pojedini istraivai ukazali na nivou primjene.95
Na isti nain, zatita religije u El-Gazalijevoj i E-atibijevoj terminologiji ima svoje korijene u El-Amirijevoj sankciji
za naputanje istinite vjere.96 Meutim, u skorije vrijeme je
teorija ove intencije islamskog prava reinterpretirana u znaenju jednog potpuno razliitog koncepta, a to je sloboda vjera,
ako koristimo Ibn Aurovu terminologiju97, ili sloboda vjerovanja, ako koristimo terminologiju drugih suvremenih autora.98 Autori koji izlau ova gledita esto citiraju kuranski ajet
Nema prisile u vjeru99 kao temeljno naelo, umjesto onoga to
se popularno i netano naziva sankcijom za apostaziju (hadd
Ibid.
Salih, El-Islam huve nizam amil li himaja ve taziz hukuk el-insan; Murad Hoffman, El-Islam ame elfejn (Islam u 2000.) prvo izdanje (Kairo: Makteba e-uruk,
1995), str. 56.
96
El-Amiri, El-Ilam, str. 125.
97
Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 292.
98
Atijja, Nahve tefil mekasid e-eria, str. 171; Er-Rejsuni, Ez-Zuhajli i ebir, Hukuk
el-insan mihver mekasid e-eria.
99
Kuran, sura El-Bekara, 2:256. Ovo je moj prijevod stavka la ikrahe fi-d-din. Iz
njega razumijevam da nema prisile u bilo emu vezanom za religiju, a ne samo u
religiji, kako je navedeno u drugim prijevodima (npr. Jusufa Alija i Picktalla).
94
95

68

Dzasir Intencije serijata.indd 68

14.5.2012 15:26:32

INTENCIJE ERIJATA (MEKASID E-ERIA) SUVREMENO GLEDITE

er-ridda) koja se uobiajeno navodi u tradicionalnim izvorima


u kontekstu zatite religije. Konano, El-Gazalijev termin zatita bogatstva zajedno s El-Amirijevim terminom sankcija za
krau i El-Duvejnijevim terminom zatita novca u skorije
vrijeme su svjedoili razvitak u pravcu srodne drutveno-ekonomske terminologije, kao npr. socijalna pomo, ekonomski
razvoj, protok novca, drutveno blagostanje i smanjivanje
razlika izmeu ekonomskih klasa.100 Ovaj razvoj omoguava
koritenje intencija erijata kao podsticaja ekonomskom rastu
koji je toliko potreban veini zemalja s muslimanskom veinom.

Humani razvoj
kao zasebna intencija (maksid)
Humani razvoj, razvojni koncept kojeg usvajaju izvjetaji Razvojnog programa Ujedinjenih nacija mnogo je sloeniji
od ekonomskog rasta. Prema posljednjim izvjetajima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), veina zemalja sa
muslimanskom veinom rangirana je ispod nivoa razvijenih,
prema sloenom Indeksu humanog razvoja (HDI). Ovaj indeks se izraunava koritenjem vie od dvije stotine pokazatelja, ukljuujui ocjene politike participacije, pismenosti,
pristupa obrazovanju, ivotne dobi, pristupa istoj vodi, zaposlenosti, ivotnog standarda i ravnopravnosti spolova. tavie,
neke zemlje sa muslimanskom veinom, posebno naftom bogate arapske zemlje, pokazuju, prema Izvjetaju UN-a, najvee nepodudarnosti izmeu visine nacionalnog dohotka i
ocjena o ravnopravnosti spolova, a koje podrazumijevaju poli Kuttub Sano, Kiraa marifijja fi el-fikr el-usuli, prvo izdanje (Kuala Lumpur: Dar
et-Teddid, 2005), str. 157.

100

69

Dzasir Intencije serijata.indd 69

14.5.2012 15:26:32

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

tiku participaciju ena, ekonomsku participaciju i upravljanje


resursima.101
Pored muslimanskih manjina koje ive u razvijenim zemljama, nekoliko zemalja s muslimanskom veinom, kao to
su Bruneji, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, rangirane su
u kategoriju visokog humanog razvoja. Meutim, one predstavljaju manje od jednog procenta muslimana. Na dnu HDI
liste nalaze se Jemen, Nigerija, Mauritanija, Dibuti, Gambija,
Senegal, Gvineja, Obala Slonovae, Mali i Niger (koje zajedno
predstavljaju deset procenata muslimana).
Smatram da bi humani razvoj trebao biti primarni izraz
javnog interesa (masleha) u naem dobu kojeg bi intencije erijata (mekasid e-eria) trebale imati za cilj ostvariti kroz islamsko
pravo. Tako bi realizacija ove intencije (maksid) mogla biti empirijski mjerena pomou ciljeva Razvojnog programa UN-a,
prema tekuim znanstvenim standardima. Slino kao i podruje
ljudskih prava, i polje humanog razvoja potrebuje vie istraivanja iz perspektive intencija. tavie, evoluiranje ljudskog
razvoja u jednu od intencija islamskog prava daje ciljevima
humanog razvoja vrstu osnovu u islamskom svijetu, umjesto
njihovog predstavljanja od strane odreenog broja (neo)literalista kao pukih sredstava zapadne dominacije.102

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Annual Report 2004 (2004, citirano
5. februara 2005), dostupno na: http://www.undp.org/annualreports/2004/english.
102
Muhammed akir e-erif, Hakika ed-dimukratijja (Rijad: Dar el-Vatan, 1992), str.
3; Muhammed Ali Mufti, Nakd el-duzur el-fikrijja li ed-dimukratijja el-garbijja
(Rijad, El-Munteda el-islami i Medella el-Bejan, 2002), str. 91.
101

70

Dzasir Intencije serijata.indd 70

14.5.2012 15:26:32

SISTEMI KAO FILOZOFIJA


I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

Pregled
Prije nego to primijenimo sistemski pristup analizi metodologije islamskog prava (usul) i njegove filozofije, odgovorit
emo na sljedea pitanja:



ta su to sistemi? Jesu li to stvarne ili misaone tvorevine?


ta je to filozofija sistema i kakav je njen odnos naspram islamske i modernih filozofija?
ta je to sistemski pristup?
Kakva je sistemski zasnovana analiza u usporedbi s drugim vrstama analiza?

Ovo poglavlje pojanjava ta sistem predstavlja u okviru


filozofije sistema. Sistemski filozofski pristup vidi stvaranje
i funkcioniranje prirode i svih njenih komponenata kao veliki holistiki sistem koji je sastavljen od neogranienog broja
otvorenih, hijerarhijskih i svrhovitih podsistema koji se nalaze
u meusobnoj interakciji. Potom, u ovom poglavlju izloene su
prednosti sistemskog pristupa analizi, u odnosu na tradicionalne metode analize, nairoko oznaene kao dekompozicijske.
Konano, definirat u sistemski pristup analizi na temelju moje
71

Dzasir Intencije serijata.indd 71

14.5.2012 15:26:33

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

definicije onoga to odreuje sisteme ili karakteristike sistema.


Jezik ovog poglavlja je vie tehniki, budui da su sistemi multidisciplinarna oblast koja je ponikla iz podruja prirodnih prije
negoli iz podruja humanistikih znanosti.
2.1. SISTEMI I FILOZOFIJA SISTEMA

Svrhovitost, kauzalnost i iracionalnost


Veliki napreci u nauci esto dovode i do velikih pomaka
u filozofskim paradigmama. Drevna, posebno grka alhemija,
geometrija i astronomija bile su vani napreci koji su ljude pouili tome koliko ne znaju. Tako su nastale teleoloke teorije
o svemiru sa svrhom koje su dominirale filozofijom religije.
Filozofija religije, sve do doba srednjeg vijeka, reinterpretirala
je teleoloke teorije kao teorije koje slue boanskim ciljevima.
Islamska filozofija je takoer reinterpretirala antike teleoloke
teorije u duhu islama. Pored toga, islamski filozofi/znanstvenici
su razvili antike pojmove kauzalnosti, ne samo sa znanstvene
nego i s teoloke pozicije, to e biti pojanjeno u estom poglavlju. Unapreenja grke filozofije u okviru islamske filozofije
utrla su put renesansi i modernistikoj filozofiji i bila velikim
dijelom zasluna za pomak od teleologije ka kauzalnosti u 17.
stoljeu.
Kada su alhemija, geometrija i astronomija konano porodile modernu nauku 17. stoljea, filozofi su poeli pozivati
na bavljenje prirodnim pojavama kroz njihove vlastite principe
(juxta propria principia), sa sve popularnijom pretpostavkom da
priroda nije nita drugo do krupna mehanika maina koja nema
konane svrhe izvan podruja znanosti. Jedina vana svrha
koja je preostala, sastojala se u tome da ljudi ostvare kontrolu
72

Dzasir Intencije serijata.indd 72

14.5.2012 15:26:33

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

nad univerzumom u svoju vlastitu korist. Na taj nain, modernistika filozofija je zamijenila metafiziku ideju antropocentrizma (sredinje mjesto ovjeka), koja je bila osnova antike teleoloke misli, sa drugom antropocentristikom idejom, u kojoj
ljudi zauzimaju sredinje mjesto zbog njihove vlastite aktivnosti,
a ne zbog Providencije. Na teleologiju se gledalo kao ideju koja
e sprijeiti znanstveni progres. Stoga, kauzalnost je poela
igrati ulogu loginog i dominantnog metoda miljenja, a sve u
prirodi, vjerovalo se, moglo se objasniti pojedinanim uzronoposljedinim objanjenjima. To znai da proizvoenje posljedice
nije nita drugo do prirodna posljedica primjene njenog uzroka.
Modernistiki analitiari su svaku teoriju svrhovitog ili ciljnog
prirodnog ponaanja ili pojave oznaavali metafizikom, misterioznom te izvanloginom i izvanznanstvenom.
Islamski modernizam koji je, usputno govorei, bio reakcija na evropski modernizam takoer je podrao ideje o sredinjem mjestu i supremaciji znanosti. tavie, islamski je um
bio spremniji za ideju kauzalnosti od bilo kojeg drugog uma,
zahvaljujui predrenesansnim islamskim doprinosima filozofiji.
Na taj nain, islamski je modernizam djelovao unutar okvira
moderne znanosti i koncepta kauzaliteta kako bi pretumaio ili
preformulirao islamsku filozofiju religije. Tako su islamski lanci
vjere pretumaeni na nain da zadovolje zakljuke znanosti koja
je prethodila dvadesetom stoljeu, a kauzalnost je bila logika
modernistikog kelama (filozofije religije). Djelo Risala et-tevhid
Muhammeda Abduhua je najjasniji primjer svih spomenutih
promjena u islamskoj metodologiji (peto poglavlje sadri pojanjenja o islamskom modernizmu).
Na Zapadu, druga polovina dvadesetog stoljea svjedoila
je postmodernistiko potpuno odbacivanje svih modernistikih
metanaracija. Kao to peto poglavlje pojanjava, svi tokovi
73

Dzasir Intencije serijata.indd 73

14.5.2012 15:26:33

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

postmodernizma slau se oko dekonstrukcije centrizma. Tako,


prema postmodernistima, sredite treba ostati prazno od bilo
ega, bez obzira da li je to znanost, ovjek, Zapad ili ak Bog.
Sama racionalost, prema postmodernistima, postaje nepoeljna forma centrizma i marginalizacije. Iracionalnost postaje
poeljna i moralna alternativa.
Zauzvrat, islamski postmodernizam je upotrijebio dekonstrukcionistike pojmove kako bi kritizirao sredinje i temeljne lanke islamske vjere na radikalan nain. Sredinje mjesto
Kurana i Poslanika u islamu i islamskom pravu podvrgnuto je
slobodnoj igri suprotnosti, to je izraz koji posuujemo od
Derride. esto poglavlje e takoer elaborirati razliite tokove
islamskog postmodernizma i njihove utjecaje na pojedine
islamske studije dvadesetog stoljea.

Ka islamskoj filozofiji sistema


Ono to nas zanima u ovom poglavlju jeste filozofija sistema
kao racionalna i ne-eurocentrina postmoderna filozofija, te na
koji nain se islamska filozofija i teorija islamskog prava mogu
okoristiti od razvoja ove nove filozofije. Teorija i filozofija sistema se pojavila u drugoj polovini dvadesetog stoljea kao antiteza
i modernistikoj i postmodernistikim filozofijama. Teoretiari
i filozofi sistema odbacuju modernistiki redukcionistiki stav
da se svako ljudsko iskustvo moe ralaniti na nedjeljive uzroke
i posljedice. S druge strane, filozofija sistema takoer odbacuje
postmodernistiku iracionalnost i dekonstrukciju koje predstavljaju metanaracije same za sebe. Stoga, prema filozofiji sistema,
univerzum nije ogromna deterministika maina niti je potpuno
nepoznato bie, kompleksnost se ne moe objasniti iskljuivo
posredstvom niza uzrono-posljedinih djelovanja niti tvrdnjama o nelogocentrinoj iracionalnosti, a problemi svijeta se ne
74

Dzasir Intencije serijata.indd 74

14.5.2012 15:26:33

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

mogu rijeiti daljim tehnolokim unapreenjima niti kroz neku


vrstu nihilizma. Stoga, zahvaljujui filozofiji sistema, koncept
svrhovitosti, sa svim svojim teleolokim sjenkama, predstavlja
povratak filozofskim i znanstvenim diskursima.
Islamska filozofija sistema jeste ideja koju ova knjiga nastoji predloiti i promovirati. Predloena nova islamska filozofija
moe se okoristiti kritikom filozofije sistema koja bi bila usmjerena naspram modernizma i postmodernizma, a kako bi kritizirala islamske verzije modernizma i postmodernizma.
Kao to e biti pojanjeno u estom poglavlju, odreeni broj
filozofskih teorija sistema odbacio je u potpunosti koncept Boga,
samo zato to su srednjovjekovni i modernistiki teolozi iznosili
neke uzrono-posljedine argumente vezane za Boga. Poteno je
kazati da se ti argumenti, ukoliko se to eli, mogu historicizirati,
bez nunog historiciziranja onoga to se tim argumentima dokazuje. Stoga, islamska filozofija sistema se moe razvijati na temelju
zakljuaka filozofije sistema, s ciljem osavremenjivanja islamskih teolokih argumenata. Po mom miljenju, osavremenjen
dokaz Boijeg savrenstva u Njegovom stvaranju sada treba biti
oslonjen na sistemski pristup, umjesto na prethodne argumente
utemeljene na principu kauzalnosti. Sistemski pristup je holistiki pristup u kojem se cjelina tretira kao zaokruen sistem koji se
sastoji od velikog broja podsistema. Postoji odreeni broj karakteristika sistema koje analizu sistema usmjeravaju ka podsistemskim
komponentama i odreuju u kakvom se meusobnom odnosu i
odnosu prema vanjskom okruenju nalaze ovi podsistemi.
U nastavku emo ukratko predstaviti argumente Boije opstojnosti i velianstva, koje ja radije nazivam dokazima. Oni su,
zasigurno, otvoreni za dalje istraivanje i prouavanje u svjetlu
islamskih tekstova i univerzalnih pojmova.
75

Dzasir Intencije serijata.indd 75

14.5.2012 15:26:33

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

1. Dokaz kompleksnosti: kompleksnost koja je svojstvena


kreaciji univerzuma ne moe se objasniti bez Sintetizatora.
2. Dokaz svrhovitog ponaanja: usmjereno i svrhovito fiziko-hemijsko ponaanje u prirodi, koje svi njeni sistemi i
podsistemi ilustriraju, jeste dokaz o Kreatoru sistema.
3. Dokaz regulacije: mehanizmi regulacije kod ivih stvorenja, uprkos neogranienom broju poremeaja, jo
su jedan dokaz kreacije i inteligencije svojstvene univerzumu.
4. Dokaz poretka: izrazita kreativnost u poretku prirodnih procesa i brojnih faza u svakom od tih procesa takoer predstavlja dokaz.
5. Dokaz analogije izmeu organizama: nevjerovatna slinost izmeu siunih organizama, ivotinja, biljaka,
ljudskih tijela, drutava i visokorazvijenih civilizacija
jo je jedan sistemski dokaz Boijeg stvaranja. Ovaj
koncept je ve poznat u islamskoj literaturi kao es-sunen el-ilahijja (boanski zakoni).
Ovaj sumarno iznesen sistemski pristup islamskom kredu
(akida) predstavlja osnovu za sistemski pristup islamskom pravu i njegovoj filozofiji, koji emo izloiti kasnije.

Jesu li sistemi stvarne


ili misaone kreacije?
S obzirom da e koncept sistema biti od sutinske vanosti
za nas, potrebno je dati odgovor na sljedee pitanje: ta je to
sistem; je li svijet stvoren u kategorijama sistema ili je sistem
predmet konstruirane imaginacije? Drugi nain da se postavi ovo
ontoloko pitanje jeste da se pita o odnosu izmeu fizikog i
76

Dzasir Intencije serijata.indd 76

14.5.2012 15:26:33

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

umnog u naem ljudskom iskustvu. Dva tipina odgovora na


ovo pitanje odraavaju tipinu realistiku i nominalistiku tendenciju, gdje je fizika realnost objektivna i izvanjska u odnosu
na individualnu svijest, ili je, u suprotnom, subjektivna i produkt
individualne mentalne svijesti.1
Stoga, tipini odgovor o istovjetnosti upuuje na to da
nae iskustvo sa sistemima predstavlja istinu o svijetu, a tipini
odgovor o dualitetu ima za posljedicu to da su sistemi jedino u
naim umovima i da nemaju nikakve veze s fizikim svijetom.2
Teorija sistema predstavlja srednji put izmeu navedenih
stanovita, predstavljajui meusobni odnos kao prirodu relacije izmeu sistema i svijeta, tj. nae shvatanje vanjskog svijeta u
kategorijama sistema u meusobnom je odnosu s onim to se
u tom svijetu nalazi.3
Stoga, prema ovoj teoriji, sistem se ne identificira nuno s
postojeim stvarima u stvarnom svijetu; on je prije nain organiziranja naih misli o stvarnom svijetu.4 Sukladno tome,
sistem e biti bilo ta to je dovoljno ujedinjeno da zasluuje
ime.5 Ovo nije fikcionalistiko gledanje na stvarnost, kako
to neki ljudi opisuju6, jer je svaki pogled na ono to zovemo
Robert Flood i Ewart Carson, Dealing with Complexity: An Introduction to the Theory and Application of Systems Science, sv. II (New York i London: Plenum Press,
1993), drugo izdanje, str. 247.
2
E. Laszlo, The World System (New York: George Braziller Inc, 1972), str. 151.
3
Ibid.
4
E. von Glaserfeld, The Construction of Knowledge: Contributions to Conceptual Semantics (California: Intersystems Seaside, 1987).
5
Konrad Z. Lorenz, The Fashionable Fallacy of Dispensing with Description (referat podnesen na 25. Meunarodnom kongresu fiziolokih nauka, Munich, juli
25-31, 1971).
6
Lars Skyttner, General Systems Theory: Ideas and Applications (Singapur: World Scientific, 2002), str. 7.
1

77

Dzasir Intencije serijata.indd 77

14.5.2012 15:26:33

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

realitetom u kategorijama sistema, zapravo stvar razumijevanja, kako to sugerira teorija sistema.7
Na koncu, to je nain kako moemo mijenjati nae teorije
o znanosti kroz stoljea, bez nunog opisivanja aktualnih promjena u fizikim realitetima. Ovo je takoer i nain na koji smo
ovdje izloili odreenu kritiku na temelju onoga to ja zovem
kognitivnom prirodom islamskog prava.
2.2. SISTEMSKI PRISTUP ANALIZI

Tradicija dekompozicijske analize


Rije analiza ima svoje korijene u antikom grkom terminu
analusis, to znai razvezivanje ili razlaganje.8 Prema opem
shvatanju znaenja analize, koje navodi veina rjenika, pod ovim
pojmom se podrazumijeva razlaganje na jednostavnije elemente,
ili razbijanje na jednostavnije dijelove.9 Meutim, u filozofiji
analiza predstavlja sredinji filozofski pojam koji je definiran na
onoliko naina koliko ima razliitih filozofskih kola. Uinjeni su
odreeni pokuaji da se metodi analize klasificiraju u razliite kategorije. Npr. Stanford Encyclopaedia of Philosophy klasificira analitike metode na: dekompozicijske, regresijske i interpretativne.10
John Laszlo, The Systems View of the World: A Holistic Vision for Our Time (Hampton Press, 1996), str. 197.
8
Michael Beany, Analysis, Stanford Encyclopaedia of Philosophy (2003, cit. 5. januara 2007), dostupno na: http://plato.stanford.edu/entries/analysis/.
9
Vidi npr. odrednicu o analizi u: The Routledge Encylopaedia of Philosophy, priredio:
Edward Craig (London: Routledge, 1998), Robert Audi, The Cambridge Dictionary
of Philosophy, 2. izdanje, sv. I (Cambridge: Cambridge University Press, 1999),
Simon Blackburn, The Oxford Dictionary of Philosophy (Oxford: Oxford University
Press, 1996).
10
Beany, Analysis, Stanford Encyclopaedia of Philosophy.
7

78

Dzasir Intencije serijata.indd 78

14.5.2012 15:26:33

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

Meutim, nijedna od ovih kategorija nije eksplicitno potvrena od strane bilo kojeg filozofa ili kole filozofije, a svaka od
njih moe biti pravilno objanjena kroz bilo koju od preostale
dvije kategorije.11 Stoga, spomenut u klasine metode analize
u kontekstu tradicije dekompozicije, koja predstavlja sastavni
dio uzrono-posljedine tradicije koju smo tretirali ranije.
Koncept dekompozicije ima svoje korijene u antikim
metodama grke filozofije i geometrije. U Pappusovom djelu
Mathematical Collection, koje je utemeljeno na stoljeima razvoja geomterije nakon Euklidovih Elemenata, analiza je opisana na
sljedei nain: Mi pretpostavljamo da odreena stvar postoji i
da je istinita, a zatim ispitujemo njene propratne pojave12 da
bismo potvrdili njihovu istinitost i postojanje koje smo pretpostavili u hipotezi; potom, ukoliko je potvrena njihova istinitost, ispitivana stvar je, takoer, istinita, a dokaz e biti postupak
suprotan od analize.13 Osnovno sredstvo koje je ovdje upotrijebljeno jeste ralanjivanje onoga to se eli dokazati na njegove
osnovne sastavne dijelove odreenim brojem ponovljenih koraka. Otuda, regresivni dokaz koji je predstavljen temelji se na
ovim dekompozicijskim koracima.
U Platonovoj verziji analize razvijena su stabla klasifikacije. Platon je kreirao ta stabla dijelei rod na njegove sastavne dijelove kroz niz dihotomija.14 Aristotelova Analitika, isto
John Ongley, What is Analysis? Review of Michael Beanys Analysis, Bertrand
Russel Society Quarterly, br. 127 (2005): br. 27.
12
Ovo je prevoditeljev opis grke rijei akolouthon. Prema The American Heritage
Dictionary of the English Language, 4. izdanje, to je ono to se javlja ili egzistira
naporedo s drugim.
13
Jaakko i Remes Hintikka, The Method of Anaysis, priredio: D. Reidel (Dordrecht:
1974), str. 9-10.
14
Eileen C Sweeney, Three Notions of Resolution and the Structure of Reasoning in
Aquinas, The Thomist 58 (1994): sv. 58, str. 197-243.
11

79

Dzasir Intencije serijata.indd 79

14.5.2012 15:26:33

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

tako, predstavlja napredak u metodu divizije ili dekompozicije,


u kojoj je on razvio pojam strukture.15 On je poeo svoju
analizu konstruiranjem klasifikacijskih stabala argumenata koje
je razvrstao prema njihovim razliitim logikim elementima. Potom je prouavao njihovu strukturu objanjavajui silogistike
odnose elemenata.16
Platonove i Aristotelove metode dekompozicije imale su veliki utjecaj na ljudsko miljenje tokom protekla dva milenija, a
koji se manifestirao na razliite naine. Primjeri tog utjecaja jesu
Ibn Rudova podjela kategorija17, resolutio kod Aquinasa18,
Descartesova redukcija na jednostavnije pojmove19, Lockeovo
ralanjivanje ideja na jednostavne misaone doivljaje20, Leibnizova redukcija tvrdnji na samodokazive istine21, Kantove
potklase sintetskih aprirori istina, Fredgeova logika analiza,
Russelovi deduktivni nizovi, i konano, Wittgensteinovo gramatiko istraivanje.22
Unato raznovrsnosti i sofisticiranosti spomenutih filozofskih analitikih metoda, svi oblici dekompozicijske tradicije
kritizirani su od savremenih teoretiara/filozofa zbog njihove
(1) parcijalne/atomistike orijentacije, (2) tradicionalne logike
El-Velid ibn Rud (Averroes), Muhtesar mentik Aristo, priredio: Dirar Dehami
(Bejrut, Dar el-Fikr el-Lubnani, 1992), str. 5.
16
Aristotle, The Works of Aristotle, sv. I, Great Books of the Western World (London:
Encyclopaedia Britannica Inc, 1990), sv. I.
17
Ibn Rud, Muhtesar mentik Aristo, str. 5.
18
Sweeney, Three Notions of Resolution, str. 197.
19
Ren Descartes, Rules for the Direction of the Mind: The Philosophical Writings of
Descartes, priredili: J. Cottingham (...) (Cambridge: Cambridge University Press,
1684).
20
John Locke, An Essay Concerning Human Understanding, priredio: P. H. Nidditch,
4. izdanje (Oxford: Oxford University Press, 1975), 4. izdanje.
21
Ongley, What is Analysis?
22
Beany, Analysis, Stanford Encyclopaedia of Philosophy.
15

80

Dzasir Intencije serijata.indd 80

14.5.2012 15:26:33

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

i (3) statine perspektive. Parcijalni pogledi (1) predstavljaju


opu odliku filozofije i znanosti sve dok sistemski pristup nije
predloen u modernom dobu. Poneki holistiki pogledi javljali
su se, povremeno, npr. u Aristotelovoj metafizikoj viziji hijerarhijskog poretka prirode ili u Hegelovoj tvrdnji da je cjelina
neto vie od zbira njenih dijelova.23 Meutim, opa orijentacija filozofske analize bila je parcijalna, a ne holistika, to je rezultiralo brojnim greakama u zakljucima o njenom predmetu.
U smislu logike (2) kada je struktura ukljuena u filozofsku
analizu, panja je usmjeravana na jednostavne logike odnose
izmeu pojedinanih elemenata, umjesto na logiku, funkciju ili
svrhu strukture kao cjeline. Tano je da su Russellovi deduktivni
nizovi doveli u sklad Aristotelove silogistike strukture s modernim dobom. Meutim, logika je od Russellovog vremena pretrpjela velike promjene koje trebaju biti ukljuene u analitike
studije.24 tavie, struktura se danas razumijeva kao ova ili ona
forma sinergije25, a ne u vidu pukih linearnih logikih relacija.
Konano, dekompozicijska analiza usmjerava panju na statike odnose (3) izmeu elemenata i esto zanemaruje dinamiku
njihove promjene koja ima veliki utjecaj na ukupno pojavljivanje bilo koje paradigme. Suvremena analiza sistema dinamici
promjena pridaje posebnu panju.26 U nastavku u predstaviti
sistemsku analizu kao djelotvorniju alternativu dekompozicijskoj analizi.

Skyttner, General System Theory.


Beany, Analysis, Stanford Encyclopaedia of Philosophy.
25
Peter A. Corning, Synergy: Another Idea Whose Time Has Come?, Journal of
Social and Evolutionary Systems, vol. I, br. 21 (1998): 21.
26
Skyttner, General Systems Theory.
23
24

81

Dzasir Intencije serijata.indd 81

14.5.2012 15:26:33

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Sistemska analiza
Sistemska analiza je utemeljena na definiciji samog sistema27, tj. analitiar pretpostavlja da je analizirani entitet sistem.
Tako, analiza sadrava identificiranje obiljeja entiteta, koja su
prethodno definirana u analitiarevoj teoriji sistema. U ovom se
oituje odnos teorije sistema i analize sistema. Ope odreenje
sistema jeste da je to skup jedinica ili elemenata koji se nalaze
u meusobnom odnosu i koji formiraju integriranu cjelinu s
namjerom da obavljaju odreenu funkciju.28 Stoga, sistemska
analiza obino ukljuuje identifikaciju jedinica, elemenata ili
podsistema te ustanovljavanje u kakvom su odnosu ove jednice
i na koji nain su povezane u procese ili funkcije.29 Whitehead,
npr., opisuje pojam analize kao evociranje predodbe hipotetskim nagovjetajima miljenja i evociranje miljenja djelovanjem
neposredne predodbe. U ovom procesu, sloena cjelina, meusobni odnosi i stvari koje su povezane s njom istodobno se javljaju u jasnom svjetlu.30 Otkrivanje ovih odnosa jeste ono to
e objelodaniti cjelinu analiziranog sistema a analizu sprovesti
izvan atomistikih i statikih pogleda dekompozicijske analize. Sistemska analiza dobiva na popularnosti i odnedavno se
primjenjuje u razliitim oblastima znanja.31
Meutim, smatram da je sistemska analiza, uprkos njenim
prednostima nad dekompozicijskom analizom i velikim brojem
njenih primjena, jo uvijek slabo razvijena u poreenju sa samom
Kenneth E. Kendall i Julie E. Kendall, Systems Analysis and Design, 4. izdanje (New
Jersey: Prentice-Hall, 1999), str. 27.
28
Skyttner, General Systems Theory, str. 5.
29
Kendall, Systems Analysis and Design, 4. izdanje, str. 27.
30
Hugh R. King, A. N. Whitehead and the Concept of Metaphysics, Philosophy of
Science (1947): vol. 14, br. 2, str. 132.
31
Beany, Analysis, Stanford Encyclopaedia of Philosophy.
27

82

Dzasir Intencije serijata.indd 82

14.5.2012 15:26:33

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

teorijom sistema. Postoje bogata istraivanja koncepta sistema


u sistemskoj teoriji koja nisu upotrijebljena u sistemskoj analizi.
Sadanje metode su jo uvijek utemeljene na spomenutoj, jednostavnoj i openitoj definiciji sistema kao skupa jedinica koje
se nalaze u meusobnom odnosu32, i zbog toga, zanemaruju
veliki broj obiljeja sistema koja mogu biti od izrazite koristi za
analizu. U nastavku u elaborirati odreeni broj ovih definicija
i obiljeja, s ciljem predstavljanja novih kriterija za sistemsku
analizu koji najbolje odgovaraju naem analitikom zadatku.
Sada, pod pretpostavkom da analizirani entitet predstavlja
sistem, proces analize proizilazi iz istraivanja karakteristika
datog sistema. Postoje brojne teorije o opim karakteristikama
sistema. Neke od njih skicirat u u nastavku. Obiljeja sistema
iji smo pregled ponudili u nastavku, vie su apstraktna i pisana su jezikom prirodnih znanosti. Ipak, ovaj pregled smatram
neophodnim kako bih iz njega mogao izdvojiti ona sistemska
obiljeja koja najvie odgovaraju ciljevima ove knjige.

Teorije o obiljejima sistema


Ranije sam spomenuo da djelotvorni sistemi moraju posjedovati karakteristike ciljne orijentiranosti, otvorenosti, suradnje
izmeu podsistema, hijerarhijske strukture i ravnotee izmeu
ralanjenosti i ujedinjenosti.33 Meutim, u ovom poglavlju u
detaljnije predstaviti karakteristike sistema, na osnovu pregleda
odgovarajue literature. Imaj na umu odnos izmeu ovih karakteristika i (islamskih) teolokih argumenata i koncepata Konstruktora i Sintetizatora (s velikim slovima K i S) velian Skyttner, General Systems Theory, str. 5.
J. Auda, Cooperative Modular Neural Network Classifiers, doktorska disertacija
(University of Waterloo, 1996), str. 32, 34, 91, 105, 111.

32
33

83

Dzasir Intencije serijata.indd 83

14.5.2012 15:26:34

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

stvenog sisteama Univerzuma, koje sam izloio u prethodnom


odjeljku ovog poglavlja.
Bertalanffy, otac teorije sistema, skicirao je odreeni broj
obiljeja ili karakteristika sistema.34 Navest emo ih u saetom
obliku.
1. Holizam: Holistika svojstva, koja se ne mogu ustanoviti analizom, trebalo bi biti mogue definirati u okviru
sistema. Holizam je vana karakteristika sistema, koju su
nairoko istraivali i Smuts,35 Litterer36 i de Saussure.37
2. Usmjerenost ka cilju: Interakcija sistema mora rezultirati dosezanjem nekog cilja ili konanog stanja ili postizanja odreene ravnotee.
3. Meusobni odnos i meuzavisnost predmeta i njihovih
svojstava: elementi koji nisu u nekom odnosu i koji su
neovisni, nikada ne mogu tvoriti sistem.
4. Inputi i outputi: u zatvorenom sistemu, inputi su determinirani jednom za svagda. U otvorenom sistemu,
omogueni su dodatni inputi iz njegove okoline. iv
sistem mora biti otvoren sistem.
5. Ureenje: Objekti koji u meuodnosu konstituiraju
sistem moraju biti ureeni na nain koji omoguava
da se ostvare njegovi ciljevi. Ureenje podrazumijeva
da se nuna odstupanja otkrivaju i korigiraju. Povratna
informacija je sredstvo efikasne kontrole. Preivljavanje
Von Bertalanffy, General System Theory: Foundations, Development, Applications (New York, George Braziller, 1969).
35
J. Smuts, Holism and Evolution, reprint izdanje (Westport, Conecticut: Greenwood
Press, 1973).
36
J. Litterer, Organizations: Systems, Control and Adaptation (New York: John Wiley,
1969).
37
Skyttner, General Systems Theory.
34

84

Dzasir Intencije serijata.indd 84

14.5.2012 15:26:34

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

6.

7.

8.

9.

otvorenih sistema treba osigurati vrsto stanje dimanike ravnotee.


Hijerarhija: Sistemi su sloene cjeline sastavljene od
manjih podsistema. Pod hijerarhijom se podrazumijeva
ovo uklapanje sistema u druge sisteme.
Diferencijacija: U sloenim sistemima, specijalizirane
jedinice obavljaju specijalizirane funkcije. Ovo je karakteristika svih sloenih sistema koja se takoer naziva
specijalizacijom ili podjelom poslova.
Istovjetnost ili razliitost ciljeva: Ova karakteristika podrazumijeva postizanje istih ciljeva na podjednako valjane alternativne naine ili iz datog poetnog stanja te postizanje razliitih ciljeva koji se meusobno iskljuuju.
Entropija: Radi se o neredu i nepravilnosti koji su, u
izvjesnoj mjeri, prisutni u svakom sistemu. Svi neivi
sistemi imaju tendenciju ka stanju odsustva poretka;
preputeni sebi, oni konano gube svaku inicijativu i
degeneriraju u neaktivnu masu. Kada se doe u ovo nepromjenljivo stanje u kome se nita ne dogaa, postignut je maksimum entropije. ivi sistem moe za odreeno vrijeme sprijeiti ovaj proces unoenjem energije
iz okoline. Tada se stvara ono to se naziva negentropijom to je karakteristika svih oblika ivota. Stoga,
Hitchins definira sistem kao zbir entiteta koji se nalaze
u meusobnom odnosu u kome i zbir i meusobni odnosi zajedno reduciraju lokalnu entropiju.38

Katz i Kahn definiraju otvoreni sistem sljedeom grupom


obiljeja: unos energije, informacijski input, protok informacija,
D. Hitchins, Putting Systems to Work (New York: John Willey, 1992).

38

85

Dzasir Intencije serijata.indd 85

14.5.2012 15:26:34

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

output, ciklusi dogaaja, negativna entropija, proces kodiranja,


ravnotea, diferencijacija (elaboracija), integracija (koordinacija) i istovjetnost ciljeva (kako ju je definirao Bertalanffy).39
Ackoff je definirao sistem s dva ili vie elemenata koji zadovoljavaju sljedea tri uvjeta:40
1. Ponaanje svakog od elemenata utjee na ponaanje cjeline.
2. Ponaanje elemenata i njihovi utjecaji na cjelinu su neovisni.
3. Meutim, formiraju se podgrupe elemenata, sve one
utjeu na ponaanje cjeline, ali nijedna nema neovisan
utjecaj na nju.
Churchman, drugi vodei teoretiar sistema, izloio je sljedea karakteristina obiljeja sistema:41
1. On je teleoloki (svrhovit).
2. Sastoji se od dijelova (komponenata) koji i same imaju
svrhu.
3. Mogue je odrediti njegovu snagu.
4. Ima korisnika ili korisnike.
5. Ukorijenjen je u okolinu.
6. Ukljuuje donosioca odluka koji je unutar sistema i
koji moe promijeniti performanse dijelova sistema.
7. Postoji konstruktor koji se zanima strukturom sistema i ija konceptualizacija sistema moe usmjeravati
D. Katz, L. Kahn, The Social Psychology of Organizations (London: John Wiley,
1966).
40
R. Ackoff, Creating the Corporate Future (New York: John Willey, 1981).
41
W. Churchman, The Design of Inquiring Systems: Basic Concepts of Systems and Organizations (New York: Basic Books, 1979).
39

86

Dzasir Intencije serijata.indd 86

14.5.2012 15:26:34

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

djelovanje donosioca odluka i, u konanici, utjecati na


krajnji rezultat djelovanja cijelog sistema.
8. Svrha konstruktora je da mijenja sistem kako bi maksimalno poveao njegovu vrijednost za korisnika.
9. Konstruktor se stara da sistem bude stabilan do granica
njegovog ili njenog poznavanja strukture i funkcije sistema.
Boulding je elaborirao karakteristiku poretka,42 koja je
predstavljena kao teoloki argument u prethodnom potpoglavlju. Naveo je da se poredak, pravilnost i nenasuminost prirodno preferiraju u odnosu na nepostojanje poretka, nepravilnost i
nasuminost, te da ureenost ini svijet dobrim, interesantnim i
atraktivnim za teoretiara sistema. On dalje razmatra traganje za
poretkom i zakonom, posredstvom kvantifikacije i matematizacije, vrijednom pomoi u utemeljenju poretka.
Bowler se fokusirao na hijerarhiju i njene stupnjeve razmatrajui ope karakteristike sistema, koje su predstavljene dolje.43
1. Univerzum je hijerarhija sistema, tj. jednostavni sistemi su sintetizirani u sloenije sisteme od subatomskih
estica do civilizacija.
2. Svi sistemi ili forme organizacije imaju neke zajednike karakteristike i prepostavlja se da su iskazi koji se
tiu ovih karakteristika univerzalno primjenjive generalizacije.
3. Svi stupnjevi sistema imaju nove karakteristike koje se
openito primjenjuju na uzlaznim, sloenijim stupnje K. Boulding, General Systems as a Point of View, u: Views on General Systems
Theory, priredio: A. Mesarovic (New York: Johm Willey, 1964).
43
D. Bowler, General Systems Thinking (New York: North Holland, 1971).
42

87

Dzasir Intencije serijata.indd 87

14.5.2012 15:26:34

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

4.
5.

6.

7.

vima hijerarhije, ali ne i na silaznim, jednostavnijim


stupnjevima.
Mogue je identificirati openitosti koje su primjenjive
na sve sisteme, na svim stupnjevima egzistencije.
Svaki sistem ima granice koje ukazuju na odreeni
stepen diferencijacije izmeu onoga to je ukljueno i
onoga to je iskljueno iz sistema.
Sve to postoji, bilo formalno, egzistencijalno ili u psiholokom smislu, predstavlja organizirani sistem energije, sadraja i informacija.
Univerzum se sastoji od procesa koji sintetiziraju sistem
ili sisteme i onih koji dezintegriraju sistem ili sisteme. On
e nastaviti egzistirati u svom sadanjem obliku sve dok
jedna grupa procesa ne bude eliminirala drugu grupu.

Maturana i Varela smatraju da je nuno obiljeje ivog sistema njegova sposobnost autopoiesisa ili samoobnavljanja.
Ovo obiljeje omoguava ivim sistemima da budu autonomni.
Aktivnosti autonomnih sistema su uglavnom usmjerene prema
unutra, s jedinim ciljem da ouvaju svoju autonomiju.44 Luhmann je upotrijebio koncept autopoiesisa u svom nacrtu prava
kao drutvenog sistema kako bi ono odgovaralo onom dijelu
njegovog okruenja koji je selektiran njegovim normama i kako
bi se ono mijenjalo kroz iznutra uvezane komunikacije i, na
taj nain, sauvalo svoju autonomiju.45 Gharajedaghi je izloio
pet principa sistema koje je nauio kroz upravljanje poslovnim
organizacijama: otvorenost, svrhovitost, viedimenzionalnost,

H. Maturana, V. Varela, The Tree of Knowledge (London: Shambala, 1992).


Niklas Luhmann, Law as a Social System, prijevod: Klaus Ziegert, Uvod Richarda
Noblesa i Davida Schiffa (Oxford: Oxford University Press, 2004), str. 10.

44
45

88

Dzasir Intencije serijata.indd 88

14.5.2012 15:26:34

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

kontraintuitivnost i nove osobine.46 Hitchins navodi da je filozofija izgradnje sistema utemeljena na osnovama holizma,
otvorenosti i sinteze.47
Koestler je izloio hijerarhijsko stajalite, izraeno kroz karakteristiku cjelovitosti (holon), koje podrazumijeva da cjeline i
dijelovi nemaju odvojene egzistencije u ivim organizmima ili
drutvenim organizacijama. Njihove ujedinjavajue i samosvjesne tendencije egzistiraju uporedo i odraavaju se u vidu njihovog suradnikog ponaanja.48 Ranije sam ukazao na to da ovo
suradniko ponaanje rezultira maksimiziranjem koritenja
informacija dostupnih unutar sistema.49
Weaver je klasificirao sisteme prema svojstvu sloenosti na
sljedei nain:
1. Organizirana sloenost: Tipian oblik organizirane sloenosti jeste ivi sistem.
2. Neorganizirana sloenost: Ova vrsta se odnosi na neive sisteme u kojima je broj varijabli veoma veliki i
svaka od njih ima potpuno nepredvidivo ili nepoznato
ponaanje.
3. Organizirana jednostavnost: Ova vrsta se odnosi na
jednostavne sisteme kao to su maine, koje imaju mali
broj komponenata.50

Jamshid Gharajedaghi, Systems Thinking: Managing Chaos and Complexity. A Platform for Designing Business Architecture (Boston: Butterworth-Heinemann, 1999).
47
D. K. Hitchins, Advanced Systems, Thinking and Management (Norwood, MA: Artech House, 2003).
48
A. Koestler, The Ghost in the Machine (London: Arkana, 1967).
49
J. Auda, doktorska disertacija (University of Waterloo, 1996), str. 60.
50
W. Weaver, Science and Complexity, American Scientist 36, br. 194 (1948).
46

89

Dzasir Intencije serijata.indd 89

14.5.2012 15:26:34

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Simon je klasificirao sisteme prema karakteristici dekompozicije na sljedei nain:51


1. Ralanjujui sistem: podsistemi se mogu smatrati neovisnim jedni od drugih.
2. Sistem blizak ralanjujuem: interakcija izmeu podsistema je slaba, ali ne i beznaajna.
3. Neralanjujui sistem: neposredno ovisan o drugim
sistemima ili eksplicitno utjee na njih.
Ackoff je klasificirao sisteme prema njihovim ciljevima na
sljedei nain:52
1. Sistem koji ostvaruje cilj: to je sistem koji pokuava ispuniti predodreeni cilj.
2. Sistem koji traga za ciljem: to je sistem koji razmatra razliite alternative kako da se nosi s varijabilnim ponaanjem unutar sistema. Prethodno ponaanje pohranjeno
u jednostavnu memoriju doputa promjene zasnovane
na uenju.
3. Sistem koji traga za vie ciljeva, a koji je u stanju birati iz
unutarnjeg reportoara djelovanja kako bi odgovorio na
izmijenjene vanjske okolnosti. Takva automatska promjena cilja zahtijeva postojanje alternativa; openito, sistem
odluuje koja su sredstva najbolja za ostvarenje cilja.
4. Sistem koji mijenja ciljeve, to se odraava na odluke koje se donose. Informacije koje su prikupljene i
pohranjene u memoriji ispituju se radi stvaranja novih alternativa za djelovanje. Volja, svrha, autonomija,
H. Simmon, The Sciences of the Artificial (London: MIT Press, 1969).
R. Ackoff, Towards a System of Systems Concepts, Management Science 17, br. 11
(1971).

51
52

90

Dzasir Intencije serijata.indd 90

14.5.2012 15:26:34

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

podsticajni mehanizam, uenje i svijest definiraju ovaj


proces koji postoji samo u okviru ivih sistema.
Jordan je, takoer, klasificirao sisteme, na osnovu tri karakteristike: strukturalni naspram funkcionalnih, svrhoviti naspram nesvrhovitih i mehanicistiki naspram organizminih na
sljedei nain:53
1. Strukturalan, svrhovit, mehanicistiki kao to je
mrea puteva.
2. Strukturalan, svrhovit, organizmian kao to je visei
most.
3. Strukturalan, nesvrhovit, mehanicistiki kao to je,
npr., planinski lanac.
4. Strukturalan, nesvrhovit, organizmian kao to je
mjehur (ili bilo koji fiziki sistem u ravnotei).
5. Funkcionalan, svrhovit, mehanicistiki kao to je
proizvodna linija (gdje kvar jedne maine ne utjee na
druge maine)
6. Funkcionalan, svrhovit, organizmian kao to je ivi
organizam.
7. Fnkcionalan, nesvrhovit, mehanicistiki, kao to je
promjena vodotoka uslijed promjene u rijenom koritu.
8. Funkcionalan, nesvrhovit, organizmian kao to je
prostorni/vremenski kontinuum.
Beer je predstavio model odrivog sistema utemeljen na
etiri principa organizacije.54
1. Prvi princip organizacije: Raznolikost koja se iri kroz
institucionalni sistem, s tendencijom izjednaavanja;
J. Jordan, Themes in Speculative Psychology (London: Tavistock Publications, 1968).
S. Beer, Brain of the Firm (London: Penguin Press, 1972).

53

54

91

Dzasir Intencije serijata.indd 91

14.5.2012 15:26:34

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ona treba biti dizajnirana na nain da spomenutu funkciju obavlja s minimalnim trokovima.
2. Drugi princip organizacije: Kanali koji prenose informacije izmeu upravljake jedinice, djelovanja i okoline moraju imati, svaki od njih, vei kapacitet od proizvedenog podsistema.
3. Trei princip organizacije: Svaki put kada informacija
koju prenosi kanal prijee granicu, ona pretrpi pretvorbu; raznolikost pretvaraa mora biti barem ekvivalentna raznovrsnosti kanala.
4. etvrti princip organizacije: Djelovanje prva tri principa mora se konstantno ponavljati tokom vremena i bez
zastoja.
Skyttner je izloio sljedeih dvadeset opih karakteristika za
koje tvrdi da su validne za sve vrste sistema:55
1. Princip cjelovitosti sistema: Sistem ima holistika svojstva koja ne manifestira niti jedan njegov dio. Dijelovi,
takoer, imaju osobine koje ne manifestira sistem kao
cjelina.
2. Princip suboptimalizacije: Ukoliko je svaki podsistem,
posmatran odvojeno, nainjen tako da djeluje s maksimalnom efikasnou, sistem kao cjelina nee djelovati s
krajnjom efikasnou.
3. Princip tame: Nijedan sistem se ne moe poznavati u
potpunosti.
4. Princip osamdeset-dvadeset: U svakom velikom, sloenom sistemu, osamdeset procenata rezultata bit e
proizvedeno sa samo dvadeset posto sistema.
Skyttner, General Systems Theory. U ovoj knjizi Skyttner je, takoer, izloio pregled
i bibliografiju radova o teoriji sistema, to sam ustanovio vrlo korisnim.

55

92

Dzasir Intencije serijata.indd 92

14.5.2012 15:26:34

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

5. Princip hijerarhije: Sloene prirodne pojave su organizirane u hijerarhije unutar kojih svaki nivo sainjava
nekoliko ujedinjenih sistema.
6. Princip mnotva resursa: Osiguranje stabilnosti u uvjetima poremeaja zahtijeva mnotvo kritinih resursa.
7. Princip mnotva potencijalnih zapovijesti: U svakoj sloenoj mrei za donoenje odluka, sposobnost da se djeluje efikasno ovisi od postojanja adekvatnog niza informacija.
8. Princip vremena za relaksaciju: Stabilnost sistema je
mogua jedino ukoliko je vrijeme relaksacije sistema
krae od prosjenog vremena izmeu poremeaja.
9. Princip uzronosti negativne reakcije: U sluaju negativne reakcije, stanje ravnotee sistema ostaje nepromjenljivo nakon veoma razliitih poetnih uvjeta.
10. Princip uzronosti pozitivne reakcije: U sluaju pozitivne reakcije u sistemu, mogua su krajnje razliita
konana stanja iz istih poetnih uvjeta.
11. Princip homeostaze: Sistem preivljava onoliko dugo
koliko su sve njegove bitne varijable osigurane unutar
njihovih fiziolokih granica.
12. Princip stabilnog stanja: Da bi sistem bio u stanju ravnotee, svi podsistemi moraju biti u ravnotei. Ukoliko su
svi podsistemi u ravnotei, sistem mora biti u ravnotei.
13. Princip samoorganiziranih sistema: Sloeni sistemi organiziraju sami sebe i njihovi karakteristini strukturalni i ponaajni obrasci su uglavnom rezultat interakcije
izmeu podsistema.
14. Princip uporita stabilnosti: Sloeni sistemi imaju uporita
stabilnosti odvojena od izvora nestabilnosti. Sistem koji
ivi na ivici iznenada se vraa u stanje stabilnosti.
93

Dzasir Intencije serijata.indd 93

14.5.2012 15:26:34

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

15. Princip vitalnosti: Vitalnost je funkcija odgovarajueg


balansa izmeu autonomije podsistema i njihove integracije u cjelinu sistema ili balansa izmeu stabilnosti i
adaptacije.
16. Prvi princip kibernetike kontrole: Uspjena implicitna kontrola mora biti kontinuirano i automatsko
poreenje karakteristika ponaanja s odreenim standardom. Nju mora pratiti kontinuirana i automatska
reakcija korektivnog djelovanja.
17. Drugi princip kibernetike kontrole: U implicitnoj
kontroli, kontrola je sinonimna s komunikacijom.
18. Trei princip kibernetike kontrole: U implicitnoj
kontroli, varijable se iznova dovode pod kontrolu u
toku samog procesa izlaska izvan kontrole i pomou
tog procesa.
19. Princip reakcije: Uvijek se posmatra rezultat ponaanja i
njegov uspjeh ili neuspjeh modificira budue ponaanje.
20. Princip maksimuma snage: Sistemi koji opstaju u
konkurenciji razliitih alternativa jesu oni koji razvijaju
vei dotok snage i koriste je u zadovoljavanju potreba nunom za preivljavanje.
Karakteristika hijerarhije prisutna u sistemima inspirirala je
niz opih klasifikacija sistema i podsistema u kojima se specifine karakteristike pridodaju svakom nivou hijerarhije zasebno
to u pojasniti u nastavku.

94

Dzasir Intencije serijata.indd 94

14.5.2012 15:26:34

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

Teorije o hijerarhijama sistema


Teoretiari sistema su pokuali definirati apstraktne stupnjeve hijerarhije u sistemima openito i prouavati odnos izmeu ovih stupnjeva. Fivaz smjeta znanje o stupnjevima u evolucijsku paradigmu, u kojoj razumijevanje sistemskih kvaliteta
i ponaanja na odreenom stupnju podrazumijeva prouavanje
viih i niih stupnjeva u odnosu na odabrani stupanj.56 Prema Bouldingu, stupnjevi u hijerarhiji sloenosti sistema jesu
mehaniki, kibernetiki, stupanj pozitivne reakcije, reproduktivni, demografski, ekoloki, evolucijski, humani, drutveni i
transcendentni u ovom slijedu.57 Miller je ustanovio sljedee
stupnjeve u hijerarhiji ivih sistema: elije, organi, organizmi, grupe, organizacije, zajednice, drutva i supranacionalni
sistemi.58 Miller je, takoer, izloio opu hijerarhiju sistema
za obradu informacija, koji ukljuuju: reproducenta, granicu,
apsorbljivaa, distributera, preraivaa, skladitenje, izbacivaa,
motor, podravatelja, pretvaraa inputa, unutarnjeg pretvaraa,
kanal, mjeritelja vremena, dekodera, pridruivaa, memoriju,
donosioca odluka, kodera i pretvaraa outputa.59 Loveloch ima
slinu klasifikaciju, koju on naziva stupnjevima obrade.60 Kirchner je izloio teoriju za cijeli Gaia sistem, u kojem su stupnjevi
hijerarhije organizirani od slabih do snanih na sljedei nain:
utjecajna Gaia, koevolucijska Gaia, homeostatina Gaia, teleoloka Gaia i optimizirajua Gaia.61 De Chardin ima teoriju al

58

59

60

61

56

57

R. Fivaz, Lordre Et La Volupte (Lausanne: Presses Politechniques Romandes, 1989).


K. Boulding, Ecodynamics (London: Sage Publications, 1978).
J. Miller, Living Systems (New York: McGraw-Hill, 1978).
Ibid.
J. Lovelock, The Ages of Gaia (New York: Norton i Co, 1988).
J. W. Kirchner, The Gaia Hypothesis: Are They Testable? Are They Useful?, u: Scientists on Gaia, priredio: S. Schneider (Cambridge, New York: MIT Press, 1991).

95

Dzasir Intencije serijata.indd 95

14.5.2012 15:26:34

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ternativne svijesti/noosfere prema kojoj su hijerarhijski stupnjevi energija, tvar, ivot, instinkti, misli i noosfera.62
Laszlo je predstavio paralelne stupnjeve koji se ire kroz
prostor, tehnologiju, znanost, komunikaciju i oblike vladavine,
kako pokazuje tabela 2.1. (a).63 Salk je podijelio kategorije prirode na jedinice, binarne komponente i discipline (tabela 2.1.
(b)).64
(a)
PROSTOR

TEHNOLOGIJA

1.

PEINA/ATOR

Ljudska
energija

2.

SELO

ivotinjska
energija

3.

VARO

4.

5.

ZNANOST

KOMUNIKACIJE

VLAST

Piktogrami

Porodica,
lov

Protoznanost

Ideogrami

Plemenski nivo

eljezna
orua

Matematika

Pismo

Teokratska
politika

GRAD

Mainska
tehnologija

Njutnizam

Mainski
prijenos

Sistem
nacionalnih
drava

EKUMENOPOLIS

Kibernetika

Ajntajnov
relativitet

Elektrini
prijenos

Suverenitet
investiran u
globalno
ovjeanstvo

T. de Chardin, The Phenomenon of Man (bez datuma).


Ervin Laszlo, Introduction to Systems Philosophy Towards a New Paradigm of Contemporary Thought (New York: Gordon and Breach, Science Publishers, 1972).
64
J. E. Salk, Anatomy of Reality (Westport, Connecticut: Greenwood Publishing Group Inc, 1983).
62
63

96

Dzasir Intencije serijata.indd 96

14.5.2012 15:26:34

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

(b)
Jedinica

Binarne komponente

Disciplina

Kolektivni um

Kultura/drutvo

Sociometabiologija

Um

Intuicija/razum

Metabiologija

Organizam

Vrste/pojedinac

Sociobiologija

elija

Gen/elijsko tijelo

Biologija

Atom

Jezgro/elektroni

Hemija

estica

Energija/masa

Fizika

Oblik

Kontinuiran/odvojen

Matematika

Poredak

Oitovan/neoitovan

Metafizika

Tabela 2.1. (a) Laszlove paralelne hijerarhije;


(b) Salkova hijerarhija kategorija prirode

Klir je izloio epistemoloku hijerarhiju sistema u kojoj se


stupnjevi odnose na podatke, modele, strukturu i metasisteme,
ovim redoslijedom.65 Cook je predstavio kontrolne centre na
sljedeih pet stupnjeva: atomski stupanj, elijski stupanj, stupanj
razuma, stupanj porodice i stupanj vlasti.66 Checkland je izloio
sistemsku tipologiju subatomskih, atomskih i molekularnih sistema. Ovi stupnjevi bivaju uzronicima nastanka neivih sistema (kristala, stijena i minerala) i ivih sistema (pojedine elije,
G. Klir, Architecture of Systems Problem Solving (New York: Plenum Publishing
Corp, 1985).
66
N. Cook, Stability and Flexibility: An Analysis of Natural Systems (New York: Pergamon Press, 1980).
65

97

Dzasir Intencije serijata.indd 97

14.5.2012 15:26:34

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

biljke, ivotinje i ekoloki sistemi).67 Powers navodi kontrolnu


teoriju koja odreuje stupnjeve jezgre kontrole od intenziteta do duhovnih fenomena prolazei kroz stupnjeve senzacije,
konfiguracije, izmjena, nizanja, odnosa, programa, naela i koncepata sistema.68
Posmatrano iz sistemske teorijske, kognitivno zasnovane i
viedimenzionalne take gledita, sve navedene teorije o karakteristikama i hijerarhijama su validna stanovita o sistemima. Ova
knjiga se bavi metodologijom islamskog prava kao sistemom
koji ostvaruje uzajamno djelovanje s tekstovima i ivotnim realitetima te producira pravila i upute. Ovaj sistem ukljuuje
hijerarhiju podsistema koji se bave razliitim temama osnova
(usul). Meutim, niti jedna od navedenih teorija ne moe se u
cjelini primijeniti u analizi koja je sprovedena u ovom radu zbog
sljedeih razloga.
Prvo, veina navedenih teorija primarno je orijentirana na
fiziki svijet materije i, stoga, nije primjenjiva na nae prouavanje svijeta filozofije i prava. Kao primjere moemo navesti Katzov i Kahnov koncept unosa energije i kodiranja, Bowlerovu
materijalnu komponentu bilo kojeg sistema, Beerova naela
koja ukljuuju troak i upravljake jedinice i Bouldingovo
traganje za poretkom posredstvom kvantifikacije i matematizacije. Slino tome, Churchman je pretpostavio postojanje ljudskog konstruktora svih sistema. Skyttnerova obiljeja, za koje
on tvrdi da su primjenjive na sve vrste sistema, ukljuuju i
ona koja se ne mogu primijeniti na mnoge sisteme ukljuujui sistem islamskog prava koji emo predstaviti. Primjer takvih
Peter Checkland, Systems Thinking, Systems Practice (New York: Wiley, 1999).
W. T. Powers, Behaviour: The Control of Perception (New York: Aldine de Gruyter,
1973).

67
68

98

Dzasir Intencije serijata.indd 98

14.5.2012 15:26:34

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

obiljeja jesu mnotvo resursa, fizioloke granice, unutarnja komunikacija i dotok snage. Ideje Maturane i Varele o samoobnavljanju ivih sistema primjenjive su na islamsko pravo to
se tie problema kojim se ova knjiga bavi. Meutim, kao to
emo pokazati kasnije, ovo obnavljanje (teddid) proizilazi iz
otvorenosti prema i interakciji s vanjskom okolinom, a ne iz
autonomnih aktivnosti koje su usmjerene unutra kao to je
sluaj sa procesom autopoiesisa kojeg je Luhmann usvojio u svojoj teoriji prava. Nadalje, postoje brojni univerzalni stupnjevi
sistema koji se ne mogu primijeniti na na predmet istraivanja
kao to su mehaniki, reproduktivni, demografski, ekoloki te
stupnjevi elija, organa, organizama, memorije, kanala, mjeraa
vremena, dekodera i motora.
Drugo, mnoge od gore navedenih klasifikacija su binarne i
jednodimenzionalne, suprotno viedimenzionalnoj univerzalnoj
karakteristici sistema, koju su korektno predstavili Gharajedaghi i neki drugi. Prvi primjer jeste Weaverova sloena naspram
jednostavne dihotomije, premda nivoi sloenosti mogu
predstavljati realistiniju karakteristiku. Drugi primjer mogu
biti Bertalanffyijeva, Jordanova, Salkova i Checklandova klasifikacija svih ivih sistema (u biolokom smislu) nasuprot neivih.
Nijedna od njih se ne primjenjuje u sferi drutvenih ili humanistikih znanosti. Konano, teorije sistema koje se obraaju samo
jednom aspektu, kao to su holizam, unutarnji odnosi, hijerarhija ili ralanjenje, ne zahvataju sve one dimenzije kojim bi se
analiza trebala pozabaviti. Stoga, odluio sam predstaviti nov set
sistemskih karakteristika koji e biti upotrijebljen u sistemskoj
analizi u ovom radu a koji bi se, takoer, mogao koristiti u drugim analizama teolokih, drutvenih ili pravnih sistema.

99

Dzasir Intencije serijata.indd 99

14.5.2012 15:26:35

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Predloene karakteristike sistema


Ova knjiga pretpostavlja da je skup osnova islamskog prava
(usul el-fikh) sistem, koji e biti analiziran na osnovu njegovih karakteristika. Ovdje predlaem odreeni broj karakteristika
ovog sistema koje u argumentirati iz dvije perspektive: sistemske teorije i islamske teologije. Sistemska analiza, koja je izloena ovdje, kretat e se oko sljedeih est karakteristika sistema:
spoznajna narav sistema, cjelovitost, otvorenost, iznutra uvezana
hijerarhija, viedimenzionalnost i svrhovitost.

Spoznajna narav sistema islamskog prava


Iz perspektive teorije sistema, korelacija, kako je pojanjena ranije, u filozofskom smislu, predstavlja srednju poziciju sistema izmeu identinosti kod realista i dualiteta kod
nominalista kako bi na najbolji nain opisala odnos izmeu
u umu pretpostavljenih sistema i realnosti. Spoznajna narav sistema je drugi izraz ove korelacije. Pretpostavljeni sistem islamskog prava, u naem sluaju, jeste konstrukt pravnikove umne
sposobnosti ili fi zihn el-fekih da upotrijebimo Ibn Tejmijjin
izraz za isti koncept.69
Iz islamske teoloke perspektive, islamsko pravo (fikh) je
rezultat ljudskog rezonovanja i razmiljanja (idtihad) o tekstovima u pokuaju da se otkriju skrivena znaenja ili praktine
implikacije. Islamski pravnici i teolozi dre da Boga ne treba
zvati fekihom (pravnikom) jer nita nije skriveno od Njega.70
Ahmed ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava, priredio: Abdurrahman en-Neddi,
2. izdanje (Rijad: Mekteba ibn Tejmijja, bez datuma), sv. 19, str. 131.
70
Abdurrahman ejhi-zade, Medme el-enhur (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja,
1998), sv. I, str. 11.
69

100

Dzasir Intencije serijata.indd 100

14.5.2012 15:26:35

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

Stoga, islamsko pravo (tj. fikh) jeste stvar ljudskog shvatanja (idrak)71 i razumijevanja (fehm)72 prije negoli literalna
manifestacija Boanskih zapovijedi. El-Ajni objanjava: Fikh
je razumijevanje. Razumijevanje zahtijeva dobru percepciju. A
percepcija je snaga kojom ovjek moe pridruiti holistike slike
i znaenja mentalnom shvatanju (idrak akli).73 El-Bejdavi navodi: Precizno govorei, fikh je vjerovatna percepcija (zann) a
ne potvreno znanje (ilm), koje je na razliitom stupnju, budui
da uvjerenje da je odreeno pravno pravilo takvo i da je u skladu
s Boijim naumom, nije mogue verificirati.74 Karakteristika
spoznajne naravi islamskog prava neophodna je kao potvrda
validnosti itekako potrebnih pluralistikih gledita naspram svih
islamskih pravnih kola to e biti pojanjeno kasnije.

Cjelovitost sistema islamskog prava


Iz sistemske teorijske perspektive, prethodno je pojanjeno da je najvanija prednost sistemske analize u odnosu na ralanjujuu njen holistiki, naspram parcijalnog/atomistikog
pristupa. Parcijalno uzrono-posljedino razmiljanje bilo je
opa karakteristika ljudske misli do modernog doba to je
objanjeno u prethodnom odjeljku. Sada, meutim, istraivanje u prirodnim i drutvenih znanostima nairoko se kree od
pojedinane analize, klasine jednadbe i logikih iskaza ka
objanjenjima svih pojava terminima holistikih sistema.75 ak i
Ibn Emir el-Had, Et-Takrir ve et-tahbir fi ilm usul el-fikh (Bejrut: Dar el-Fikr,
1996), sv. I, str. 26.
72
Ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava, sv. 13, str. 113.
73
Bedruddin el-Ajni, Umda el-kari erh Sahih el-Buhari (Bejrut: Dar Ihja et-turas
el-arebi, bez datuma), sv. II, str. 52.
74
Ali es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad (Bejrut: Dar en-Ner, 1983), sv. I, str. 39.
75
Laszlo, The System View of the World: A Holistic Vision for Our Time, str. 4; Smuts,
Holism and Evolution, str. 1-3.
71

101

Dzasir Intencije serijata.indd 101

14.5.2012 15:26:35

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

osnovne fizike pojave, kao to su prostor/vrijeme i tijelo/um, ne


mogu se empirijski dijeliti prema dananjoj znanosti.76 Teorija
sistema posmatra svaki odnos uzrok-posljedica kao samo jedan
dio ukupne slike, u kojoj grupe odnosa imaju za posljedicu nastanak novih svojstava koja, u kombinaciji, ine cjelinu koja je
neto vie od jednostavnog zbira dijelova.
Na osnovu teolokih i racionalnih argumenata, pravniki
autoritet (huddijja) onoga to pravnici nazivaju holistikim
dokazom (ed-delil el-kulli) smatra se jednim od temelja (usul)
islamskog prava77 kojem pravnici daju prednost nad pojedinanim i partikularnim pravilima.78 Razvitak sistemskog i holistikog razmiljanja o temeljima islamskog prava (usul el-fikh) bit e
koristan za islamsku filozofiju prava kako bi se semantika uzroka
i posljedica razvila u vie holistiki jezik. Holistiki pristup e,
isto tako, biti koristan za islamsku filozofiju religije (ilm el-kelam) kako bi se njen jezik razvio od terminologije uzrok-posljedica u vie sistemski jezik ukljuujui dokaze Boije egzistencije, koje smo prethodno ukratko predstavili.

Otvorenost sistema islamskog prava


Teoretiari sistema su ustanovili razliku izmeu otvorenih
i zatvorenih sistema. Oni smatraju da ivi sistemi moraju biti
otvoreni.79 To ne vai samo za ive sisteme, nego je uvjet previ Alfred Korzybski, An Introduction to non-Aristotelian Systems and General Semantucs, 4. izdanje (Lakeville, Connecticut: The International Non-Aristotelian Library
Publishing Company, 1958, str. XXXVIII:
77
Vidi npr.: Abdulmelik el-Duvejni, El-Burhan fi usul el-fikh, priredio: Abdulazim
ed-Dib, 4. izdanje (Mensura: el-Vefa, 1418. h./1998.), sv. II, str. 590; Ibrahim
el-Girnati e-atibi, El-Muvafekat fi usul e-eria, priredio: Abdullah Diraz (Bejrut:
Dar al-Marifa, bez datuma), sv. I, str. 29.
78
E-atibi, El-Muvafekat, sv. II, str. 61.
79
Maturana, The Tree of Knowledge, str. V.
76

102

Dzasir Intencije serijata.indd 102

14.5.2012 15:26:35

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

ljavanja bilo kojeg sistema.80 Ranije smo spomenuli da je Bertalanffy povezao karakteristike otvorenosti i svrhovitosti s karakteristikom istovjetnosti cilja kojom se odlikuje njegov sistem
to znai da otvoreni sistemi imaju sposobnost da postignu iste
ciljeve iz razliitih poetnih uvjeta putem jednako valjanih alternativa. Ovi poetni uvjeti dolaze iz okoline. Stoga, otvoren
sistem ima uzajamno djelovanje s okolinom izvan sistema za
razliku od zatvorenih sistema koji su izolirani od okoline.
Sistem islamskog prava je otvoren sistem, u smislu koji
smo prethodno definirali. Izvjestan broj pravnika, meutim, jo
uvijek poziva na zatvaranje vrata idtihada (novog pravnikog
rezonovanja) na teorijskom nivou (usul)81, to bi, u stvarnosti, pretvorilo islamsko pravo u zatvoren sistem i konano
uzrokovalo smrt islamskog prava, da se metaforiki izrazimo.
Meutim, sve poznate islamske pravne kole i ogromna veina pravnika tokom stoljea sloili su se u tome da je idtihad
nuan za islamsko pravo jer su (specifini) tekstovi ogranieni, a dogaaji neogranieni.82 Otuda je metodologija izvora
islamskog prava razvila odreene mehanizme za tretiranje novih
dogaaja ili, u sistemskoj teorijskoj terminologiji, interakciju
s okolinom. Primjeri takvih mehanizama jesu analogijsko rezonovanje (kijas), interes (masleha) i prilagoavanje obiajima/
tradicijama (itibar el-urf). Meutim, pokazat emo kako ove
Von Bertalanffy, General System Theory.
Demijja el-Medella, Medella el-ahkam el-adlijja, priredio: Nedib Hevavini
(Karhane tidaret kutub, bez datuma), str. 100.
82
Ebu Muzafer es-Semani, Kavati el-edilla fi el-usul, priredio: Ismail e-afii (Bejrut:
Dar el-Kutub el-ilmijja, 1997), sv. II, str. 84; Ebu Hamid el-Gazali, El-Mustasfa fi
ilm el-usul, priredio: Muhammed Abdusselam Abduafi, 1. izdanje (Bejrut: Dar
el-Kutub el-ilmijja, 1413. h.), sv. I, str. 296; emsuddin ibn el-Kajjim, Ilam elmuvekkiin, priredio: Taha Abdurreuf Sad (Bejrut: Dar el-Dil, 1973), sv. I, str.
333.
80
81

103

Dzasir Intencije serijata.indd 103

14.5.2012 15:26:35

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

mehanizme treba dalje razvijati da bi se islamskom pravu osiguralo dovoljno fleksibilnosti kako bi se bilo u stanju nositi s
okolnostima koje se svakodnevno uveliko mijenjaju. Otuda e
mehanizmi i stupnjevi otvorenosti biti jedna od karakteristika
koju emo koristiti u razvoju i kritikoj analizi sistema usula i
njegovih podsistema.

Iznutra uvezana hijerarhija


sistema islamskog prava
Analiziranje entiteta u kategorijama hijerarhije zajedniki
je pristup sistemske i ralanjujue metode. U prethodnom poglavlju smo iznijeli pregled odreenog broja predloenih univerzalnih stupnjeva u hijerarhijama i zakljuili da su oni prilagoeni specifinim okruenjima. U pokuaju da ponudim nacrt
strategije ope klasifikacije koja je podesna za predmet ovog
rada, pribjei u teoriji kategorizacije u kognitivnoj znanosti.
Kategorizacija je proces u kome se odvojeni entiteti, rasuti u
viedimenzionalnom prostoru, smatraju jednakim i pripadajuim istoj grupi ili kategoriji.83 Radi se o jednoj od osnovnih
kognitivnih aktivnosti putem koje ljudi shvataju informacije
koje primaju, izvode generalizacije i pretpostavke te imenuju i
procjenjuju razliite elemente i ideje.84 Prema kognitivnoj znanosti, postoje dva teorijska objanjenja ljudskih kategorizacija,
koja predstavljaju, prema mom miljenju, i dva alternativna metoda kategorizacije. Ovi alternativni metodi jesu kategorizacije
zasnovane na slinosti obiljeja i mentalnim konceptima.85
Jasser Auda, doktorska disertacija (University of Waterloo, 1996), str. 19.
Ibid, str. 6.
85
The MIT Enyclopaedia of the Cognitive Sciences, priredili: Robert A. Wilson i Frank
C. Keil (London: The MIT Press, 1999), str. 104-105.
83
84

104

Dzasir Intencije serijata.indd 104

14.5.2012 15:26:35

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

Kategorizacije zasnovane na obiljejima pokuavaju otkriti prirodne slinosti i razlike izmeu kategoriziranih entiteta.
Slinost ili razlika izmeu dva entiteta procjenjuju se prema tome
koliko se oni slau ili razlikuju u pogledu odreenih, prethodno
definiranih obiljeja ili karakteristika.86 Pripadnost elemenata
odreenoj kategoriji procjenjuje se na osnovu slaganja njihovih
obiljeja sa obiljejima idealnog prototipa.87
Na drugoj strani, konceptualno utemeljene kategorizacije
definiraju kategorije utemeljene na mentalnim konceptima, a ne
slinostima obiljeja. Mentalni koncept je osnovno naelo ili teorija u percepciji onoga ko vri klasifikaciju, koji ukljuuje sloenu kombinaciju uzronih i pojanjavajuih veza predstavljenih
u strukturiranom okviru. Koncept se ne moe predstaviti u jednostavnoj crno-bijeloj slici, nego kao skup viedimenzionalnih
kriterija, koji mogu kreirati vei broj kategorizacija istovremeno
za isti broj entiteta. Koncept takoer podrazumijeva niz grubih, neodreenih ili nejasnih, a ne krutih kategorija,88 tj.
linija koja razdvaja kategorije ne predstavlja jasno odreen broj
ili mjeru, nego shvatanje koje se moe razlikovati od jedne do
druge osobe, ali unutar razumnog opsega.89
Auda, doktorska disertacija, str. 32.
Karakteristike mogu biti vizuelne, funkcionalne, numerike ili rezultat kombinacije
faktora. Npr. neki predmeti mogu biti kategorizirani prema karakteristikama boje,
teine, zapremine, cijene, oblika itd. Svaka od ovih karakteristika moe producirati
odreeni broj kategorizacija. Npr. kategorizacija prema kriteriju boje koja pokazuje
kako ljudi definiraju osjeaje za boje razlikuje se u razliitim jezicima i kulturama i
pod utjecajem je psihofizikih i neurofiziolokih faktora.
88
J. Auda i M. Kamel, A Modular Neural Network for Vague Classification. Lecture notes in Computer Science, vol. 2005: Lecture notes in Artificial Intelligence (2000), str. 584.
89
U navedenom primjeru, isti predmeti mogu biti kategorizirani prema kriteriju
odreenog koncepta, kao to je korisnost. Korisnost nekog predmeta ne moe
se pojednostavljeno ocijeniti tvrdnjom da je taj predmet koristan ili da je beskoristan. Korisnost moe biti sloena kombinacija cijene predmeta, estetske vri86
87

105

Dzasir Intencije serijata.indd 105

14.5.2012 15:26:35

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Klasifikacije zasnovane na obiljejima su kritizirane zbog


odreenog broja ogranienja koje konceptualno zasnovane klasifikacije nemaju. Navest emo teorijske razloge koji stoje iza
davanja prednosti konceptulanim u odnosu na metode kategorizacije zasnovane na obiljejima, to emo kasnije upotrijebiti u
kritiziranju tradicionalnih kategorizacija islamskih pravnih kola zasnovanih na obiljejima.

Konceptualno utemeljene metode su integrativne i


sistematine metode, za razliku od metoda zasnovanih
na obiljejima koje entitete tretiraju kao niz nepovezanih svojstava ili karakteristika te, stoga, proputaju
mnogo vanih analitikih informacija.
Metode zasnovane na obiljejima mogu voditi ka
pretjeranom uopavanju apstrahiranjem brojnih informacija u pojednostavljene odluke o postojanju ili nepostojanju jednog ili vie obiljeja.
Klasifikacije zasnovane na obiljejima ne dozvoljavaju
nizove ili viedimenzionalno rangiranje, jer su utemeljene na metodu kategorizacije crno-bijelo.
Da bi se ouvala homogenost kategoriziranih obiljeja,
vani nedihotomni faktori ponekad mogu biti zanemareni.

Konceptualno utemeljene kategorizacije u ovom radu bit


e primijenjene na osnove islamskog prava, dok e kategorizacije zasnovane na obiljejima biti kritizirane. Meutim, analiza
se nee zaustaviti na hijerarhiji strukture dijagrama, nego e
biti proirena na odnose izmeu proizalih potkoncepata. Ovo
jednosti, historijske vrijednosti, korisnosti za odreeno drutvo i drugih aspekata.
Neodreena linija izmeu kategorija, primjerice, velike, srednje i male korisnosti,
ne predstavlja odreeni broj ili mjeru.

106

Dzasir Intencije serijata.indd 106

14.5.2012 15:26:35

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

razmatranje strukture nee se drati formalne logike analize,


kao to su Aristotelov silogizam ili Russellovi deduktivni nizovi,
nego e se fokusirati na procedure donoenja odluka u praktinoj fikhskoj implementaciji ovih koncepata.

Viedimenzionalnost
sistema islamskog prava
Dimenzionalnost u terminologiji sistema ukljuuje dvije
dimenzije: red i nivo. Red dimenzionalnosti jeste broj dimenzija u prostoru koje se uzimaju u razmatranje. Nivo dimenzionalnosti jeste mogui broj stupnjeva/intenziteta u jednoj
dimenziji. Popularno filozofsko istraivanje obino ukljuuje
promiljanje o jednoj dimenziji i dva nivoa. Pojave i ideje, ak,
s oprenim tendencijama obino se posmatraju u kontekstu samo jednog faktora i stoga se oituju kontradiktornim
umjesto komplementarnim te se analiziraju kao igre u kojima
je samo jedan dobitnik, a ne igre u kojima su svi dobitnici.90
Tako se pojave i ideje uvijek izraavaju u dihotomnim kategorijama koje se ine oprenim, kao to su: religija/nauka, empirijsko/racionalno, fiziko/metafiziko, realistiko/nominalistiko,
deduktivno/induktivno, univerzalno/specifino, kolektivitet/individualnost, teleoloko/deontoloko, um/materija, objetivno/
subjektivno itd. Spomenute dihotomije predstavljaju jednodimenzionalno promiljanje istoga reda u kome se u razmatranje
uzima samo jedan faktor, premda se ovi parovi mogu uoiti
komplementarnim u drugim dimenzijama. Npr. nauka i religija, u popularnim koncepcijama, mogu biti kontradiktorne
Jamshid Gharajedaghi, Systems Methodology: A Holistic Language of Interaction
and Design. Seeing through Chaos and Understanding Complexities, in systemthinkingpress.com (2004), str. 38.

90

107

Dzasir Intencije serijata.indd 107

14.5.2012 15:26:35

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

s obzirom na sredinje mjesto koncepta Boanske zapovijedi,


ali mogu, takoer, biti komplementarne s obzirom na cilj postizanja ljudske sree, pokuaje da se objasni porijeklo ivota itd.
Um i materija se mogu posmatrati kao kontradiktorni pojmovi
s obzirom na njihov odnos prema ulnim informacijama, ali
se, isto tako, mogu posmatrati kao komplementarni pojmovi
u kontekstu teorija kognitivne znanosti i pametnih maina ili
vjetake inteligencije itd.
Nadalje, nedostatak viedimenzionalnosti oituje se u rairenom dvostupanjskom prosuivanju oprenih tendencija koje
je bolje posmatrati kao najudaljenije take na kontinuumu ili
spektru taaka. Stoga, ljudsko promiljanje je esto ogranieno
na neprecizne dihotomije kao to su: sigurno/nesigurno, pobjeda/gubitak, crno/bijelo, nisko/visoko ili dobro/loe. U jednom
redu dimenzije boje, npr., crno i bijelo treba posmatrati kao
krajnje take neogranienog broja sivih prijelaznih nijansi.
Sistemska analiza, koju emo izloiti kasnije, pokazat e da
rezonovanje u tradicionalnim islamskim pravnim kolama ukljuuje mnogo jednodimenzionalnog i dihotomnog promiljanja.
Jednodimenzionalne metode uzimaju u obzir samo jedan faktor
u datom pravnom sluaju (mesela). Stoga, veina izdatih pravnih miljenja (fetava) zasnivala se na pojedinanom dokazu (esto nazivanog: delil el-mesela, ili dokaz sluaja), premda uvijek
postoje razliiti dokazi (edilla) koji se mogu primijeniti na isti
sluaj i imati za posljedicu razliite rezultate ili pravila. Ovo je
posebna tema o kojoj se diskutira u tradicionalnoj i suvremenoj
literaturi o metodologiji islamskog prava pod naslovom kontradikcija izmeu dokaza (tearud el-edilla). Metod izmirenja
dokaza (el-dem bejne el-edilla) je primjer viedimenzionalne
metodologije, koju emo ire razmatrati u estom poglavlju.
108

Dzasir Intencije serijata.indd 108

14.5.2012 15:26:35

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

Ilustracija 2.1. Prikazivanjem slike u sivoj skali onemoguuje se zapaanje


detalja iste slike u boji. Crno-bijela slika sakriva veliki dio informacija. U
ovom primjeru, ako bi se crno-bijela slika posmatrala zasebno, to bi predstavljalo interesantnu zagonetku.

S druge strane, dihotomne ocjene, kao to su: obavezno/


zabranjeno (vadib/haram), derogirajui/derogirani (nasih/mensuh), valjan/nitavan (sahih/fasid), precizan/iluzionaran (mundabit/mevhum) itd., ograniavaju sposobnost islamskog prava da
uzme u razmatranje sluajeve u sivoj zoni, koji se nalaze izmeu
ovih krajnjih taaka. Analiza e pokazati kako su neke islamske
pravne kole predloile prijelazne kategorije kako bi proirile
popularne dihotomne klasifikacije te nain na koji su one doprinijele razumijevanju stvarnosti i fleksibinosti islamskog prava.

Svrhovitost sistema islamskog prava


Ciljna orijentiranost i svrhovitost zajednike su karakteristike prethodno izloenih teorija sistema. Meutim, Gharajedaghi,
slijedei Ackoffa, pravi razliku izmeu ciljeva (ar. ehdaf) i svrhi
(ar. gajat ili mekasid). On smatra da je jedan entitet svrhovit
ukoliko je u stanju proizvesti (1) isti rezultat na razliite na109

Dzasir Intencije serijata.indd 109

14.5.2012 15:26:35

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ine u istoj okolini i (2) razliite rezultate u istom ili razliitim


okruenjima.91 Stoga, sistemi koji tragaju za ciljem mehaniki
proizvode rezultate istim sredstvima i u istim okruenjima.
Oni nemaju alternative ili mogunosti da mijenjaju sredstva
kako bi postigli isti cilj. S druge strane, sistemi koji tragaju za
svrhom nisu u stanju proizvoditi razliite rezultate u istim okruenjima, jer su ti rezultati manje ili vie prethodno programirani. Ipak, sistemi koji koji tragaju za svrhom mogu proizvesti
razliite rezultate u istom okruenju, sve dotle dok ti razliiti
rezultati postiu eljenu svrhu. Svrhovitost, u naprijed navedenom znaenju, istaknut emo u ovom radu kao jednu od karakteristika koje se primjenjuju na metodologiju islamskog prava, u
cjelini, kao i sve njezine nivoe i elemente.
Posmatrano iz teoloke perspektive, razlonost u boanskim djelima bila je predmet dugih filozofskih/teolokih (kelami) debata. Pitanje o kome se diskutiralo jeste da li Boija
djelovanja moraju imati razloge (talil efal Allah) ili ne. Vano
je spomenuti da u literaturi ilm el-kelama nije pravljena razlika
izmeu koncepta razloga (ilel /esbab) i koncepta intencija
(agrad/mekasid/hikem).92 Meutim, ova dva koncepta su razlikovana na podruju praktinih pravila (fikh).93 Teoloke debate o
talilu su relevantne za nau studiju iz razloga to je islamsko pravo, u teolokom smislu, posljedica jednog od boanskih djela,
a to je Objava, a ciljevi (agrad) tog prava jesu mekasid e-eria.
Prema tome, pitanje koje se postavlja glasi: Je li Bog namjerio
odreene svrhe koje stoje iza objavljivanja erijata? Teolozi (kelamijjun) su dali tri razliita odgovora na ovo pitanje.
Ibid, str. 12.
Vidi, npr.: E-atibi, El-Muvafekat, sv. I, str. 173, sv. III, str. 1.
93
Jasser Auda, Fiqh al-Maqasid: Inatah al-Ahkam al-Shariyyah bi-Makasidiha (Virginia, IIIT: Al-Mahad al-Alami li al-Fikr al-Islami, 2006), str. 51.
91
92

110

Dzasir Intencije serijata.indd 110

14.5.2012 15:26:35

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

1. Boanska djelovanja moraju imati razloge/svrhe.


Mutezilije i iijje (uz neke izuzetke) podijelili su sva
djela na lijepa (hasen) i runa (kabih).94 Veina njih
vjeruju da jedna od ove dvije karakteristike pripada
sutini svakog djela i nije podlona promjenama uslijed
izmjene okolnosti. Oni vjeruju da je ljudski razum u
stanju da samostalno ocijeni ta je lijepo, a ta runo
(et-tahsin ve et-takbih). Budui da su ove definicije rezultat racionalnosti, mutezilije su ih smatrali univerzalnim i, otuda, primjenjivali ih na ljudska bia i Boga
na temelju svog naela pravde. Lijepa djela su ljudima obavezna, dok su im runa djela zabranjena.
Kada je u pitanju Bog, lijepa djela su ona djela koja
On mora initi, dok je nemogue da On ini runa
djela, kazano njihovim rijeima. Oni, takoer, vjeruju
da je djelo bez svrhe (garad) besmisleno (abes) i, kao
takvo, runo. Zbog toga, oni dre da su sva Boija djela
nuno svrhovita.95
2. Boanska djelovanja su iznad razloga/svrha. Earije (i
selefije, ukljuujui i hanbelije) zauzeli su stajalite koje
predstavlja reakciju na radikalnu opoziciju u odnosu na
navedeno mutezilijsko stanovite. Oni vjeruju da djelo
moe biti lijepo i runo, ali ocjenjuju da ova podjela
Ahmed ibn Tejmijja, Dekaik et-tefsir, priredio: Muhammed el-Dulejnid (Damask:
Muessesa ulum el-Kuran, 1404. h.), sv. II, str. 110.
95
Muhammed et-Tajjib el-Basri, El-Mutemed fi usul el-fikh, priredio: Halil Ms, 1.
izdanje (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1983/1403. h.), sv. II, str. 184. Vidi, takoer: Ahmed et-Tajjib, Nezarijja el-mekasid inde e-atibi ve meda irtibatiha
bi el-usul el-kelamijja, El-Muslim el-muasir, br. 103 (2002), str. 39; Taha Dabir
el-Alvani, Mekasid e-eria, u: Mekasid e-eria, priredio: Abduldebbar er-Rifai
(Damask: Dar el-Fikr, 2001), str. 75; Hasan e-afii, El-Amidi ve arauhu el-kelamijja, 1. izdanje (Kairo: Dar es-Selam, 1998), str. 441.
94

111

Dzasir Intencije serijata.indd 111

14.5.2012 15:26:35

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

mora biti utemeljena na objavljenom pravu (eria), a


ne na razumu. Bez erijata, za earije, djela su podjednako lijepa i runa; dobra i loa (preciznije govorei,
uz izuzetak koji se odnosi na znanje/neznanje i pravdu/
nepravdu96). Stoga, oni zakljuuju da Bog nikada ne
mora initi bilo ta, a ono to On ini, bez obzira o
emu je rije, jeste dobro i lijepo. Earije vjeruju
da su Boija djela iznad svrha, jer je izvoa koji preduzima djelo zbog odreenog razloga u potrebi za tim
razlogom, a Bog je iznad potreba.97 Oni, takoer, tvrde
da je Bog Uzrok uzroka i Tvorac uzroka i njihovih
posljedica, takoer te otuda ini to god On hoe,
bez potrebe da se pridrava bilo kojeg naeg uzronog
pravila.98 Earije su utemeljili cijelu svoju metodologiju prava i moralnu filozofiju na ovom argumentu.
El-Gazali, npr., tvrdi da je teorija srednjeg puta (koja
se, takoer, naziva Aristotelovom teorijom umjerenosti)
valjana zato to je nareena tekstovima, a ne zato to je
razum odobrava, kao to su kazali filozofi.99
3. Boanska djelovanja imaju razloge/svrhe koje proizilaze
iz Njegove milosti. Maturidije (dio hanefija), koji su
imali manje sljedbenika u odnosu na navedene kole,
zauzeli su srednju poziciju. Oni vjeruju da mutezilije
bili u pravu kada su Boijim djelima pripisali svrhe, ali
su pogrijeili u nametanju obaveza Bogu. Maturidije,
Et-Tajjib, Nezarijja el-mekasid.
Ibid.
98
Taha Dabir el-Alvani, Mekasid e-eria, 1. izdanje (Bejrut: IIIT i Dar el-Hadi,
2001), str. 75.
99
Abu Hamid al-Ghazali, Tahafut al-Falasifah (Nesuvislost filozofa), preveo na engleski: M. S. Kamali (Pakistan Philosophical Congress, 1963, cit. 18. januara 2005,
dostupno na: http://www.muslimphilosophy.com).
96
97

112

Dzasir Intencije serijata.indd 112

14.5.2012 15:26:35

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

takoer, vjeruju da su earije s pravom kazali da Bog


nema potrebe za razlozima, ali vjeruju i da razlozi i
interesi jesu potrebe ljudi, a ne Boga. Maturidije vjeruju u naelo et-tahsin ve et-takbih. Meutim, za njih
razum nema autoritet da ocijeni ta je lijepo, a ta
runo, nego je razum sredstvo dato od Boga kojim
ljudi mogu jedino znati ta je lijepo, a ta runo.100
Mnogi pravnici, koji su slubeno bili earije, s obzirom
na pravnu kolu kojoj su pripadali, nisu prihvatili earijsko radikalno stajalite o boanskim razlozima te su zauzeli stav koji je
blii maturidijskom stavu o ovom pitanju. Ipak, zbog politikih
razloga i straha od progona, kada su ovi pravnici iznosili svoje stavove o svrhovitosti, oni su zauzimali sigurnu odstupnicu
od mutezilizma odbacujui mutezilijsku doktrinu procjene
lijepih i runih djela. Takav je sluaj, npr., sa El-Amidijem (u.
631/1234),101 E-atibijem (u. 790/1388),102 Ibn Tejmijjom (u.
728/1328),103 Ibn el-Kajjimom (u. 748/1347)104 i Ibn Rudom
(Averroes, u. 584/1189).105 Ibn Rudov napad na earijsku poziciju bio je najotriji. On je napisao u svojoj kritici Gazalijevog
Tehafuta (Nedosljednost) da oni koji odbacuju uzroke (esbab),
odbacuju sam razum.106 E-atibi je intencije islamskog prava (mekasid e-eria) smatrao temeljnijim u odnosu i na same
osnove islamskog prava (usul el-fikh). On je u temelje vjere i
ihabuddin el-Alusi, Ruh el-meani fi tefsir el-Kuran el-azim (Bejrut: Dar Ihja etturas el-arebi, bez datuma), sv. XV, str. 39.
101
Ali Ebu el-Hasan el-Amidi, El-Ihkam fi usul el-ahkam, priredio: Sajjid el-Dumejli,
1. izdanje (Bejrut: Dar el-Kitab el-arebi, 1404. h.), sv. III, str. 249.
102
E-atibi, El-Muvafekat, sv. II, str. 6.
103
Et-Tajjib, Nezarijja el-mekasid.
104
Ibn el-Kajjim, Ilam el-muvekkiin, sv. III, str. 3.
105
Al-Ghazali, Tahafut.
106
Ibid.
100

113

Dzasir Intencije serijata.indd 113

14.5.2012 15:26:36

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

univerzalije vjerovanja (usul ed-din ve kullijja el-milla) uvrstio i


intencije/mekasid Boijih djela.107
Na koncu, est karakteristika sistema koje smo predstavili:
spoznajnu narav, cjelovitost, otvorenost, iznutra uvezanu hijerarhiju, viedimenzionalnost i svrhovitost, itekako su meusobno povezane. Meutim, karakteristika koja zahvata sve druge
karakteristike i predstavlja sutinu metodologije sistemske analize u ovoj knjizi jeste svrhovitost. U nastavku navodimo kratku
skicu veza izmeu svrhovitosti i drugih karakteristika islamskog
pravnog sistema.

Svrhovitost je u vezi sa spoznajnom naravi islamskog


prava zato to razliiti prikazi naravi i strukture intencija islamskog prava (mekasid e-eria) odraavaju
spoznaje naravi i strukture samoga prava.
Ope intencije islamskog prava (el-mekasid el-amma)
predstavljaju holistike karakteristike i opa naela
prava.
Intencije islamskog prava igraju sredinju ulogu u procesu idtihada, u svim njegovim razliitim formama, a
to je mehanizam pomou kojeg sistem islamskog prava
ostvaruje svoju karakteristiku otvorenosti.
Intencije islamskog prava se prepoznaju u odreenom
broju hijerahijskih stupnjeva, to korespondira hijerarhijama sistema islamskog prava.
Intencije osiguravaju viestruke dimenzije koje pomau
u razrjeavanju i razumijevanju prividnih kontradikcija u tekstovima i fundamentalnim teorijama prava.

E-atibi, El-Muvafekat, sv. II, str. 25.

107

114

Dzasir Intencije serijata.indd 114

14.5.2012 15:26:36

SISTEMI KAO FILOZOFIJA I METODOLOGIJA ZA ANALIZU

Otuda u intencije islamskog prava (mekasid e-eria el-islamijja) tretirati kao osnovno naelo i metodologiju u sistemski
zasnovanoj analizi koju u izloiti u ovoj knjizi. Budui da se efikasnost sistema mjeri na osnovu ispunjenja njegove (od ovjeka
namjeravane ili prirodne) svrhe, efikasnost sistema islamskog
prava procjenjuje se na temelju ostvarenja njegovih intencija
(mekasid).
Prije nego to krenemo na sljedee poglavlje o islamskom
pravu, potrebno je napomenuti da smo u prethodna dva poglavlja predstavili metodologiju koju emo koristiti u ovoj knjizi, a
koja je zapravo utemeljena na dvije grupe teorija: teorije sistema
i teorije intencija erijata. U preostalom dijelu knjige, sistemske karakteristike spoznaje, cjelovitosti, otvorenosti, hijerarhije,
viedimenzionalnosti i svrhovitosti, kako su one definirane u
ovom poglavlju, init e sredstva i kriterije za izlaganje analize.
Meutim, analiza klasinih i suvremenih teorija, koju emo izloiti
u treem, etvrtom i petom poglavlju, primarno e se oslanjati na
karakteristike spoznaje i hijerarhije. Potom, u estom poglavlju,
metodologiju islamskog prava emo definirati kao sistem ija se
obiljeja cjelovitosti, otvorenosti, viedimenzionalnosti i svrhovitosti ostvaruju kroz realizaciju intencija erijata.

115

Dzasir Intencije serijata.indd 115

14.5.2012 15:26:36

Dzasir Intencije serijata.indd 116

14.5.2012 15:26:36

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE


KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

Pregled
Ovo poglavlje predstavlja analizu klasinih/tradicionalnih
kola islamskog prava (mezahib el-fikh) s obzirom na njihovu historiju i osnovne izvore. Koncept islamskog prava i razliite upotrebe ovog termina u engleskom jeziku predmet su diskusije u prvom odlomku. Drugi odlomak saeto ocrtava evoluciju islamskih
pravnih kola od poslijeposlanikog perioda do onoga to se oznaava periodom dekadence, te kritizira metod zasnovan na obiljejima koji je koriten u tradicionalnoj kategorizaciji mezheba.
Uzeli smo u razmatranje devet klasinih/tradicionalnih islamskih
pravnih kola: malikijsku, hanefijsku, afijsku, hanbelijsku, iijsku
daferijsku, iijsku zejdijsku, zahirijsku, ibadijsku i mutezilijsku.
3.1. TA JE TO ISLAMSKO PRAVO?

Fikh i erijat
Termin islamsko pravo uobiajeno se koristi u literaturi
na engleskom jeziku u znaenju etiri razliita arapska termina: fikh, erijat, kanun i urf.1 Rije fikh upotrijebljena je u
1

Npr. Mohammad Abdul-Khaliq Omar, Reasoning in Islamic Law, 3. izdanje (Kairo:


M. Omar, 1999), Tariq Ramadan, Stop in the Name of Humanity, Globe and

117

Dzasir Intencije serijata.indd 117

14.5.2012 15:26:36

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Kuranu i hadisu u razliitim oblicima u znaenju razumijevanja, shvatanja i stjecanja znanja o vjeri openito.2 Konano, od
kraja perioda imama islamskih pravnih kola, rije fikh se standardno definira kao znanje o praktinim objavljenim pravilima
izvedenim iz iscrpnih dokaza (el-ilmu bi el-ahkam e-erijja elamelijja min edillatiha et-tefsilijja).3 Na taj nain, fikh je ogranien na praktina (amelijja), naspram teolokih (itikadijja)
pitanja. Iscrpni dokazi jesu kuranski ajeti i hadiske predaje.
S druge strane, termin erijatsko pravo ima negativnu
konotaciju u engleskom jeziku, jer se redovno koristi da bi se
oznaile razliite tjelesne kazne koje se primjenjuju u nekim zemljama. Statistiki podaci govore da se ove kazne uglavnom primjenjuju na slabe i marginalizirane slojeve u ovim drutvima.4
Ova djelimina primjena namee ozbiljna pitanja o politikim
motivima primjene ovih kazni, neovisno o pravnim/teolokim
debatama o njima. Meutim, rije erijat se u Kuranu koristi u
znaenju objavljenog naina ivota, kao npr. rije erijat u suri
El-Maida i suri El-Dasija. Jusuf Ali ih prevodi u znaenju Prava i Puta. Picktall ih prevodi kao boansko pravo i put. Irving ih prevodi kao pravni kodeks i put. Moj prijevod rijei
erijat u znaenju naina ivota slian je Ramadanovom.5



5

3
4

Mail (London), srijeda, 30. mart 2005, str. 28, WLUML, Women Living under
Muslim Laws (cit. 5. januara 2006), dostupno na: http://www.wluml.org/english;
Haideh Mogishi, Feminism and Islamic Fundamentalism: The Limits of Postmodern
Analysis (New York: Zed Books, 1999), str. 141; Aharon Layish, Interplay between
Tribal and Shari Law: A Case of Tibawi Blood Money in the Sharia Court of Kufra, Islamic Law and Society 13, br. 1 (2006), str. 63.
Npr. Kuran, sura En-Nisa, 4:78, sura El-Enam, 6:25, sura Et-Tevba, 9:122 (prema
prijevodima Jusufa Alija, Picktalla i Irvinga).
Npr. Muhammed Ebu Zehra, Usul el-fikh (Kairo: Dar el-Fikr el-arebi, 1958), str. 5.
Ramadan, Stop in the Name of Humanity.
Tariq Ramadan, To Be a European Muslim (Leicester: Islamic Foundation, 1999),
str. 28. Rije je o sljedeim ajetima: sura El-Maida, 5:48 i sura El-Dasija, 45:18.

118

Dzasir Intencije serijata.indd 118

14.5.2012 15:26:36

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

Neophodno je, zbog odreenog broja teorijskih i praktinih razloga, jasno izdiferencirati koncept fikha od koncepta erijata. Teorijski govorei, dva termina upuuju na dva razliita
znaenja. Fikh predstavlja spoznajni dio islamskog prava, ako
koristimo terminologiju sistema, dok erijat, prema definiciji,
predstavlja boanski dio ovog prava. Otuda se termin fekih
koristi da bi se oznaile osobe sa razumijevanjem (fehm),6 percepcijom (tesavvur),7 i shvatanjem (idrak),8, dok se njime ne
oznaava Bog. S druge strane, termin e-ari jeste Boije ime,9
u znaenju Zakonodavca,10 i ne moe se upotrebljavati da bi
se njime oznaili ljudi, osim kada je u pitanju Poslanik, kada on
prenosi poruku od Boga.11

Kanun i urf
Rije kanun je perzijska rije koja je arabizirana u znaenju
naela ili usula,12 a od devetnaestog stoljea u znaenju pisanih
zakona.13 Pisani zakoni, u zemljama koje su prihvatile islam kao
izvor zakonodavstva mogu se neposredno izvesti iz fetvi ili fikha
(tj. miljenja iz jedne ili vie islamskih pravnih kola, uzetih verbatim). To je naroito sluaj s porodinim i zakonima o nasljeivanju u odreenom broju zemalja. Npr. egipatski porodini
zakon br. 25/1925, izmijenjen Zakonom br. 100/1985, posu Ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava (Knjige, poslanice i pravna miljenja), sv. 13,
str. 113.
7
Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad, sv. I, str. 39.
8
El-Had, Et-Takrir, sv. I, str. 26.
9
Npr. ejhi-zade, Medme el-enhur, sv. I, str. 11.
10
Npr. ibid.
11
Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, poglavlje 6.
12
Muhammed ibn Menzur, Lisan el-Areb (Bejrut: Dar Sadir, bez datuma), sv. XIII,
str. 350.
13
Reid Rida, Mudmel el-ahval es-sijasijja, El-Urva el-vuska, 29. februar 1898.
6

119

Dzasir Intencije serijata.indd 119

14.5.2012 15:26:36

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

dio je brojne odredbe iz hanefijskog fikha.14 Meutim, mnogi


pisani zakoni u ovim zemljama su, takoer, posueni iz drugih
(sekularnih) pravnih sistema ili su utemeljeni iskljuivo na lokalnim obiajima, tradiciji i urfu. Npr. l. 66 spomenutog Zakona
(25/1925) utemeljen je na egipatskom obiaju koji obavezuje
mladu da kupi svoj vlastiti namjetaj u vrijednosti koja je usporediva sa mehrom koji je primila15, to predstavlja stipulaciju koja
nema fikhsko utemeljenje niti u jednoj klasinoj koli prava.
S druge strane, urf jeziki znai obiaj ili, jo preciznije,
dobar obiaj koji zajednica odobrava.16 Za urf se u pojedinim
drutvima ponekad tvrdi da je islamsko pravo da bi se opravdala neka obiajna praksa,17 premda je ona izriito zabranjena u
islamskim pravnim kolama, kao to su ubistvo radi zatite asti
koja se prakticiraju u nekim arapskim beduinskim podrujima
te na prostoru Jugoistone Azije.18 U kolama metodologije
islamskog prava veina znanstvenika smatra obiaj stvarnim faktorom samo u primjeni islamskog prava, a ne posebnim izvorom
ovog prava.19
Grafikon 3.1. sumira sve navedene (klasine) odnose izmeu fikha, erijata, urfa i kanuna. Tradicionalno, vjeruje se da
erijat obuhvata Kuran, Poslanikovu tradiciju i fikhske norme
izvedene iz njih. Tradicionalno, urf (obiaj) jedino djeluje na
primjenu fikha u nekim sluajevima, otuda i slab kontakt izme Es-Sejjid Sabik, Fikh es-sunna (Kairo: Dar el-Feth li el-ilam el-arebi, 1994), sv. II,
str. 227.
15
Ibid.
16
El-Mubarek el-Dezeri, En-Nihaja fi garib el-hadis ve el-asar (Bejrut: El-Mekteba
el-ilmijja, 1979), sv. III, str. 216.
17
Aharon Layish, Interplay between Tribal and Shari Law, str. 63.
18
Vidi web-stranicu Women Living under Muslim Laws, www.wluml.org.
19
Salahuddin Sultan, Huddijja el-adilla el-muhtelef alejha fi e-eria el-islamijja
(doktorska disertacija, Kairski univerzitet, 1992), str. 620.
14

120

Dzasir Intencije serijata.indd 120

14.5.2012 15:26:36

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

u krunica koje ih predstavljaju, kao to se moe vidjeti na grafikonu. Konano, kanun je pisano pravo koje moe biti preuzeto
iz fikha, urfa i drugih izvora, otuda i ukrtanje tri krunice, kao
to se moe vidjeti.
ERIJAT
URF
KURAN

FIKH
KANUN

POSLANIKA
TRADICIJA

Grafikon 3.1. Dijagram koji ilustrira


(tradicionalne) odnose izmeu koncepata erijata, fikha, urfa i kanuna.
Obrati panju na to da se fikh, zajedno
s Kuranom i poslanikom tradicijom,
svrstava u ono to je objavljeno.

Vanost razlikovanja fikha i erijata


Praktiki, brisanje linije izmeu fikha i erijata otvara put
tvrdnjama o boanskom i svetom karakteru ljudskog pravnikog idtihadskog rezonovanja. Historijski, ove tvrdnje su
imale za posljedicu javljanje dviju ozbiljnih pojava: uzajamnih
optubi za herezu i otpora prema obnovi islamskog prava.
Uzajamne optube za herezu ili apostaziju, dakle, ne samo
za greku ili grijeh, esto su se javljale izmeu grupa uenjaka koji
su imali razliita miljenja o onome to su smatrali fundamentalnim/sutinskim/boanskim dijelovima prava. Veliki broj krvavih
sukoba tokom historije islama, podstaknut je takvim optubama
121

Dzasir Intencije serijata.indd 121

14.5.2012 15:26:36

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

izmeu sljedbenika razliitih mezheba. Jedan primjer jeste nasilni konflikt izmeu earijske i mutezilijske kole miljenja tokom
abbasijske uprave u osmom stoljeu. Drugi primjer jesu estoke
borbe u Horasanu (1000. god.), Niapuru (1159. god.), Isfahanu
(1186. god.) i Jerusalimu (1470. god.) izmeu sljedbenika afijske i hanefijske pravne kole zbog malih razlika. U Horasanu,
oko 1000. godine, bitka je poela nakon to je halifa, impresioniran znanjem Ebu Hamida el-Gazalija, odluio promijeniti
slubenu pravnu kolu na sudovima, dakle, umjesto hanefijske,
uvesti afijsku pravnu kolu, kojoj je el-Gazali pripadao. Fikhske
razlike izmeu dvije kole mogu objasniti prividni razlog sukoba,
ali je oito da je politika vlast igrala kljunu ulogu.
Trei primjer je sablja koju je Ibn es-Salah preporuio svojim studentima da je koriste protiv uitelja filozofije u trinaestom
stoljeu. Brojne borbe izmeu sunnija i iija koje su dovele do
opetovanih unitavanja, pljaki i paljenja gradova Bagdada, Basre, Kerha i Rejja (npr. 962, 972, 974, 981, 1008, 1015, 1031,
1041, 1047, 1079, 1184. god.) etvrti su primjer.20 Sline optube za herezu zbog razliitih stavova u islamskom pravu nastavile
su sa raanjem ideologija nasilja i netolerancije i ograniavanjem
sloboda i kulture koegzistencije u naem dananjem vremenu.
S druge strane, nefleksibilnost i otpor prema novom u islamskom pravu nastavili su se pootravati kao krug svetog i, stoga,
nepromjenljivog, koji se irio tokom stoljea. Postepeno, ovaj
krug svetog i nepromjenljivog poeo je ukljuuivati miljenja
imama razliitih pravnih kola. Konano, ustvrdilo se da su vrata idtihada zatvorena, a islamsko pravo je, openito, zaostajalo
za promjenama u stvarnom ivotu koje su se dogodile tokom
srednjovjekovog doba.
Vidi: Ismail ibn Kesir, El-Bidaja ve en-nihaja, (bez datuma), sv. XI i XII; Ali e-ejbani, El-Kamil fi et-tarih, 2. izdanje (Bejrut: Dar en-Ner, 1994), sv. II, VIII, IX.

20

122

Dzasir Intencije serijata.indd 122

14.5.2012 15:26:36

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

3.2. ISLAMSKE PRAVNE KOLE:


KRATAK HISTORIJAT

Pregled
Cilj ovog poglavlja jeste da izloi kratak prikaz razvoja devet
pravnih kola koje su uzete u razmatranje, od poslijeposlanikog perioda do perioda dekadencije. Ovaj prikaz predstavlja
historijski kontekst razvoja fundamentalnih teorija koji e biti
predstavljen u odlomcima koji slijede. Ovo poglavlje sadri i kritiku tradicionalne jednodimenzionalne kategorizacije klasinih kola islamskog prava utemeljene na karakteristikama.

Poslijeposlaniki period
Razliiti historijski prikazi idtihadskog rezonovanja ashaba pokazuju, na poetku poslijeposlanike ere, njihovu opu
tendenciju ka postizanju konsenzusa o pravnim pitanjima, na
osnovu neposrednih citata kuranski ajeta ili prikaza poslanikih odluka u slinim situacijama. Kao primjer mogu se navesti
poznate debate ashaba o nasljeivanju nane (miras el-dedda),
traenju dozvole za ulazak u neiju kuu (el-istizan), poslijebranom periodu udovice (idda el-ermela), postu na putovanju
(es-savm fi es-sefer) i odreenom broju drugih pitanja.21
Potom, irenjem islamske drave i novim iskustvima koja
su ashabi razvili kroz interakciju s ljudima razliitih civilizacija,
ashabi su se poeli susretati s novim pitanjima na koja nisu bili
dostupni neposredni odgovori. U ovim sluajevima oni su jasno
Detaljnije vidi u El-Buharijevoj zbirci: El-Buhari, Es-Sahih, sv. IV, str. 1638, sv. VI,
str. 2666, i Muhammed ibn Umer er-Razi, El-Mahsul fi ilm el-usul, priredio: Taha
Dabir el-Alvani, 1. izdanje (Rijad: Islamski univerzitet Muhammed ibn Saud,
1400. h.), sv. V, str. 529.

21

123

Dzasir Intencije serijata.indd 123

14.5.2012 15:26:36

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

primjenjivali svoje vlastito shvatanje javnog interesa (masleha),


posebno oni koji su bili na pozicijama u vlasti, kao npr. u rjeavanju pitanja osvojene zemlje (el-erd el-meftuha), odgovornosti proizvoaa (tadmin es-sunna), sabiranja Kurana (dem
el-mushaf), i u Omerovom idtihadu (prethodno razmatranom
u prvom poglavlju).
Meutim, nekoliko faktora je doprinijelo nastajanju razliitih pravnih miljenja unutar zajednice ashaba i, konano,
nastanku prve kategorizacije pravnih kola na osnovu njihovih
metodologija pravnog rezonovanja (idtihad). Te kole, ili prije tendencije, inili su podravatelji miljenja (ehl er-rej) i
podravatelji predaja (ehl el-eser). One su ukratko tretirane u
razliitim suvremenim prikazima evolucije fikha. Faktori koji
su doveli do nastanka ove dvije tendencije mogu se svesti na
tri: politiki/sektaki sukobi, selidba ashaba i linosti imama tog
vremena.
Prvo, veliki sukobi koji su uslijedili nakon ubistva Osmana ibn Affana (u. 35/655), treeg halife, podijelili su zajednicu
ashaba izmeu odreenog broja politikih rivala. Politiki rivali
su ubrzo postali sukobljene strane22 a politiki sukobi su prerasli
u sektake podjele u onom momentu kada su politike razlike
generirale filozofske razlike o vjerskim pitanjima, koje su zastupali ti rivali.23 Politiki/sektaki rivalizam generirao je pojavu
koja je imala veliki utjecaj na pravo, a to je falsificiranje hadiskih predaja (vad el-hadis). Prema nekim prenosiocima koji
su i sami uzeli uee u ovom procesu, razliiti sektaki/politiki
rivali su pokuali dati legitimitet svojim sektakim optubama
Abdurrahman ibn Haldun, Mukaddima Ibn Haldun, 5. izdanje (Dar el-Kalem,
1984), sv. II, str. 608.
23
Muhammed Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijja (Kairo: Dar el-Fikr al-arebi,
bez datuma), str. 48.
22

124

Dzasir Intencije serijata.indd 124

14.5.2012 15:26:37

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

ili, ak, politikim liderima, izmiljanjem poslanikih predaja


koji su ih podravale.24
Drugo, linosti uitelja tog doba imale su utjecaja na njihove uenike i kole koje su se, na koncu, razvile u regijama u
kojima su oni djelovali. Tipian primjer je razlika izmeu Abdullaha ibn Omera i Abdullaha ibn Abbasa. Kada je Ebu Dafer
el-Mensur zatraio od Malika ibn Enesa da napie El-Muvetta
(Dobro utrt put), prenosi se da je Maliku zacrtao metodologiju
rada na sljedei nain: Sastavi knjigu koja e koristiti ljudima,
u kojoj e izbjei Ibn Abbasove olakice (ruhas) i Ibn Umarovu
strogost (edaid).25
Abdullah ibn Omer je bio poznat po svojoj strogosti. On
je, npr., povrijedio svoje oi perui unutranjost onih kapaka
pri uzimanju abdesta. Oigledan je utjecaj njegove linosti na
stavove nekih njegovih uenika, kao to su Nafi, Salim i Sulejman ibn Jesar. Suprotno, Abdullah ibn Abbas je bio poznat po
svom osjeaju blagosti i olakavanja, to je iskazano u njegovim i
u fetvama njegovih uenika, kao to su Dabir ibn Zejd, Ibrahima en-Nahi i Seid ibn el-Musejjeb. Aia (Poslanikova supruga)
bila je snana i samostalna ena. Njen karakter je iskazan u odreenom broju njenih fetvi i miljenja, u kojima je titila samostalnost ene i njezina prava, posebno naspram direktnih predaja
nekih drugih ashaba. Bedruddin ez-Zerkei je napisao knjigu,
koju je naslovio Ajn el-isaba fi ma istidrak Aia ala es-sahaba
(Precizna ocjena Aiinih dopuna predaja ashaba).26 Primijetio
sam da su Aiini stavovi nali svoj put posebno do hanefijske
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 42.
Ibn Haldun, El-Mukaddima, sv. VII, str. 683.
26
Bedruddin ez-Zerkei, El-Idaba li irad ma istedrekethu Aia ala es-sahaba, priredio: Seid el-Afgani, 2. izdanje (Bejrut: El-Mekteba el-islamijja, 1970).
24
25

125

Dzasir Intencije serijata.indd 125

14.5.2012 15:26:37

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

kole. Moda je razlog tome utjecaj Aiinih uenika, E-ibija i


Hammada, koji su bili uitelji Ebu Hanife.27
Konano, u prvom islamskom stoljeu desila se velika migracija, koja je poela s ashabima, posebno u Irak, Siriju i Egipat, a
zavrila se s arapskim vojnicima koji su putovali u daleke krajeve
i, na koncu, odluili ostati u njima. Grafikon 3.2. pokazuje mapu
muslimanskog hilafeta u sedmom stoljeu te migracijske putanje
koje su prouzroile bitke koje su se dogodile u tom vremenu.
Irak je postao stanitem velikog broja ashaba, kao to su Ali ibn
Ebu Talib i njegova djeca, Abdullah ibn Abbas, Muhammed ibn
Meslema, Usama ibn Zejd i Ebu Masud el-Ensari. Egipat je postao domom Amra ibn el-Asa i njegovih sinova, Kajsa ibn Sada,
Muhammeda ibn Ebu Bakra, Ammara ibn Jasira i dr. Jemen su
nastanili Muaz ibn Debel, Ubejdullah ibn el-Abbas i dr. Siriju
su nastanili Muavija i mnogi drugi Umejjevii, Abdullah ibn
Omer, urahbil, Halid ibn el-Velid, ed-Dahhak ibn Kajs i dr.
Oman je postao stanitem Huzejfe ibn Jemana i dr. Ebu Ejjub
el-Ensari je stigao do dananjeg Istanbula, gdje je umro. Ipak,
mnogi ashabi su ostali u Mekki i Medini.28 Zahvaljujui civilizacijama u koje su se novi imigranti ukljuili, islamsko pravo je
poelo inkorporirati nove geografske i kulturne dimenzije.
Ehl er-rej (podravatelji miljenja) i ehl el-eser (podravatelji
predaja) openito su reagirali na navedene faktore na dva razliita naina. U nastavku slijedi prikaz tih reakcija.
Vidi neke fikhske sluajeve u: Zejnuddin ibn Nudejm, El-Bahr er-raik, 2. izdanje
(Bejrut: Dar el-Marifa, bez datuma), sv. III, str. 117; Ali el-Mirgijani, El-Hidaja erh
Bidaja el-mubtedi (El-Mekteba el-islamijja, bez datuma), sv. I, str. 196; Muhammed
Emin ibn Abidin, Haija Redd el-muhtar (Bejrut: Dar el-Fikr, 2000), sv. III, str. 55.
28
Podatke o navedenim migracijskim putanjama preuzeo sam iz drugog dijela 2. sveska Ibn Haldunove historije el-Mubtede ve el-haber, u kojem on spominje sukobe
ashaba nakon Poslanikove smrti. Ibn Haldunov prikaz ovih kontroverznih dogaaja, prema mom miljenju, je najuravnoteeniji.
27

126

Dzasir Intencije serijata.indd 126

14.5.2012 15:26:37

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

Grafikon 3.2. Ova mapa ilustrira puteve vojnih pohoda i naseljavanja u


sedmom stoljeu. Mapa je preuzeta iz: R. Roolvink (...), Historical Atlas of
the Muslim Peoples (Amsterdam, 1957). Dostupno na: http://www.princeton.edu/thumcomp/dimensions.html (posjeeno: 13.4.2006.).

1. Ehl er-rej: Pristalice miljenja openito su reagirali na


pojavu fabriciranja poslanikih predaja sustezanjem u
prihvatanju pojedinanih (ahad) i, posebno, prekinutih (mursel) lanaca prenosilaca. Obino su pribjegavali
naelima spomenutim u openitim izrazima (umum)
Kurana u potrazi za odgovorima na nova pitanja. Na
koncu, ovaj metod se razvio u (formalne) procedure
analogijskog rezonovanja (kijas) i pravnike preferencije (istihsan). Iraki pravnici su bili poznati po oslanjanju na razum u svojim metodama do te mjere da su
bili optueni od nekih medinskih pravnika za dava127

Dzasir Intencije serijata.indd 127

14.5.2012 15:26:37

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

nje prednosti vlastitim miljenjima nad Poslanikovom


Tradicijom.29
2. Ehl el-eser: Pristalice predaja razliito su se ponijeli
naspram pojave fabriciranja poslanikih predaja i rjeavanja novih pitanja. Njihov hadiski pristup se ogledao
u tome da verificiraju potenje prenosilaca hadisa na
osnovu paljivog prouavanja njihovih biografija i intenziviranjem potrage za hadisima koji se, na osnovu
direktne ili indirektne jezike implikacije, mogu primijeniti na pitanja za koje se trae odgovori. Pristalice
predaja openito su se radije oslanjali na slabe (daif)
predaje, nego na analogijsko rezonovanje i naela izvedena iz openitih kuranskih izraza.30
Tendencije ehl er-rej i ehl el-eser nisu bile samo geografski
determinirane, kao to su neki istraivai zakljuili.31 Tano je
da je migracijski faktor, koji je prethodno pojanjen, imao odreenu ulogu u obrazovanju tendencije onih koji su ivjeli u Iraku naspram reja (mogue i zbog utjecaja Alija i Ibn Abbasa) i
tendencije onih koji su ivjeli u Hidazu i Siriji naspram hadisa
(mogue i zbog utjecaja Ibn Omera i Ebu Hurajre).
Meutim, dok je iraka kola prakticirala er-rej kroz metode kijasa i istihsana, hidaska kola, posebno u Medini, takoer
je prakticirala er-rej kroz primjenu metode interesa/masleha,
posebno u fikhu Malika i njegovih uenika. Hidaska kola je
openito koristila neogranienu maslehu u sluaju, kako oni
kau, odsustva teksta, pod im, zapravo, podrazumijevaju
odsustvo konkretnog teksta koji bi tretirao odreeno pitanje.
Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijje, str. 458.
Ibid.
31
Ibid, str. 33.
29
30

128

Dzasir Intencije serijata.indd 128

14.5.2012 15:26:37

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

S druge strane, Iraani su openito koristili kijas, a posebno istihsan, ak i u sluaju postojanja tekstova za koje su smatrali da
su u suprotnosti sa razumom. Ove metode rezonovanja e biti
detaljnije razraene u narednom poglavlju.
Konano, razlika izmeu ehl er-rej i ehl el-eser nije bila u razliitom odnosu tradicionalista i liberala naspram djelotvornosti tekstova, kao to neki suvremeni istraivai misle.32 Jasno je da
su oba metoda bila isto tradicionalna u smislu njihovog iskljuivog oslanjanja na tekst i predaje. Meutim, metod ehl er-rej se
naspram tradicija odnosio vie racionalistiki, dok je metod ehl eleser bio vie literalno usmjeren. Drugim rijeima, ove dvije kole
predstavljaju dvije alternativne metodologije primjene tekstova.

Period imama
Drugo i tree islamsko stoljee moe se nazvati periodom
imama. Tradicionalne kole islamskog prava (mezahib), kakve
ih mi danas znamo, dobile su imena po odreenim imamima
koji su ivjeli u tom periodu. afijska, malikijska, hanefijska,
hanbelijska, iijska (ovdje u tretirati i daferijsku i zejdijsku
kolu) i ibadijska kola dobile su imena po Muhammedu ibn
Idrisu e-afiiju (u. 240/854), Maliku ibn Enesu (u. 179/795),
Ebu Hanifi en-Numanu ibn Sabitu (u. 150/767), Ahmedu ibn
Hanbelu (u. 241/855), Daferu es-Sadiku ibn Muhammedu elBakiru (u. 148/765, estom od dvanaest imama),33 Zejdu ibn
Npr. Nasr Hamid Ebu Zejd, El-Imam E-afii ve tesis el-idijuludijja el-vesatijja, 3.
izdanje (Kairo: Medbuli, 2003), str. 98.
33
Prema iijskoj koli, lista od dvanaest imama poinje sa Ali ibn Ebi Talibom i
ukljuuje njegovu dvojicu sinova, El-Hasana i El-Husejna, te jo devet imama, ElHusejnovih potomaka: Ali Zejn el-Abidina ibn el-Husejna, Muhammeda el-Bakira, Dafera es-Sadika, Musaa el-Kazima, Ali er-Ridaa, Muhammeda el-Davada,
Alija el-Hadija, El-Hasana el-Askerija i Muhammeda ibn el-Hasana el-Askerija.
32

129

Dzasir Intencije serijata.indd 129

14.5.2012 15:26:37

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Aliju Zejn el-Abidinu (u. 121/739) i Abdullahu ibn Ibadu (u.


86/705).34 Ima jo nekoliko imama koji su ivjeli u drugom periodu, po kojima su neki iezli mezhebi dobili imena, kao to su
Sufjan es-Sevri (u. 161/778), Ebu Sevr (u. 240/854), El-Evzai
(u. 157/774) i El-Lejs ibn Sad (u. 175/791). Jedini izuzetak
u ovoj nomenklaturi jesu zahirijja (literalisti ili zahirije). Njihov neobian literalni metod i skromna karizma i popularnost
njihovog utemeljitelja (Davud ibn Ali, u. 268/881) moda je
razlog zbog kojeg ova kola nije dobila ime po osnivau.
Imami su iza sebe ostavili batinu i veliki broj predaja, fetvi
i uenika. Svaki imam je razvio idtihadsku proceduru koju je
konzistentno slijedio prema njegovim uenicima u izdavanju fetvi i ocjeni autentinosti hadisa. Meutim, imami su iza
sebe ostavili samo usmene ili pisane hadiske predaje i zbirke fetvi, a ne teorijske prikaze metodologije koju su slijedili u svom
idtihadu, s izuzetkom E-afiijeve Risale (Poslanica).35 Slijedi
kratak prikaz nastanka svake od navedenih kola metodologije
islamskog prava, u kojem su ocrtani nizovi imama ovih kola.
Ovaj prikaz sam uradio na osnovu uvida u dobro poznate udbenike ovih mezheba koji se danas izuavaju na tradicionalnim
islamskim univerzitetima i institucijama i smatraju se autentinim izvorima miljenja ovih kola.
Hanefijski temelji prava (usul) razvijeni su dvije generacije
nakon osnivaa kole, Ebu Hanife. Na osnovu toga, znamo da
Ebu Hanifa nije sam napisao posebno djelo posveeno fikhu. Pi Vidi: Abd er-Rahman Ebu el-Fered, Sifa es-safva, priredio: Mahmud Fehuri i M.
R. Kaledi, 2. izdanje (Bejrut: Dar el-Marifa, 1979); Ebu Nuajm el-Asbehani,
Hilja el-evlija ve tabeka el-asfija, 4. izdanje (Bejrut: Dar en-Ner el-arebi, 1985);
Ahmed ibn Halkan, Vefijjat el-ajan ve enba enba ez-zeman, priredio: Ihsan Abbas
(Bejrut: Dar es-Sekafa, bez datuma).
35
Muhammed ibn Idris e-afii, Er-Risala, priredio: Ahmed e-akir (Kairo: El-Medeni, 1939)
34

130

Dzasir Intencije serijata.indd 130

14.5.2012 15:26:37

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

sao je o pitanjima koja se tiu islamskog kreda i obrazovanja, npr.


u djelima: El-Fikh el-ekber (Najvanije pravo),36 Er-Redd ala elKaderijja (Pobijanje predeterminista)37 i El-Alim ve al-muteallim
(Profesor i uenik).38 Ebu Hanifa je bio prenosilac hadisa koje
je njegov najistaknutiji uenik, Ebu Jusuf (u. 182. god. po H.),
sabrao u svojoj knjizi Kitab el-asar (Knjiga predaja).39 Kasnije je
Ebu Jusuf napisao knjigu El-Harad (Porez),40 u kojoj je pojasnio
Ebu Hanifine fetve o razliitim finansijskim pitanjima, navodei
i svoje osobne stavove, koji su se u odreenim sluajevima razlikovali od uiteljevih. Ebu Jusuf je, takoer, napisao Ihtilaf Ibn Ebi
Lejla (Neslaganje s Ibn Ebu Lejlom),41 kompilaciju presuda Ibn
Ebu Lejle, vrhovnog sudije u Bagdadu, s kojima se Ebu Hanifa
nije slagao. Muhammed ibn el-Hasan e-ejbani (u. 187/803),
najbolji uenik Ebu Hanife i Ebu Jusufa, prenio je Ihtilaf nakon
Ebu Jusufa. Potom je napisao odreeni broj iscrpnih fikhskih
djela, meu kojima je najznaajnije El-Dami el-kebir (Veliki
kompendijum).42 Do tog vremena, hanefijska kola je izuavana i
primjenjivana na temelju velikog broja hadisa i fetvi, a ne posebne
metodologije. Sljedea generacija uenika je formulirala ono to je
poznato kao usul el-hanefijja (hanefijska metodologija). I Es-Serhasi (u. 489/1096) i El-Bezdevi (u. 542/1147) napisali su knjige
pod naslovom El-Usul (Temelji),43 u kojima su obradili formalna
metodoloka pitanja kao to su: naredba (el-emr), specifini i op

38

39

40

41

42

43

36
37

Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijja, str. 378.


Ibid.
Ibid.
Ibid.
Ebu Jusuf, El-Harad.
Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijja, str. 420.
Ibid.
Muhammed ibn Ahmed es-Serhasi, Usul Es-Serhasi (Bejrut: Dar el-Marifa, bez datuma); Ali ibn Muhammed el-Bezdevi, Usul El-Bezdevi Kenz el-vusul ila marifa
el-usul (Karai: Jawid Press, bez datuma).

131

Dzasir Intencije serijata.indd 131

14.5.2012 15:26:38

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

eniti izrazi (el-hass ve el-amm), pravni autoritet (el-huddijja),


analogijsko reznovanje (el-kijas) i abrogacija (en-nash). Es-Serhasi
je napisao u uvodu knjige kako je dolo vrijeme da se posebno
elaboriraju temeljni koncepti (usul), na kojima je Muhammed
ibn el-Hasan utemeljio konkretna pravila (furu), kako bi nove
generacije izgradile svoj fikh na ovim temeljima, onda kada se
suoe sa novim sluajevima.44 Po mom miljenju, kasnije generacije hanefijskih pravnika zasnivale su svoje fetve i idtihad, ak i o
novim pitanjima, po uzoru na Ebu Hanifine, Ebu Jusufove i Ibn
el-Hasanove precedente i miljenja, prije nego na Es-Serhasijevoj
i El-Bezdevijevoj detaljnoj usulskoj metodologiji.
Malikijski pravac je slijedio slian razvojni put. Malik je iza
sebe ostavio veliku zbirku fetvi i hadisa, posebno u svom djelu
El-Muvetta (Dobro utrta staza).45 Ibn Vahb (u. 197/813), Malikov uenik, napisao je djelo El-Mudalesat (Susreti),46 u kome
je prenio fikh koji je sluao kod Malika tokom susreta sa njim.
Sahnun (u. 695/1296), drugi Malikov uenik, napisao je djelo
El-Mudevvena el-umm (Majka biljeki),47 u kojoj je, takoer, zabiljeio veliki broj Malikovih miljenja. Metodologija koju su
Malik i kasnije generacije njegovih uenika razvili nije bila artikulirana sve do vremena Ebu Bekra ibn el-Arebija (u. 545/1150)
i ihabuddina el-Karafija (u. 684/1285), koji su napisali djela
El-Mahsul (Berba) i El-Kavaid (Osnovna pravila).48 Meutim,
Malikova fikhska i hadiska djela, posebno El-Muvetta i dalje su
bili primarni izvori ovog mezheba.
Es-Serhasi, Usul Es-Serhasi, sv. I, str. 10.
Malik, Muvetta el-imam Malik, priredio: M. Fuad Abdulbaki (Kairo: Dar Ihja etturas el-arebi, bez datuma).
46
Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijja, str. 420.
47
Ibid.
48
El-Karafi, Ez-Zehira.
44
45

132

Dzasir Intencije serijata.indd 132

14.5.2012 15:26:38

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

Na isti nain i hanbelijski mezheb je poeo s velikom zbirkom


hadisa Ahmeda ibn Hanbela a potom njegovih fetvi koje su prenijeli njegovi uenici, kao to su njegovi sinovi Salih (u. 266/879)
i Abdullah (u. 290/903) te Ebu Bekr el-Esrem (u. 261/875), Abdullah el-Mejmuni (u. 274/887), Harb (u. 280/893) i Ebu Bekr
el-Mervezi (u. 275/888). Ebu Bekr el-Hallal (u. 311/923), ElMervezijev uenik, napisao je enciklopediju Ahmedovog fikha
koju je naslovio Kitab es-sunna (Knjiga tradicije).49 Meutim, teorija hanbelijske kole je artikulirana na uobiajeni usulski nain
mnogo kasnije, od strane Ibn Tejmijje (u. 728/1328) i njegovog
uenika Ibn el-Kajjima (u. 748/1347),50 koji su je izgradili koristei se doprinosima Nedmuddina et-Tufija (621/1224), Ibn
Redeba (u. 795/1393) i Ibn el-Lehhama (u. 803/1400).
Zejd ibn Ali Zejn el-Abidin prenosio je hadise i izdao veliki
broj fetvi koje je njegov uenik Ebu Halid el-Vesiti sabrao u djelu El-Medmu (Antologija).51 Njegov uenik Ibrahim ez-Zeberkan (u. 183/799) prenio ga je nakon njega.52 Kasnije generacije zejdija elaborirali su metodologiju Imama Zejda, osobito
njegov unuk Ahmed ibn Isa ibn Zejd (u. 389/999), te El-Kasim
(u. 242/856) i Imam el-Hadi (u. 298/911).53
Ibadije vezuju svoje ime za Abdullaha ibn Ibada (u.
86/705), ali su po ovom imenu poznati od treeg stoljea po
Hidri (deveto stoljee n.e.), kada su razvili posebnu pravnu
Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijja, str. 524.
Ahmed Ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava, priredio: Abdurrahman en-Neddi,
2. izdanje (Rijad: Makteba ibn Tejmijja, bez datuma); Ahmed ibn Tejmijja, El-Musevveda, priredio: M. Muhjuddin Abdulhamid (Kairo: El-Medeni, bez datuma);
Ibn el-Kajjim, Ilam el-muvekkiin.
51
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 495.
52
Muhammed Ebu Zehra, El-Imam Zejd (Kairo: Dar el-Fikr el-arebi, 1965), str. 267.
53
Ibid, str. 270.
49
50

133

Dzasir Intencije serijata.indd 133

14.5.2012 15:26:38

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

kolu.54 Najvaniji doprinos ovoj pravnoj koli dao je Dabir ibn


Zejd el-Ezdi (u. 93/711), uenik veeg broja ashaba, ukljuujui
Ibn Mesuda, Aiu, Ibn Omera, Ibn Abbasa i Enesa ibn Malika. Niz uenika nakon Dabira ine Muslim ibn Ebu Kerima,
Er-Rebi ibn Habib, Mahbub ibn er-Rehil i Muhammed ibn
Mahbub, u kasnijim generacijama.55 Dabir je napisao obimnu
knjigu predaja i pravnih miljenja poznatu kao Divan Dabir
ibn Zejd (Zbirka Dabira ibn Zejda), koju ibadije slijede i na
njoj temelje svoju pravnu kolu.56
Dafer es-Sadik je prenosio hadise i izdavao fetve a bavio se
i nekim drugim znanstvenim disciplinama kao to su hemija i
matematika.57 Dafer es-Sadik je predavao posebnoj grupi uenika koji su prenijeli njegove predaje i miljenja, posebno njegov
sin Musa el-Kazim (takoer jedan od dvanaest imama), zatim
Ebu Hanifa, Malik, Sufjan, Ibn Ishak, Ibn Ebu Hazm, Jahja ibn
Seid i Dabir ibn Hajjan, ije se ime vezuje sa nastankom termina algebra.58 Postoje razliita miljenja oko toga da li je Imam
el-Bakir (otac Imama Dafera) napisao prvu poznatu knjigu o
usul el-fikhu, ak i prije E-afiijeve Risale, ili se, pak, teoretska
razrada u daferijskom mezhebu dogodila mnogo kasnije.59 U
svakom sluaju, postoji opa suglasnost u daferijskom mezhebu da je neovisni idtihad poeo tek nakon dvanaestog imama
(deveto stoljee n.e.), jer su prije toga, sljedbenici ove kole slijedili iskljuivo dvanaest imama (taklid).60


56

57

58

59

Amr K. al-Nami, Studies in Ibadhism (www.islamfact.com, 2006), grafikon 1.


Ibid, grafikon 2.
Ibid.
Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijja, str. 700.
Ibid.
Adnan Ferhan, Hareka el-idtihad inde e-ia el-imamijja, 1. izdanje (Bejrut: Dar
el-Hadi, 2004), str. 11; Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 15.
60
Ferhan, Hareka el-idtihad inde e-ia el-imamijja, str. 11.
54
55

134

Dzasir Intencije serijata.indd 134

14.5.2012 15:26:38

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

I na koncu, afijska kola je izuzetak u smislu da je Imam


e-afii napisao/diktirao svoje vlastite radove o hadisu, fikhu i
metodologiji pravnog rezonovanja (usul el-fikh). Zapravo, Eafii je, prema veini znanstvenika, bio taj koji je udario temelje
usul el-fikha kao posebne discipline u islamskom pravu, u svojoj knjizi Er-Risala (Poslanica).61 Utjecaj grke filozofije na Eafiijev usul predmet je razmatranja meu istraivaima. Neki
tvrde da E-afii nikada nije bio izloen utjecaju grke filozofije,
dok drugi tvrde da je teno govorio grki jezik i da je grki utjecaj vidljiv u njegovim radovima.62 Nisam pronaao historijski
dokaz ni za jednu od ove dvije oprene tvrdnje. Meutim, na
osnovu svog vlastitog prouavanja E-afiijevih radova i grke
filozofije, rekao bih da E-afiijeva metodologija (usul), posebno ona koja je predstavljena u njegovim djelima Er-Risala i ElUmm, ne pokazuje neposredan utjecaj grke logike ili filozofije.
Ipak, mogue je da je on itao ono to je bilo dostupno iz grkog
naslijea u njegovom vremenu, kao to njegovi biografi tvrde. U
svakom sluaju, usul afijske kole znaajno se razvio kroz radove
kasnijih znanstvenika/filozofa, kao to su: El-Kaffal e-ai (u.
336/947), Abdulmelik el-Duvejni (u. 478/1085) i Ebu Hamid
el-Gazali (u. 504/1111), koji su jasno i neosporno bili pod utjecajem grke filozofije.63

Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 10.


Mahmud Muhammed Ali, El-Alaka bejne el-mentik ve el-fikh inde mufekkiri elislam (Kairo: Ein for Human and Social Studies, 2000).
63
Refik el-Adem, El-Mentik inde El-Gazali fi ebadih el-Aristavijja ve hususijjetih elislamijja (Bejrut: Dar el-Merik, 1989); Abdulazim ed-Dib, Imam el-Haremejn,
u: Gijas el-umem fi iltijas ez-zulem (Doha: E-uun ed-dinijja, 1400 h.).
61
62

135

Dzasir Intencije serijata.indd 135

14.5.2012 15:26:38

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Miljenje
ashaba

Kontinuitet

Hanefije

afije

Hanbelije

Daferije

Zejdije

Zahirije

Ibadije

Mutezilije

Miljenje
imama

Malikije

Obiaj

Interes

AnalOgija

Konsenzus

Sunnet

Kuran

Pravna
preferencija

Formalna kritika
kategorizacije mezheba

Grafikon 3.3. Sumaran prikaz izvora zakonodavstva koji se koriste kao


klasifikacijska obiljeja islamskih pravnih kola. Ovaj klasifikacijski pristup
ima vie ogranienja ukljuujui jednodimenzionalnost i pretjerano uopavanje.

U nastavku emo izloiti formalnu analizu i kritiku tradicionalne kategorizacije mezheba s pozicije kognitivne znanosti.64 U
drugom poglavlju smo predstavili koncept kategorizacije/klasifikacije i usporedili kategorizaciju zasnovanu na karakteristikama
Vidi obuhvatan izvor: The MIT Encyclopedia of the Cognitive Science, priredio: Keil.

64

136

Dzasir Intencije serijata.indd 136

14.5.2012 15:26:38

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

s konceptualno utemeljenom kategorizacijom. Na osnovu iznesenog historijskog pregleda da se zakljuiti da je kategorizacija


mezheba otpoela kao konceptualna kategorizacija a zavrila
kao kategorizacija na temelju obiljeja. Kada se pravnike klasificiralo prema tome koliko se oni oslanjaju na miljenje (rej) u
odnosu na predaje (eser) u svojim fetvama, klasifikatorni kriterij
bio je koncept razuma, u koji su ehl er-rej imali vie povjerenja
u odnosu na ehl el-eser u formuliranju svojih stavova. Meutim,
ova kategorizacija je na koncu evoluirala u kategorizaciju koja
svoja svoje nazive izvodi iz imena imama (utemeljitelja kola,
op. prev.) a svoja klasifikacijska obiljeja iz izbora izvora zakonodavstva koje su sainili sljedbenici imama iz druge ili tree
generacije. Na taj nain je kategorizacija islamskih pravnih kola
postala procesom koji se zasniva na odreenim karakteristikama
(te karakteristike su: Kuran, poslanika tradicija, konsenzus,
analogija, interes, pravna preferencija, obiaj, miljenje imama,
miljenje ashaba i pretpostavka kontinuiteta).
Slijedi kritika navedene kategorizacije mezheba, utemeljena
na teorijskoj analizi izloenoj u drugom poglavlju.

Nedostaju znaajne analitike informacije: Navedena


klasifikacija mezheba zasnovana na obiljejima proputa uoiti slinost izmeu izvora koji imaju razliita
imena u razliitim kolama, npr. hanefijski kijas (analogija) i daferijski istishab (kontinuitet), malikijske intencije prava (mekasid) i E-afiijev neogranieni interes (masleha mursela). Ona, takoer, proputa znaajne
razlike izmeu zahirijskog, malikijskog i daferijskog
idmaa (konsenzusa), kao i hanefijskog, malikijskog i
mutezilijskog istihsana (preferencije).
Pretjerano uopavanje: Pravne kole su identificirane
ili diferencirane na osnovu toga da li podravaju jed137

Dzasir Intencije serijata.indd 137

14.5.2012 15:26:39

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

nu karakteristiku ili drugu, kao to su konsenzus ili


preferencija. Meutim, same definicije ovih karakteristika znaajno se razlikuju od jedne kole do druge i,
stoga, ne mogu biti precizno upotrijebljene kao osnove
za klasifikaciju.
Dihotomne kategorije: Uprkos injenici da je Et-Tufi klasificiran kao hanbelija, njegov metod davanja
prednosti interesu nad (specifinim) tekstovima ini
ga znaajno razliitim od hanbelijske metodologije i,
zapravo, bliim mutezilijama. Isto tako, El-Gazali se
klasificira kao pripadnik afijske kole, premda ga njegove analogije zasnovane na neogranienim interesima
i stavovi o maslehi mogu svrstati negdje izmeu afijske i malikijske kole. Ibn Tejmijja iz hanbelijske kole,
podrao je malikijsku tradiciju graana Medine. EnNezzam, iz mutezilijske kole odbacio je analogijsko
rezonovanje, to predstavlja zahirijsko i iijsko stajalite itd.
Zanemareni viedimenzionalni faktori: Historijski, na
oblikovanje mezheba znaajno su utjecali geografski i
politiki faktori te sudski sistemi, na to smo ranije ukazali. Meutim, ovi faktori nisu uzeti u obzir u klasifikaciji mezheba koja uvaava samo dihotomne faktore.
Pored navedenih ogranienja tradicionalne kategorizacije, nomenklatura tradicionalnih islamskih pravnih kola
odraava opu orijentaciju prema autoritetu njihovih
karizmatinih imama, a ne prema njihovoj metodologiji.
Po mom miljenju, utjecaj imama ide dalje od nomenklature, a teorije o osnovama islamskog prava (usul) nisu
tako striktno uvaavane kao osobna miljenja imama.

138

Dzasir Intencije serijata.indd 138

14.5.2012 15:26:39

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

U petom poglavlju emo predstaviti kategorizaciju suvremenih teorija islamskog prava, u kojoj emo pokuati izbjei
navedene nedostatke kategorizacije zasnovane na obiljejima.

Nizovi uenika i predaja


Da bismo sve navedene pravnike smjestio u jednu historijsku perspektivu, dizajnirali smo grafikon 3.4., s ciljem analize
nekih kljunih odnosa/veza na relaciji uitelj uenik u historiji
mezheba. Grafikon pokazuje odabranu grupu od est ashaba,
njihovih dvanaest uenika (tabiin), sedam imama poznatih mezheba i nekoliko njihovih uenika.
Ovu grupu smo odabrali u ilustrativne svrhe. Na svim nivoima, strelica ide od uitelja do njegovog/njenog uenika. Ovaj
grafikon je uraen na osnovu uvida u vei broj izvora,65 a opaanja koja emo navesti dolje zasnovana su na ovom grafikonu.

1. Obrazovni i predajni nizovi ashaba i njihovih uenika znaajno su meusobno povezani. Uenici ashaba
i imami pravnih kola takoer su meusobno povezani, premda u manjoj mjeri. Grafikon ilustrira kako se
nivo meusobne uvezanosti smanjivao iz generacije u
generaciju sve do momenta kada su pravne kole postale praktiki izolirane u svom razvoju. Vjerujem da je
Ebu el-Fered, Sifa es-safva; Hamed ed-Dimeki, El-Kaif fi marifa men lehu rivaja
fi el-Kutub es-sitta, priredio: Muhammed Avama (Dedda: Dar el-Kibla li es-sekafa el-islamijja, 1992); Ahmed ibn Hader, Takrib et-tehzib, priredio: Muhammed
Avama (Damask: Dar er-Reid, 1986); Ahmed ibn Hader, Lisan el-mizan, priredio: Daira el-mearif en-nizamijja, 3. izdanje (Bejrut: Muessesa el-alam li elmatbuat, 1986); Muhammed ez-Zehebi, Sijer alam en-nubela, priredili: uajb
el-Arnaut i Muhammed el-Irksusi, 9. izdanje (Bejrut: Risalah Foundation, 1993);
Muhammed el-Buhari, Et-Tarih el-kebir, priredio: Muhammed Haim en-Nedevi
(Dar el-Fikr, bez datuma); El-Asbehani, Hilja el-evlija; Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijja.

65

139

Dzasir Intencije serijata.indd 139

14.5.2012 15:26:39

IBN EL-HASAN

EBU JUSUF

EL-MAZUDI

HARB

IBN HEMAM

IBN HANBEL

EL-MEJMUNI
IBN HARB

IBN MEIN

ZEFERANI

EL-KAVARIRI

EBU SEVR

ZEKERIJJA IBN JAHJA

EL-MEREDI

E-AFII

DAVUD

IBN RAHAVEJH

EBU MUHTAR

14.5.2012 15:26:39

Dzasir Intencije serijata.indd 140

EL-HUSEJN

E-ABI

EBU HANIFA

ALI

ATA

AIA

ZEJN EL-ABIDIN

MUHAMMED EL-BAKIR

OMER

EL-MUSEJJEB

ZEJD IBN ALI

EL-VASITI

DAFER ES-SADIK

IBN OMER

NAFI

AHMED IBN ISA

SALIM

UBEJDULLAH

IBN JASIR

EBU MUSAB

IBN VEHB

URVA

MALIK

EZ-ZUHRI

IBN ABBAS

Grafikon 3.4. Nizovi uenika koji su, na koncu, obrazovali islamske pravne kole, poinju s
(odabranom) grupom ashaba i zavravaju s (odabranom grupom) metodologa (usulijjun).

IBN SIRIN

ASIM

ES-SEMTI
IBN ZUHEJL

14.5.2012 15:26:39

Dzasir Intencije serijata.indd 141

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

2.

3.

4.

5.

6.

nedostatak interakcije izmeu pravnih kola doprinio


manjku kreativnosti i dominantnosti parcijalnih gledita. On je, takoer, imao za posljedicu to da su razliite
kole sline koncepte imenovale razliitim terminima.
Aia, Ibn Abbas i Ibn Omer imali su veliki utjecaj na
generaciju tabiina, to je ilustrirano primjerima navedenim u grafikonu. Meutim, Aiin utjecaj i predaje,
prenesene posredstvom Alija i zabiljeene u sunnijskim
izvorima, osporene su od strane iijske kole. Omer i
Ali su imali veliki utjecaj na mnoge ashabe, ukljuujui
Ibn Abbasa i Ibn Omera.
Dafer es-Sadik (koji je dao glavni doprinos iijskom
fikhu, po kome su daferije/imamije/duodecimalisti i
dobili ime) imao je utjecaja na sve sunnijske kole, preko Malika i Ebu Hanife.
I E-abi i Ibn Musejjeb uili su od velikog broja ashaba i utjecali na Malika (posredstvom Ez-Zuhrija) i Ebu
Hanifu koji je, zauzvrat, imao utjecaja na sve druge
imame.
E-afii je bio pod utjecajem Malika i Ebu Hanife (posredstvom Ebu Jusufa), Ibn Hanbel je bio pod utjecajem Malika (posredstvom afija) i Ebu Hanifa (posredstvom Ebu Jusufa i Muhammeda ibn el-Hasana), a
Davud je bio pod utjecajem Ibn Hanbela i E-afiija
(posredstvom Ibn Rehevejha). I Dafer i Zejd, dvojica
najvanijih iijskih imama, preuzeli su znanje od Alija
Zejn el-Abidina ibn el-Husejna.
Konano, nisam u mogunosti da u potpunosti predstavim raznolike metode i utjecaje spomenutih kljunih linosti kroz jednostavne veze na relaciji uitelj
uenik, a koje prikazuje ovaj grafikon. Npr. Aia, Ibn

142

Dzasir Intencije serijata.indd 142

14.5.2012 15:26:39

ISLAMSKO PRAVO, IMAMI I PRAVNE KOLE: HISTORIJSKI PRIKAZ

Omer i Ibn Abbas su pouavali veliki broj tabiina.


Meutim, snaga i priroda njihovog utjecaja na svakog
pojedinog uenika uvjetovana je odreenim socijalnim
faktorima. Npr. Urva ibn ez-Zubejr je bio Aiin neak
i zbog toga joj je bio blii u odnosu na mnoge druge
njene uenike te je i najvie bio pod utjecajem njenih
stavova i njene linosti. Abdullah ibn Omer je oslobodio Nafia i Ibn Jesara ropstva te su otuda oni imali
poseban odnos s njim. Ibn Abbas je bio Poslanikov (i
Alijin) roak to ga je posebno vezivalo za sve pravne
kole i osiguralo mu poseban status unutar njih.

Period opadanja
I na koncu, period koji je poznat kao doba opadanja u
islamskoj civilizaciji, openito, a u teoriji islamskog prava, posebno, poeo je sredinom sedmog islamskog stoljea (trinestog
stoljea n.e.) s padom Bagdada pod tatarsku vlast 656. god. po
H.66 Nakon toga, uenjaci su poeli nazivati miljenja imama
i njegovih uenika terminom nass fi el-mezheb (tekst u koli).
Ovim tekstovima je, praktiki, data prednost nad izvornim
tekstovima, tj. Kuranom i poslanikom tradicijom. Pravnicima
u periodu opadanja nije bilo doputeno da prakticiraju idtihad, osim u sluajevima kada nisu mogli pronai odgovarajue
miljenje preneseno od imama mezheba ili njegovih uenika.67
Oni su se angairali na pisanju saetaka prethodnih djela u formi izvanrednih apstraktnih prikaza i sloenih poetskih djela.
Na koncu, vrata idtihada su bila zatvorena uprkos otkriu
Umer Sulejman el-Ekar, Tarih el-fikh el-islami, 1. izdanje (Kuvajt: Mekteba elFelah, 1982), str. 119.
67
El-Medella, Medella el-ahkam el-adlijja, str. 100.
66

143

Dzasir Intencije serijata.indd 143

14.5.2012 15:26:39

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Vaila Hallaka o postojanju nekih primjera neovisnog idtihada


u razliitim kolama.68 Faktor koji je najvie doprinio opstanku
odreenih fikhskih kola u pojedinim regijama bili su sudovi,
koji su se morali strogo pridravati jedne pravne kole. Podjele
izmeu kola zahvatale su sve aspekte drutvenog i religijskog
ivota ukljuujui prostore za namaz u glavnim damijama,
koje su, naime, bile podijeljene na odvojene prostore za razliite
pravne kole.69 Natjecanje izmeu mezheba bilo je tako snano
da je, u konanici, rezultiralo nasilnim raspravama i unitavanjem odreenog broja gradova u vie navrata o emu je ranije
bilo rijei.70

Wael B. Hallaq, Was the Gate of Ijtihad Closed, Int. Journal Middle Eastern Studies 16, br. 1 (1984).
69
Posjetio sam neke damije u kojima su etiri dijela damije bili odreeni za etiri sunijske kole: afijsku, malikijsku, hanefijsku i hanbelijsku, kao to je damija
sultana Hasana u Kairu. Slike velike damije u Mekki iz 19. i ranog 20. stoljea,
takoer, pokazuju slino ureenje. S druge strane, iijske damije su uvijek bile i
ostale odvojene od sunnijskih.
70
Odlomak 2.2. sadri prikaz pojedinih hanefijskih/afijskih borbi za sudove.
68

144

Dzasir Intencije serijata.indd 144

14.5.2012 15:26:39

KLASINE TEORIJE
ISLAMSKOG PRAVA

Pregled
Ovo poglavlje ima za cilj dati iri prikaz i analizu pravnih
teorija devet klasinih kola prava uzetih u razmatranje: malikijske, hanefijske, afijske, hanbelijske, daferijske, zejdijske, zahirijske, ibadijske i mutezilijske. Izloena anliza je usredsrijeena
na hijerarhijske klasifikacije razliitih metoda u komparativnom
stilu. Pojedini fikhski primjeri su navedeni samo radi ilustracije.
Jezik ovog poglavlja je prilino apstraktan zbog specifine naravi usul el-fikha ili pravnih teorija islamskog prava. Navoenje
izvora u fusnotama treba omoguiti zainteresiranim itaocima
da se upute na detaljnija pojanjenja.
Prvi odlomak predstavlja osnovne izvore islamske jurisprudencije Kurana i Poslanikove, a.s., tradicije. Drugi odlomak
sadri prikaz tekstualno utemeljenih jezikih dokaza koji se primjenjuju u razliitim kolama. Trei odlomak sadri prikaz racionalnih dokaza koji su, takoer, tekstualno utemeljeni, to
emo i argumentirati. Konano, etvrto poglavlje predstavlja
kritiku analizu razliitih vrsta i stupnjeva pravila i pravnih
sposobnosti.

145

Dzasir Intencije serijata.indd 145

14.5.2012 15:26:39

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

4.1. OSNOVNI IZVORI/TEKSTOVI


Dokazi su izvori i postupci koje jedna pravna kola usvaja
s ciljem izvoenja pravila. Oni ukljuuju dva izvora o kojima se
(u naelu) slau sve islamske pravne kole, unato brojnim razlikama oko detalja interpretacije. Radi se o Kuranu i Sunnetu
(poslanikoj tradiciji), koje sve tradicionalne pravne kole smatraju osnovnim izvorima jurisprudencije. Dokazi, takoer,
ukljuuju druge izvore normativnih rjeenja, kao to su obiaji
i prethodna zakonodavstva, te druge pravne postupke koji se
tradicionalno nazivaju sekundarnim izvorima zakonodavstva,
kao to su analogijsko zakljuivanje, konsenzus ili pravna prevencija. Razliiti stavovi pravnih kola nastaju upravo zbog razlika u dokazima i/ili njihovoj legitimnosti.
DOKAZI

SAGLASNOST (U NAELU)
KURAN
SUNNET

NESAGLASNOST (U NAELU)
konsenzus (idma)
analogija (kijas)
interes/ korist (masleha)
referencija (istihsan)
pravna prevencija (sedd ez-zerai)
raniji vjerozakoni (eru man kablena)
miljenje ashaba (fetva sahabi)
tradicija stanovnika medine (amel ehl el-Medina)
tradicija/obiaj (el-urf)
pretpostavka kontinuiteta (el-istishab)

Grafikon 4.1. Popis dokaza i njihova klasifikacija s obzirom na njihovo


naelno prihvatanje unutar islamskih pravnih kola.

146

Dzasir Intencije serijata.indd 146

14.5.2012 15:26:39

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Kuran
Kuran kakvog mi danas poznajemo predstavlja doslovnu
kopiju (izuzevi take i vokalizacijske znake) onih primjeraka
koje je potvrdio trei halifa, Osman, nakon to su usvojeni od
strane komisije koju je on formirao radi njegovog sakupljanja.
Ideja sabiranja cijelog Kurana u jednu knjigu poela je dobivati
podrku meu ashabima ubrzo nakon Poslanikove, a.s., smrti. Meutim, sporovi muslimana oko razliitih verzija/kiraeta
Kurana dostigli su stepen koji je zahtijevao Osmanovu odluku
o sakupljanju i usvajanju jedne kuranske verzije te naredbu da
se unite sve ostale verzije. U prihvaenoj verziji Osman je dao
prednost kurejijskom dijalektu nad drugim dijalektima, jer je to
bio maternji dijalekt Poslanika, a.s. Svih poznatih deset itanja
(el-kiraat el-ar) Kurana sauvani su u Osmanovom tekstu. Razlike meu njima oituju se u takama i vokalizacijama koje su
(u kasnijim fazama) pridodane ovom tekstu.1 Otuda, postoji
suglasnost o onome to se naziva Osmanovim primjerkom u
svim islamskim pravnim kolama.
Postoji jedan izuzetak u odnosu na ovu suglasnost, a radi se
o miljenju nekolicine iijskih daferijskih pravnika iznijetih tokom perioda dekadencije. Oni su ustvrdili da postoji odreeni
broj kuranskih ajeta koji nedostaju, a koji se tiu nasljedstva
Alija ibn Ebu Taliba. Ovi pravnici su pojedine ashabe smatrali
odgovornim za skrivanje tih ajeta iz politikih razloga. Prema
svim sunnijskim i iijskim historijskim izvorima poznatim do
naeg vremena, nijedan od iijskih imama nije iznosio takve
tvrdnje. Niti jedan iijski izvor (merdi taklid) dananjeg vremena, od Imama el-Homeinija i Es-Sadra do emsuddina i Fa V. Muhammed ibn Muhammed ibn el-Dezeri, En-Ner fi el-kiraat el-ar (Kairo:
Mekteba el-Kahira, bez datuma).

147

Dzasir Intencije serijata.indd 147

14.5.2012 15:26:39

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

zlullaha, ne usvaja takvo miljenje i, zapravo, strogo ga osuuje.2


Nadalje, nismo pronali niti jedno fikhsko miljenje, u razliitim
iijskim pravnim kolama, koje je zasnovano na ajetima ili surama koje se nalaze izvan Kurana, kakvog danas imamo. Stoga,
ispravno je kazati da je Osmanova verzija, prema svim pravnim
kolama, jedina verzija koja je prihvaena kao autentian Kuran
asni. Ibn el-Dezeri, npr., navodi vie od osamdeset predaja
za svako od deset itanja (kiraat) Kurana.3 Stoga, sve pravne
kole daju Kuranu status mutevatira na osnovu konsenzusa o
stupnju vjerodostojnosti takvih predaja.
to se tie fikha, sve se kole obraaju postojeim ajetima
Kurana radi izvoenja pravila, izuzev obraanja hanefijskih
pravnika na Ibn Mesudovu verziju pojedinih ajeta te obraanje razliitih kola na varijante pojedinih ajeta koje se prenose
pojedinanim lancima prenosilaca (kao to su Alijeva, Ubejova, Aiina i Salimova verzija). Ove verzije nekolicine ajeta (koje
su prenosioci sauvali i nakon Osmanovog usvajanja zvaninog
primjerka) ne unose bilo kakve znaajnije promjene u znaenjima ajeta. Pravne kole ove ajete tretiraju kao ahad (hadiske)
izvore, a ne kao kuranske ajete.4 Verzija Abdullaha ibn Mesuda
je prihvaena od hanefijske kole iskljuivo u pravne svrhe, a ne
kao Kuran koji se recitira zbog toga to je njen stepen autentinosti mehur (poznat). Ipak, hanefijska miljenja koja se temelje
na Ibn Masudovoj verziji ne razlikuju se znaajno od ostalih
pravnih miljenja.5
Muhammed el-Ava, El-Alaka bejne es-sunna ve e-ia, 1. izdanje (Kairo: Safir International Press, 2006).
3
Ibn el-Dezeri, En-Ner fi el-kiraat el-ar.
4
Muhammed ez-Zurkani, Menahil el-irfan fi ulum el-Kuran, 1. izdanje (Bejrut:
Dar el-Fikr, 1996), str. 182; Ali Hasebullah, Usul et-teri el-islami (Kairo: Dar elMearif, bez datuma), str. 22.
5
Npr. Hasebullah, Usul et-teri el-islami, str. 23.
2

148

Dzasir Intencije serijata.indd 148

14.5.2012 15:26:40

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

S druge strane, mutezilijska kola i nekoliko metodologa islamskog prava dali su razumu (el-akl) status temeljnog izvora zakonodavstva, ak u ravni s kuranskim ajetima.6
Mutezilije su tvrdili da je razum vaniji od tekstova, jer nas on
vodi ka tome da povjerujemo u same tekstove. Meutim, nakon
to musliman povjeruje u Kuran, mutezilije tvrde da Kuran
postaje kriterij prosuivanja nad samim razumom. Otuda je
mutezilijska kola, praktiki, veoma slina svim drugim kolama, posebno afijskoj (to emo kasnije pojasniti). Davanje
prednosti razumu nad tekstovima je mutezilijska filozofska
ideja, a ne teorija pravnog zakljuivanja.
RIVAJETI KURANA

NAJPOZNATIJA:

POZNATA:

(OSMANOVA VERZIJA)
PRIZNATA U SVIM KOLAMA

(IBN MESUDOVA VERZIJA)


HANEFIJE: VALIDNA SAMO
ZA PRAVNE SVRHE

VERZIJE PRENESENE
POJEDINANIM LANCIMA:
SVE KOLE IH POSMATRAJU
KAO HADISE

Grafikon 4.2. Klasifikacija kuranskih predaja prema stepenu njihove autentinosti.

Sunnet
Sunnet (jeziki, tradicija) podrazumijeva ono to se prenosi
na osnovu autoriteta ashaba o Poslanikovim rijeima, djelima i
odobrenjima. Poslanikovo svjedoenje odreenih djela koje nije
propraeno njegovom primjedbom smatra se njegovim odobravanjem prema datoj definiciji. Sunnet, u odnosu na Kuran
(vidi grafikon 4.3.), podrazumijeva znaenje koje je: (1) identi6

Abduldebbar, El-Mugni, sv. IV, str. 174; Abduldebbar, Fadl el-itizal, str. 139.

149

Dzasir Intencije serijata.indd 149

14.5.2012 15:26:40

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

no u odnosu na kuransko, (2) pojanjenje ili elaboracija opeg


znaenja spomenutog u Kuranu, (3) specificiranje odreenih
uvjeta za primjenu pravila na koje Kuran upuuje, (4) dodavanje odreenih ogranienja openitim izrazima Kurana i, konano, (5) uvoenje neovisne legislative. Pravne kole odobravaju
prve tri relacije, dok se o preostale dvije razilaze o emu e biti
rijei u nastavku.
SUNNET U ODNOSU NA KURAN

IDENTINO
ZNAENJE

POJANJENJE

SPECIFICIRANJE

DODAVANJE
OGRANIENJA
OPENITIM
IZRAZIMA

NEOVISNA
LEGISLATIVA

Grafikon 4.3. Klasifikacija moguih odnosa izmeu Sunneta i kuranskih ajeta.

Ako je kuranski izraz openit, a izraz u Sunnetu koji se


odnosi na istu temu specifian, afije, zahirije, zejdije i daferije smatraju da (ahad) Sunnet specificira opi izraz Kurana,
te ga na taj nain ograniava. Hanefije smatraju ovo specificiranje jednom vrstom ograniavanja potvrenog i apsolutnog
openitog kuranskog izraza te stoga odbacuju ahad predaje koje
postavljaju ogranienja opim kuranskim izrazima.
Malikov stav o ovom pitanju je da treba tragati za dokazom
koji podrava ahad hadis koji specificira ope znaenje ajeta, prije njegovog odbacivanja. Podravajui dokaz, po njemu, treba
biti amel (tradicija) stanovnika Medine (dokaz koji je nitavan
kod svih ostalih pravnih kola) ili podravajua analogija (kijas).
U suprotnom, Malik primjenjuje preferenciju (terdih), dok pojedinanu predaju ocjenjuje nitavom.
150

Dzasir Intencije serijata.indd 150

14.5.2012 15:26:40

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Ukoliko hadis implicira pravilo koje nema veze s Kuranom,


sve pravne kole ga prihvataju kao legislativu, pod uvjetom da
ne spada u djela koja su specifina za Poslanika, a.s. Djela specifina za Poslanika mogu biti ona djela koja on ne ini u svojstvu
prenosioca Objave ili djela koja on ini u skladu sa obiajima
(adat) ljudi koji ive u Arabiji u sedmom stoljeu. Grafikon 4.4.
pokazuje ovu klasifikaciju.
VRSTE POSLANIKOVIH DJELA

DJELA KOJA
PREDSTAVLJAJU PROPISE

DJELA KOJA SU
SPECIFINA ZA NJEGA

LJUDSKA/OBINA
DJELA

Grafikon 4.4. Vrste Poslanikovih djela s obzirom na njihove implikacije po


zakonodavstvo.

Neki malikijski i hanbelijski pravnici su pridodali jo dvije


vrste Poslanikovih, a.s., djela, koja ne potpadaju pod kategoriju
obavezujueg zakonodavstva: djela koja je on preduzimao u
svojstvu voe i djela koja je inio u svojstvu sudije. El-Karafi, npr., sva Poslanikova djela koja je preduzimao u toku ratnog stanja svrstava meu one postupke koje je inio u svojstvu
voe, kao i one odluke koje se tiu uprave, to je pojanjeno u
prvom poglavlju. On kae da karakterizacija Poslanikovih, a.s.,
postupaka, shodno klasifikaciji koju je on ponudio, ima svoje
implikacije po zakonodavstvo. Npr. El-Karafi je postupke koje
je Poslanik, a.s., inio u svojstvu sudije smatrao validnim zakonodavstvom samo za sudije, kada obavljaju svoje funkcije na
sudovima, a ne za svakog muslimana. U skorije vrijeme, slijedei
El-Karafijev primjer, Et-Tahir ibn Aur (takoer iz malikijske
kole) pridodao je druge vrste djela sa specifinim intencijama
151

Dzasir Intencije serijata.indd 151

14.5.2012 15:26:40

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

koja nisu preduzeta sa implikacijom opeg zakonodavstva kao


to su: savjetovanje, posredovanje, discipliniranje i pouavanje
odreenih ljudi najviim idealima (to je detaljno pojanjeno u
estom poglavlju).
Ibadije svrstavaju ibadete meu ona djela koja su specifina
za Poslanika. Radi se o djelima koja on nije prakticirao redovno. Druge pravne kole smatraju takva djela preporuenim.
Nekolicina mutezilija razlikuje Poslanikove obrede (ibadat),
koje smatraju jedinom vrstom djela koja obavezuje muslimane
i sva ostala Poslanikova djela, koja smatraju stvarima ovosvjetske procjene (muamelat). Pitanje kako razlikovati ibadat od
muamelata ostaje otvoreno, ak i u mutezilijskoj teoriji.
Opseg Poslanikovog neovisnog rasuivanja (idtihad)
predmet je razliitih miljenja i, po mome vienju, otvoreno pitanje. Literalisti/zahirije i nekolicina uenjaka iz drugih pravnih
kola, ne slau se s veiniskim miljenjem koje potvruje da je
mogu Poslanikov idtihad.7 Ibn Hazm zasniva svoje neslaganje na neizvjesnosti ljudskog rezonovanja, koja je oprena
izvjesnosti objave koja je bila dostupna Poslaniku u svako doba.8 El-Gazalijev protuargument je da Poslanikov opis objave
podrazumijeva da se ona nije dogaala na osnovu njegovih zahtjeva, nego kao povremen kontakt iniciran od Dibrila.9
Drugi razlog razliitih stavova o Poslanikovom idtihadu jeste razumijevanje opsega vahja (objave) spomenute u Kuranu.10
Muhammed ibn Ali e-evkani, Irad el-fuhul ila tahkik ilm el-usul, priredio: Muhammed Seid el-Bedri, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Fikr, 1992), sv. I, str. 246.
8
Ali ibn Hazm, El-Ihkam fi usul el-ahkam, 1. izdanje (Kairo: Dar el-Hadis, 1983),
sv. V, str. 124.
9
El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 346. The Authentic Collection of Buhari, hadis br. 2.
10
On ne govori iz nekog hira; to je samo Objava koja mu se objavljuje (Sura En-Nedm,
53: 3-4); Reci: Nije moje da ga mijenjam prema svom nahoenju. (Junus, 10: 15);
7

152

Dzasir Intencije serijata.indd 152

14.5.2012 15:26:40

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Neki egzegeti su protumaili ajete u znaenju sve to Poslanik


govori je objava.11 Ova interpretacija je odbaena od veine
kola koje definiraju kategoriju ovosvjetskih poslova i specifinosti u Poslanikovim hadisima na nain o kome je prethodno bilo govora.
Postoji polemika izmeu pravnika koji se naelno slau sa
idejom Poslanikovog, a.s., idtihada o tome da li je Poslanik, a.s.,
mogao pogrijeiti u svom idtihadu. Premda Kuran navodi da
je Bog korigirao Poslanika, a.s., u nekoliko sluajeva,12 odreeni
broj pravnika je odbacio mogunost greke u neovisnom poslanikom rasuivanju, na osnovu principa nepogreivosti (isma).13
Meutim, veina kola je prihvatila mogunost greke u poslanikom prosuivanju, pod uvjetom da bi greka odmah bila
korigirana objavom, osim ako nije rije o nekim ovosvjetskim
poslovima.14 Razlikovanje ovosvjetskih poslova od onoga to
im ne pripada ostaje otvoreno pitanje! U nastavku navodimo
jedan primjer Poslanikove, a.s., pogrene procjene ovosvjetskih
pitanja, koji se prenosi u predaji koja je poznata kao hadis o
opraivanju palminih stabala.15 Naime, Muslim biljei sljedeu
predaju: Talha pripovijeda:

11

12
13

14

15

A da je on o Nama kakve neistinite rijei iznosio, Mi bismo ga za desnu ruku uhvatili.


(El-Hakka, 69: 44). (Prijevodi su Irvingovi).
Abdulhalik, Huddijja es-sunna (Dar el-Vefa, Kairo, 1981), str. 166; Konferencija o
islamskoj jurisprudenciji odrana na Islamskom univerzitetu Imam Muhammed bin
Saud u Rijadu: El-Idtihad fi e-eria el-islamijja ve buhus uhra (Idtihad u islamskom pravu i druga istraivanja), str. 34, Odjel za kulturu i izdavatvo, Rijad, 1984.
Npr. kuranski ajeti: El-Enfal, 8: 67, Et-Tevba, 9: 43 i Abese, 80, 1-3.
El-Amidi, El-Ihkam fi usul el-ahkam, priredio: Sajjid el-Dumejli, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Kutub el-arebi, 1404. h.), sv. IV, str. 99.
Huddijja es-sunna, str. 231; El-Idtihad fi e-eria el-islamijja ve buhus uhra
(Idtihad u islamskom pravu i druga istraivanja), str. 44.
Hadis ima nekoliko predaja. V. Abduldelil Isa, Idtihad er-Resul (Dar el-Bejan,
Kuvajt, 1948.), str. 132.

153

Dzasir Intencije serijata.indd 153

14.5.2012 15:26:40

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

etajui sa Poslanikom, s.a.v.s., proli smo pored nekih ljudi koji su bili na vrhovima njihovih palminih stabala. Upitao
je Poslanik: ta rade oni? Oni su odgovorili: Opraujemo
enska stabla s mukim polenom. On je rekao: Ne mislim
da e to biti od koristi. Kada im je reeno ta je Poslanik
kazao, prestali su s radom. Kasnije, kada su stabla prerano izgubila svoje plodove, rekli su to Poslaniku. On je kazao: To
je korisno za stabla, trebali su to uraditi. Samo sam nagaao.
Pa, oprostite mi. Ali, ako vam govorim neto o Bogu, onda
to prihvatite jer nikada ne bih govorio neistinu o Bogu.
Drugi prenosilac dodaje rijei: Vi znate vae ovosvjetske poslove bolje od mene.

Drugi hadis koji pridonosi dilemi o odreivanju sfere ovosvjetskih poslova jeste hadis o el-gili.16 Muslim i Malik prenose da je Poslanik rekao: Htio sam vam zabraniti spolni
odnos u trudnoi (el-gila). Potom sam saznao da Bizantinci
i Perzijanci to ine i da to ne kodi njihovoj djeci.17 Smatramo da ovi hadisi ostavljaju pitanje ta se treba smatrati
ovosvjetskim poslovima? otvorenim.
Validni hadisi su klasificirani na najpoznatije (mutevatir),
poznate (mehur) i hadise sa pojedinanim lancima prenosilaca (ahad). Najpoznatije predaje su kategorine poput Kurana,
prema svim kolama, budui da ih prenosi veliki broj ashaba
(postoje razliite procjene o kojem broju mora biti rije). Hadisi koji spadaju u ovu kategoriju tiu se najpoznatijih ibadeta u
islamu (osnovne radnje u namazu, had i post).
Meutim, ova kategorija ne ukljuuje hadis u obliku izreke
Poslanika. Kategorinost ovih predaja, prema svim kolama, im Gila je spolni odnos tokom perioda dojenja djeteta. Arapi su, prije islama, smatrali
da je trudnoa majke tetna za dijete koje se doji.
17
Malik, El-Muvetta, str. 418. i Muslim, Sahih Muslim, str. 542.
16

154

Dzasir Intencije serijata.indd 154

14.5.2012 15:26:40

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

PREDAJE HADISA

NAJPOZNATIJE

POTPUNA
POUZDANOST

PRENESENE POJEDINANIM
LANCIMA

POZNATE

NISU VALIDNE AKO SU


PRENESENE SAMO PUTEM
JEDNOG LANCA
(MUTEZILIJE)

VALIDNE U POTPUNOSTI
(ZAHIRIJE)

PRAKTINO POSMATRANO:
VALIDNE ALI NE
U POTPUNOSTI
(SVE KOLE)

Grafikon 4.5. Vrste Poslanikovih predaja s obzirom na broj prenosilaca.

plicira obavezu svakog muslimana da vjeruje u njih i da ih prakticira. Mutevatir predaja ima svega nekoliko. Za priznavanje statusa
mutevatir predaje trai se od desetak do osamdeset prenosilaca.
Mehur predaje prenosi vei broj prenosilaca koji, ipak,
nije dovoljan da bismo ustanovili logiku nemogunost njihovog dogovora o tome da slau. Ova kategorija obuhvata mali
broj hadisa dostupnih u tradicionalnim izvorima (manje od stotinu hadisa, prema svim raunanjima), zbog ega je njihov utjecaj na pravo, u praktinom smislu, ogranien.
Kategorija hadisa koja obuhvata veinu predaja jeste kategorija pojedinanih (ahad) predaja. Sve islamske pravne kole,
osim mutezilija, oslanjaju se na ovu kategoriju u deriviranju
fikha. Ovo su predaje koje su prenesene posredstvom jednog
ili nekoliko lanaca prenosilaca, obino sa neznatno izmijenjenim rijeima. Verifikacijske procedure koje se primjenjuju na
prenosioce i predaje detaljno su razraene u hadiskoj znanosti.18
Predaja mora biti validna s obzirom na njen lanac prenosilaca
Ebu Amr ibn es-Salah, El-Mukaddima fi ulum el-hadis (Bejrut: Dar el-Fikr, 1977).

18

155

Dzasir Intencije serijata.indd 155

14.5.2012 15:26:40

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

(es-sened) i njen sadraj (el-metn). Da bi sadraj hadisa bio prihvatljiv, glavni kriterij je da on bude jeziki ispravan i da nije
u suprotnosti s drugim hadisom, razumom ili analogijom
na nain koji ne omoguava pomirenje.19 Meutim, praktiki
govorei, vjerodostojnost hadisa (es-sihha) samo se procjenjivala
na osnovu lanca prenosilaca (es-sened). Razliite ocjene seneda
imaju utjecaja na pravo. Grafikon 4.6. sumira osnovne kriterije
za prihvatanje seneda i metna.
Prihvatljive predaje su, prema zahirijama, izvjesne i aposlutne, tj. validne su za izvoenje pravnih pravila i sastavni
dio ispravnog vjerovanja, ak i ako su prenesene pojedinanim
senedima. Sve ostale pravne kole smatraju pojedinane predaje
pravno validnim, ali ne i sastavnim dijelom islamskog kreda.
Neke mutezilije prave razliku izmeu Poslanikovih, a.s., izreka
i djela (ukljuujui i odobrenja) prenesenih hadisom. Oni djela
ne smatraju validnim dokazima za zakonodavstvo, obavezujuim za svakog muslimana, osim djela iz sfere obreda (ibadat).
S druge strane, oni izreke smatraju validnim dokazima za zakonodavstvo u oblasti ibadata, kao i oblasti muamelata (transakcija). Pitanje kako razlikovati ibadat od muamelata jo je
jedno otvoreno pitanje. Veina kola smatra da ibadat obuhvata
pitanja koja se ne mogu racionalizirati, to i dalje ostavlja naznaeno pitanje otvorenim.20
Pouzdana predaja podrazumijeva jednu grupu uvjeta za preuzimanje ili uenje hadisa i drugu grupu uvjeta za prenoenje
hadisa, o kojima postoji naela suglasnost u svim kolama. Da
bi jedna osoba bila prihvaena kao prenosilac hadisa, ona mora
El-Huui A. M. el-Huui, Gaja el-idda fi ulum el-istilah (Kairo: Univerzitet ElAzhar, 1992), str. 74.
20
Miljenja o ovom pitanju iznio sam ranije u: Auda, Fiqh al-Maqasid, str. 64-67.
19

156

Dzasir Intencije serijata.indd 156

14.5.2012 15:26:41

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

valjanost predaja prenesenih


pojedinanim lancem prenosilaca

uvjeti da bi se prenosilac
mogao smatrati pouzdanim

za prenoenje
hadisa

za sluanje
hadisa

doraslost

doraslost

islam

pouzdano pamenje

pobonost
pouzdano pamenje

uvjeti za valjanost sadraja

ispravne reenice

ne smije biti u kontraindikaciji


sa pouzdanim predajama
ne smije biti u kontraindikaciji
sa analogijom (po malikijama)
(osim ako je prenosilac fekih (hanefije)
ne smije biti u kontraindikaciji
sa razumom i iskustvom

spojenost lanca

ne smije biti u kontraindikaciji


sa praksom prenosioca

Grafikon 4.6. Uvjeti za valjanost pojedinanih predaja u tradicionalnoj hadiskoj znanosti.

biti dorasla (doraslost se, uglavnom, procjenjuje na sedam godina) i poznata po pouzdanoj memoriji (ed-dabt). Prenosilac mora
ispunjavati sljedee uvjete za prenoenje hadisa: da je dorastao,
musliman, poboan, da ima pouzdanu memoriju i da ima povezan (muttesil) lanac prenosilaca izmeu njega/nje i Poslanika,
a.s. Precizna odreenja svakog od ovih uvjeta predmet je brojnih razliitih miljenja meu hadiskim znanstvenicima, ak i u
okviru pojedine kole. tavie, postoje jasne podjele pouzdanih
prenosilaca izmeu sunnijskih kola (malikijske, afijske, hanefij157

Dzasir Intencije serijata.indd 157

14.5.2012 15:26:41

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ske, hanbelijske i zahirijske) i iijskih kola (daferijske i zejdijske). Ibadije imaju svoju vlastitu grupu pouzdanih prenosilaca.
Sunnijske kole prihvataju sve ashabe i njihove uenike, ukljuujui iijske imame i ibadijske uenike ashaba (koji su mnogo
kasnije oznaeni kao iije i ibadije, nakon utemeljenja ovih grupacija, o emu je ranije bilo rijei). Za sunnije, meutim, kasnije
generacije iija, ibadija i mutezilija, nisu openito prihvaeni
kao pouzdani prenosioci hadisa zbog novotarija koje su iznosili
(bida). S druge strane, daferije i zejdije ne prihvataju predaje
ashaba (osim onih ashaba koji se smatraju dijelom Poslanikove
porodice ili ehl el-bejt). Razlog tome je sukob izmeu Alije, s
jedne strane, i Muavije i Aie, s druge strane, koji je prerastao u
graanski rat i Bitku kod Deve (Mevkia el-demel) 37/657. Ipak,
predaje iz iijskih izvora produciraju pravna pravila koja su jako
slina sunnijskim (osim nekih malih razlika u fikhu, koje nisu
vee od razlika izmeu bilo koje dvije sunnijske kole). Smatramo da su razlike izmeu sunnijskih i iijskih kola bile i ostale
u sferi kelama i politike, odnosno politikih stajalita o ashabima
koji su uestvovali u graanskom ratu nakon Osmana. Ibadije su,
takoer, producirali fikh koji je sasvim nalik fikhu ostalih pravnih
kola, uprkos historijskim politikim razlikama meu njima.21
O posljednjem uvjetu za prihvatanje prenosioca, a radi se
o mogunosti prenoenja povezanog lanca prenosilaca/uitelja
do Poslanika, a.s., postoje znaajno razliita miljenja u islamskim pravnim kolama. Senedi kojima nedostaju prenosioci na
poetku, u sredini ili na kraju lanca, nalaze se na razliitim stupnjevima pouzdanosti i oznaavaju se razliitim terminima u hadiskoj znanosti, to doprinosi razlikama u pravnim miljenjima.
Npr. mursel hadis (predaja koja se izravno prenosi od Poslanika,
bez spominjanja ashaba kao prenosioca) ima znaajan utjecaj
El-Ava, El-Alaka bejne es-sunna ve e-ia, str. 34-48.

21

158

Dzasir Intencije serijata.indd 158

14.5.2012 15:26:41

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

na fikhska miljenja. Pravne kole su zauzele razliite stavove o


mursel hadisu (vidi grafikon 4.7.). Malikije i hanefije ga prihvataju samo od uenika ashaba. E-afii nije prihvatio takav hadis,
osim kada postoji podravajui dokaz, kao to su druge predaje
istog hadisa (ak i ako su to mursel predaje). Daferije i zejdije
ih prihvataju od imama, na osnovu njihovog autoriteta. Ahmed
ibn Hanbel mursel predaju smatra slabom, u smislu vjerodostojnosti, te je stoga nije koristio, osim ako druge predaje nisu
bile dostupne. Meutim, on je dao prednost mursel hadisu nad
sekundarnim izvorima (kao to je analogija).
predaje iji senedi nisu spojeni
(el-mursel)

vjerodostojna
malikije
hanefije
iije

slaba/nevjerodostojna
hanbelije

vjerodostojna pod
odreenim uvjetima
afije

Grafikon 4.7. Stavovi pojedinih kola o mursal hadisima.

to se tie samih predaja (stupnja ahad), one moraju biti


prenesene u obliku cjelovitih reenica. Nadalje, one ne smiju
biti u kontradikciji sa drugim izvjesnim predajama ili analogijom, prema malikijama, odnosno uvjet njihovog prihvatanja
jeste da je njihov prenosilac fekih, prema hanefijskim pravnicima. One ne smiju biti u kontradikciji s racionalnom prosudbom
prenosioca, prema mutezilijama.22 Smatramo da same defini Muhammed el-Basri, El-Mutemed fi usul el-fikh, priredio: Halil el-Mis, 1. izdanje
(Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1983), sv. II, str. 153.

22

159

Dzasir Intencije serijata.indd 159

14.5.2012 15:26:41

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

cije kontradikcije, izvjesnosti i razuma u tradicionalnim


pravnim kolama zahtijevaju filozofsko osuvremenjivanje, to
emo u ovom djelu i argumentirati. Uvjet da razum ne smije
proturijeiti predajama je problematian, budui da je El-Gazali, meu ostalim pravnicima, ukljuio u svoju definiciju razuma
ono to je prihvatljivo prema opem osjeaju i iskustvu.23
Sljedei odlomak prouava jezika sredstva koja su razliite
pravne kole upotrebljavale u izvoenju pravila iz osnovnih tekstova/izvora koje smo predstavili u ovom odlomku.
4.2. TEKSTUALNO UTEMELJENI
JEZIKI DOKAZI

Pregled
Kada pravnici govore o dokazu iz Kurana ili poslanike
tradicije, oni zapravo misle na pravilo koje je izvedeno iz odreenog izraza ajeta ili hadisa, prema jednoj od kategorija jezikih
izraza koje emo pojasniti u ovom odlomku. Izrazi ili termini
su klasificirani s obzirom na jasnou (vuduh), implikaciju (dilala) i opseg (umul). Ovi izrazi i metode izvoenja znaenja/
pravila iz njih, predmet su zanimanja svih kola islamskog prava. Sa razvojem pravnih kola i poveanjem popularnosti grke
filozofije u pravnikim krugovima, nastale su klasifikacije izraza/
termina koji su sline koncepcijama (tesavvurat) u srednjovjekovnim raspravama iz logike, u pogledu sadraja i strukture, o
emu e biti vie govora u ovom odlomku knjige.

El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 142.

23

160

Dzasir Intencije serijata.indd 160

14.5.2012 15:26:41

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

klasifikacija izraza

izrazi s obzirom na jasnou


(vuduh)

izrazi s obzirom na implikaciju


(dilala)

izrazi s obzirom na opseg


(umul)

Grafikon 4.8. Klasifikacija termina/izraza s obzirom na jasnou, implikaciju i opseg.

Jasnoa
Sve kole se slau u dihotomnoj klasifikaciji jasnoe, u kojoj
se izrazi klasificiraju na jasna i nejasna pravila.24 Pravnici su
dalje podijelili jasne termine na etiri stupnja jasnoe, koji su
poredani od najjasnijeg do najmanje jasnog. To su vrsto zasnovan (muhkem), tekst (nass), oevidan (zahir) i pojanjen
(mufesser). Ova podjela je izvrena na osnovu tri kriterija, a radi
se o mogunosti uposebnjavanja (tahsis), interpretacije (tevil) i
derogacije (nesh).
vrsto ukorijenjen izraz (el-muhkem) je jasan izraz koji ne
treba bilo kakvo specificiranje ili interpretaciju i za koji je dokazano da nije derogiran (tj. eliminiran u vrijeme Poslanika,
a.s.25
Implikacija izraza ovog tipa smatra se jaom od svih ostalih
izraza, tj. on specificira, interpretira ili, ak, derogira oprene
izraze. Konstatacije da je dokazano da muhkem izraz nije derogiran ili da nije u oprenosti su problematine, budui da
su derogacija i oprenost neopravdane i nekonzistentne tvrdnje,
o emu e biti rijei kasnije.
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 109.
Ibid, str. 112. Kasnije emo iznijeti detaljniju analizu abrogacije.

24
25

161

Dzasir Intencije serijata.indd 161

14.5.2012 15:26:41

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

izrazi
(s obzirom na jasnou)

jasan

nejasan

vrsto ukorijenjen (muhkem)

ispravne reenice

ne smije biti u kontraindikaciji


sa pouzdanim predajama

ne smije biti u kontraindikaciji


sa pouzdanim predajama

ne smije biti u kontraindikaciji


sa analogijom (po malikijama)
(osim ako je prenosilac fekih (hanefije)

ne smije biti u kontraindikaciji


sa analogijom (po malikijama)
(osim ako je prenosilac fekih (hanefije)

ne smije biti u kontraindikaciji


sa razumom i iskustvom

ne smije biti u kontraindikaciji


sa razumom i iskustvom

ne smije biti u kontraindikaciji


sa praksom prenosioca

ne smije biti u kontraindikaciji


sa praksom prenosioca

Grafikon 4.9. Klasifikacija jasnih i nejasnih izraza.

Tekst (nass) je jasan izraz koji se moe uposebnjavati pomou nekog drugog izraza. On, takoer, moe biti derogiran od
njemu oprenog dokaza.26 Dokaz koji ima sposobnost da specificira, interpretira ili derogira nass jeste drugi nass ili muhkem
izraz. Ovaj isto jeziki pristup redoslijedu prioriteta i primjeni
dokaza usvojen je od veine pravnih kola. Meutim, neki su
pravnici ukazali na dokaze koji se nalaze izvan nassa, a koji imaju sposobnost da mu oponiraju, kao to su interes (masleha)
Ibid, str. 114.

26

162

Dzasir Intencije serijata.indd 162

14.5.2012 15:26:41

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

i obiaj (urf). Npr. Et-Tufi, vodei hanbelijski pravnik, dao je


prednost maslehi nad pojedinanim nassom. Ibn Abidin, vodei
hanefijski pravnik, ograniio je znaenje nassa s urfom. Ova miljenja nameu ozbiljno pitanje o apsolutnosti neposredne implikacije nassa koja je ustanovljena u svim pravnim kolama, to
je imalo za posljedicu znaajno odsustvo fleksibilnosti u susretu
sa stvarnou (el-vaki). Ovo pitanje je od posebne vanosti i mi
emo ga tretirati kada budemo govorili o otvorenosti sistema
islamskog prava.
mogunost
specificiranja

mogunost
reinterpretiranja

vrsto ukorijenjen

ne

ne

tekst

da

da

oevidan

da

da

pojanjen

ovisno o pojanjavajuem dokazu

mogunost
derogacije
ne
ne,
osim uz dokaz

da

Grafikon 4.10. Klasifikacija jasnih izraza s obzirom na mogunost njihovog


specificiranja, reinterpretacije i derogacije.

Naredni stupanj jasnoe jeste oevidno znaenje (zahir),


koje je definirano kao posebna kategorija samo u okviru hanefijske kole. Prema hanefijama, razlika izmeu nassa i zahira jeste
u tome to je znaenje nassa namjeravano u tekstu, dok se znaenje zahira razumijeva kao sekundarna implikacija.27 Tvrdi se
da je implikacija zahira po zakonodavstvo, takoer, izvjesna,
osim ako ne postoji nass ili muhkem koji mu proturijee.
Ibid, str. 110.

27

163

Dzasir Intencije serijata.indd 163

14.5.2012 15:26:42

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Najnii stupanj jasnoe jeste ono to pravnici zovu pojanjenim izrazom (mufesser). Pod ovim izrazom pravnici podrazumijevaju nejasan izraz koji je pojanjen jasnim izrazima. Stupanj jasnoe nakon pojanjenja ovisi o stupnju pojanjavajueg
izraza, muhkema, nassa ili zahira.
Slino, metodolozi (usulijjun) su podijelili nejasan izraz
(gajr el-vadih) na etiri kategorije, ovisno o tome da li nedostatak jasnoe dolazi od strukture samog izraza ili njegovog opsega, tj. sposobnosti da obuhvati odreena znaenja. Ove etiri
kategorije su: implicitni (hafi), dvosmislen (mukel), openit
(mudmel) i slian (muteabih).28

razlog da se izraz klasificira kao nejasan


strukturalni
implicitan
dvosmislen

openit
slian

koji se tie polja


koje pokriva

Grafikon 4.11. Klasifikacije vrsta nejasnih izraza na osnovu


razloga njihove najasnoe.

Implicitan termin je nejasan u pogledu svog opsega.29 Npr.


pravnici imaju razliita miljenja o tome da li izraz kradljivac,
Hasebullah, Usul et-teri, str. 112.
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 115-117.

28
29

164

Dzasir Intencije serijata.indd 164

14.5.2012 15:26:42

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

koji je spomenut u ajetu 5:38, obuhvata prevaranta i trgovca prevaranta. Pravne kole su dale razliite odgovore na ovo
pitanje, na osnovu svojih metoda tretiranja implicitnih izraza.
Hanefije (osim Ebu Jusufa) trgovce prevarante nisu ukljuili u
kategoriju kradljivaca zbog razliitih naziva.30 Izraziti literalizam (harfijja) da se jasno prepoznati u ovom stavu. S druge strane, Malik, afii i Ahmed uzeli su znaenje krae kao kriterij na
osnovu kojeg se neka osoba smatra kradljivcem. Oni su iznijeli
pretpostavku da se ovo znaenje odreuje shodno obiaju.
Slian primjer je rije ubica u hadisu koji kae da ubica nee naslijediti (ubijenog). Razliita miljenja se javljaju o
pitanju da li su ubistvo iz nehata, podsticaj na ubistvo ili
ubistvo udruene grupe poinitelja implicitno obuhvaeni
ovim terminom. Npr. E-afii smatra da ovaj termin obuhvata
svakog onog ko se moe nazvati ubicom sa ili bez namjere da
izvri ubistvo. S druge strane, Malik insistira na cilju/namjeri
osobe da izvri ubistvo, te stoga nije svrstao ubistvo iz nehata
pod navedeni pojam. Hanefije su zauzeli vie literalno stanovite
o ovom pitanju i zakljuili da rije ubica upuuje na samo djelo ubistva. Stoga, ukoliko jedna osoba sama izvri djelo ubistva,
s namjerom ili bez nje, smatra se da je ona obuhvaena navedenim hadisom. Suprotno tome, osoba se ne smatra obuhvaenom
terminom ubica, ak i ako je pomogla ubici, pa i s namjerom,
ukoliko nije sama izvrila djelo ubistva! Ovo su primjeri nepojmljivih pravila koje su pravnici ponekad donosili, samo zarad
pridravanja svojih usulskih jezikih teorija. Negativne implikacije takvih pravila po vie ciljeve (mekasid) pravde i drutvenog
poretka jasno se daju vidjeti iz navedena dva primjera.

Ibid, str. 116.

30

165

Dzasir Intencije serijata.indd 165

14.5.2012 15:26:42

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Dvosmislen termin (strukturalno) implicira vie od jednog


znaenja i ne moe se razumjeti, osim uz pomo dokaza izvan
njega.31 Klasini primjer jeste rije periodi (arapski kuru), spomenuta u ajetu 2:228. Pravne kole imaju razliite stavove o
ovom terminu zbog razliitih vanjskih dokaza koje su koristili
u pojanjavanju nejasnoe. Njihova razliita miljenja u ovom
primjeru svode se na razliitu metodologiju postupanja s oprenim dokazima.
Openit izraz (mudmel) je izraz koji svojim znaenjem
obuhvata vei broj situacija i pravila, koja zahtijevaju pojanjenje
drugim izrazima ili dokazima.32 Kao primjere moemo navesti
pojmove namaz ili had koji su spomenuti u tekstovima, to
impliciraju vei broj detaljnih pravila o kojima se saznaje iz drugih tekstova. Pravnici tvrde da nakon ilustriranja ovog mudmal
izraza, on postaje jasan, tj. nass, muhkam ili mufassar.33
Konano, slian (muteabih) izraz jeste arapski izraz koji
se ne moe shvatiti racionalno, kako kau pravnici.34 Primjeri
takvih izraza jesu arapska slova koja se nalaze na poetku nekih
kuranskih sura te pojmovi koji se odnose na ljudski lik, a upotrijebljeni su u opisu Boga. U ovom sluaju, mora se preduzeti neka
forma interpretacije ili tevila kako bi se pojasnio slian izraz.
Smatramo da su navedene klasifikacije jasnih i nejasnih
izraza arbitrarne! Razlog naeg radikalnog stava jeste u tome
to razlika izmeu muhkema, nassa i zahira ovisi o specifikaciji,
interpretaciji i derogaciji, kao to tvrde pravnici. Meutim, bezbrojni primjeri u fikhskoj literaturi razliitih kola dokazuju da


33

34

31
32

Ibid, str. 119.


Ibid, str. 121-125.
Ibid.
Ibid.

166

Dzasir Intencije serijata.indd 166

14.5.2012 15:26:42

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

je gotovo svaki muhkem ili nass izraz predmet razliitih miljenja


o tome da li je on, zapravo, specificiran, interpretiran ili derogiran drugim izrazima. Stoga, kategorije muhkema, nassa i zahira konvergiraju prema jednoj kategoriji zahira koji e, ukoliko
je interpretiran ili pojanjen, ovisiti o stupnju jasnoe pojanjavajueg izraza. Slino tome, veina tekstualnih izraza mogu
biti openiti izrazi (mudmel) koji zahtijevaju pojanjenje njihovih komponenti ili dvosmisleni (mukel), odnosno implicitni
(hafi) izrazi koji zahtijevaju pojanjenje njihovog znaenja itd.
Ne postoje prirodne razlike izmeu ovih kategorija.

Implikacija
Druga klasifikacija izraza izvrena je s obzirom na implikacije ili znaenja (dilalat) koja oni impliciraju. Postoje dvije
klasifikacije implikacija koje su usvojile sve pravne kole, koristei sline termine, a radi se o hanefijskoj i afijskoj klasifikaciji.
Analizirajui obje klasifikacije, shvatili smo da su ove dvije kole
usvojile veoma slinu kategorizaciju implikacija, premda su ih
neznatno razliito izrazile. Grafikoni 4.12. i 4.13. sumiraju hanefijsku i afijsku klasifikaciju.
hanefijska klasifikacija implikacija
(dilalat)

jasan izraz
(dilala el-ibara)

posredna
implikacija
(dilala el-iara)

oita
implikacija
(kijas el-evla)

implikacija
isputene rijei
(dilala el-iktida)

suprotna
implikacija
(mefhum
el-muhalefa)

Grafikon 4.12. Implikacije izraza prema hanefijama.

167

Dzasir Intencije serijata.indd 167

14.5.2012 15:26:42

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Hanefijska klasifikacija implikacija


Prema hanefijama, jasan izraz (ibara) implicira odreeno
znaenje na neposredan i izravan nain, koje moe biti muhkem,
nass, zahir i mufesser, kao to smo ranije naveli. S druge strane,
posredna implikacija (iara) implicira neko znaenje na temelju
razumijevanja veze izmeu (posrednog) znaenja i drugog (neposrednog) znaenja. Npr. ajet o dugovanjima implicira (neposredno) da pristanak mora biti zapisan na osnovu sporazuma
stranaka, ali takoer implicira (posredno) da je ugovor pravno
obavezujui za obje stranke pred sudom, ak i ako to nije izravno
iskazano u ajetu. Drugi primjer je ajet o konsultiranju (ura),
koji izravno implicira sistem vladavine utemeljen na odobrenju
naroda, ali bi, posredno, mogao implicirati i odgovornost i
transparentnost. Ova dva primjera imaju za svrhu da pokau
kako irenje neposredne implikacije (ibara) na posrednu (iara)
moe doprinijeti mnogo potrebnom irenju i osuvremenjivanju interpretacije tekstova. Meutim, neposredna implikacija
(ibara) ima, apsolutno, prioritet nad posrednom (iara) prema
svim kolama. Nadalje, jasna i neposredna implikacija (ibara) se
smatra konanom/izvjesnom (kati), dok se posredna implikacija
(iara) smatra neizvjesnim (zanni) te stoga, formalno govorei,
ne podrazumijeva pravnu obaveznost znaenja koje implicira
kao to su pridravanje zakona ili transparentnost. Stupnjevi pravila e biti predstavljeni i diskutirani kasnije.
Oita analogija (kijas deli) je implikacija koja je izvedena iz
izraza po opem osjeaju. Neki pravnici je nazivaju implikacijom35 implikacije. Npr. zabrana jedenja onoga to pripada
siroadima, bez prava na to, o kojoj govori ajet 4:10, takoer
implicira troenje imetka siroeta na bilo koji drugi nain. Dru Hasebullah, Usul et-teri, str. 275.

35

168

Dzasir Intencije serijata.indd 168

14.5.2012 15:26:42

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

gi primjer je implikacija ajeta koji zabranjuje sinu ili kerki i


jednu rije gunanja svojim roditeljima. Oita analogija implicira zapovijed da se ne nanosi teta roditeljima na bilo koji
nain. Ova forma analogije je manje formalna u odnosu na silogistiku analogiju a njenu implikaciju koristi veina pravnika.
Pored toga, Ibn Tejmijja je upotrijebio validnost oite analogije u svojoj kritici tvrdnje o izvjesnosti Aristotelove silogistike analogije. Posljednja implikacija u hanefijskoj klasifikaciji je
implikacija isputene rijei (iktida) ili, ponovo, rijei o kojima
se zakljuuje iz jednog izraza po opem osjeaju. Izostavljanje
rijei je jedna forma elokvencije u izraavanju u arapskom jeziku, ali i oblik dvosmislenosti, to moe rezultirati pravnom fleksibilnou i nastankom razliitih miljenja. Npr. zabranjuje vam
se strvina36 implicira isputanje rijei jedenje, tj. zabranjeno
je jesti umrle ivotinje ili, pak, rijei koritenje, tj. zabranjeno
je koristiti kosti i kou umrle ivotinje na bilo koji nain.37 U
ovom primjeru, koritenje je openitije od jedenja. Dakle,
pravne kole su se razile oko toga da li dati prednost opem ili
posebnom nadomjestku za isputenu rije. afii se opredijelio
za opi, dok su hanefije usvojili poseban nadomjestak.

afijska klasifikacija implikacija


afijska klasifikacija implikacija (grafikon 4.13.) pokazuje
neposredne slinosti s hanefijskom. Jasna implikacija (sarih)
slina je hanefijskom pojmu ibara, shvaen implikacijom (mefhum) slian je hanefijskim pojmovima oite analogije (kijas
el-evla) i implikacije isputene rijei (iktida). Razlika izmeu
dvije klasifikacije javlja se kod stupnja koji afii dodaje da bi
Kuran, El-Maida, 5:3 (prijevod Irvingov).
Hasebullah, Usul et-teri, str. 279.

36
37

169

Dzasir Intencije serijata.indd 169

14.5.2012 15:26:42

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

odredio da li je nejasan izraz (gajr sarih) namjeravan (samim


izrazom) ili ne te stoga da li e se posredno znaenje smatrati
posrednom implikacijom (iara) ili implicitnom implikacijom
(ima). Tehnika razlika izmeu pojmova iara i ima jeste u tome
to se ima izravno odnosi na illa (odgovarajui razlog) izraza,
dok se o iari zakljuuje po jezikom osjeaju, bez slijeenja
formalne procedure izvoenja odgovarajueg razloga (illa).38
Meutim, to se tie pravnih posljedica, posebna kategorija implikacije kod afijskih pravnika ne stvara razlike u praksi.
AFIJSKI TERMINI (IMPLIKACIJE/ZNAENJA)
(dilalat)

JASNO IZLOENO (sarih) ILI (mentuk)

podrazumijevajua/
poredna implikacija
(ima) ILI (tenbih)

ONO TO NIJE JASNO IZLOENO (gajr sarih)

NAMJERNA
IMPLIKACIJA

NENAMJERNA (POSREDNA)
IMPLIKACIJA (iara)

OITA ANALOGIJA
(mefhum)

IMPLIKACIJA
ISPUTENE RIJEI
(iktida)

SUGLASNA IMPLIKACIJA
(muvafeka)

suprotna
IMPLIKACIJA
(muhalefa)

Grafikon 4.13. Implikacije izraza prema afijama.

Ibid, str. 283.

38

170

Dzasir Intencije serijata.indd 170

14.5.2012 15:26:42

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Daferije i zejdije su predstavili neto drukiju klasifikaciju


vrsto zasnovanih (muhkem) izraza koja je, ipak, slina afijskoj i hanefijskoj klasifikaciji. Daferijske i zejdijske kategorije
izraza jesu sljedee: jasan (deli), oevidan (zahir), impliciran (mefhum), poseban (hass), razumski preporuen (tahsin
akli) i alegorijski (medaz) ovim redoslijedom.39 Definicija
svake od ovih kategorija slina je odgovarajuim kategorijama
kod hanefija i afija. Jedini znaajan dodatak u ovoj kategorizaciji jeste kategorija razumski preporuenog, koja otvara vrata
slobodnom idtihadu, pod uvjetom da nema odgovarajueg jasnog, oevidnog, impliciranog ili posebnog teksta.40
Meutim, postoje druge dvije razlike izmeu hanefijske i
afijske klasifikacije koje imaju pravne posljedice. Radi se o odnosima izmeu kategorija implikacija i suprotne implikacije.
Hanefijska i afijska klasifikacija se razlikuju s obzirom na
redoslijed prioriteta ovih implikacija, tj. koja se implikacija primjenjuje na prvom mjestu u sluaju postojanja vie od jednog
izraza u datom sluaju. Hanefijski poredak je sljedei:
1. Ibara
2. Iara

3. Kijas el-evla
4. Iktida.

afijski poredak je sljedei (ako upotrijebimo hanefijske termine, zanemarujui razlike izmeu dvije vrste posrednih implikacija):
1. Ibara
2. Kijas el-evla

3. Iara
4. Iktida.

Muhammed Bakir es-Sadr, Durus fi ilm el-usul, 2. izdanje (Bejrut: Dar el-Kitab
el-Lubnani, 1986), str. 88.
40
Ebu Zehra, El-Imam Zejd, str. 363.
39

171

Dzasir Intencije serijata.indd 171

14.5.2012 15:26:42

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Ova razlika u redoslijedu s obzirom na mjesto kijas el-evla


i iara rezultirala je veim brojem razliitih fikhskih pravila kod
hanefija i ostalih pravnih kola (koje su openito slijedile afijsku klasifikaciju). Npr. jedan kuranski ajet kae: Ali svakome ko
namjerno ubije vjernika, nagrada e biti Dehennem.41 Ovaj ajet
implicira (posredno, tj. bi el-iara) da je Dehennem (jedina)
kazna za ubice.42 Meutim, drugi ajet kae: Onaj ko ubije vjernika nehotice ima obavezu da oslobodi jednog vjernika ropstva i
plati odtetu rtvinoj rodbini.43 afije su nainili oitu analogiju
ili kijas el-evla izmeu ubice s namjerom i ubice bez namjere koji
je spomenut u ovom ajetu. Otuda, afije prosuuju da namjerni
ubica mora platiti odtetu ravnu onoj koju plaa nenamjerni
ubica, pored predviene kazne.
afije su dali prednost oitoj analogiji nad posrednom implikacijom, jer je ona najblia izravnoj implikaciji nassa (ili
ibara), dok su hanefije dali prednost posrednoj implikaciji (eliara), jer je ona najblia strukturi rijei, budui da je sastavni
dio nassa.44 Stoga, obje kole su, u sutini, nastojale biti to
blie literalnom znaenju nassa. Meutim, ova knjiga sugerira
da je potrebno dati veu vanost razlogu/intenciji nassa, a ne
njegovom literalnom znaenju.

Suprotna implikacija
Sve tradicionalne islamske pravne kole, osim hanefijske,
suglasne su u afijskoj podjeli mefhuma/implikacije na mefhum
el-muvafeka (suglasna implikacija, koja obuhvata primjere oite


43

44

41
42

Kuran, En-Nisa, 4:93 (prijevod Muhammeda Asada).


Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 135.
Kuran, En-Nisa, 4:92 (prijevod Muhammeda Asada).
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 136.

172

Dzasir Intencije serijata.indd 172

14.5.2012 15:26:43

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

analogije koju smo spominjali) i mefhum el-muhalefa (suprotne


implikacije). Suprotna implikacija znai da postojanje jedne injenice implicira odsustvo druge. U formalnoj logici, radi se o
pretpostavci da je jednaka NE NE . Pravne kole koje su
usvojile suprotnu implikaciju, dijele je na pet razliitih vrsta: naziv
(el-lekab), svojstvo (el-vasf), uvjet (e-art), granica (el-gaja) i broj
(el-aded). To znai da spominjanje jedne od ovih katgorija u tekstu implicira, shodno suprotnoj implikaciji (mefhum el-muhalefa), logiku odsutnost i pravnu nitavost oprenih kategorija. Hanefije su odbacili ovu vrstu implikacije jer ratio legis (illa) jednog
teksta ne moe implicirati dva oprena pravila istovremeno.45
Primjer naziva (el-lekab) je rije saima (na ispai) spomenuta u hadisu: Zekat je obavezan na ivotinje koje su na
ispai.46 Stoga, one ivotinje koje nisu na ispai nisu obuhvaene zekatom, prema svim pravnim kolama, osim hanefijske, koja
nije usvojila suprotnu implikaciju.47

VRSTE SUPROTNE IMPLIKACIJE

NAZIV
(el-lekab)

SVOJSTVO
(el-vasf)

USLOV
(e-art)

GRANICA
(el-gaja)

BROJ
(el-aded)

Grafikon 4.14. Vrste suprotne implikacije.

Primjer svojstva (el-vasf) jeste rije vjernica koja je povezana sa enama spomenutim u ajetu 4: 25 (u kontekstu govora
Ibid, str. 139.
El-Karadavi, Fikh ez-zekah, sv. I, str. 240.
47
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 141.
45
46

173

Dzasir Intencije serijata.indd 173

14.5.2012 15:26:43

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

o braku). Stoga, E-afii postavlja vjerovanje kao uvjet valjanosti braka te ne dozvoljava brak s nevjernicama. Hanefije, koji
nisu usvojili suprotnu implikaciju, dozvoljavaju muslimanu da
oeni vjernicu i nevjernicu.
Primjer uvjeta (e-art) je ajet: Ako su (ene s kojima se razvodite) trudne, troite obilno na njih dok se ne porode.48 Prema
suprotnoj implikaciji ako razvedena ena nije trudna, onda
ona nema pravo na osiguranje izdravanja. Hanefije se ne slau
s ovim stavom.49
Primjer granice (el-gaja) moe se pronai u ajetu 2: 187 o
postu: Jedite i pijte dok ne budete mogli razaznati bijelu nit zore od
tmine noi.50 Ovaj ajet implicira da je dozvoljeno jedenje i pijenje do naznaenog vremena, a nije dozvoljeno kasnije. Hanefije
se slau sa istim zakljukom, ali smatraju jedenje i pijenje zadatim pravilom u ovom sluaju koje je ogranieno postom, a
ne suprotnom implikacijom.51
Suprotna implikacija je, takoer, primijenjena na brojeve.
Ako ajet ili hadis spominju broj, onda su svi drugi brojevi nevaljani i nijedan drugi broj ne moe zamijeniti onaj koji je spomenut u tekstu. Kao primjere moemo navesti procente i nisabe
zekata (obavezne sadake) navedene u hadisu. Hanefije, takoer,
ne doputaju izmjenu brojeva, ali svoj stav temelje na neposrednoj implikaciji teksta (nass), a ne suprotnoj implikaciji.
Istina je da sve pravne kole iskljuuju iz suprotne implikacije svojstva koja se navode zbog drugih alegorijskih nakana
One, takoer, iskljuuju suprotne implikacije koje oponiraju


50

51

48
49

Kuran, Et-Talak, 65:6 (prijevod Muhammeda Asada).


Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 143.
Kuran, El-Bekara, 2:187 (prijevod Muhammeda Asada).
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 144.

174

Dzasir Intencije serijata.indd 174

14.5.2012 15:26:43

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

drugim tekstovima.52 Meutim, ovaj metod (ilustriran navedenim primjerima) pokazuje neku vrstu eksluzivnog ILI, da
upotrijebimo logiki pojam,53 koje se nadaje u samom itanju
tekstova i, stoga, ne dozvoljava raznolikost pravila koja bi se
mogla primijeniti na razliite situacije. Ovaj metod je doprinio
odsustvu sposobnosti tradicionalnog islamskog prava da se mijenja uporedo s promjenom okolnosti te onemoguio doprinos
tekstova toj promjeni. Npr. implikacija brojeva imala je za posljedicu proturjenost (tearud) izmeu veeg broja hadiskih
predaja koje razliito tretiraju odreene vrste zekata.54 To je prisililo pravnike da eliminiraju/derogiraju odreene brojeve koji
se spominju u predajama kako bi konzistentno primijenili metod implikacije brojeva. Npr. postoji razlika izmeu Ebu Bekrove knjige, Alijine knjige i Amr ibn Hazmove knjige oko
nisaba zekata na stada deva.55 Zbog spomenutih razlika u predajama i implikacije brojeva, pravnici su se podijelili oko toga
koje predaje treba usvojiti (a koje odbaciti na osnovu suprotne
implikacije). Ipak, nekoliko znanstvenika, ukljuujui Et-Taberija, odluili su da se valjan izbor moe zasnivati na bilo kojoj od
navedenih predaja.56
Meutim, ako razmatramo i druge aspkete, osim implikacije/suprotne implikacije, neemo biti prinueni suoavati se s bilo
kakvom kontradikcijom niti je razrjeavati. Intencije (mekasid)
zekata ukljuuju olakavanje kao to su pravnici zakljuili. Neki
Ibid, str. 140.
to znai, od dva sluaja, A i B, taan je sluaj A ili sluaj B. Ne mogu biti tana oba
sluaja (i A i B), niti je mogue da oba budu netana (i A i B).
54
El-Karadavi, Fikh ez-zekah, sv. I, str. 182.
55
El-Buhari, Es-Sahih.
56
Muhammed ibn Derir et-Taberi, Dami el-bejan an tevil aji el-Kuran (Bejrut:
Dar el-Fikr, 1985), sv. V, str. 401.
52
53

175

Dzasir Intencije serijata.indd 175

14.5.2012 15:26:43

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

suvremeni pravnici smatraju da naelo olakavanja podrazumijeva da se brojevi u predajama (u navedenom primjeru) razlikuju
zbog uvaavanja okolnosti samih osoba koje izdvajaju zekat.57

Opseg
Izrazi/termini su, takoer, klasificirani prema njihovom
opsegu, a teorijske razlike o odnosu izmeu kategorija koje
ukljuuju ove klasifikacije proizvele su odreene razlike u miljenjima pravnika na praktinom fikhskom planu. Ponovo, po
uzoru na neke grke kategorizacije, termini su klasificirani s obzirom na openitost i odreenost. Dakle, pojmovi su klasificirani u dihotomne kategorije opih, naspram posebnih, i
neodreenih, naspram odreenih.
TERMINI/IZRAZI PREMA NJIHOVOM OPSEGU
(umul)

ODREENOST

OPENITOST

opi
(amm)

posebni
(has)

NEODREENI
(mutlak)

odreeni
(mukajjed)

Grafikon 4.15. Klasifikacija izraza s obzirom na njihov opseg.

El-Karadavi, Fikh ez-zekah, sv. I, str. 184.

57

176

Dzasir Intencije serijata.indd 176

14.5.2012 15:26:43

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Openitost
Opi (amm) termin obuhvata vei broj entiteta u svom izrazu, dok poseban (hass) termin obuhvata samo jedan entitet, bez
obzira da li je rije o osobi ili svojstvu. Pravnici su suglasni u tome
da je poseban termin izvjestan (kati) sa svojom implikacijom,
te otuda ne moe biti neizvjestan (zanni) na temelju bilo koje
zamiljenje hipoteze.58 Meutim, pravnici imaju razliite stavove
o izvjesnosti tekstualnog opeg dokaza. Hanefije ga smatraju
izvjesnim (kati), a sve ostale pravne kole neizvjesnim (zanni)
i podlonim uposebnjavanju. Ova razlika u stavovima imala je
utjecaj na tekstove za koje se smatra da su opreni. Npr. javila
su se razliita miljenja o implikaciji opih kuranskih ajeta naspram implikacija posebnih termina u ahad predajama koje bi ih
mogle, teoretski, ograniavati. Klasini primjer je ajet 5: 6 koji
glasi: Kada hoete klanjati, operite vae lice i vae ake i ruke do iza
lakata. Radi se o opem izrazu koji nije specificiran posebnim
redoslijedom pranja. Meutim, vei broj predaja opisuje kako je
Poslanik, a.s., konstantno slijedio odreeni redoslijed prilikom
uzimanja abdesta. Hanefije su odbacili uvjet redoslijeda u abdestu (i smatrali ga preporuenim) na osnovu svoje teorije
da su opi izrazi izvjesni i da ih nema potrebe uposebnjavati
neizvjesnim ahad predajama. Sve ostale pravne kole uvjetuju redoslijed, jer su posebnosti koje su navedene u hadisu, po
njihovom miljenju, ogranienja openitog znaenja navedenog
ajeta.59 S druge strane, Malik se sloio sa ovim ogranienjima na
osnovu tradicije stanovnika Medine (amel ehl el-Medina), koja
podrava spomenute ahad predaje. Bez ove tradicije (amel) ili valjane analogije, Malik bi hadis smatrao proturjenim (muarid)
ajetu, te bi, u tom sluaju, dao prednost ajetu.
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 146.
Ibid, str. 148.

58
59

177

Dzasir Intencije serijata.indd 177

14.5.2012 15:26:43

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

specifine ahad-predaje i openiti ajeti

ahad-predaje ne
ograniavaju openite ajete
(HANEFIJE)

ahad-predaje ograniavaju
openite ajete
(AFIJE I HANBELIJE)

OVISI O DRUGIM
FAKTORIMA
(MALIKIJE)

ahad-predaje PODRANE
TRADICIJOM STANOVNIKA MEDINE
ILI ANALOGIJOM

AKO NISU PODRANE

OGRANIAVAJU OPENITE AJETE

AHAD-PREDAJE BIVAJU NADJAANE


(merduha)

Grafikon 4.16. Razliita miljenja o odnosu izmeu ahad predaje i openitog ajeta.

Odreenost
Sline razlike u miljenjima se javljaju zbog razliitog naina
na koji se pravne kole odnose prema odreenim (mukajjed),
nasuprot neodreenih (mutlak) izraza (grafikon 4.17.).
Kada su pravnici prouavali odreenost pojedinog izraza, posmatrali su dva faktora: (1) situaciju ili sluaj koji tekst tretira i
(2) pravilo koje tekst implicira (od obaveze do zabrane). Oni
su odredili odnos izmeu odreenog i neodreenog pojma,
na temelju sljedee etiri logike mogunosti slinosti i razlike:
1.
2.
3.
4.

Slian sluaj i slino pravilo.


Slian sluaj i razliito pravilo.
Razliit sluaj i slino pravilo.
Razliit sluaj i razliito pravilo.

178

Dzasir Intencije serijata.indd 178

14.5.2012 15:26:44

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

odnos odreenih i
neodreenih IZRAZa

HANEFIJE
ODREENI IZRAZ OGRANIAVA NEODREENI,
OSIM AKO SITUACIJA NE IZISKUJE DRUKIJE

SVE KOLE OSIM HANEFIJSKE


ODREENI IZRAZ OGRANIAVA NEODREENI,
OSIM AKO SITUACIJA I IMPLICIRANO PRAVILO
NE IZISKUJU DRUKIJE

Grafikon 4.17. Razliita miljenja o odreenim, nasuprot neodreenih termina/izraza.

Navest emo etiri ilustrativna primjera navedene etiri


mogunosti:60
1. Hadis u kome se navodi da je jedan ovjek namjerno prekinuo post i pitao Poslanika, a.s., kako se moe
iskupiti za to. Poslanik je od njega traio da posti dva
mjeseca. U drugoj predaji koja govori o slinoj situaciji, Poslanik je traio od osobe koja je postavila pitanje da posti dva uzastopna mjeseca. Sve pravne kole
primjenjuju ovo ogranienje te ograniavaju prvi opi
izraz sa drugim (posebnim) izrazom.
2. Dva prenosioca prenose hadise o zekatu na kamile. U
prva predaji se spominju kamile, bez dalje kvalifikacije, a u drugoj kamile na ispai, to znai da kamile
koje nisu na ispai nisu obuhvaene zekatom. Meutim, zbog slinosti situacije, odnosno pitanja zekata
na kamile, sve kole se slau u ograniavanju neodreenog izraza kvalifikacijom one koje su na ispai.
Hasebullah, Usul et-teri, str. 227.

60

179

Dzasir Intencije serijata.indd 179

14.5.2012 15:26:44

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

3. Nekoliko ajeta govori o pitanju svjedoenja u razliitim


situacijama, kao to su ajeti 2: 282 (Imajte svjedoke uvijek kada trgujete meusobno) i 65: 2 (nek dvije osobe (poznate) kao potene iz vae vlastite zajednice ...). Prvi ajet,
u kojem se spominje neodreen svjedok, odnosi se na
trgovaku transakciju, dok drugi ajet, u kojem se spominje svjedok kvalificiran potenjem, govori o svjedoenju razvoda braka. Pa ipak, sve pravne kole (osim
hanefijske) ograniile su neodreeni izraz prvog ajeta
kvalifikacijom spomenutom u drugom ajetu te postavili
uvjet postojanja dokaza o potenju za sve svjedoke.
4. Primjer dva ajeta s dva razliita sluaja i dva razliita
pravila jesu ajeti: post tri dana (koji se odnosi na krenje
zakletve) i post dva uzastopna mjeseca (koji se odnosi na
pravilo o ziharu).61 Zbog razliitosti situacije i pravila,
sve kole su saglasne da se prvi ajet ne ograniava kvalifikacijom uzastopnosti koja se navodi u drugom ajetu.
Kao to moemo vidjeti iz iznesene analize opsega, opa
je tendencija kod klasinih pravnika da podstiu specificiranje (tahsis) i odreivanje (takjid). Ovaj metod je doprinio ve
nefleksibilnim i ogranienim metodama jezikih derivacija. U
ovim, isto jezikim teoretizacijama izvoenja pravila, malo
je panje, ako ne i nimalo, usmjereno prema preovladavajuim
okolnostima ili intenciji/maksid tekta (nass). Tako su, npr., pravila o iskupljenjima (keffaret), poput onog koje je naprijed spomenuto, trebala ostati naelna. Dakle, nije ih trebalo odreivati,
niti ograniavati. To daje muftiji priliku da razliitim ljudima
pristupi shodno njihovim odgojnim potrebama, koje i jesu svrha keffareta. Ograniavanje ovog podruja na najstroije mogu Kuran, El-Maida, 5: 89, El-Mudadela, 58: 4 (prijevod Muhammeda Asada).

61

180

Dzasir Intencije serijata.indd 180

14.5.2012 15:26:44

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

e pravilo (kao to je post dva uzastopna mjeseca) onemoguava


ostvarenje ove svrhe. Ono je, takoer, suprotno dobro poznatoj
opoj intenciji olakavanja i velikodunosti u pitanjima ibadeta.
Slino tome, mnogo je pravnih rasprava bilo fokusirano na
pitanja kao to su: da li deve trebaju biti na ispai, treba li zlato
biti u obliku prstena (muhallek), moe li osoba s potrebom
(miskin) takoer biti i siromah (fekir), da li se staklo, bakar ili
so tretiraju kao metali itd. Sve ove diskusije o zekatu proputaju stvarnu intenciju zekata a to je ostvarenje sistema socijalne
pomoi. Slino tome, pravila koja se odnose na sudove i sudske
postupke ne mogu biti iskljuivo vezana za jezike derivacije
i termine, ve moraju razmatrati drutvo i njegov razvoj kao i
apsolutni cilj postizanja pravde. Meutim, u razmatranju navedenih pitanja, pravnici su pribjegavali metodama uposebnjavanja (tahsis) i odreivanja (takjid), umjesto osnovama drutvene pravde i opeg dobra. Jezike derivacije su moda nune za
definiranje isto ibadetskih pitanja, ali one ne mogu biti dovoljan izvor za donoenje sudova o pitanjima koja se tiu javnog
interesa. Ovim pitanjima se treba baviti pomou metodologije
koja je vrijednosno i intencionalno orijentirana. esto poglavlje
e elaborirati ovaj intencionalno utemeljen pristup.

Jeziki dokaz: utjecaj grke filozofije


Opa kategorizacija znanja, prema srednjovjekovnim islamskim filozofima, slijedi emu koncepcije i potvrde (grafikon
4.18). Koncepcija se dijeli na izraze (elfaz), znaenja (meani) i
definicije (tearif ili hudud).62 Izrazi se prouavaju s obzirom na
njihovu implikaciju znaenja, openitost, stupnjeve bivstvovanja, kompoziciju i odnos izmeu rijei i znaenja.
Ali, El-Mentik ve el-fikh, str. 174.

62

181

Dzasir Intencije serijata.indd 181

14.5.2012 15:26:44

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Rijei i znaenja su u odnosu potpune podudarnosti (mutabeka), djelimine podudarnosti (tedammun) ili asocijacije (iltizam). Izrazi se, s obzirom na openitost, mogu podijeliti na
ope i posebne. Termini mogu biti jednostavne nedjeljive
rijei (kao to su imenice, glagoli ili prijedlozi) ili, pak, komponirani na drugi nain. Konano, rijei mogu biti homonimi,
sinonimi, jednoznane ili nejednoznane.
ZNANJE
(U SREDNJOVJEKOVNOJ ISLAMSKOJ FILOZOFIJI)

POTVRDA (tasdik)

KONCEPT (tesavvur)

IZRAZ
(el-lafz)

ZNAENJE
(el-mana)

PROPOZICIJA
(el-kadijja)

DEFINICIJA
(el-had) ILI (et-tarif)

SILOGIZAM
(el-kijas)

INDUKCIJA
(el-istikra)

analogija
(et-temsil)

Grafikon 4.18. Klasifikacija znanja u islamskoj filozofiji.

Utjecaj grke filozofije, posebno Aristotela i peripatetiara na


navedenu kategorizaciju je oit, od koncepcija i potvrda,63 do
homonima i sinonima.64 Jasno je da su kasniji islamski filozofi
i pravni teoretiari openito slijedili Ibn Sinu (Avicennu) u njegovim komentarima grke filozofije. Islamski filozofi su, takoer,
Abu Ali ibn Sina, Remarks and Admonitions, preveo: Shams Inati, sv. I (Toronto:
Pontifical Institute of Medieval Studies, 1984), str. 49.
64
V. Aristotle, The Works of Aristotle, Categories.
63

182

Dzasir Intencije serijata.indd 182

14.5.2012 15:26:44

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

IZRAZI

IMPLICIRANJE
ZNAENJA

STUPNJEVI
BIVSTVOVANJA

OPENITOST

KOMPOZICIJA

ODNOS RIJEI
I ZNAenJA

1. SUBJEKT
2. KONCEPCIJA
3. RIJEI
4. PISANJE

OPENITI
IZRAZ

KOMPONIRANA
RIJE

SPECIFINI
IZRAZ

JEDNOSTAVNA
RIJE

IME
GLAGOL
PRIJEDLOG

djelomina
(tedammun)

potpuna
(mutabeka)

homonim
(muterek)

ASOCIJACIJA
(iltizam)

sinonim
(muteradif)

jednoznana rije
(mutevati)

nejednoznana rije
(mutezajil)

Grafikon 4.19. Klasifikacija izraza u islamskoj filozofiji.

posmatrali znaenja kroz Aristotela i Ibn Sinu,65 to su pokazali


u svojim studijama o sutini (zat) nasuprot akcidenta (ared), izvjesnom (jekini) naspram neizvjesnog (adem jekini) i dr.
Utjecaj grke filozofije na metodologiju islamskog prava,
posredstvom islamske filozofije, je oit. Pravnici su sami bili
Ali, El-Mentik ve el-fikh, str. 179.

65

183

Dzasir Intencije serijata.indd 183

14.5.2012 15:26:44

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

filozofi, poput El-Gazalija, Ibn Ruda i Ibn Tejmijje, ili pod


utjecajem filozofa, izravno ili posredno. Nain na koji su izrazi
kategorizirani te njihov odnos prema znaenjima u potpunosti je grki. Pod ovim utjecajem, tradicionalna metodologija
islamskog prava, unato njenim razliitim usmjerenjima, slijedila je grku logiku (arapski mentik, to jeziki znai iskaz) i
njene esencijalno utemeljene definicije, dihotomne klasifikacije
i silogistiku analogiju. esto poglavlje e ponovo preispitati ove
grke utjecaje, s razliitih aspekata, u svjetlu suvremene teorije
sistema.
4.3. TEKSTUALNO UTEMELJENI
RACIONALNI DOKAZI

Pregled
Znanstvenici su uspostavili razliku izmeu primarnih izvora, Kurana i Poslanikovih hadisa, i sekundarnih izvora, koje
su primjenjivali samo ukoliko ne postoji dokaz iz nassa, tj. poseban (hass) kuranski ajet ili hadis. U ovom odlomku predstavit
emo sljedee sekundarne izvore: konsenzus, analogiju, interes,
pravnu preferenciju, zatvaranje puteva (pravnu prevenciju),
obiaj, miljenje imama, miljenje ashaba, tradiciju stanovnika
Medine i pretpostavku kontinuiteta. Pravnici koji su prihvatili
bilo koji od ovih izvora, temelje svoje prihvatanje na dokazima
iz tekstova. Stoga, po naem miljenju, razlika izmeu tekstova i sekundarnih izvora je, zapravo, razlika izmeu jezikih
i racionalnih dokaza, koji su podjednako tekstualno utemeljeni.

184

Dzasir Intencije serijata.indd 184

14.5.2012 15:26:44

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

RAZLIITA MILJENJA O KONSENZUSU


(idma)

kriterij
izjanjavanja

kriterij
obuhvatnosti

kriterij
odreenosti

konsenzus
o kome se
izjasnilo

svi
muslimani

apsolutni

cjelovit
konsenzus

preutni
konsenzus

ugledni
uenjaci

odreeni

cjelovit konsenzus
sa jednim
miljenjem protiv

ashabi

kriterij
konanosti

moe biti
derogiran

ne moe biti
derogiran

itelji
medine
najblii srodnici
poslanika
(itra)
etverica
halifa

kriterij
broja

odluka veine

kriterij IVOTA ONIH KOJI


SU DONIJELI KONSENZUS

NEKI ILI SVI MOGU


BITI IVI
svi moraju biti
iz prethodnog
vremena

ebu bekr
i omer

basra
i kufa

mekka
i medina

Grafikon 4.20. Neka od brojnih razliitih miljenja o definiciji konsenzusa.

185

Dzasir Intencije serijata.indd 185

14.5.2012 15:26:44

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Konsenzus
Ironina injenica o konsenzusu (idma), koji veina
pravnih kola smatra apsolutnim izvorom zakonodavstva, jeste da ne postoji konsenzus o definiciji samog konsenzusa.
Zapravo, postoji vei broj razliitih definicija i uvjeta za njegovo
postojanje, ak i unutar svake pojedine pravne kole. El-Gazali,
iz afijske kole, definirao ga je kao konsenzus cijelog islamskog ummeta o odreenim religijskim pitanjima.66 Meutim,
veina znanstvenika ga definira kao konsenzus kvalificiranih
uenjaka koji su dosegli stepen mudtehida (osobe koja neovisno prosuuje). Postoji nekoliko definicija tog stupnja kvalificiranosti uenjaka, koje se kreu od poznavalja Kurana, Sunneta
i analogije do mnogih drugih zahtjeva, ukljuujui poznavanje
napamet etiri stotine hiljada hadisa. Grafikoni 4.20. i 4.21.
kompariraju neka od ovih miljenja.
Tradicionalne klasifikacije pravnih kola doprinijele su razliitim miljenjima o konsenzusu, budui da pojedine kole nisu
smatrale znanstvenike nekih drugih kola vrijednim da budu dio
legitimnog konsenzusa.67 Neke definicije ograniavaju konsenzus na suglasnost ashaba poput zahirijske definicije. Meutim, postoji nekoliko stavova o tome ta ini jednu osobu koja
je vidjela ili se srela s Poslanikom ashabom. Neki znanstvenici smatraju da je svaka osoba koja se srela s Poslanikom, a.s., dio
legitimnog konsenzusa. Drugi, poput Ibn Hazma i hanefijske
kole, ograniavaju broj takvih ashaba na manje od sto trideset
osoba.68 Malikije su proirili definiciju konsenzusa kako bi njome obuhvatili konsenzus stanovnika Medine. Oni taj konsen El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 173.
Miljenje je navedeno i kritikovano u: Ibn Hazm, El-Muhalla, sv. V, str. 88.
68
Ibid.
66
67

186

Dzasir Intencije serijata.indd 186

14.5.2012 15:26:44

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

NEOPHODNO ZNANJE DA BI NEKO BIO LAN KONSENZUSA

KURAN
SUNNET
JEZIKE DERIVACIJE
ANALOGIJA

eBU EL-HUSEJN
EN-NESEFI
SADR E-EMAIL

KURAN
SUNNET
KONSENZUS
RAZUM
ARAPSKA GRAMATIKA
DEROGACIJA
AUTENTINOST HADISA
POBONOST

MILJENJA KOJA UKLJUUJU


SPECIFINE KVALIFIKACIJE, KAO
TO JE MEMORISANJE 400.000
HADISA I SL.

EL-GAZALI
ER-RAZI

Grafikon 4.21. Usporedba nekih stajalita o uvjetima za mudtehida koji


moe uzeti uee u konsenzusu.

zus smatraju legitimnim izvorom zakonodavstva.69 Vie detalja


o ovom dokazu iznijet emo kasnije, jer se on koristi uzajamno
s dokazom amela (obiaja) stanovnika Medine.70
I daferije i zejdije smatraju da Poslanikovi najblii srodnici
(Ali, Fatima, El-Hasan i El-Husejn) ine legitiman konsenzus.71
Meutim, neki daferijski metodolozi prava konsenzus smatraju
suvinim, jer se pretpostavlja da konsenzus svakako otkriva
miljenje nepogrjeivih imama, meu kojima je prvi Ali.
E-evkani, Irad el-fuhul, str. 83; Ebu Hamid el-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 187;
Alauddin el-Buhari, Kef el-esrar an usul fahr el-islam El-Bezdevi, priredio: Abdullah Mahmud M. Umer (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1997), sv. II, str. 184.
70
Sultan, Huddijja, str. 121.
71
Muhammed el-Killini, Usul El-Kafi, priredio: Ali Ekber el-Giffari (Teheran: Dar
al-Menurat el-islamijja, bez datuma), sv. I, str. 178-179; Irshad Abdul-Haqq, Islamic Law: An Overview of Its Origin and Elements, Journal of Islamic Law and
Culture 27 (proljee/ljeto) (2002), str. 83.

69

187

Dzasir Intencije serijata.indd 187

14.5.2012 15:26:45

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Predaja od Ahmeda ibn Hanbela i Ebu Hazma (istaknutog hanefijskog uenjaka) govori o konsenzusu prve etvorice
halifa (Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alija) kao legitimnom
konsenzusu. Nijedna druga pravna kola nije usvojila ovu vrstu
konsenzusa. Neka komparativna usulska djela navode pojedina miljenja koja odobravaju konsenzus Ebu Bekra i Omera,
Mekke i Medine, pa ak Kufe i Basre. Nijedna pravna kola nije
prihvatila takva miljenja.
Postoje, takoer, razliita miljenja oko toga da li konsenzus mora biti cjelovit, tj. imati suglasnost svakog pojedinog
lana konsenzusa, ili se moe postii kroz neki oblik veinskog
odluivanja. Sve pravne kole su usvojile uvjet cjelovitosti za validnost konsenzusa. Meutim, Et-Taberi i Ebu Husejn el-Hajjat
smatraju da se on postie i uz jedno individualno neslaganje.
ini se da je cijeli problem hipotetiki, a ne neto to se stvarno
dogodilo. Prikazivanje konsenzusa kao nekog oblika kolektivnog veinskog odluivanja je netano, budui da se ne prenosi niti u jednom historijskom izvjetaju da se proces testiranja
konsenzusa ikada dogodio meu pravnicima.
Razliita miljenja su se javila i oko pitanja da li vrijeme
uesnika konsenzusa mora proi da bi konsenzus bio validan. Veina kola je usvojila miljenje da konsenzus vrijedi im ga uenjaci postignu u bilo kojem vremenu.72 Ahmed ibn Hanbel i neke
mutezilije su razmatrali injenicu da jedan ili vie uesnika konsezusa moe promijeniti svoje miljenje tokom ivota. Poto idma vide kao obavezujui i nepromjenljiv autoritet, oni smatraju da je konsenzus validan nakon smrti svih uesnika konsenzusa,
jer tada postoji garancija da niko od njih nee promijeniti svoje
miljenje i ocijeniti idma nitavim. El-Duvejni, afijski pravnik,
Sultan, Huddijja, str. 200.

72

188

Dzasir Intencije serijata.indd 188

14.5.2012 15:26:45

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

je razlikovao konsenzus o izvjesnim i neizvjesnim pitanjima.


Zastupao je isto miljenje, kao i Ibn Hanbel, kada je rije o vremenu konsenzusa u sluaju neizvjesnih pitanja, koja su, prema
njegovom miljenju, predmet izmjene stavova jedne osobe, za razliku od izvjesnih pitanja.73 Meutim, El-Duvejni nije osigurao kriterij za razlikovanje izvjesnih od neizvjesnih pitanja.
Jedna od klasifikacija konsenzusa otvara pitanje da li on
mora biti deklariran od svakog pojedinog njegovog uesnika
to su mnogi uenjaci smatrali praktiki nemoguim.74 Tako,
neke pravne kole usvojile su ono to one nazivaju preutnim
konsenzusom to znai da se moe uzeti da se uesnici konsenzusa, ije miljenje nije poznato, slau sa svim ostalim uesnicima koji su izrazili svoje miljenje. Ne postoji ni izriito niti
preutno slaganje o ovoj formi konsenzusa. Zapravo, postoji
dvanaest razliitih miljenja o njegovoj validnosti.75
Konano, to se tie pitanja da li pravilo koje se zasniva na
konsenzusu moe ikada biti promijenjeno ili derogirano, sve
pravne kole (osim nekoliko uenjaka) zauzele su stav da se takvo pravilo nikada ne moe izmijeniti.76 Ovaj stav se, zapravo,
zasniva na usulskom pravilu koje kae da derogacija nakon Poslanikovog vremena nije valjana i logikoj kontradikciji izmeu autoriteta prvog konsenzusa i kasnijih konsenzusa.77 Ipak,
miljenja smo da je, shodno ovom pravilu, neopravdano uiniti
one norme koje su izravno povezane s odreenim vremenom,
zbog odreenih okolnosti, vjenim.
El-Duvejni, El-Burhan, str. 641.
Es-Serhasi, Usul Es-Serhasi, sv. I, str. 305; Er-Razi, El-Mahsul fi ilm el-usul, sv. IV,
str. 25-26.
75
Sultan, Huddijja, str. 32.
76
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 197.
77
Ibid, str. 198.
73
74

189

Dzasir Intencije serijata.indd 189

14.5.2012 15:26:45

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Ibn Hazmova kritika konsenzusa je bila sljedea: Pitanja


konsenzusa su, ili izriito spomenuta u Kuranu ili u najpoznatijim hadisima, ili su, u protivnom, predmet razliitih miljenja
o nainu interpretiranja ili ahad predaja. U prvom sluaju, ajeti
ili hadisi nemaju potrebu za konsenzusom kao dokazom, jer su
oni primarni dokazi sami po sebi. U drugom sluaju, netano se
tvrdi da postoji konsenzus. On je ustvrdio sljedee: Konsenzus
se nikada ne bi mogao dokazati, ak i ako bi bio ogranien na
ashabe, kojih je bilo na hiljade.78
Uprkos svim navedenim brojnim razlikama u miljenju, veina metodologa u razliitim pravnim kolama smatra konsenzus apsolutnim/izvjesnim (kati) dokazom koji je izvor aposlutnog znanja. Primjeri su El-Bagdadi, El-Duvejni, El-Gazali,
Ebu el-Husejn, E-irazi, Es-Semerkandi, En-Nesefi, El-Ferra,
Es-Serhasi i dr. Nekoliko metodologa, ukljuujui Er-Razija i
El-Amidija, smatraju da je konsenzus neizvjestan (zanni) dokaz.79

Ibn Hazm, El-Ihkam, sv. VIII, str. 103.


V. Ebu Bekr el-Bagdadi, El-Fekih ve el-mutefekkih, priredio: Adil ibn Jusuf el-Azazi
(Saudijska Arabija: Dar Ibn el-Devzi, 1421. h.), sv. I, str. 154; El-Duvejni, El-Burhan, paragraf 627; El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 76, 176; Abdullah ibn Kudama,
El-Mugni fi fikh el-Imam Ahmed ibn Hanbel e-ejbani, 1. izdanje (Bejrut: Dar elFikr, 1985), str. 273; El-Basri, El-Mutemed, sv. II, str. 21; Ibrahim el-Fejruzabadi,
erh el-Lem, priredio: Abdulmedid Turki (Bejrut: Dar el-Garb el-islami, 1988),
sv. II, str. 666; El-Buhari, Kef el-esrar, sv. II, str. 289; Ibn Nizamuddin el-Ensari,
Fevatih er-rehamut erh Musellem es-subut, priredio: Abdullah Mahmud M. Umer,
1. izdanje (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 2002), sv. II, str. 213; Ibn Tejmijja,
El-Musevveda, str. 316; Muhammed el-Hudri, Usul el-fikh (Bejrut: El-Mekteba elasrijja, 2002), str. 280; Er-Razi, El-Mahsul fi ilm el-usul, sv. IV, str. 214; El-Amidi,
El-Ihkam, sv. I, str. 404.

78
79

190

Dzasir Intencije serijata.indd 190

14.5.2012 15:26:45

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Analogija
Analogija (kijas) je sekundarni izvor zakonodavstva koji
se smatra legitimnim u etiri sunnijske pravne kole te u
mutezilijskoj i ibadijskoj koli. Daferije, zejdije, zahirije i neki
mutezilije analogiju opisuju kao donoenje propisa prema hirovima. Imam Dafer es-Sadik je vie puta ustvrdio da nema
pitanja na koje nema direktnog odgovora u Knjizi ili Tradiciji.80
Meutim, analogija je, zapravo, postupak donoenja pravnih
odluka, a ne izvor zakonodavstva.
ANALOGIJA
(PITANJE LEGITIMITETA)

LEGITIMAN IZVOR ZA IZVOENJE PROPISA


AFIJE
MALIKIJE
HANBELIJE
HANEFIJE
IBADIJE
MUTEZILIJE

NELEGITIMAN IZVOR
ZAHIRIJE
IIJE
ZEJDIJE
NEKI MUTEZILIJE

Grafikon 4.22. Razliita miljenja o legitimnosti kijasa.

Postupak analogije ima etiri komponente: prvi sluaj (elasl), drugi sluaj (el-fer), razlog (el-illa) i pravilo (el-hukm).
Analogija (kijas) se primjenjuje izmeu dvije situacije/sluaja.
Pravilo koje se primjenjuje na prvu situaciju ranije je doneseno,
dok pravilo koje treba primijeniti na drugu situaciju nije pozna Ajatollah Mehdi emsuddin, El-Idtihad ve et-teddid fi el-fikh el-islami (Bejrut:
El-Muessesa ed-devlijja, 1999), str. 23.

80

191

Dzasir Intencije serijata.indd 191

14.5.2012 15:26:45

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

(a)
komponente analogijskog procesa

PRVI SLUAJ
(el-asl)

drugi sluaj
(el-fer)

razlog
(el-illa)

pravilo
(el-hukm)

(b)
el-asl

el-fer
zajedniki illa

i el-asl i el-fer podlijeu istim pravilima

Grafikon 4.23. (a) etiri komponente analogije i (b) uzajamni odnos ovih
komponenti u procesu analogije.

to. Kijas podrazumijeva da, ukoliko postoji (zamiljen) zajedniki razlog (illa) ove dvije situacije, onda se, po analogiji, pravilo
za prvu situaciju primjenjuje i na drugu.81
Meutim, kijas je, prema zahirijama, iijama daferijama,
zejdijama i nekim mutezilijama, neizvjestan i novotarija u
vjeri. Ibn Hazm je izrazio ovaj stav, upuujui na kijas kao
Hasebullah, Usul et-teri, str. 124; Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 104; Ahmed Ebu
Muhammed e-ai, Usul E-ai (Bejrut: Dar el-Kitab el-arebi, 1402. h.), str. 325;
Bejdavi, Tefsir el-Bejdavi (Bejrut: Dar el-Fikr, bez datuma), sv. III, str. 5; Demaluddin el-Isnevi, Nihaja es-sul erh Minhad el-vusul, priredio: Abdulkadir Muhammed Ali (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1999), sv. III, str. 4; Abdullah ibn
Ahmed en-Nesefi, Kef el-asrar erh el-Musannef ala el-Menar, 1. izdanje (Bejrut:
Dar el-Kutub el-ilmijja, 1998), str. 196; El-Basri, El-Mutemed, sv. II, str. 195; Eevkani, Irad el-fuhul, str. 198.

81

192

Dzasir Intencije serijata.indd 192

14.5.2012 15:26:45

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

prosuivanje bez potvrenog znanja i slijeenje neizvjesnih


dokaza.82 Ibn Hazm je, takoer, kritizirao one koji podravaju
legitimnost kijasa na temelju konsenzusa, a na temelju svog stava da konsenzus nikada nije mogao biti dokazan.83
Ibn Hazm i zahirije, openito, smatrali su da jedino literalno znaenje Kurana i hadisa imaju legitimitet u islamskom
pravu. Njegov je stav da je ljudski razum, u osnovi, neka vrsta
hira i spekulacije koja moe biti korisna u ovosvjetskim pitanjima, ali ne i u stvarima vjere.84 Zahirijsko odbacivanje analogije rezultiralo je veim brojem udnih fetvi koje se esto citiraju
kao zanimljive prie. Ove fetve, koje se temelje na odbacivanju
analogije, uzrok su znaajne nepopularnosti zahirijske kole u
javnosti. Npr. Ibn Hazm navodi hadis u kome se prenosi da je
Poslanik rekao: utnja mlade (kada se trai njeno miljenje) je
njen pristanak (na branu ponudu). Ibn Hazm je ovako prokomentirao hadis: Stoga, ako ona kae da, njen brani ugovor
je nitavan!.85 Ibn Hazm nije eli primijeniti analogiju izmeu
izraavanja pristanka utnjom, kao to je navedeno u hadisu,
i izraavanja pristanka izgovorom rijei da. Druge kole su
ocijenile da je to stvar izbora mlade hoe li dati pristanak utnjom ili rijeima. Hanefije smatraju da je cijela procedura stvar
obiaja, jer je, prema njihovom pojanjenju hadisa, sramota za
jednu Arapkinju da kae da u takvoj situaciji.
Daferije, zejdije i mutezilije su prihvatili analogiju ako je
razlog (illa) iskazan u samom tekstu, odnosno nije spekuliran.
Ibn Hazm, El-Ihkam, sv. Im str. 121, 129, 170; Er-Razi, El-Mahsul fi ilm el-usul,
sv. V, str. 144; Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad, sv. III, str. 18; El-Amidi, ElIhkam, sv. IV, str. 62; El-Basri, El-Mutemed, sv. II, str. 299; El-Gazali, El-Mustasfa,
sv. II, str. 557.
83
Ibn Hazm, El-Ihkam, sv. VIII, str. 103.
84
Sultan, Huddijja, str. 284.
85
Ibn Hazm, El-Muhalla.

82

193

Dzasir Intencije serijata.indd 193

14.5.2012 15:26:45

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Druge kole ovaj oblik zakljuivanja smatraju neposrednim jezikim izvoenjem pravila iz tekstova, a ne validnim oblikom
analogije. Ibadije su ukljuili kijas u opu kategoriju rezonovanja koju oni nazivaju er-rej (upotreba miljenja).86
Uprkos visokom statusu koji pridaje razumu, En-Nezzam,
istaknuti mutezilijski pravnik, odbacuje analogijsko zakljuivanje. On kae da pravila islamskog prava ne slijede nuno racionalnu liniju miljenja.87 On navodi mnoge primjere pravila u
islamskom pravu koja su iracionalna jer nisu jednako tretirala
jednake subjekte i nisu razliito tretirala razliite subjekte. Dva
primjera, prema En-Nezzamu, jesu uvjetovanje dva svjedoka da
bi se dokazalo ubistvo i etiri svjedoka da bi se dokazao blud te
pranje odreenih dijelova tijela, prilikom uzimanja abdesta, koji
nisu uzrokovali neistou.88 Po naem shvatanju, nekonzistentnosti koje je En-Nezzam naznaio nisu dokazi iracionalnosti,
nego promjene pravila shodno njihovim intencijama. Intencionalni (mekasidi) pristup ovim pravilima pokazuje da je intencija
traenja svjedoka potvrivanje odreenih dogaaja (djela ubistva,
u prvom sluaju, i djela javnog bluda, u drugom sluaju). Stoga, brojevi nisu primarne intencije pravila po sebi, nego sredstva
koja slue pravilnim sudskim postupcima. U drugom sluaju,
abdest ima istu obrednu intenciju. Hanefije, izmeu ostalog,
nisu dozvolili analogiju u ibadetskim pitanjima (obredi ili isti
akti oboavanja).89 Oni su definirali ove akte kao ona djela koja
se ne mogu racionalizirati i navode primjer obreda i procedura

A. K. Al-Nami, Studies in Ibadhism (Al-Ibadiyyah) (doktorska disertacija, University of Cambridge, 1971), str. 36.
87
El-Amidi, El-Ihkam, sv. IV, str. 9-10.
88
Ibid, sv. IV, str. 9-10.
89
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 218.
86

194

Dzasir Intencije serijata.indd 194

14.5.2012 15:26:45

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

hada.90 Ova knjiga se zalae za primjenu intencionalnog pristupa kao osnove samog analogijskog zakljuivanja.
Konano, malikije doputaju mogunost da prva situacija (el-asl) u analogiji bude analogija sama po sebi. To znai da
pravilo za jednu situaciju moe biti neposredno izvedeno iz date
analogije, bez potrebe stvarnog postojanja prve situacije. Potom, naredno pravilo moe biti izvedeno iz novog pravila, i tako
redom. Ovo proirenje definicije kijasa u malikijskoj koli otvara
mogunosti oslanjanja iskljuivo na razloge (ilel) u izvoenju
niza valjanih analogija, umjesto oslanjanja na prve situacije koje
nuno moraju biti spomenute u tekstovima.
Razlog (illa) je u samom sreditu analogijskog postupka. Pravne kole se slau oko tri uvjeta valjanog razloga. Pravne
kole koje su usvojile analogiju saglasne su oko uvjeta uoljivosti
(zuhur), tranzitivnosti (teaddi) i validnosti (itibar). Uoljivost
podrazumijeva mogunost uoavanja razloga i potvrivanje
njegovog postojanja u datoj situaciji. Tranzitivnost podrazumijeva mogunost prenoenja razloga na druge situacije, gdje
ne postoji tekst koji ograniava tu mogunost. Validnost podrazumijeva odsustvo iskaza o anuliranju u tekstu koji odbacuje
mogunost razmatranja razloga.91
Meutim, pravne kole se razilaze oko uvjeta koji one nazivaju konzistentnou ili egzaktnou (indibat) razloga. Egzaktnost razloga znai da se on ne mijenja znaajnije s promjenom okolnosti.92 Razlog kontroverznosti kriterija konzistencije/egzaktnosti jeste kontroverza oko toga da li je dozvoljena
analogija na temelju mudrosti pravila (hikma). Navest emo
Ibid.
El-Gazali, El-Mustasfa, sv. II, str. 345; Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 223.
92
Ibid.
90
91

195

Dzasir Intencije serijata.indd 195

14.5.2012 15:26:46

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

primjere koji ilustruju razliku izmeu pojmova illa i hikma u


klasinim pravnim kolama.
Olakica (ruhsa) kod posta data je muslimanima koji su
bolesni ili na putovanju. Bolest ili putovanje na odreenu
razdaljinu (o kojoj je zakljueno na osnovu hadisa) jesu valjani razlozi (ilel) ove olakice. Mudrost (hikma) ove olakice je
olakavanje. to se tie starijih osoba, uenjaci su im dodijelili
istu olakicu oslobaanja od posta na temelju analogije s razlogom bolesti, a ne na osnovu mudrosti olakavanja. Zbog
toga, u veini pravnih kola, ova olakica nije data, npr., radniku
koji teko podnosi post obavljajui fiziki zahtjevan posao. Uenjaci razliitih kola tvrde da su bolest ili putovanje mjerljivi
i da se mogu odrediti te su kao takvi egzaktni razlozi kijasa,
dok olakavanje nije mjerljivo i ono se mijenja s promjenom
okolnosti. Stoga, hikma se smatra suvie lucidnom da bi bila
valjan kriterij pravne analogije. Mogue je ovdje ustvrditi da ovo
kauzalno, a ne teleoloko vienje kijasa, proputa smisao
pravila o olakici, ak i ako postie egzaktnost (indibat) i formalnost na proceduralnom nivou. esto poglavlje podrobnije
razmatra vanost uvaavanja mekasida u postupku kijasa.
Metodolozi islamskog prava su naznaili postupak (meslek),
sainjen od nekoliko koraka, koji je potrebno slijediti da bi primjena analogije bila pravilna. Menat je ratio legis, razlog, efektivni razlog, primarni kriterij ili povod odreenog pravila.
1. Izvoenje uzroka (tahrid el-menat). To je proces razmiljanja o primarnom tekstu kako bi se izveo to je mogue vei broj razloga (ilel, efektivnih razloga) primarnog
pravila. Ovi mogui razlozi jesu svojstva predmeta ili
tvari spomenutih u primarnom tekstu, koja predstavljaju potencijalne kandidate za illa pravila.
196

Dzasir Intencije serijata.indd 196

14.5.2012 15:26:46

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

2. Eliminiranje alternativa (tenkih el-menat). U ovom koraku, pravnici primjenjuju neku formu ratio decidendi,
da upotrijebimo pojam iz britanske filozofije prava. Razliita svojstva koja su proizala iz koraka broj jedan, ispituju se jedno po jedno, na nain ekskluzivnog ILI, da
upotrijebimo logiki pojam, kako bi se odabralo jedno
svojstvo, nakon eliminiranja svih drugih svojstava. Unato povrnosti ovog postupka utemeljenog na razmatranju svojstava, uenjaci su postavili jedan uvjet za ono
svojstvo koje e biti kasnije nazvano illa, a to je da je
rije o podesnom svojstvu (vasf munasib). Podesnost
(munaseba) se openito definira kao ostvarenje interesa (tahkik el-masleha). Ova masleha nije jasno definirana u ranoj literaturi o usul el-fikhu. Meutim, u kasnijoj
literaturi sunnijske metodologije prava (pravnih kola
koje usvajaju analogiju) da se primijetiti sve prisutnija
tendencija povezivanja podesnosti s intencionalnosti, odnosno vezivanja munasebe i mekasida. Ova tendencija je najoitija u E-atibijevoj teoriji mekasida,
a u manjoj mjeri u ranijoj El-Gazalijevoj, El-Izzovoj i
El-Karafijevoj teoriji kijasa.93 Et-Tufi je definirao el-vasf
el-munasib kao maslehu koja vodi ka intenciji (maksid)
Zakonodavca.94 Velika veina usulskih kola nije prihvatila izjednaavanje razloga pravila s njegovom intencijom poto intencija nije egzaktna (mundabit).95
esto poglavlje prezentira drukije vienje.
Abdullah bin Bejjah, Alaka mekasid e-eria bi usul el-fikh, 1. izdanje (Kairo: Al-Furqan
Islamic Heritage Foundation, Centar za prouavanje mekasida, 2006), str. 25.
94
Et-Tufi, Et-Tajin, str. 239.
95
Abdulhakim es-Sadi, Mebahis el-illa fi el-kijas inde el-usulijjin (Bejrut: Dar elBeair, 1986), str. 110.
93

197

Dzasir Intencije serijata.indd 197

14.5.2012 15:26:46

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

3. Proklamiranje realizacije ratio legisa (tahkik el-menat).


Ovo je zadnji korak u postupku kijasa, u kojem mudtehid potvruje da li se illa primjenjuje na stvarnu ivotnu situaciju koja je predmet razmatranja. Npr. opojnost je ratio legis zabrane alkohola (koja predstavlja
primarno pravilo). U idtihadu o odreenoj supstanci
postavlja se pitanje da li ta supstanca opija ili ne. Drugi
primjer: namjera da se izvri ubistvo je ratio legis smaknua ubice. Meutim, u sluaju ubistva, postavlja se
pitanje: da li je namjera da se ubistvo izvri potvrena ili
ne? Zadnji primjer: siromatvo i potreba su ratio legis primanja zekata (obavezna godinja sadaka). Pitanje
koje se postavlja u ovom koraku (tahkik el-menat) je: da
li je konkretna osoba siromana i s potrebom ili ne?
Otuda, rekli bismo da je tahkik el-menat (proklamiranje
realizacije illa) na granici izmeu fikha i znanosti te ne
bi trebalo ovisiti samo o mudtehidu (kao to je sluaj
u tradicionalnom usulu). Da bismo ilustrirali primjerom, mogli bismo postaviti pitanje kako e mudtehid dokazati, proklamirati ili potvrditi da je odreena
supstanca opojna, da je osumnjieni imao odreenu
namjeru ili da je odreena osoba siromana? U dananjem svijetu, pitanja ove vrste trebaju biti upuena
strunjacima u odgovarajuim znanstvenim granama,
a ne pravnicima. esto poglavlje e govoriti o tome.
Pravnici iz razliitih kola razlikuju illa koji je podran
tekstom od illa kojeg uoava mudtehid, ali nema dokaza da je
podran tekstom.96 Na temelju ovoga oni dijele svojstvo podesnosti na etiri kategorije koje pokazuje grafikon 4.24.
Hasebullah, Usul et-teri, str. 155.

96

198

Dzasir Intencije serijata.indd 198

14.5.2012 15:26:46

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

podesno svojstvo
(el-vasf el-munasib)

spomenuto
i odobreno
u tekstovima

spomenuto
u ahad-predajama

nije spomenuto
u tekstovima

spomenuto
i nije odobreno
u tekstovima

Grafikon 4.24. etiri kategorije podesnih svojstava

Pravne kole su suglasne da svojstvo koje nije odobreno


tekstom, unato njegovim vidljivim koristima, ne moe biti upotrijebljeno u kijasu. Npr. koristi uveanja imovine jedne osobe od
kamate spomenute su, ali nisu odobrene u odgovarajuim tekstovima. Slino, koristi od trgovine alkoholom i kockanja, takoer
su spomenute, ali nisu odobrene tekstovima. Ako je jedno svojstvo eksplicitno spomenuto u tekstovima, kao to je opojnost alkohola ili namjera (amd) kod ubistva, onda je kijas koji se temelji
na takvom svojstvu validan, ak i prema onim kolama koje nisu
usvojile kijas, naime, daferijskoj, zejdijskoj, mutezilijskoj i zahirijskoj. Meutim, ove kole tretiraju svojstvo/illa kao implikaciju teksta (dilala en-nass), a ne kao implementaciju analogije.
Ako je svojstvo implicirano opim izrazima tekstova, u nekom drugom odlomku ili vezano za neko drugo pravilo, ono je
validno podesno svojstvo, prema afijama i hanefijama. afije
ga nazivaju odgovarajuim svojstvom (el-mulaim), dok ga hanefije oznaavaju podesnim svojstvom (el-munasib) i smatraju
ga racionalnim dokazom.97
Pravnici pod svojstvom koje nije spomenuto u tekstovima
podrazumijevaju ono svojstvo o kojem se ne moe zakljuiti na
Ibid.

97

199

Dzasir Intencije serijata.indd 199

14.5.2012 15:26:46

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

osnovu neposrednih jezikih derivacija iz konkretnih ajeta ili hadisa kao to smo ranije naveli. Interesi (mesalih) koji se mogu
pretpostaviti na osnovu tekstova, a kojima nedostaje eksplicitna tekstualna potvrda njihove validnost ili nitavosti, klasificirani su, prema svim pravnim kolama, kao mesalih mursela
(neogranieni interesi). Sljedei odlomak razmatra ovo pitanje u okviru opeg sekundarnog izvora zakonodavstva kojeg su
pravnici nazvali istislah (pribavljanje interesa), o ijoj validnosti,
takoer, postoje razliita miljenja.
Pravnici su, takoer, raspravljali o sluajevima u kojima je
rezultat kijasa oprean implikaciji drugog teksta koji konkretno
razmatra (drugu) situaciju. afija, Malik i Ibn Hanbel se slau
da nema mjesta za kijas ako postoji odgovarajui ajet ili hadis.
Oni su primjenjivali ovo pravilo, ak i ako su odreeni ajet smatrali vjerovatnim (zanni) u smislu njegove implikacije ili hadis
u smislu njegove vjerodostojnosti ili implikacije. Meutim, ako
je implikacija ajeta ili hadisa vjerovatna, oni doputaju da kijas
ogranii vjerovatno znaenje.98
Ipak, Malik ima dodatno pravilo po kojem se, ukoliko je
hadis vjerovatan (npr. ahad) i proturijei viestrukom kijasu (tj. veem broju analogija koje impliciraju pravilo koje je
opreno jezikoj implikaciji hadisa), taj viestruki kijas naziva aslom (temeljnim pravilom), te mu se daje prednost nad
vjerovatnim hadisom.99 Npr. Malik je odbacio vjerodostojnost
ahad hadisa koji glasi: Ako se pas napije iz vae posude, operite
je sedam puta, na temelju nekoliko analogija s drugim ajetima
i hadisima koji doputaju jedenje ivotinja koje su ulovili psi.
Malik je izveo pravilo (asl) da je psea pljuvaka ista.100
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 240.
Ibid, str. 241.
100
Ibid.
98
99

200

Dzasir Intencije serijata.indd 200

14.5.2012 15:26:46

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Navedena razlika izmeu Malika i ostalih pravnih kola


o sposobnosti asla (temeljnog pravila) da anulira autentinu
ahad predaju slina je razlici meu njima o ulozi maslehe (interesa). O tome e biti vie govora u narednom odlomku.
prvi sluaj

IZNALAENJE UTEMELJENOSTI
MOGUI RAZLOZI

ELIMINIRANJE ALTERNATIVA
DA

JEDNO PODESNO SVOJSTVO

PONOVLJENO
ELIMINIRANJE
(tenkih)

DISKREDITIRAN TEKSTOM
NE

POTVRDA

USTANOVLJAVANJE PROPISA
KOJI SE ODNOSI NA DRUGI SLUAJ

Grafikon 4.25. Formalna procedura kijasa.

Interes
Klasifikacija maslehe (interes, dobro, korist, korisnost) na
onu koja je podrana tekstovima, diskreditiranu tekstovima i
maslehu koja nije spomenuta u tekstovima podrazumijeva posebnu literalnu definiciju onoga to pravnici nazivaju tekstom.
201

Dzasir Intencije serijata.indd 201

14.5.2012 15:26:47

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

INTERES (masleha)

PODRAN U TEKSTU
(mutebera)

NEOGRANIEN
(mursela) nije
spomenut u tekstu

diskreditiran U TEKSTU
(muhdera)

Grafikon 4.26. Klasifikacija interesa na osnovu toga da li su spomenuti u tekstu.

Neke mutezilije su osporavali postojanje kategorije neogranienih interesa (masleha mursela), na osnovu svojih fundamentalnih koncepata racionalne procjene dobrog i loeg (et-tahsin
ve et-takbih el-akli). Poto je islamski nain ivota sveobuhvatan, oni tvrde da svaka stvar mora biti ili dobra stvar na koju se
podstie ili, pak, loa stvar od koje se odvraa, bez obzira da li
je, eksplicitno ili implicitno, spomenuta u tekstovima. Ovo je
tipino mutezilijsko miljenje koje ne dijeli nijedna druga kola,
unato njegovom jakom argumentu.
Pravnici se razilaze oko legitimnosti koncepta el-masleha elmursela. Malikije i hanbelije prihvataju legitimnost ovog koncepta na osnovu Kurana, poslanike tradicije, idmaa i kijasa.
Upravo zbog toga, oni ne dozvoljavaju da takva masleha bude u
kontradikciji s bilo kojim od navedenih dokaza.101 Ibadije su
maslehu ukljuili pod svoj koncept reja (miljenja).102
Malik je, prema E-atibiju, usvojio el-maslehu el-murselu
pod odreenim brojem uvjeta, koji se mogu svesti na sljedea tri:

Da spada u podruje drutvenih odnosa (muamelat) i


obiaja (adat), a ne u podruje obreda (ibadat).

El-Amidi, El-Ihkam, sv. IV, str. 216.


Al-Nami, Studies in Ibadhism.

101
102

202

Dzasir Intencije serijata.indd 202

14.5.2012 15:26:47

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Da ne proturjei bilo kojem pojedinanom tekstu ili


temeljnom pravilu (asl).
Da vodi ostvarenju vieg interesa ili ope intencije koja
je spomenuta u tekstu.103

Kasnije hanbelije su svrstali koncept el-masleha el-mursela


pod svoje pravilo o promjeni fetve shodno izmjeni okolnosti
po kojem su Ibn Tejmijja i Ibn el-Kajjim bili najpoznatiji i o
kojem su nairoko pisali.104

legitimitet neogranienih interesa

LEGITMNI AK I AKO SU
OPRENI POJEDINANIM
TEKSTOVIMA
ET-TUFI

LEGITMNI AKO NISU


OPRENI TEKSTOVIMA
MALIKIJE
HANBELIJE
IBADIJE

NEPRIHVATLJIV IZVOR
ZAKONODAVSTVA
AFIJE
HANEFIJE
IIJE
ZEJDIJE
ZAHIRIJE

Grafikon 4.27. Razliita miljenja o konceptu el-masleha el-mursela.

Et-Tufi, istaknuti hanbelijski uenjak, zauzeo je kontroverzno stajalite koje je i dan-danas povod estokih polemika.105 On
je smatrao da je masleha intencija islamskog prava, u principu, te
da (pojedinane) tekstove koji su u kontradikciji sa el-maslehom
Ebu Ishak e-atibi, El-Itisam (Egipat: El-Mekteba et-tidarijja el-kubra, bez datuma), sv. II, str. 129-133.
104
Ibn el-Kajjim, Ilam el-muvekkiin, sv. III, str. 3-150.
105
Husejn Hamid Hassan, Nezarijja el-masleha fi el-fikh el-islami (Kairo: Mekteba elmutenebbi, 1981), str. 8-12.
103

203

Dzasir Intencije serijata.indd 203

14.5.2012 15:26:47

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

jednostavno treba zanemariti. Njegova definicija maslehe jo je


kontroverznija, jer je rekao da se o njoj prosuuje na osnovu
obiaja i razuma.106
Ostale kole el-maslehu el-murselu smatraju nelegitimnim
izvorom zakonodavstva. Meutim, smatramo da su sve kole
primjenjivale vlastite metode razmatranja el-maslehe u svom idtihadu, na ovaj ili onaj nain. afije su, npr., ukljuili maslehu u
koncept el-munasebe u kijasu o emu je prethodno bilo rijei.107
Hanefije su ukljuili maslehu u svoj koncept istihsana.108 S druge
strane, Daferije i zejdije su koncept masleha proglasili nevaljanim na osnovu injenice da je on neizvjestan i ne predstavlja nepogrjeivo miljenje imama.109 Ipak, koncept masleha je
znaajno prisutan u daferijskom i zejdijskom pravnom metodu
racionalnog dokazivanja (ed-delil el-akli) koji oni primjenjuju
nakon Kurana, Sunneta i konsenzusa.110 I na koncu, zahirijska kola je jedina odbacila maslehu i nije je zamijenila s nekim
alternativnim dokazom.

Pravna preferencija
Stavovi o pravnoj preferenciji (istihsan) takoer su podijeljeni na dihotoman nain. afije, daferije, zejdije i zahirije istihsan smatraju nelegitimnim i neizvjesnim dokazom.111 E-afii
i Ibn Hazm ga definiraju kao izbor prema eljama i izvor
Et-Tufi, Et-Tajin, str. 239.
Mahmud Ebu el-Menakib ez-Zendani, Tahrid el-furu, priredio: Muhammed
Edib Salih, 2. izdanje (Bejrut: Al-Risalah Foundation, 1398. h.), str. 320.
108
Alauddin el-Kasani, Bedai es-sanai fi tertib e-erai, 2. izdanje (Bejrut: Dar elKitab el-arebi, 1982), sv. I, str. 65.
109
El-Killini, Usul El-Kafi, sv. I, str. 192-279.
110
Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijja, str. 700.
111
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 205; E-evkani, Irad el-fuhul, str. 241.
106
107

204

Dzasir Intencije serijata.indd 204

14.5.2012 15:26:47

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

kontradikcije.112 S druge strane, hanefije, malikije, ibadije, hanbelije i mutezilije usvajaju istihsan kao izvor zakonodavstva.
Ono to je zajedniko svim verzijama istihsana jeste da
mudtehid prosuuje o odreenoj situaciji na osnovu odreene
osnove, koja se razlikuje od uobiajene osnove/naela na temelju
kojeg se prosuuje o slinoj situaciji (grafikon 4.28).
LEGITIMITET PRAVNE PREFERENCIJE
(istihsan)

LEGITIMAN DOKAZ
HANEFIJE
MALIKIJE
HANBELIJE
MUTEZILIJE

NEPRIHVATLJIV DOKAZ
AFIJE
IIJE
ZEJDIJE
ZAHIRIJE
IBADIJE

Grafikon 4.28. Razliita miljenja o istihsanu.

Suprotno E-afiijevom opisu istihsana kao prosuivanja


shodno eljama, njegov uitelj, Malik, opisuje ga kao devet desetina znanja.113 Po Maliku, istihsan podrazumijeva duboko razmatranje odreenih faktora koji trebaju promijeniti pravnikovo
uobiajeno prosuivanje. Ovi faktori koji se nazivaju osnovama
istihsana, mogu se podijeliti na est kategorija: tekst, konsenzus,
nuda, analogija, javni interes i obiaj.114
Muhammed ibn Idris e-afii, El-Umm, 2. izdanje (Bejrut: Dar el-Marifa, 1393.
h.), sv. VII, str. 301; Ibn Hazm, El-Ihkam, sv. V, str. 195-197.
113
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 244.
114
Sultan, Huddijja, str. 460.
112

205

Dzasir Intencije serijata.indd 205

14.5.2012 15:26:47

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ISTO PRAVILO, RAZLOG SE SMATRA


OSNOVNIM PRINCIPOM (asl)

SLINI
SLUAJEVI

razliito PRAVILO (utemeljeno


na jednom od temelja istihsana)

Grafikon 4.29. Prosuivanje odreene situacije na temelju osnove koja se


razlikuje od naela po kojem se prosuuju sline situacije.
osnove za pravnu preferenciju
(istihsan)

TEKST

KONSENZUS

NUDA

ANALOGIJA

INTERES

OBIAJ

Grafikon 4.30. Klasifikacija osnova istihsana.

Navest emo ilustrativne primjere ovih osnova iz razliitih


kola koje su usvojile istihsan:
Istihsan utemeljen na tekstu: Hadis zabranjuje razmjenu
slinih dobara, osim ako se razmjena vri u isto vrijeme. U protivnom, ona se smatra jednom vrstom odgoene kamate (riba en-nesia). Meutim, drugi tekstovi
dozvoljavaju beskamatne zajmove koji bi mogli potpasti
pod kategoriju riba en-nesia. Malikije svrstavaju pravilo
koje dozvoljava zajmove pod kategoriju istihsana utemeljenog na tekstu.115 Po drugim pravnim kolama,
E-atibi, El-Muvafekat, sv. IV, str. 207.

115

206

Dzasir Intencije serijata.indd 206

14.5.2012 15:26:47

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

navedeni sluaj potpada pod kategoriju jezike specifikacije (tahsis).


Istihsan utemeljen na konsenzusu. Slino istihsanu kod
zajmova, istisna (kupovina porudbom, tj. s odgoenom isporukom) smatra se doputenom prema istihsanu. Pretpostavljeno pravilo o odgoenoj isporuci,
prema svim kolama, jeste zabrana. Ope pravilo glasi:
Zabranjeno je prodavati ono to se ne nalazi u posjedu (na osnovu predaje). Meutim, prema hanefijama,
postoji konsenzus o dozvoljenosti takve transakcije to je osnov izuzimanja od navedenog pravila.116
Konsenzus ije postojanje hanefije tvrde, zapravo,
predstavlja drutvenu suglasnost o odreenom obiaju
kao to to primjeuje Ibn Abidin, kasniji hanefijski
uenjak.117 Ova primjedba potie interesantno pitanje
o odnosu izmeu obiaja i opih pravila koja su
izvedena iz tekstova o emu e biti rijei kasnije.
Istihsan utemeljen na nudi (darura). Neki pravnici navode kao primjer ove kategorije dozvolu ljekaru da vidi intimne dijelove tijela pacijenta ako postoji nuda lijeenja.
Istihsan utemeljen na analogiji (kijas). U ovom sluaju, dvije su analogije meusobno kontradiktorne te se
vri izbor jedne od njih. Klasini primjer jeste hanefijsko pravilo da je pljuvaka ptica grabljivica, kao to je
orao, ista. Dvije analogije su oprene: prva analogija
je s pljuvakom mesojeda, kao to su lavovi, koju dre
neistom. Druga analogija je s pljuvakom ljudi koji,

Es-Serhasi, Usul Es-Serhasi, sv. II, str. 203; En-Nesefi, Kef el-esrar, sv. II, str. 292;
Hassan, Nezarijja el-masleha fi el-fikh el-islami, str. 590; Ebu Zehra, Tarih el-mezahib el-islamijja, str. 447.
117
Muhammed Emin ibn Abidin, Ner el-urf fi ma bunije min el-ahkam ala el-urf
(Kairo: bez datuma), sv. II, str. 119.
116

207

Dzasir Intencije serijata.indd 207

14.5.2012 15:26:47

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

takoer, jedu meso. Hanefije su odabrali ovu drugu


analogiju na temelju istihsana.
5. Istihsan utemeljen na javnom interesu (masleha). Tradicionalni primjer u fikhskoj literaturi je odgovornost
zanatlije (tadmin es-sunna), uprkos poznatom hadisu
koji kae da se u zanatliju ima povjerenja. Hadis implicira da zanatlija nije odgovoran za tetu na proizvedenoj robi. Ipak, nekoliko pravnih kola zanatliju smatra
odgovornim na osnovu istihsana javnog interesa.
6. Istihsan utemeljen na obiaju. Tradicionalni primjeri
koji se navode pod ovom kategorijom isti su oni koji se
spominju pod kategorijom istihsana utemeljenog na
konsenzusu. Ovo ponovo otvara pitanje o vezi izmeu
konsenzusa i obiaja u metodologiji islamskog prava.

Pravna prevencija
(zatvaranje puteva)
Pravna prevencija (sedd ez-zerai) je jo jedan postupak
zakljuivanja kojeg neki pravnici smatraju izvorom zakonodavstva, posebno u malikijskoj koli.118 Veina pravnika ne navodi pravnu prevenciju kao zaseban dokaz, nego ga ukljuuje
u znaenje el-maslehe.119 Sedd ez-zerai podrazumijeva zabranu
ili spreavanje doputenog djela poto ono moe biti sredstvo
koje vodi nedozvoljenim akcijama.120 Pravnici razliitih kola
navode da ovo voenje nedoputenim akcijama mora biti vie
vjerovatno nego voenje doputenim akcijama, ali se razilaze
oko toga kako sistematizirati poreenje ovih vjerovatnoa. Prav Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 268.
Sultan, Huddijja, str. 522.
120
E-evkani, Irad el-fuhul, str. 246.
118
119

208

Dzasir Intencije serijata.indd 208

14.5.2012 15:26:47

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

nici dijele vjerovatnou nedozvoljenih djela na etiri nivoa


(grafikon 4.32.).121
PRAVNA PREVENCIJA
(sedd zerai)

LEGITIMAN DOKAZ

NEutemeljen DOKAZ
ZAHIRIJE
IIJE

MALIKIJE
AFIJE
HANBELIJE
HANEFIJE
ZEJDIJE
IBADIJE

Grafikon 4.31. Razliita miljenja o pravnoj prevenciji (sedd ez-zerai).


VJEROVATNOA NEDOZVOLJENIH/TETNIH REZULTATA
PROUZROKOVANIH DOZVOLJENIM SREDSTVIMA

IZVJESNA

VRLO VJEROVATNA

MOGUA

RIJETKA

Grafikon 4.32. etiri kategorije vjerovatnoe, prema onim pravnicima koji


su usvojili pravnu prevenciju: izvjesna, veoma vjerovatna, vjerovatna i rijetka.

Navest emo primjere kojima pravnici ilustriraju ove kategorije:


1. Primjer djela koje sigurno rezultira tetom jeste kopanje bunara na javnom putu, koje e zasigurno nani Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 271.

121

209

Dzasir Intencije serijata.indd 209

14.5.2012 15:26:47

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

jeti tetu ljudima. Pravnici se slau o primjeni pravne


prevencije u takvom sluaju, ali imaju razliite stavove
o tome da li je kopa bunara, u ovom primjeru, odgovoran za bilo kakvu tetu koja se dogodi ljudima zbog
njegovog djela. Zapravo, razliita miljenja se javljaju
oko toga da li zabrana odreenih djela podrazumijeva
i odgovornost ljudi za tetu koja je rezultat takvih djela
ako ih oni uine.
2. Primjer djela koje rijetko ima za posljedicu tetu, prema E-atibiju, jeste prodaja groa, jer e ga manji
broj ljudi upotrijebiti za proizvodnju vina. Pravna prevencija se ne primjenjuje na takvo djelo, pravnici su
suglasni, jer je korist od djela vea od tete koja se
dogaa u rijetkim sluajevima.122
3. teta je veoma vjerovatna, tvrde pravnici, kada se
oruje proda za vrijeme trajanja graanskih nemira ili
se groe proda proizvoau vina.123 Malikije i hanbelije se slau oko primjene prevencije u ovom sluaju,
dok je drugi ne odobravaju, poto teta mora biti izvjesna da bi opravdala primjenu prevencije.
4. teta je vjerovatna, tvrde neki pravnici, kada ena
putuje sama i kada ljudi koriste legalne ugovore s
pravnim doskoicama kao sredstvo za ostvarivanje
kamate.124 I ovaj put se malikije i hanbelije slau oko
primjene prevencije, dok je drugi ne odobravaju, jer
teta nije izvjesna niti veoma vjerovatna.

E-atibi, El-Muvafekat, sv. II, str. 249.


Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 273.
124
Ibid, str. 273.
122
123

210

Dzasir Intencije serijata.indd 210

14.5.2012 15:26:47

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Navedeni primjeri pokazuju da su sredstva i ciljevi podlonim promjenama u razliitim ekonomskim, politikim, drutvenim i okolinskim uvjetima, a ne trajna pravila. ena koja
putuje sama, prodaja oruja ili prodaja groa moe voditi
teti u nekim situacijama, ali definitivno moe biti i bez tete ili,
ak, korisna za ljude u drugim situacijama. Stoga, nije adekvatno klasificirati djela prema mogunosti nastanka tete u tvrde
kategorije, kao to je gore navedeno. U estom poglavlju emo
predloiti kontinuiran spektar vjerovatnoe, to bi omoguilo
pravniku da se kree du tog spektra, shodno preovlaujuim
okolnostima bez vezivanja odreenih kategorija vjerovatnoe za
bilo koje djelo.
Konano, etiki govorei, pravna prevencija (zatvaranje
puteva) je konzekvencionalistiki pristup.125 On moe biti koristan u nekim situacijama, ali isto tako moe biti zloupotrijebljen
od strane pesimistinih pravnika ili politiki motiviranih autoriteta. U estom poglavlju emo navesti i pojasniti neke primjere.

Raniji vjerozakoni
Na temelju Kurana, Bog je objavio erijat poslanicima prije
Muhammada, a.s., slian islamskom erijatu.126 Otuda su neke
pravne kole uvrstile prethodne vjerozakone (eru men kablena)
meu validne dokaze islamskog prava. Meutim, pravnici koji
su se suglasili oko primjene pravila iz ranijih vjerozakona postavljaju uvjet da su ta pravila spomenuta u Kuranu ili poslanikim
traadicijama.127 Razlog postavljanja ovog uvjeta jeste potvrda da
ova pravila nisu derogirana novim (islamskim) pravilima.
Wolfe, About Philosophy, str. 90.
Kuran, El-Enam, 6: 90, E-ura, 42:13, El-Maida, 5:44, En-Nahl, 16:123.
127
E-evkani, Irad el-fuhul, str. 240.
125
126

211

Dzasir Intencije serijata.indd 211

14.5.2012 15:26:48

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Zahirije i daferije odbacuju eru men kablena kao izvor,


takoer, na temelju koncepta derogacije. Njihovo je stanovite
da je islamsko pravo derogiralo sva prava prije njega. Nekoliko
pravnika je odluilo da se ne izjanjavaju po ovom pitanju jer,
kako kau, nemaju dovoljno osnova da se izjasne.128
RANIJI VJEROZAKONI
(eru men kablena)

mjerodavni samo
ako su preneseni putem
islamskih TEKSTOVA
AFIJE
HANEFIJE
MALIKIJE
Mutezilije
ZEJDIJE

neutemeljen
dokaz
ZAHIRIJE
daferije

nema osnova za
iznoenje suda o ovome
nekoliko pravnika

Grafikon 4.33. Razliita miljenja o ranijim zakonodavstvima (eru men


kablena).

Miljenje ashaba
Pored razliitih miljenja oko definicije ashaba,129 postoje
razliita miljenja i o pravnoj validnosti miljenja ashaba ili rej
es-sahabi (grafikon 4.34.). Prema Ibn Hanbelu, miljenje ashaba
je validan dokaz koji se primjenjuje ako pravnik ne moe pronai (neposredan) dokaz u Kuranu ili Sunnetu.130 Ebu Hanifa
je zauzeo isti stav, ali su kasniji hanefijski pravnici dali prednost
Ibid.
El-Ensari, Fevatih er-rehamut, sv. II, str. 186.
130
E-afii, Er-Risala, str. 1810; Ibn el-Kajjim, Ilam el-muvekkiin, sv. I, str. 24-25.
128
129

212

Dzasir Intencije serijata.indd 212

14.5.2012 15:26:48

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

MILJENJA ASHABA
(rej es-sahabi)

validan
dokaz
hanbelije
afije
HANEFIJE
MALIKIJE

validan dokaz
ako se radi o odabranoj
grupi ashaba
iije
ZEJDIJE
ibadije

nije validan
dokaz
ZAHIRIJE
el-gazali
es-subki
e-evkani
ibn tejmijja

Grafikon 4.34. Razliita miljenja o miljenju ashaba (rej es-sahabi).

kijasu nad miljenjem ashaba. E-afii je dao prednost konsenzusu i analogiji, pored Kurana i Sunneta, u odnosu na primjenu
miljenja ashaba.131 Malik je postavio kao uvjet valjanosti miljenja ashaba da je u suglasnosti s tradicijom Medine (amel ehl
el-Madina).132
Neki pravnici navode da postoji konsezus o validnosti
ovog dokaza,133 to je netano zbog dva razloga. Prvo, kasniji
pravnici razliitih kola, poput El-Gazalija, El-Amidija, Es-Subkija, E-evkanija i Ibn Tejmijje, nisu prihvatili miljenje ashaba kao poseban dokaz.134 Drugo, Ibn Hazm (i zejdije) smatrali
su zabranjenim slijeenje bilo koga osim Poslanika, ukljuu Ibid.
Sultan, Huddijja, str. 537.
133
El-Amidi, El-Ihkam, sv. IV, str. 205.
134
Ibid, sv. II, str. 201; Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad, sv. III, str. 205; Abdullah ibn Kudama el-Makdisi, Revda en-nazir ve denna el-menazir, priredio:
Abdulaziz Abdurrahman es-Seid, 2. izdanje (Rijad: Mohammed ibn Saud University, 1399. h.), str. 84; Es-Serhasi, Usul Es-Serhasi, sv. II, str. 206; El-Ensari, Fevatih
er-rehamut erh Musellem es-subut, sv. II, str. 186; Ibn Tejmijja, El-Musevveda, str.
128; E-evkani, Irad el-fuhul, str. 243.
131
132

213

Dzasir Intencije serijata.indd 213

14.5.2012 15:26:48

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

jui ashabe.135 Daferije i zejdije uzimaju samo miljenja ashaba,


najbliih srodnika Poslanika (itra).136

Tradicija stanovnika Medine


Tradicija (amel), takoer nazivana konsenzusom (idma)
stanovnika Medine kljuni je dokaz/izvor u malikijskoj koli.
Na osnovu amela, Malik je donosio ocjene o svim pitanjima iz
metodologije prava, od interpretacije ajeta, do vjerodostojnosti
pojedinanih (ahad) predaja i ostalih, sekundarnih izvora.
tradicija stanovnika medine
(amel ehl el-Medina)

LEGITIMAN DOKAZ
MALIKIJE

Nije validan DOKAZ


sve ostale kole

Grafikon 4.35. Razliita miljenja o tradiciji stanovnika Medine (amel ehl


el-Medina).

Nekoliko uenjaka drugih kola, kao to su Ibn Tejmijja i


Ibn el-Kajjim iz hanbelijske, sloili su se, u naelu, s legitimnou ovog dokaza, jer ga oni smatraju nekom formom kolektivne predaje od Poslanika.137 Sve ostale pravne kole ne odobravaju konsenzus stanovnika Medine, na temelju njihovih vlastitih
definicija konsenzusa. E-afii nije odobrio bilo kakav poseban
Ibn Hazm, El-Ihkam, str. 539.
Ferhan, Hareka el-idtihad inde e-ia el-imamijja, str. 65.
137
Ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava, sv. XX, str. 311, 312, 313, 316, 320, 328.
135
136

214

Dzasir Intencije serijata.indd 214

14.5.2012 15:26:48

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

status Medine te je ustvrdio da ova vrsta konsenzusa otvara vrata


svakome da iznosi tvrdnje o konsenzusu svoje regije.138
Ibn Hazm i jo neki pravnici raspravljali su o ideji konsenzusa grada Medine na logikoj osnovi. Ibn Hazm je naveo
brojne sluajeve u kojima je Malik tvrdio postojanje konsenzusa
uprkos razliitim miljenjima koja su usvojili drugi uenici
ashaba, koji su takoer ivjeli u Medini u vrijeme Malika.139

Obiaj
Sve pravne kole uvaavaju obiaj (urf) u svojim teorijama, na ovaj ili onaj nain (grafikon 4.36). Meutim, postoji sutinska razlika izmeu pravnika koji urf smatraju samostalnim
dokazom (uz neke stipulirane uvjete) i onih koji smatraju da se
on iskljuivo uzima u obzir na nivou primjene pravila (koja se
donose na osnovu njihovih dokaza).
tradicija/obiaj
(el-urf)

samostalan DOKAZ
MALIKIJE
HANEFIJE
et-tufi

uzima se u obzir u primjeni pravila


ZAHIRIJE
IIJE
IIJE

Grafikon 4.36. Razliita miljenja o urfu.

138
139

E-afii, Er-Risala, str. 1558.


Ibn Hazm, El-Muhalla, sv. III, str. 149-161, 331.

215

Dzasir Intencije serijata.indd 215

14.5.2012 15:26:48

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Hanefije i malikije su usvojili ope pravilo koje obiaj ini


dokazom slinim tekstualnom dokazu (es-sabit bi el-urf ke essabit bi en-nass).140 Meutim, hanefije i malikije ga smatraju valjanim samo ako ne proturijei dokazu iz Kurana ili Sunneta.141
Et-Tufi je, u odnosu na hanbelijsku kolu kojoj je pripadao, zauzeo drugaiji stav o ovom pitanju. On je smatrao da je urf metod
definiranja interesa (el-masleha), pored razuma kao kriterija.
Stoga, Et-Tufi je, parktino, dao prednost urfu nad pojedinanim dokazima iz Kurana i Sunneta. Hanefije i malikije nisu otili
tako daleko kao Et-Tufi u davanju takvog autoriteta drutvenom
razvoju, ali su ipak drali urf dokazom koji specificira ope tekstualne dokaze.142 Npr. vjerodostojna predaja podrazumijeva
zabranu svake prodaje pod uvjetom.143 Meutim, hanefije i
malikije doputaju one vrste prodaje koje su utemeljene na obiaju. Ibn Abidin je izrazo njihovo stajalite sljedeim rijeima:
Znai li to da urf moe suditi o hadisu? Odgovor je: ne. Urf
sudi o analogiji/kijasu koji se zasniva na hadisu, a ne na samom
hadisu. Razlog spomenutog hadisa (koji zabranjuje prodaju pod
uvjetom) jeste smanjenje broja sporova meu ljudima. Otuda je
urf u skladu sa znaenjem hadisa. Smatramo da je ovaj mehanizam interpretacije tekstova, na temelju kriterija koliko obiaji
ljudi ispunjavaju znaenje ili intencije tih tekstova, fleksibilan mehanizam koji doprinosi otvorenosti i intencionalnosti
islamskog prava o emu e biti rijei u estom poglavlju.
tavie, da bi mogli prosuivati situacije na temelju onoga
o emu postoji obiajna suglasnost, uenjaci hanefijske i ha Es-Serhasi, Usul Es-Serhasi, sv. IX, str. 4; Delaluddin es-Sujuti, El-Ebah ve ennezair (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1403. h.), sv. I, str. 99.
141
Sultan, Huddijja, str. 628; Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 255.
142
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 256.
143
Auda, Fiqh al-Maqasid, str. 65.
140

216

Dzasir Intencije serijata.indd 216

14.5.2012 15:26:48

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

nbelijske kole su postavili uvjet za pravnika da razumije realnost (fikh el-vaki).144 Ovo je jo jedno polje interakcije prava i
drutvenih nauka, u kojem potvreni statistiki podaci ili utemeljena socioloka analiza igraju efektivnu ulogu u odluivanju
da li se eljeno znaenje ili intencija susreu u realnosti.

Pretpostavka kontinuiteta
Pretpostavka kontinuiteta (istishab) je princip zakljuivanja,
a ne poseban dokaz ili izvor zakonodavstva. On podrazumijeva nastavljanje postojeeg statusa (doputenosti, nevinosti itd.),
sve dok se ne desi dogaaj koji upuuje na suprotno. Pretpostavka kontinuiteta je dokaz koji odobravaju sve pravne kole.
Meutim, neke mutezilije prigovaraju davanju posebnog imena
ovom naelu, na osnovu toga to je ono sastavni dio racionalnog
prosuivanja.145 Daferije svrstavaju istishab pod racionalno
prosuivanje, ali takoer ustanovljavaju i njegovu legitimnost
na osnovu (interpretacije) odreenog broja predaja.146 Pravnici
su definirali pretpostavke ili istishab na razliite naine. Navest
emo etiri primjera takvih definicija:147
1. Pretpostavka doputenosti dok se ne dokae zabrana.
2. Pretpostavka nevinosti dok se ne dokae krivica.
3. Pretpostavka odreenih svojstava dok se ne dokau suprotna.
4. Pretpostavka dunosti, dok se ne dokae da je ista izvrena.
emsuddin ibn el-Kajjim, Et-Turuk el-hukmijja fi es-sijasa e-erijja, priredio: Muhammed Demil Gazi (Kairo: El-Medeni, bez datuma), sv. I, str. 5.
145
El-Basri, El-Mutemed, sv. II, str. 236.
146
Es-Sadr, Durus fi ilm el-usul, str. 380.
147
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 278.
144

217

Dzasir Intencije serijata.indd 217

14.5.2012 15:26:48

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

U estom poglavlju emo utvrditi da su navedena opa pravila, zapravo, intencionalno utemeljeno (mekasidi) razumijevanje i primjena islamskog prava.

Redoslijed dokaza
Da bismo naznaili odnos izmeu svih dokaza koje smo
spomenuli u ovom odlomku, uradili smo grafikon 4.37. koji
pokazuje nain na koji je svaka kola ustanovila poredak dokaza
koje usvaja kao validne. Rangiranje se zasniva na najznaajnijim usulskim djelima datih kola te naih opaanja o najvanijem usmjerenju svake kole. Pod odreenim uvjetima dolazi do
promjena u redoslijedu navedenih dokaza kao to to ilustruju
strjelice na grafikonu.
Hanefije daju prioritet kuranskim dokazima nad svim drugim, ukljuujui i Sunnet. Oni hadisom ne specificiraju, niti
odreuju opi ili neodreeni izraz Kurana. Ako ne mogu pronai dokaz u Kuranu, oni tragaju za hadisom koji se primjenjuje na dati sluaj. Nakon Poslanikovih, a.s., izreka, po validnosti,
slijedi miljenje ashaba. Potom, oni primjenjuju analogiju. Hanefije daju prednost analogiji nad hadisom, ako se radi o ahad
predaji. Ali, pravna preferencija, koja dolazi odmah iza analogije, ima prednost u odnosu na analogiju, ako je ova neodgovarajua, tj. ako proputa intenciju prava. Potom, konsenzus je, teorijski, sljedei dokaz, premda nismo naili niti jedno pravilo u
hanefijskoj koli koje se iskljuivo osniva na nekom konsenzusu. Obiaj i pretpostavka kontinuiteta su posebni dokazi koji se
primjenjuju ako nema nijednog od navedenih validnih dokaza.
Meutim, hanefije daju prednost obiaju u odnosu na literalnu
primjenu predaja ako se njime postie isti interes.

218

Dzasir Intencije serijata.indd 218

14.5.2012 15:26:48

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

HANEFIJE

AKO SE RADI
O AHAD-PREDAJI

1. KURAN
2. SUNNET
3. MILJENJE ASHABA
AKO SE RADI O
4. ANALOGIJA
NEPRIKLADNOJ ANALOGIJI
5. PREFERENCIJA
6. KONSENZUS
7. OBIAJ
8. PRETPOSTAVKA KONTINUITETA

AFIJE

AKO SE RADI
O AHAD-PREDAJI

1. KURAN
NA JEDNOM NIVOU
2. SUNNET
3. KONSENZUS ASHABA
4. MILJENJE ASHABA
5. ANALOGIJA
6. PRETPOSTAVKA KONTINUITETA

MALIKIJE

AKO SE RADI
O AHAD-PREDAJI

1. KURAN
2. SUNNET
3. MILJENJE ASHABA
4. TRADICIJA MEDINE
PREKO PREFERENCIJE,
5. ANALOGIJA
AKO SE PRIMJENJUJE
6. INTERES
7. PREVENCIJA
8. OBIAJ
9. PRETPOSTAVKA KONTINUITETA

MUTEZILIJE
1. KURAN
2. SUNNET
3. KONSENZUS
4. ANALOGIJA
5. INTERES
6. PREVENCIJA

IIJE(I ZEJDIJE)
1. KURAN
2. SUNNET
3. KONSENZUS BLIIH SRODNIKA
MUHAMMEDA, A.S.
4. MILJENJE ODABRANIH ASHABA (itra)
5. PRETPOSTAVKA KONTINUITETA

HANBELIJE
1. KURAN
2. SUNNET
3. MILJENJE ASHABA
4. KONSENZUS
5. ANALOGIJA
6. INTERES
7. PREFERENCIJA
8. PREVENCIJA
9. PRETPOSTAVKA KONTINUITETA

IBADIJE
1. KURAN
2. SUNNET
3. KONSENZUS
4. ANALOGIJA
5. PRETPOSTAVKA KONTINUITETA
6. PREVENCIJA
7. INTERES

ZAHIRIJE
1. KURAN
NA JEDNOM NIVOU
2. SUNNET
3. PRETPOSTAVKA KONTINUITETA

Grafikon 4.37. Pregled redoslijeda dokaza u razliitim kolama islamskog prava.

219

Dzasir Intencije serijata.indd 219

14.5.2012 15:26:48

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

afije smjetaju Kuran i Sunnet na istu razinu, tj. hadis je


validan kao i ajet, a ako su u suprotnosti, vie specifian i
odreen izraz ograniava opi i neodreeni izraz. Konsenzus (ashaba) se primjenjuje u afijskoj metodologiji, pod uvjetom da nije u kontradikciji s implikacijom Kurana ili hadisa.
Ako ashabi nemaju suglasno miljenje o odreenom pitanju,
primjenjuje se miljenje jednog od njih. Potom, ako nema dostupnog miljenja, oni primjenjuju analogiju. I na kraju, afije
primjenjuju pretpostavku kontinuiteta kao posljednje uporite.
Daferijske i zejdijske idtihadske procedure su potpuno
sline. Oni primjenjuju Kuran a potom Sunnet. Potom slijedi miljenje jednog lana Poslanikove itre ili njihov konsenzus.
iijska definicija pretpostavke kontinuiteta ukljuuje razliite
racionalne postupke koje oni primjenjuju ako ne pronau nass
ili predaju. Zahirijska/literalna kola usvaja iskljuivo jeziki dokaz Kurana i Sunneta (na istom stupnju autoriteta/huddijja)
te pretpostavku kontinuiteta kao princip zakljuivanja. Oni nisu
odobrili bilo koji drugi izvor zakonodavstva.
Malikije primjenjuju Kuran, Sunnet, miljenje ashaba, tradiciju Medine, analogiju i interes, ovim redoslijedom. Meutim,
medinskoj tradiciji se daje prednost u odnosu na ahad predaje,
ako su u kontradikciji. Analogiji se, takoer, daje prednost
nad ahad predajama, ako su u meusobnoj kontradikciji, pod
uvjetom da nisu u kontradikciji sa tradicijom Medine. Nadalje, Malik je esto davao prednost interesu (masleha) nad analogijom, u ime istihsana (pravne preferencije).
Imam Ahmed ibn Hanbel je uglavnom traio uporite u dokazima Kurana, Sunneta i miljenja ashaba. Analogiju je smatrao
posljednjim uporitem i rijetko je primjenjivao. Kasniji hanbelijski pravnici su razvili sljedeu listu dokaza: Kuran, Sunnet,
miljenje ashaba, konsenzus, analogija, interes, preferencija, pre220

Dzasir Intencije serijata.indd 220

14.5.2012 15:26:49

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

vencija i pretpostavka kontinuiteta ovim redoslijedom. Ovaj


hanbelijski poredak izvora je potpuno slian hanefijskom, izuzev
to on daje prednost konsenzusu nad analogijom, dok pravnu
prevenciju tretira kao zaseban dokaz.
Ibadije primjenjuju Kuran, svoje hadiske predaje, konsenzus i analogiju, ovim redom. Oni daju prednost istishabu nad
istihsanom i maslehom.
I na koncu, poto mutezilijska kola daje autoritet razumu (el-akl) kao neovisnom izvoru i najvanijem izvoru prava,148
neki uenjaci su skloni da daju prednost racionalnoj implikaciji (ed-dilala el-aklijja) nad svim ostalim implikacijama.149 Meutim, mutezilijski postupak pravnog zakljuivanja je poptuno
slian tom postupku u drugim tradicionalnim pravnim kolama.
Smatramo da je razum teorija u mutezilijskoj filozofiji religije
(kelam), a ne metod idtihada u mutezilijskoj filozofiji prava.
4.4. PRAVILA

Pregled
Ovaj odlomak analizira obje vrste islamskih pravnih pravila
zaduujua (teklifi) i deklarativna (vadi). Zaduujua pravila
su analizirana s obzirom na njihove stupnjeve i pitanja koja se
odnose na pravnu sposobnost. Razmatrane su tri vrste deklarativnih pravila: povodi, uvjeti i zapreke. Grafikon 4.38. predstavlja saetak klasifikacije pravila u tradicionalnim islamskim
pravnim kolama.
Abduldebbar, El-Mugni, sv. IV, str. 174; Abduldebbar, Fadl el-itizal, str. 139.
Hejsem Serhan, Istratidijja et-tevil ed-dilali inde el-mutezila (Lazikijja, Sirija: Dar
el-Hivar, 2003), str. 28.

148
149

221

Dzasir Intencije serijata.indd 221

14.5.2012 15:26:49

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

KLASIFIKACIJA PRAVILA

DEKLARATIVNA PRAVILA
(hukm vadi)

ZADUUJUA PRAVILA
(hukm teklifi)

stupnjevi zaduenja/
odobrenja

doba pravne
sposobnosti

uzrok
(sebeb)

uslov
(art)

zapreka
(mani)

Grafikon 4.38. Klasifikacija pravila na zaduujua i deklarativna.

Stupnjevi odobrenja
Islamske pravne kole, osim hanefijske kole i pojedinih
mutezilija, razlikuju pet stupnjeva zaduenja: obaveza (vadib), preporueno (mendub), doputeno (mubah), pokueno
(mekruh) i zabranjeno (haram). Hanefije su dodali jo dva stupnja na osnovu kriterija izvjesnosti dokaza. Neke mutezilije
dijele sva djela na obaveze i zabrane i odbacuju sve prijelazne
stupnjeve. To je u skladu s mutezilijskom fundamentalnom teorijom po kojoj su sva djela prirodno i intrinzino podijeljena
na dobra (hasen) i loa (kabih) to je mogue spoznati razumom. Grafikon 4.39. sumira navedena razliita miljenja koja
emo dodatno pojasniti.

Obaveze i zabrane
Islamske pravne kole su saglasne u identifikaciji obaveza
na temelju naredbi/imperativa u tekstovima. Ope pravilo kae
da je zadana implikacija naredbe (emr) obaveznost. Slino
tome, zadana implikacija negativne naredbe (nehj) jeste zabra222

Dzasir Intencije serijata.indd 222

14.5.2012 15:26:49

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

zaduujua pravila (el-hukm)


stupnjevi odobrenja

dva stupnja
(NEKI MUTEZILIJE)

PET STUPNJEVA
(SVE DRUGE KOLE)

SEDAM STUPNJEVA
(HANEFIJE)

NAREDBA

OBAVEZA
(vadib)

nareeno
(farz)

ZABRANA

preporueno
(mendub)

obaveza
(vadib)

dozvoljeno
(halal)

preporueno
(mendub)

pokueno
(mekruh)

doputeno
(halal)

zabranjeno
(haram)

pokueno
(mekruh)
strogo pokueno
(mekruh tahrimen)
zabranjeno
(haram)

Grafikon 4.39. Razliita miljenja o stupnjevima odobrenja u islamskim


pravilima.

na.150 Pravnici su teorijski klasificirali obaveze na razliite naine


ovisno o vremenu izvrenja, alternativama/izborima, opsegu i
kriteriju da li se mogu precizno mjeriti. Grafikon 4.40. sumarno izlae ove klasifikacije.

Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 32.

150

223

Dzasir Intencije serijata.indd 223

14.5.2012 15:26:49

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

klasifikacija obaveza

vrijeme

izbor

kriterij

opseg

PRECIZNO
DEFINIRANA

JEDAN IZBOR

PRECIZNO
MJERLJIVA

INDIVIDUALNA

NIJE PRECIZNO
DEFINIRANA

VIE IZBORA

NIJE PRECIZNO
MJERLJIVA

KOLEKTIVNA

Grafikon 4.40. Klasifikacija obaveza.

Neobavezujui stupnjevi
Ako postoji dokaz da se naredbom ne misli obaveza, odnosno da je doputeno ne izvriti dato djelo, onda ono potpada
pod kategoriju koju veina pravnika naziva preporuenom.151
Taj dokaz je obino hadis koji pokazuje da je Poslanik, a.s., odobrio ili izvrio djelo koje je suprotno naredbi. Slino tome,
suprotan dokaz u sluaju zabrane pomie djelo sa stupnja zabranjenog (haram) na nivo pokuenog (mekruh).
Hanefije razlikuju dvije vrste obaveza i dvije vrste zabrana
na temelju stupnja izvjesnosti dokaza. Tako hanefije razlikuju
fard i vadib te haram i mekruh tahrimen. Ahad predaje su primjer neizvjesnih dokaza.
Praktina implikacija ove razlike jeste da farzovi i harami
postaju sastavni dio vjere (malum min ed-din bi ed-darura), to
znai da su oni dio ne samo koda islamske prakse nego i islamskog sistema vjerovanja. To znai da negiranje bilo kojeg farda
151

Ibid, str. 34.

224

Dzasir Intencije serijata.indd 224

14.5.2012 15:26:49

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

STUPNJEVI IZVJESNOSTI DOKAZA


(po hanefijama)

IZVJESTAN

NIJE IZVJESTAN

NAREDBA

ZABRANA

NAREDBA

ZABRANA

NAREENO
(fard)

zabranjeno
(haram)

obaveza
(vadib)

strogo pokueno
(mekruh tahrimen)

Grafikon 4.41. Hanefijska klasifikacija stupnjeva obaveze i zabrane na osnovu izvjesnosti dokaza.

ili harama dovodi u pitanje vjeru jedne osobe, dok negiranje


vadiba ili makruha tahrimen nije stvar vjere. I ostale pravne
kole prave istu ovu razliku, s obzirom na sastavne dijelove vjere, s tim da ovim stupnjevima ne daju posebna imena. Odnos
izmeu koncepta izvjesnosti i posveivanja ljudskih miljenja razmotrit emo u estom poglavlju.
Prema hanefijama, ako je dokaz koji je uporite obaveze izvjestan (kati), onda se dato djelo postavlja kao uvjet pravne valjanosti. U suprotnom, djelo nema pravnih posljedica i ono postaje nitavo. Prema hanefijama, npr., ako je trgovaka transakcija
izvrena bez jednog od postavljenih (fard) uvjeta, kao to je uvjet
da roba bude doputena (halal), onda se ona smatra pravno nitavom, kao da se uope nije ni dogodila. Ali, ako je proputeni
uvjet vadib, kao to su svjedoci, transakcija je, ipak, ispravna i
pravno obavezujua unato nedostatku. Sve ostale pravne kole
225

Dzasir Intencije serijata.indd 225

14.5.2012 15:26:49

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ne prave ovu razliku te obje transakcije smatraju nevaljanim


neovisno o tome da li je nedostajui uvjet fard ili vadib.

Deklarativna pravila
Deklarativna pravila su povodi, uvjeti i zapreke. Jedno pravilo se primjenjuje ako postoji povod, ako su zadovoljeni uvjeti i
ako ne postoje zapreke. Povod (sebeb) je slian razlogu (illa)
o kojem je bilo ranije govora. Uvjet (art) moe biti definiran tekstovima ili o njemu postoji saglasnost ljudi (na podruju
transakcija). Zapreka (mani) je situacija koja pravno djelovanje povoda ini nevaljanim. Ispravnost (es-sihha) je postignuta ako postoji povod, ako su ispunjeni uvjeti te ako ne postoje
zapreke. U suprotnom, transakcija ili djelo se smatra nitavim/
neispravnim (fasid ili batil).
Npr. namaz je obavezan ako je nastupilo propisano namasko vrijeme kao povod, ako je ispunjen uvjet uzimanja abdesta
te ako su prepreke, kao to je mentalna nesposobnost, odsutne.
Drugi primjer: smrt je povod nasljeivanja, uvjet nasljeivanja je da je nasljednik iv, dok je ubistvo ostavitelja od strane
nasljednika prepreka nasljeivanju. Posljednji primjer: ugovor
je povod odreenim finansijskim obligacijama, svjedoenje je
uvjet, dok je nedoputenost robe prepreka ostvarivanja pravnih
posljedica takvog ugovora.

Pravna sposobnost
Pravnici su klasificirali odgovornost ili pravnu sposobnost
(ehlijja) u islamskom pravu na aktivnu pravnu sposobnost (ehlijja el-eda) i pasivnu sposobnost (ehlijja el-vudub). Akivna pravnu spsobnost podrazumijeva prava, obaveze i pravne kvalifikacije, dok pasivna pravna sposobnost podrazumijeva prava, bez
226

Dzasir Intencije serijata.indd 226

14.5.2012 15:26:49

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

obaveza i kvalifikacija.152 Pravnici razlikuju sljedee etiri faze


ljudskog ivota: od zaea do roenja, od roenja do perioda
razlikovanja (temjiz), od ovog perioda do puberteta (bulug) i od
puberteta do smrti.
Pasivna pravna sposobnost embriona podrazumijeva samo
pravo na ono to je korisno za njega i njegov pretpostavljeni ivot. Period trudnoe je tema o kojoj se u fikhu raspravlja u
kontekstu prava koja pripadaju bebi i majci. Pravnici su se saglasili o najkraem periodu trudnoe od est mjeseci na osnovu implikacije brojeva (dilala el-aded) u ajetima: 46: 15 (Majka
njegova s mukom ga nosi i u mukama ga raa, nosi ga i doji trideset
mjeseci) i 2: 233 (Majke neka doje svoju djecu pune dvije godine).153
Meutim, postoje razliita miljenja o najduem periodu trudnoe, koja se kreu od devet mjeseci do sedam godina! Dokazi na
kojima su pravnici zasnivali ova miljenja su ili miljenja ashaba
ili obiaj, koji se ustanovljava tako to se ljudima postavlja
pitanje o njihovom iskustvu u takvim stvarima.154
Doba razlikovanja, prema pravnicima, jeste doba kada je
dijete u stanju znati ta su prodaja i kupovina.155 Pravnici su
iznijeli razliita miljenja o granici (hadd) kada nastupa ovaj pe Hasebullah, Usul et-teri, str. 395.
Kuran, sure Muhammed i El-Bekara (prijevod Muhammeda Asada). V. Abduldebbar, El-Mugni, sv. VIII, str. 89; Muhammed ibn Abdullah ez-Zerkei, El-Bahr elmuhit fi usul el-fikh, priredio: M. M. Tamir, 1. izdanje (Bejrut: 2000), sv. II, str. 539.
154
Muhammed ibn Ebu Bekr ez-Zeri, Tuhfa el-mevdud bi ahkam el-mevlud, priredio:
Abdulkadir el-Arnaut, 1. izdanje (Damask: Dar el-Bejan, 1971), sv. I, str. 291;
Ebu Bekr el-Husejni, Kifaja el-ahjar fi hal gaja el-ihtisar, priredio: A. A. Baltadi i
M. Vehbi Sulejman, 1. izdanje (Damask: Dar el-Hajr, 1994), sv. I, str. 447; Jahja
Ebu Zekerijja en-Nevevi, El-Medmu (Bejrut: Dar el-Fikr, 1997), sv. IX, str. 342;
Abdullah ibn Muhammed el-Batlijusi, El-Insaf fi et-tenbih ala el-meani ve el-esbab
elleti evdebet el-ihtilaf bejne muslimin fi araihim, priredio: Muhammed Ridvan edDaja, 2. izdanje (Bejrut: Dar el-Fikr, 1403 h.), sv. IX, str. 430.
155
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 311.
152
153

227

Dzasir Intencije serijata.indd 227

14.5.2012 15:26:49

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

riod: pet, sedam ili osam godina. Ponovo, sva miljenja se temelje na miljenju ashaba ili iskustvu.156
Izmeu roenja i perioda razlikovanja, pravnom subjektu
(mukellef) nedostaje aktivna pravna sposobnost, ali ima (punu)
pasivnu pravnu sposobnost, tj. sposobnost da prima naslijee
i bude naslijeen, uzme poklon itd.157 Ova puna pravna sposobnost traje do smrti. Ona prerasta u aktivnu pravnu sposobnost
od vremena puberteta (grafikon 4.42).

AKTIVNA PRAVNA
SPOSOBNOST
RECEPTIVNA PRAVNA
SPOSOBNOST

od zaea do
do roenja

od roenja
do perioda
razlikovanja

(DJELIMINA)

(PUNA)

od perioda
razlikovanja
DO PUBERTETA

od PUBERTETA
do SMRTI

(DJELIMINA)

(PUNA)

(PUNA)

(PUNA)

Grafikon 4.42. Pravnika klasifikacija pravne sposobnosti s obzirom na periode ljudskog ivota (preuzeto iz: Hasebullah, Usul et-teri).158

Doba puberteta je, takoer, predmet razliitih miljenja:


devet godina, pojava dlaka na licu djeaka, dvanaest godina ili mogunost djevojice da zatrudni i djeaka da uzrokuje
zaee.159
Ez-Zeri, Tuhfa el-mevdud, sv. I, str. 291; El-Husejni, Kifaja el-ahjar, sv. I, str. 447;
En-Nevevi, El-Medmu, sv. IX, str. 342; El-Batlijusi, El-Insaf, sv. IX, str. 430.
157
Hasebullah, Usul et-teri, str. 395.
158
Ibid.
159
El-Batlijusi, El-Insaf, sv. II, str. 514; Muhammed ibn Abdullah ez-Zerkei, erh ezZerkei ala Muhtesar el-Harki, priredio: Abdulmunim Halil Ibrahim, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 2002), sv. I, str. 317; E-afii, El-Umm, sv. IV, str. 261.
156

228

Dzasir Intencije serijata.indd 228

14.5.2012 15:26:49

KLASINE TEORIJE ISLAMSKOG PRAVA

Dokazi koji se navode ovise o iskustvu ljudi i razliitim


jezikim implikacijama tekstova.160
Aktivna pravna sposobnost podrazumijeva odgovornost subjekta (mukellefa) za svoje vlastite odluke te neovisnost od odobrenja drugih osoba za obavljanje poslova. Meutim, izmeu
perioda razlikovanja i puberteta ova sposobnost je djelimina
tj. neke odluke pravnog subjekta mora odobriti staratelj.161
Konano, znaci smrti su, takoer, predmet razliitih miljenja u klasinim kolama islamskog prava. Na temelju obiaja pravnici navode sljedee znake: ispijeno lice, ukrivljenost
nosa, mlitavost aka i nogu ili prestanak pokreta.162
Predmet ovog odlomka bilo je razmatranje razliitih pitanja
koja se tiu pravne sposobnosti, ukljuujui i odreeni broj pitanja koja spadaju u podruje koje mi danas oznaavamo znanou, a ne podrujem prava kao to su period trudnoe,
doba razlikovanja, znak puberteta i znak smrti. Smatramo
da ova pitanja ne treba rjeavati na osnovu miljenja uenjaka
ili onoga to ljudi kau, nego na osnovu utemeljenih statistikih zakljuaka koji se baziraju na reprezentativnom uzorku
medicinskih i sociolokih istraivanja. U estom poglavlju emo
razmatrati pitanje otvorenosti sistema islamskog prava i elaborirati vanu ulogu koju prirodne i drutvene nauke mogu imati
u sistemskom pristupu islamskom pravu.

Npr. E-afii, El-Umm, sv. IV, str. 261.


Hasebullah, Usul et-teri, str. 395.
162
El-Batlijusi, El-Insaf, sv. II, str. 467; Ibn Nudejm, El-Bahr er-raik, sv. VIII, str.
196; El-Hasfeki, Ed-Durr el-muhtar (Bejrut: Dar el-Fikr, 1386), sv. VI, str. 309.
160
161

229

Dzasir Intencije serijata.indd 229

14.5.2012 15:26:50

Dzasir Intencije serijata.indd 230

14.5.2012 15:26:50

SUVREMENE TEORIJE
U ISLAMSKOM PRAVU

Pregled
Ovo poglavlje pokuava da odgovori na sljedea pitanja:



Da li se klasine kole prava predstavljene u prethodnom poglavlju jo uvijek striktno slijede?


Ukoliko se mapa kola i teorija islamskog prava izmijenila, to tvrde mnogi istraivai, kako moemo imenovati te nove kole i teorije islamskog prava?
Koje su to osnovne karakteristike koje odreuju svaku
suvremenu kolu?
U kojoj mjeri se one slau ili ne slau s klasinim kolama?

Ovo poglavlje nastoji ponuditi odgovore na gore navedena


pitanja. Ono poinje s pregledom savremenih klasifikacija teorija islamskog prava i izlae novu konceptualno utemeljenu i
viedimenzionalnu klasifikaciju. Njome se nastoje prevazii neki
nedostaci klasifikacija zasnovanih na karakteristikama. Analiza
koja je izloena u ovom poglavlju pokazat e kako savremene
teorije potvruju ili kritiziraju klasine teorije islamskog prava.
Naredno poglavlje e, na temelju analiza koje sadre ovo i prethodno poglavlje, razviti sistemski pristup islamskom pravu.
231

Dzasir Intencije serijata.indd 231

14.5.2012 15:26:50

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

5.1. SAVREMENE KLASIFIKACIJE


I OBILJEJA

Background
Dvadeseto stoljee je svjedoilo radikalne promjene na mapi
teorija/kola islamskog prava. Do kraja XIX stoljea, najmonije moderne drave kolonizirale su veinu zemalja s veinskim
muslimanskim stanovnitvom.1 Modernost koja je nametnuta,
uprkos mnogim njenim promaajima, uveliko je zasluna za
oivljavanje islamskog idtihada, i to u dva vida:
a) kolonizacija je donijela nove probleme koji su traili
nova rjeenja i
b) kolonizacija je donijela nove poglede i ideje u svakom
polju znanja.
Od poetka XX stoljea uenjaci i muftije su shvatili da
su potrebne nove fetve, jer su se a historijske zbirke miljenja
u svakom od tradicionalnih mezheba pokazale neadekvatnim
u noenju s problemima koje je modernost stvorila. Stoga su
mnoge muftije poeli iriti svoje vidike kako bi ukljuili rjeenja drugih mezheba u svoje fetve. Tako su komparativne fikhske
studije dobile na popularnosti. Konano, i utjecajne islamske
institucije su smatrale da je neophodna reforma u teoriji islamskog prava. S druge strane, modernost je unijela i nove filozofije
i ideje u tradicionalne islamske institucije, naroito posredstvom
nekih talentiranih muslimanskih advokata i pravnika koji su bili
pod direktnim utjecajem zapadne uenosti. Primjer takvih linosti jesu Rifaat et-Tahtavi, Muhammed Ikbal i Mehammed
Abduhu. Konano, zapadne filozofske ideje nale su svoj put
1

The Oxford History of Islam, priredio: John L. Esposito (Oxford: University Press,
1999), str. 690.

232

Dzasir Intencije serijata.indd 232

14.5.2012 15:26:50

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

do islamske misli openito i islamskog prava posebno, pa su se


poele javljati i nove fundamentalne metodologije.
Dananja klasifikacija suvremenih teorija u islamskom pravu, openito govorei, nije vie na liniji afijske, hanbelijske,
daferijske i ostalih tradicionalnih pravnih kola to emo i ilustrirati. Meutim, jo uvijek postoji jasna opa podjela izmeu
sunnijskih, iijskih i ibadijskih kola prava, a manjina sunnijskih
uenjaka jo uvijek je vjerna jednom od etiri sunnijska mezheba u svim aspektima jurisprudencije. Ova knjiga e tendenciju
zadravanja unutar historijskih okvira jednog mezheba klasificirati kao skolastiki tradicionalizam.2 Ipak, utvrdit emo da veina savremenih znanstvenika koristi tradicionalne pravne kole
kao podravajue argumente prije negoli kao izvorne autoritete. Ovaj odjeljak predlae novu tipologiju aktualnih teorija
islamskog prava koja dananji pejza fikha predstavlja mnogo
sloenijim u odnosu na tradicionalnu mezhebsku podjelu. Nova
klasifikacija obuhvata sve istraivae i znanstvenike koji se bave
islamskim pravom bez obzira na njihov background i geografsku lociranost. Najprije e biti predstavljene aktualne alternativne klasifikacije islamskih kola miljenja (ili ideologija), iz
kritike perspektive.

Islamske ideologije
Dananje studije o islamu i drutvu, naroito o onome
to se naziva politikim islamom, standarno zapoinju s tipologijom islamskih ideologija. Svrha ovih tipologija jeste da
definiraju i dodijele odreene oznake razliitim grupama, po Koristim ovaj termin slijedei Tarika Ramadana, premda je moja definicija ovog
pojma neto drukija. Vidi: Tariq Ramadan, Western Muslims and the Future of
Islam (New York: Oxford University Press, 2004), str. 24.

233

Dzasir Intencije serijata.indd 233

14.5.2012 15:26:50

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

litiarima i misliocima kako bi se odredile strategije za odnos


sa svakom od njih. U ovim studijama, ideologija se definira
na veliki broj naina mogue ovisno o ideologijama samih
autora i ciljeva njihovih studija. Klasine klasifikacije, kao to
su H. Gibbova, W. Smithova, A. Houranijeva, L. Bindersova,
H. Mintjeseova i R. Humphreyeva, dijele ove ideologije na
popularnu tripartitnu tipologiju tradicionalizma/fundamentalizma, modernizma i sekularizma.3 Ova klasina podjela
je ustvari samo klasifikacija reakcija na politiku dominaciju
Zapada u islamskom svijetu, prije negoli klasifikacija teorija
islamskog prava. tavie, ova tripartitna dioba je odraz koncepcija fundamentalizma, modernosti i sekularizma u miljeima iz kojih potjeu sami autori. John Esposito je dao prednost
analizi stavova naspram modernizacije i islamskih drutvenopolitikih promjena4 a koje je klasificirao na konzervativne,
neotradicionalistike, islamske reformistike i sekularistike stavove. Yvonne Haddad takoer upuuje na stavove ili
tendencije koje ona dijeli na neonormativistike, normativistike i akulturacionistike.5 Wiliam Shepard smatra da
su islamske ideologije odgovori na zapadni utjecaj i prijedlozi
za rehabilitaciju muslimanske historije. On je ponudio osam
kategorija u dvodimenzionalnoj klasifikaciji islamskog totalizma i modernosti.6 John Voll je analizirao stilove djelovanja
Leonard Binder, Ideological Revolution in the Middle East (New York: 1964), str.
31-40; H. Mintjes, Mawlana Mawdudis Last Years and the Resurgence of Fundamentalist Islam, Al-Mushir 22, br. 2 (1980): vol. 22, br. 2, str. 46-73.
4
John Esposito, Islam and Politics (Syracuse: Syracuse University Press, 1984), str.
216.
5
Yvonne Haddad, The Islamic Alternative, The Link 15, br. 4 (1982): sv. 15, br. 4,
str. 1-14.
6
William Shepard, Islam and Ideology: Towards a Typology, Int. Journal Middle
Eastern Studies, br. 19 (1987): br. 19, str. 308.
3

234

Dzasir Intencije serijata.indd 234

14.5.2012 15:26:50

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

Fundamentalizam

Apologetski
modernizam

Modernizam

Sekularizam

Tradicionalizam

Neofundamentalizam

Reformizam

Liberalizam

Literalistiki
selefizam

Neotradicionalizam

Neomodernizam

Modernizam

Radikalni
fundamentalizam

Konzervativizam

Selefijski
reformizam

Akulturacionizam

Konzervativni
tradicionalizam

Neonormativizam

Normativizam

Adapcionizam

Konzervatizam

Odbacivaki
neotradicionalizam

Prilagoavajui
neotradicionalizam

Racionalistiki
reformizam

Normativizam

Selefijski
reformizam

Reformistiki
tradicionalizam

Odbacivaki
tradicionalizam

Reformistiki
tradicionalizam

Tradicionalizam

Postmoderni
fundamentalizam

Tabela 5.1. Saeti prikaz izraza koritenih u tipologijama islamskih ideologija

u islamskoj historiji klasificirajui ih na prilagoavajui, konzervativni i fundamentalistiki.7 Fazlur Rahman je neofundamentalizam stavio nasuprot islamskog modernizma, koji
prema njegovom miljenju znai unoenje promjene u sadraj
erijata.8 On je takoer definirao postdmoderni fundame ta John Voll, Islam: Continuity and Charge in the Modern World (Bolder, Colorado:
Westview press, 1982).
8
Fazlur Rahman, Islam, 2. izdanje (Chicago: University of Chicago Press, 1979) i
Fazlur Rahman, Islamic Modernism: Its Scope, Method and Alternatives, IJMES
1, br. 4 (1979), sv. I, br. 4, str. 311-317.
7

235

Dzasir Intencije serijata.indd 235

14.5.2012 15:26:50

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

listiki trend, iji je basic lan antizapadnjaki.9 Uprkos postojanju varijacija u naprijed navedenim klasifikacijama, rekli
bismo da se one jo uvijek kreu oko stare tripartitne diobe fundamentalizma, modernizma i sekularizma. Postoji takoer opa
tendencija u navedenim studijama da se modernizam dijeli na
dvije razliite razine, tako da se klasifikacije, zapravo, zavravaju
s etiri kategorije. Tabela 5.1. sumira termine/obiljeja koja se
koriste za oznaavanje ove etiri kategorije.
Tipologija Tarika Ramadana ne slijedi klasinu tripartitnu klasifikaciju. Ona prije identificira tendencije u islamskoj
misli i stoga predstavlja tokove islamske misli razliitih grupa/
pokreta mnogo preciznije nego druge (klasine) klasifikacije.10

RAND-ova klasifikacija
Druga znaajna klasifikacija ponuena je u izvjetajima
RAND Korporacije o islamizmu.11 Izvjetaj za 2004. godinu
kao svoj cilj navodi doprinos naporima onih koji ele sprijeiti sukob civilizacija. Nalik ranije spomenutim etvorodiobnim
klasifikacijama, RAND-ov izvjetaj predstavlja tipologiju etiri sutinske pozicije, i to fundamentalizam, tradicionalizam,
modernizam i sekularizam. Meutim, RAND-ova tipologija je
od posebnog znaaja za nae istraivanje jer ove pozicije predstavljaju, vie ili manje, fikhska stanovita o mnogim savremenim pitanjima. Ova pitanja, za koja izvjetaj kae da su postala predmet rasprava u islamskom svijetu, tiu se politikih i
individualnih sloboda, obrazovanja, statusa ena, pravde u kri Akbar S. Ahmed, Postmodernism and Islam: Predicament and Promise, 7. izdanje
(London i New York: Routledge, 2004), str. 160.
10
Ramadan, Western Muslims and the Future of Islam, str. 24ff.
11
Npr.: Bernard, RAND izvjetaj 2004.
9

236

Dzasir Intencije serijata.indd 236

14.5.2012 15:26:50

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

vinom postupku, legitimnosti reforme i promjena te stavova


prema Zapadu. Primjeri takvih pitanja jesu poligamija, hidab,
bievanje, participacija ena u javnom ivotu i dihad.
Slijedi kratak pregled RAND-ove tipologije propraen mojim komentarima.
1. Fundamentalizam je podijeljen na skripturalni i radikalni fundamentalizam:
Skripturalni fundamentalisti vjeruju u ekspanzionistiku i agresivnu verziju islama koja je utemeljena u
teologiji, nameu striktno javno iskazivanje islama i
pribjegavaju nasilju. Kada je u pitanju islamsko pravo,
njihovi su izvori definirani kao Kuran, Sunnet, harizmatini lideri i radikalni autori. Iranski revolucionari, saudijske vehabije i turska Kaplan kongregacija su
ukljueni u ovu kategoriju.
Radikalni fundamentalisti vjeruju u u ekspanzionistiku i agresivnu verziju islama i mogu pribjei nasilju i
terorizmu. Kada je u pitanju islamsko pravo, njihovi
su izvori definirani kao Kuran, Sunnet, harizmatini
lideri i islamska filozofija. Al-Kaida, talibani, Hizbuttahrir i drugi islamski pokreti dati su kao primjeri.
2. Tradicionalizam je podijeljen na konzervativni i reformistiki tradicionalizam.
Konzervativni tradicionalisti podravaju literarne i
striktne forme islama, ali ne pribjegavaju nasilju. Oni
odolijevaju modernosti i promjeni. Oni koji ive u
tradicionalnom drutvu takoer su opisani kao slabo
obrazovani i oni koji slabo razlikuju lokalne obiaje
od doktrine islama. Kada je u pitanju islamsko pravo,
njihovi su izvori definirani kao Kuran, Sunnet, lokal237

Dzasir Intencije serijata.indd 237

14.5.2012 15:26:50

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ni obiaji i miljenja lokalnih klerika. Akbar Ahmed i


Abdurrahman Doi su navedeni kao primjeri.
Reformistiki tradicionalisti su opisani kao oni koji
su vie spremni da naine neke ustupke u literarnoj
primjeni ortodoksije kroz reformu i reinterpretaciju s ciljem da ouvaju duh prava. Kada je u pitanju
islamsko pravo, njihovi su izvori definirani kao Kuran,
Sunnet, uenjaci (ukljuujui sekularne filozofe), moderni zakoni i etika te konsenzus zajednice. Jusuf elKaradavi i Rukajja Maksud su navedeni kao primjeri.
3. Modernizam nije podijeljen u nove kategorije, a modernisti su opisani kao oni koji su spremni nainiti
dalekosenije promjene u sadanjem ortodoksnom razumijevanju islama. Oni su takoer opisani kao oni
koji vjeruju u historicitet islama, tj. prema tekstu
izvjetaja, islam kakav je prakticiran u vrijeme Poslanika nije vie validan. Kada je u pitanju islamsko
pravo, njihovi su izvori takoer definirani kao Kuran,
Sunnet, uenjaci (ukljuujui one koje izvjetaj naziva
sekularnim filozofima), moderni zakoni i etika. Halid
Ebu el-Fadl, Muhammed ahrur, arif Mardin, Bassam
Tibi i Naval Saadavi dati su kao primjeri modernista.
4. Sekularizam je podijeljen na prevladavajui sekularizam i radikalni sekularizam.
Prevladavajui sekularisti ele da islamski svijet prihvati podjelu crkve i drave onako kako su to uinile
zapadne industrijske demokratije, gdje je religija prognana u privatnu sferu.
Radikalni sekularisti su sutinski antiameriki i ekstremno neprijateljski.
238

Dzasir Intencije serijata.indd 238

14.5.2012 15:26:50

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

Slijede moji komentari na navedenu kategorizaciju u formi


naznaka.
1. Ova klasifikacija je, u cjelini, zasnovana na politikim
stavovima navedenih grupacija naspram vanjske politike Sjedinjenih Drava, naroito politike rata protiv
terorizma. Tipologija se ne odnosi jasno na islamsko
pravo, zapadne vrijednosti, meunarodnu zajednicu ili modernost kao to izvjetaj tvrdi.
2. Uprkos brojnim praktinim i ivotnim primjerima
navedenim u izvjetaju, usporedba ne obuhvata temeljne teorijske razlike u varijantama osnova islamskog
prava (usul) kod ovih grupa, a na kojima one grade
svoje ideoloke pozicije.
3. Kuran i poslanika tradicija su spomenuti meu izvorima kod svih trendova (osim kod sekularista). Meutim, sutinski je vano razmotriti preciznu metodologiju
tretiranja ova dva izvora i ulogu drugih izvora (kao to
su masleha i urf). Npr. u ekstremnim/konzervativnim
grupama patrijarhalnim obiajima se daje prednost nad
Tekstom na svim parktinim nivoima kao to emo
pokazati u narednom poglavlju. Ovo, takoer, djelimino objanjava uenje koje izvjetaj pokazuje naspram
znaajne slobode konzervativaca naspram literalnog
sadraja islama. U modernistikim trendovima, to navodimo kao drugi primjer, koncept maslehe esto je izvor
novih pristupa politici koji su prilino pragmatini.
4. Razlikovanje skripturalnih fundamentalista (npr. vehabija) i radikalnih fundamentalista (npr. Al-Kaide i
talibana) na osnovu teologije nije adekvatna. Sve ove
grupe imaju iste teoloke pozicije, zasnovane na selefijskom uvjerenju (akida es-selef). S druge strane, stavovi
239

Dzasir Intencije serijata.indd 239

14.5.2012 15:26:51

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

5.

6.

7.

8.

mnogih iranskih revolucionara se razlikuju naspram


brojnih teolokih pitanja (osim kada je u pitanju njihovo ope ideoloko stanovite prema Sjedinjenim Dravama). Sami iranski revolucionari mogu se razvrstati
u cijeli spektar razliitih islamskih stajalita uprkos, opet
ponavljamo, njihovih slinih politikih stajalita prema
sadanjoj amerikoj spoljnoj politici. Sljedee poglavlje
e ilustrirati kako su neki od njih dali svoj doprinos
modernistikim pristupima islamskom pravu, kao to
su Muhammed Hatemi i Abdulkerim Suru.
Uprkos preciznoj analizi reformistiko-tradicionalistike strategije reinterpretacije, sekularni filozofi, moderni zakoni i etika sigurno nisu meu njihovim izvorima islamskog prava. Meutim, uvrtavanje sekularnih
filozofa i moderne etike meu izvore kod modernistikih uenjaka je primjereno. U stvari, moderne vrijednosti predstavljaju jezgro modernistikih stavova na
temelju kojeg se vri i sama reinterpretacija tekstova.
Koncept historiciteta islama spomenut je u izvjetaju
kao modernistika karakteristika. Meutim, u ovom
odjeljku emo analizirati razliite forme i stupnjeve historizacije i to na temelju postmoderne, a ne moderne filozofije. Ovo poglavlje e istaknuti vanost razlikovanja modernih i postmodernih kritikih stanovita.
Mnogo je preciznije podijeliti kategoriju modernista
na najmanje dvije nove kategorije na temelju razlike
izmeu strategija reinterpretacije i radikalnog kriticizma kao to to predlae ovaj odjeljak.
Mnogo je prilinije identificirati islamska stajalita kao
teorije, nego ih vezati za pojedine linosti i imena. Mnoga imena, koja su povezana s pojedinim kategorijama u

240

Dzasir Intencije serijata.indd 240

14.5.2012 15:26:51

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

izvjetaju, zapravo, pomjeraju svoje stavove iz jedne u


drugu ili vie predloenih kategorija ovisno o kojem
pitanju se radi. Npr. ajh El-Karadavi zauzima ono to
bi se moglo nazvati tradicionalistikim stavom o pitanjima koja on svrstava meu nepromjenjive osnove
(usul sabita), stav modernistike reinterpretacije o pitanjima koja on svrstava meu varijable (mutegajjirat)
i ono to bi se moglo nazvati sekularnim stavom o pitanjima koja, prema njegovoj klasifikaciji, ne pripadaju
zakonodavnoj oblasti (medal el-ferag et-terii).12
9. Izvjetaj svrstava tri osobe pod kategoriju modernista.
Meutim, stanovnite Naval es-Saadavi je radikalno
drugaije od pozicija Muhammeda ahrura i Halida
Ebu el-Fadla. Dok Saadavi optuuje islam i sve religije zbog njihove patrijarhalnosti i ogranienja koja
nameu enama13, ahrur i Ebu el-Fadl jasno djeluju
unutar islamske pravnike tradicije uprkos njihovim
feministikim i modernistikim reinterpretacijama.14

Klasifikacije zasnovane na Tekstu


Pored tipologija koje su zasnovane na islamskim ideologijama, postoji nekoliko tipologija ili pristupa koji su utemeljeni
na primarnim islamskim izvorima, Kuranu i poslanikim tradicijama. Znanstvenici koji predlau ove tipologije tvrde da pripadaju centristikom pravcu. Centrizam (vesatijja, esto prevoen kao umjerenost) zagovara stav revitalizacije ili reforme
(ihja, nehda ili islah) izmeu dva ekstremna koji se u pravilu
El-Karadavi, Medhal, str. 200.
Nawal El-Saadawi, God Dies by the Nile, 6. izdanje (London: Zed Books Ltd, 2002).
14
Vidi: Khalid Abou El-Fadl, Speaking in Gods Name (Oxford: Oneworld Publications, 2003); Muhammed ahrur, Nahve usul dedida.
12
13

241

Dzasir Intencije serijata.indd 241

14.5.2012 15:26:51

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

nazivaju literalizmom (harfijja) i vesternizacijom (tagrib).15


Slijedi saet prikaz ovih trodiobnih kategorizacija koje su sve
popularnije u pravnikoj literaturi pisanoj na arapskom jeziku.

Literalizam ili stagnacija: Literaliste (esto nazvane i


neoliteralistima) obino opisuju kao one koji uzimaju u obzir literalno znaenje tekstova a zanemaruju njihove intencije.16 Stagnacija upuuje na striktno slijeenje jednog od islamskih mezheba, to je, u
neoliteralistikom sluaju, hanbelijska kola u njenoj
modernoj selefijskoj/vehabijskoj verziji. Vehabizam je
islamski pokret koji je nazvan po Imamu Muhammedu
ibn Abdulvehhabu, koji je poveo pokret u Arabiji kako
bi sauvao istu i izvornu formu islama i oistio je
od svih sufijskih novotarija.17 Abdulvehhab je uao u
koaliciju sa Abdulazizom es-Saudom, utemeljivaem
dananje Saudijske Arabije, i slijedio hanbelijsku kolu,
naroito stavove Ibn Tejmijje.
Sekularizacija ili vesternizacija: Ovo je znaajka radikalnih kritika sredinjeg toka islamske misli/prava,
utemeljenih na modernoj filozofiji ili metodologiji.
Sekularisti se javljaju s fundamentalnim filozofskim
osloncem na zapadnu civilizaciju.18 Njih takoer op-

Vidi npr.: Alija Izetbegovi, El-Ilan el-islami, preveo: Muhammad Jusuf Ads, 1.
izdanje (Kairo: Dar e-uruk, bez datuma), str. 49; Jusuf el-Karadavi, El-Idtihad
el-muasir bejne el-indibat ve el-infirat (Kairo: Dar et-Tevzi, 1994); Muhammed
Imara, Teddid el-fikr el-islami (Kairo: Kitab Dar el-Hilal, 1981); Ebu el-Ala elMevdudi, El-Hidab (Dedda: Ed-Dar es-Saudijja li en-ner ve et-tevzi, 1986);
Mohammad Khatami, Islam, Liberty and Development (Johannesburg: Global
Books, 2001), str. 24.
16
Npr.: Imara, Teddid el-fikr el-islami, str. 5.
17
Abdurrahman e-ejh, Feth el-medid erh Kitab et-tevhid (Kairo: Muessesa Kurtuba, bez datuma), str. 13-14.
18
Imara, Teddid el-fikr el-islami, str. 5.
15

242

Dzasir Intencije serijata.indd 242

14.5.2012 15:26:51

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

tuuju za ostavljanje islamskih tekstova (nusus) zarad


svog vlastitog rezonovanja.19
Centrizam ili obnova: Ovo je nova kola islamskog prava koja zauzima poziciju izmeu gore navedenih stajalita. Openito, centristi se ne ograniavaju na pojedine tradicionalne kole islamskog prava, nego vre izbor
izmeu stavova ovih kola kako bi ostvarili interes ljudi
(masleha) u ivotnim situacijama.20

U nastavku slijede moji komentari na ovu kategorizaciju.


1. Ovo je takoer kategorijska dioba metoda koja pretpostavlja konzistentnost u svojim idealnim tipovima.
Meutim, postoji vie pravaca koji se mogu identificirati unutar svakog od spomenutih trendova. Literalizam ponekad koristi metode koje se ne dre strogo
literalnih znaenja tekstova, nego narodnih tradicija/
obiaja, i to na prvom mjestu.
2. Mnogo je prilinije klasificirati metode, nego uenjake, jer mnogi uenjaci mijenjaju svoje teorijske pozicije
ovisno o okolnostima.
3. Centristika/umjerena kola znaajno je doprinijela odstupanju od striktnog slijeenja tradicionalnih
islamskih mezheba. Ona je takoer odobrila forme
savremene reinterpretacije tekstova koja ima za cilj da
ouva duh zakona. Meutim, postoji mnotvo razliitih metoda reinterpretacije mezheba i tekstova od kojih bi neki mogli biti korektno klasificiriani kao modernistiki ili ak sekularistiki.
Mekasid e-eria, priredio: El-Ava.
El-Karadavi, El-Idtihad el-muasir; Alija Izetbegovi, El-Ilan el-islami; Imara,
Teddid el-fikr el-islami.

19
20

243

Dzasir Intencije serijata.indd 243

14.5.2012 15:26:51

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

4. Nije ispravno koritenje pojmova vesternizacije i


modernizacije kao sinonima, kao to je to Muhammed Hatemi tano primijetio.21 Uprkos injenici da se
modernizam pojavio sa Zapada, on je interpretiran
na razliite naine u razliitim dijelovima svijeta.
5. Zapadna filozofija je imala znaajnog utjecaja na sami
umjereni pravac, preko utjecaja na Muhammeda Abduhua i druge.
6. Sekularizam je obiljeje koje je pridodano razliitim
metodama, meu kojima se neke ne odnose na koncept odvajanja religije i drave to je izvorna definicija sekularizma.
7. Podjela cijelog svijeta na islamsko podruje i Zapad
je ostatak stare podjele svijeta rata i svijeta islama. Naalost, dananja meunarodna politika situacija samo
podrava ovu dvojnu podjelu. Otpoeli smo dvadeset
i prvo stoljee s brojnim sukobima koji i dalje nameu
antagonistiki pristup prema islamskom svijetu u mnogim zapadnim zemljama i, u isto vrijeme, defanzivni
pristup u drugom smjeru.
8. Postoji razlika izmeu modernistikih pristupa, koji su
bili pod utjecajem modernizma na ovaj ili onaj nain, i
onih pristupa koje ova knjiga naziva postmodernistikim pristupima islamskom pravu a koji su, na izvjestan
nain, bili pod utjecajem postmoderne teorije/filozofije.
U nastavku u predloiti klasifikaciju koja je fokusirana na
savremene kole/teorije islamskog prava, zasnovana na brojnim
aspektima koji ukljuuju stupnjeve autoriteta i izvore prava.
Sljedei odlomak poinje s pojanjenjem tih aspekata.
Khatami, Islam, Liberty and Development, str. 25.

21

244

Dzasir Intencije serijata.indd 244

14.5.2012 15:26:51

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

5.2. PREDLOENA KLASIFIKACIJA

Stupnjevi autoriteta
Mnoge usulske debate izvode se iz dva nivoa legitimnosti ili
autoriteta (huddijja): autoritativan/pouzdan/dokazan (hudda) i nevaljan/nepouzdan/apsolutno nitavan (batil). Hudda
je osnova za pravilo, dok je batil dokaz/argument apsolutno
nitavan i neautoritativan, to je naelo koje vai u svim okolnostima. Kao primjere, moemo navesti knjige/tekstove koje su
napisali imami o nevaljanosti pojedinih dokaza i metoda kao to
je afijevo djelo Ibtal el-istihsan (Nevalidnost pravne preferencije), Davudovo djelo Ibtal el-kijas (Nevalidnost analogijskog rezonovanja), Ibn Tejmijjina tri toma o Ibtal el-kavl el-felasifa (Nevalidnost argumenata filozofa), Ibn er-Ravendijevo djelo Ibtal
et-tevatur (Nevalidnost najpoznatijih predaja), Ibn el-Kajjimovo
djelo Butlan el-kimja (Nevalidnost hemije) itd.22
Tabela 5.2. ilustrira ovu popularnu dihotomnu klasifikaciju
autoriteta.
hudda

batil

Tabela 5.2. Tradicionalno, dokazi/argumenti se uvijek dijele


na dvije kategorije pouzdani (hudda) i nepouzdani (batil).

U pojedinim sluajevima, pravnici razliitih kola pozivaju


se na dokaze koji nemaju direktan i konaan autoritet, ve su to
prije podravajui dokazi (li el-istinas). Ovo je stupanj autoriteta je podesan za dodatno obrazlaganje prije negoli hud Muhammed Ebu el-Fered ibn en-Nedim, El-Fihrist (Bejrut: Dar el-Marifa, 1978),
sv. I, str. 296, 300, 306; Ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava.

22

245

Dzasir Intencije serijata.indd 245

14.5.2012 15:26:51

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

da u njegovom izvornom znaenju.23 Npr. afija je prihvatio


predaje s nepovezanim senedima (merasil) od Ibn el-Musejjeba,
kao podravajui argument (istinas), a ne kao validne dokaze
(hudda) same po sebi (tabela 5.3.).24 tavie, postoje brojni
dokazi koje su pravnici, posebno afijske kole, prihvatili na nivou istinasa kao to su primjena minimuma imenitelja (elahz bi ekall ma kil), nadahnue (ilham), implikacija konteksta (dilala es-sijak) i predostronost (el-ihtijat).25 Meutim, u
dananjim teorijama islamskog prava, postoji nekoliko pravnih
dokaza koji su bili u klasinom dobu izvorni dokazi, a koji su
pomjereni na nivo podravajuih (istinas) argumenata, to e
biti pojanjeno u narednim odlomcima.
hudda

istinas

batil

Tabela 5.3. Podravajui dokaz (istinas) je prijelazni stupanj


autoriteta koji se pojavljuje u vie pravnih pravila.

U nekim sluajevima pravnici primjenjuju tevil (jeziki,


interpretacija) na kuranske ajete ili hadise.26 Mi bismo, meu Npr.: El-Duvejni, El-Burhan, sv. II, str. 832; Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad,
sv. II, str. 285; Ahmed e-ejh ez-Zerka, erh el-Kavaid el-fikhijja, priredio: Mustafa
Ahmed ez-Zerka, 2. izdanje (Damask: Dar el-Kalem, 1989), sv. I, str. 112; Alauddin
el-Mirdavi, Et-Tahbir erh et-Tahrir fi usul el-fikh, priredili: Avad el-Karni, Abdurrahman Dubrejn, Ahmed es-Serrah, 1. izdanje (Rijad: Mekteba er-Rud, 2000), sv.
IV, str. 1766; El-Karafi, El-Furuk (mea havamiih), sv. III, str. 346.
24
Ebu Ishak e-irazi, El-Lem fi usul el-fikh (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1985),
sv. I, str. 75.
25
Ebu Kudama Eref el-Kinani, El-Edilla el-istinasijja inde el-usulijjin, 1. izdanje
(Aman: Dar en-Nefais, 2005), str. 22.
26
El-Mirdavi, Et-Tahbir erh et-Tahrir fi usul el-fikh, sv. III, str. 53, 336, 422, 431;
Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad, sv. I, str. 216; Ebu Hamid el-Gazali, ElMenhul fi talikat el-usul, priredio: Muhammed Hasan Hito, 2. izdanje (Damask:
23

246

Dzasir Intencije serijata.indd 246

14.5.2012 15:26:51

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

tim, tevil, preveli kao reinterpretacija jer ona uvijek predstavlja


onu interpretaciju koja se razlikuje od uobiajene interpretacije
u egzegetskim tekstovima. Pravnici postavljaju neke uvjete za
validnost tevila, koje Ez-Zerkei svodi na sljedee:
1. da nije u kontradikciji s jezikim pravilima arapskog
jezika,
2. da nije u kontradikciji s redovnom/uobiajenom upotrebom arapskog jezika,
3. da nije u kontradikciji s opim naelima islamskog prava.27
Tevil obino povlai za sobom neki oblik ograniavanja
znaenja (tahsis). Npr. afija normira da zekat obuhvata povre,
uprkos hadisu koji kae da nema zekata (sadaka) na povre.
On je reinterpretirao rije sadaka na nain da ju je ograniio na dobrovoljnu sadaku, a ne obavezujuu ili zekat.28 Na taj
nain, ovaj reinterpretirani dokaz je muevvel i ne dosee nivo
hudda (tabela 5.4.).
hudda

muevvel

istinas

batil

Tabela 5.4. Tevil je nivo autoriteta koji se


nalazi izmeu kategorija hudda i istinas.

Dar el-Fikr, 1400 h.), str. 286; Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad, sv. I, str.
369; Ez-Zerkei, El-Bahr el-muhit, sv. IV, str. 473; Saduddin et-Taftazani e-afii,
erh et-Telvih ala et-tevdih li metn et-tenkih fi usul el-fikh, priredio: Zekerijja Umejrat (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1996), sv. I, str. 233; El-Buhari, Kef el-esrar,
sv. IV, str. 469.
27
Ez-Zerkei, El-Bahr el-muhit, sv. III, str. 32.
28
E-ai, Usul E-ai, sv. I, str. 76.

247

Dzasir Intencije serijata.indd 247

14.5.2012 15:26:51

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

U nekoliko drugih sluajeva, pojedini pravnici su kritizirali


dokaze na nain da ih nisu u potpunosti odbacili kroz uobiajenu dihotomnu klasifikaciju. Koristili su izraze kao to su fihi ej
(neto u njemu nije u redu) ili fihi magmez/hada (u njemu ima
nedostatak).29 Npr. El-Leknevi el-Hanefi je koristio ovaj dokaz
u kritici metode hanefijske kole kojom se daje prednost derogaciji (en-nesh) nad pomirenjem (el-dem) u rjeavanju problema
suprotstavljenih predaja (el-mutearidat).30
hudda

muevvel

istinas

fihi Ej

batil

Tabela 5.5. Fihi ej je drugostepena kritika


koja stoji izmeu istinasa i butlana

U skorije vrijeme, meutim, dva nova oblika tevila su postala uobiajena u islamskom pravu, a to su apologetska (re)
interpretacija i radikalna (re)interpretacija. Apologetske interpretacije uvode osjetiljiva objanjenja tradicionalnih pravila za
koje se smatra da su suprotstavljena razumu ili prihvatljivom ponaanju, bez unoenja bilo kakvih promjena u samom pravilu na
praktinoj razini. Kao primjeri se mogu navesti: reinterpretacija
poligamije, spomenute u ajetu 4: 3, na nain da je ona rjeenje
za prirodnu neravnoteu izmeu broja mukaraca i ena; reinterpretacija ajeta 2: 282. koji izjednaava svjedoenje mukarca
sa svjedoenjem dvije ene na nain da je to bolje nego u onim
pravnim sistemima koji uope ne prihvataju svjedoenje ena
Ez-Zerkei, El-Bahr el-muhit, sv. IV, str. 582.
Muhammed Abdulhajj el-Leknevi, El-Edviba el-fadila li el-esila el-aera el-kamila,
priredio: Abdulfettah Ebu Gudda (Halep: Mekteb el-Matbuat el-islamijja, 1384.
h.), str. 183.

29
30

248

Dzasir Intencije serijata.indd 248

14.5.2012 15:26:52

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

ili da je ogranieno na ekonomske transakcije;31 i reinterpretacija ajeta 4: 34. koji spominje kanjavanje ena (darb), na
nain da je kanjavanje doputeno samo koritenjem etkice
za zube.32 S druge strane, radikalne interpretacije ne proturijee moguim jezikim znaenjima rijei u arapskom jeziku u
skladu s uvjetom koji su pravnici postavili za prihvatljive interpretacije. Meutim, ovakve interpretacije nemaju uope uporite u ranijim tumaenjima i u suprotnosti su s uobiajenom
upotrebom ovih rijei u arapskom jeziku to je u suprotnosti s
pravilima interpretacije koje su pravnici postavili. U navedenim
primjerima, neki radikalni reinterpretatori ajeta 4: 3. tvrde da je
poligamija u islamskom pravu ograniena na udovice.33 Slino
tome, ajet 2: 282. o svjedoenju ene vezuje se za historijske
praktine uvjete.34 Oni takoer reinterpretiraju ajet 4: 34 koji
spominje kanjavanje ena, u znaenju navoenja primjera
(darb el-misal)35, kao oblik savjeta. Tabela 5.6. sumira sve navedene stupnjeve autoriteta.
Dokaz
(hudda)

Apologetska
interpretacija

Interpretiran
(muavval)

Podravajui
argument
(istinas)

Drugostepeni
kriticizam
(fihi aj)

Radikalna
reinterpretacija

Nevaljan
(batil)

Tabela 5.6. Ova knjiga predlae pet dodatnih stupnjeva autoritateta izmeu validnog i nevalidnog argumenta.

Muslehuddin, Philosophy of the Islamic Law and the Orientalists, 1. izdanje (Delhi:
Markazi Maktaba Islami, 1985), str. 217.
32
Navedeno u: Bernard, RAND Izvjetaj 2004.
33
ahrur, Nahve usul dedida, str. 278.
34
Rethinking Islam and Modernity: Essays in Honour of Fathi Osman, priredio: ElAffendi (London: Islamic Foundation, 2001), str. 45.
35
ahrur, Nahve usul dedida, str. 323.
31

249

Dzasir Intencije serijata.indd 249

14.5.2012 15:26:52

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Viedimenzionalni sistemski pristup, koji je pojanjen u


drugom poglavlju, podrazumijeva pomak od dihotomne ka viestepenoj kategorizaciji autoriteta, kao to je maloprije pojanjeno. Stoga, mnogo je sistematinije predstaviti gore navedene
kategorije kao otvorenu skalu nego u vidu odjeljenih polja tabele 5.6. Praktina prednost koju spektar nudi jeste otvorenost
za nove stupnjeve autoriteta izmeu onih koji su izloeni. Tabela
5.7. ilustrira moj pogled na razliite nivoe autoriteta (huddijja) u neprekinutom rasponu izmeu pouzdanog dokaza (hudda) i radikalno kritiziranog/nevalidnog dokaza (batil).
Pravac autoriteta (huddijja)

Dokaz
(hudda)

Apologetska
interpretacija

Interpretiran
(muavval)

Podravajui
argument
(istinas)

Drugostepeni
kriticizam
(fihi aj)

Radikalna
reinterpretacija

Nevaljan
(batil)

Tabela 5.7. Vievrjednosni spektar autoriteta od validnog do nevalidnog.

Aktualni izvori islamskog prava


U etvrtom poglavlju smo ukratko spomenuli tradicionalne
izvore/dokaze islamskog prava: Kuran, poslaniku tradiciju, konsenzus, analogiju, interes, pravnu preferenciju, obiaj, miljenje
imama, miljenje ashaba i pretpostavku kontinuiteta. Meutim,
suvremene teorije islamskog prava zasnivaju se na drugaijem
skupu izvora/dokaza koje emo pokuati identificirati u ovom
odlomku, a na temelju pregleda velikog broja suvremenih izvora,
ukljuujui one koji su navedeni u fusnotama ovog poglavlja.
Dananji pravnici se, u osnovi, oslanjaju na kuranske ajete,
poslanike predaje i pravila izvedena od strane tradicionalnih
islamskih pravnih kola. Meutim, predodbe kuranske egzege250

Dzasir Intencije serijata.indd 250

14.5.2012 15:26:52

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

ze, hadiskih zbirki i razliitih pravila koja su izvele pravne kole


oblikovane su dostupnim prireenim rukopisima. Dvadeseto
stoljee je svjedoilo veliki pokret izdavanja i tampanja rukopisa, posebno arapskih knjiga o islamskom pravu i njegovim izvorima. Izdavake kue, naroito u Bejrutu i Kairu, tampale su i
nairoko publicirale knjige koje su bile dostupne samo manjem
broju znanstvenika/studenata na tradicionalnim islamskim univerzitetima. Izbor ovih rukopisa ovisio je o (tradicionalnim) kurikulumima na ovim univerzitetima te njihovoj dostupnosti u
najvanijim rukopisnim bibliotekama irom svijeta. Odskora,
veliki broj islamskih internet stranica i softverskih kompanija
doprinio je ak i vie distribuciji ovih knjiga.36 tavie, prireivanje rukopisa postalo je trend na studijama islamskog prava
na islamskim univerzitetima te na odsjecima/programima islamskih studija izvan ovih univerziteta.
Nemogue je pratiti ili uraditi cjelovit pregled svih prireenih/tampanih rukopisa irom svijeta koji se tiu islamskog
prava. Ipak, na osnovu naih estih posjeta i saradnje s univerzitetskim bibliotekama, posjeta sajmovima knjiga i izdavakim
kuama u razliitim zemljama, u stanju smo identificirati najvanije uenjake/pravnike (izmeu drugog i dvanaestog islamskog stoljea), iji prireeni rukopisi oblikuju dananja istraivanja islamskog prava i predodbe o literaturi islamskog prava. U
nastavku slijedi lista ovih uenjaka u oblastima egzegeze, hadisa,
fikha i usula u razliitim pravnim kolama.
1. Kuranska egzegeza. Danas, najpoznatije egzegete iz
razliitih kola su: Ibn Kesir, Et-Taberi, El-Bejdavi,
Ez-Zamaheri, Er-Razi, E-enkiti, El-Begavi, Ebu es Za potpunije i svjee podatke o islamskim internet stranicama vidi: Gary Bunt.
Virtually Islamic: Research and News About Islam in the Digital Age, 2000 (posljednji
put smo posjetili stranicu 15. marta 2007.), http://www.virtuallyislamic.com/.

36

251

Dzasir Intencije serijata.indd 251

14.5.2012 15:26:52

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Saud, Es-Sadi, En-Nesefi, Et-Tabatabai, El-Kummi,


Et-Tusi, Sadr el-Mutallihin, El-Vahidi, Es-Sealibi,
Es-Sujuti, El-Kurtubi, El-Alusi, Es-Semerkandi, ElKaani, El-Denabizi, Abduldebbar, Es-Semani, EsSanani, Ibn Tejmijja, E-evkani, El-Maverdi, El-Habri, El-Kufi, El-Havvari, Itfi i El-Halili.
2. Hadiske zbirke. Najpopularniji kompilatori standardnih
hadiskih zbirki iz razliitih kola su: El-Buhari, Muslim,
El-Hakim, Ibn el-Darud, Ibn Hibban, Ibn Huzejma,
El-Bejheki, En-Nesai, Ebu Davud, Ibn Madda, EtTirmizi, Ed-Darekutni, Ed-Darimi, Ibn Babevejh, EtTahnevi, Malik, E-afii, Ebu Hanifa, Abdurrezzak,
Et-Taberi, Et-Taberani, Ibn Ebi ejba, El-Bezzar, ErRebi ibn Habib, El-Killini, El-Medlisi i El-Amili.
3. Fikh i usul. Sljedei pravnici su najistaknutiji u islamskim pravnim kolama kojima pripadaju, a njihovi
prireeni rukopisi se danas smatraju udbenicima za
izuavanje tih kola:
a) Hanefijska kola: Ebu Hanifa, Ebu Jusuf, Muhammed
ibn el-Hasan, Es-Serhasi, El-Bezdevi, Ibn Nudejm,
Er-Razi, El-Mergajani, El-Kesani, Ez-Zejlai, Es-Semerkandi, Et-Tahavi, Es-Sivasi, Ibn Musa, El-Leknevi,
ejhi-zade, Ibn el-Humam i Ibn Abidin.
b) Malikijska kola: Malik, Ibn Vahb, Sahnun, Ibn elArebi, El-Karafi, El-Mevvak, El-Ebderi, Es-Salebi,
El-Kajrevani, El-Girnati, Ibn Abdulberr, El-Kurdi, ElAdevi, Ibn Rud, E-atibi, Ed-Derdir, Ibn Ferhun, ElHari, El-Vanerii, E-azili i Es-Sunusi.
c) Hanbelijska kola: Ibn Hanbel, El-Mervezi, El-Hallal,
Ibn Tejmijja, Ibn el-Kajjim, Et-Tufi, Ibn Redeb, Ibn
el-Lehham, Ibn Bettah, El-Mirdavi, El-Behveti, El-Ma252

Dzasir Intencije serijata.indd 252

14.5.2012 15:26:52

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

d)

e)
f )

g)

h)
i)

kdisi, Ibn Muflih, Ibn Kudama, El-Begavi, Ez-Zerkei,


El-Mervezi, El-Bali i El-Harki.
Zejdijska kola: Zejd, El-Vasiti, Ibn ez-Zeberkan, Ibn
Muzahim, Ahmed ibn Isa, El-Kasim, El-Hadi, Ibn Ishak, El-Ensi, Ibn el-Murteda, Ibn Muftah i, odnedavno, E-evkani.
Ibadijska kola: Dabir ibn Zejd, El-Busejdi, Itfi, ElBehlevi, Ibn Dafer, El-Havari, Es-Selimi, E-emehi,
El-Evtebi i E-aksi.
Daferijska kola: Dafer, El-Killini, Ibn Babevejh,
Ibn Kavlevejh, Ibn el-Dunejd, Es-Saduk, El-Mufid,
El-Murteda, Et-Tusi, El-Hui, El-Hasan el-Hilli, ElMuhakkik el-Hilli, El-Mutahhar el-Hilli, El-Amili,
Et-Tabatabai i En-Nedefi.
afijska kola: E-afii, El-Kaffal e-ai, El-Duvejni,
El-Gazali, El-Maverdi, E-irbini, El-Fejruzabadi, EsSanani, En-Nevevi, El-Hadremi, El-Hajsemi, El-Bidirmi, E-irazi, Ibn es-Sallah, El-Ensari, Ibn Reslan,
Es-Subki, Kaljubi, Umejra i Er-Remli.
Zahirijska kola: Davud i Ibn Hazm.
Mutezilijska kola: Abduldebbar, El-Badi, Ebu elHusejn el-Basri, Ebu Haim, El-Kabi, El-Dubbai,
Ibn Hallad, En-Nazzam, Ibn el-Huzejl i Ebu Muslim.

Dvadeseto stoljee je, takoer, svjedoilo brojna istraivanja


i radove o pitanjima koja se tiu islamskog prava, pisanih na svim
poznatim jezicima. Autori/istraivai pridaju navedenim klasinim pravnicima i njihovim radovima razliit stupanj autoriteta
koji se kree od huddijja do potpune neutemeljenosti.
Pored toga, i neki drugi pravni izvori smatraju se autoritativnim po sebi kao to su intencije i interesi, racionalni
argumenti i moderne univerzalne vrijednosti i prava.
253

Dzasir Intencije serijata.indd 253

14.5.2012 15:26:52

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Stoga, navest emo listu aktualnih izvora islamskog prava.


U sljedeem odlomku pojasnit emo kako razliiti teorijski pristupi smjetaju ove izvore na razliite stupnjeve autoriteta.
1. Kuranski ajeti, obino interpretirani prema jednoj od
navedenih egzegeza.
2. Poslanike tradicije, obino citirane u jednoj od zbirki
koje smo naveli.
3. Opi islamski interesi (mesalih), koji su izvedeni iz tekstova i predaja, kao to je pojanjeno u prvom poglavlju.
4. Pravila tradicionalnih islamskih pravnih kola, prema
pravnicima jedne od spomenutih kola.
5. Racionalni argumenti ili racionalnost to moe
znaiti vie stvari. Meutim, zajednika karakteristika
svih racionalnih argumenata jeste njihovo oslanjanje
na isto ljudsko rezonovanje, umjesto na izvanjski (boanski) izvor znanja.
6. Moderne vrijednosti, izvori meu kojima je obino
Opa deklaracija o ljudskim pravima i sline meunarodne i nacionalne deklaracije.
Grafikon 5.1. ilustrira nae vienje ovih izvora u vidu prikaza dimenzije ljudskog iskustva naspram objave. Kuranski ajeti
se nalaze na desnom kraju spektra, iako je njihova interpretacija
predmet ljudskog iskustva, to je vidljivo u nauci o egzegezi.
Poslanike tradicije se nalaze u rasponu izmeu istog prijenosa poruke do iste ljudske prosudbe, to emo elaborirati
u narednom poglavlju. Interesi predstavljaju ljudsko shvatanje
intencija objave. U prvom poglavlju je obrazloeno kako su zamijeeni interesi podreeni svjetonazoru i programu reforme
svakog pravnika. Pravila koja su ustanovili pravnici, koji pripadaju tradicionalnim mezhebima, jesu ustvari pravna miljenja
254

Dzasir Intencije serijata.indd 254

14.5.2012 15:26:52

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

(fetava), koja su data u odreenom geografskom i historijskom


kontekstu. Otuda su ta pravila, na prikazanom spektru, blia
ljudskom iskustvu, nego objavi. Ono to neki muslimani
vide kao racionalnu normu jeste izraz ljudskog iskustva, premda je ona, takoer, djelimino oblikovana popularnim vienjima islama. I na koncu, politiari su sainili moderne deklaracije
univerzalnih ljudskih prava kako bi se ouvao ljudski nutarnji
identitet. Tako ove deklaracije predstavljaju ono krajnje ljudsko
iskustvo u stvaranju prava. Neki ovovremeni znanstvenici smatraju ih najopravdanijim izvorima islamskog prava dananjice.
U narednim odlomcima elaborirat emo navedene izvore.
LJUDSKO ISKUSTVO

MODERNE
VRIJEDNOSTI I
PRAVA

OBJAVA

RACIONALNA
PROSUDBA

PRAVILA KOJA SU
USTANOVILI
TRADICIONALNI
MEZHEBI

VII CILJEVI
ERIJATA
(mekasid)

poslanikova
tradicija

kuranski
ajeti

Grafikon 5.1. Vievrjednosni spektar izvora koji pokazuje dimenziju ljudskog iskustva naspram objave

Aktualne tendencije u islamskom pravu


Grafikon 5.2. predstavlja dvodimenzionalnu klasifikaciju
koja ilustrira razliite aktualne izvore islamskog prava u odnosu
na razliite stupnjeve autoriteta koji su im pripisani. Drugim rijeima, kuranskim ajetima, poslanikim tradicijama, pravilima
tradicionalnih islamskih pravnih kola, opim islamskim naelima/interesima, racionalnosti i modernim vrijednostima dat je
autoritet koji se kree u rasponu od dokaza (hudda) do
potpune neutemeljenosti (butlan), ukljuujui razliite stupnjeve interpretacije i kritike. Unutar ovog dvodimenzionalnog
255

Dzasir Intencije serijata.indd 255

14.5.2012 15:26:52

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

prostora, identificirali smo tri glavne tendencije razliitih suvremenih teorija islamskog prava: tradicionalizam, modernizam i
postmodernizam. Hipoteze koje ove tendencije zastupaju na grafikonu oznaene su sferama. Tendencije ne predstavljaju nuno
posebne kole s ekskluzivno definiranim teorijama niti odreene
znanstvenike/istraivae budui da znanstvenici esto mijenjaju stavove i kreu se izmeu tendencija ovisno o vremenu
DOKAZ
(hudda)

APOLOGETSKA
INTERPRETACIJA

REINTERPRETACIJA

PODRAVAJUI
DOKAZ

DRUGOSTEPENI
KRITICIZAM

RADIKALNA
REINTERPRETACIJA

RADIKALNA
KRITIKA

MODERNE
VRIJEDNOSTI I
PRAVA

MODERNIZAM

RACIONALNA
PROSUDBA

PRAVILA KOJA SU
USTANOVILI
TRADICIONALNI
MEZHEBI

POSTMODERNIZAM

VII CILJEVI
ERIJATA
(mekasid)

poslanikova
tradicija

kuranski
ajeti

TRADICIONALIZAM

Grafikon 5.2. Dvodimenzionalna ilustracija pozicija koje navedene tendencije zauzimaju u odnosu na stupnjeve autoriteta izvora islamskog prava

256

Dzasir Intencije serijata.indd 256

14.5.2012 15:26:53

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

i samoj temi. Oni dijelovi sfera koji se preklapaju objanjavaju


slinost stavova i argumenata koja se moe primijetiti izmeu
znanstvenika koji imaju potpuno razliite pristupe. Npr. tradicionalisti i postmodernisti koriste sline antieurocentrine, antiracionalne i antiintencionalne argumente. I tradicionalisti i
modernisti koriste sline apologetske reinterpretacije tekstova
i pravila tradicionalnih mezheba. Isto tako, modernistiki i postmodernistiki pristupi ponekad upotrebljavaju literalna znaenja
tekstova kao podravajue dokaze, a historicitet u radikalnoj
kritici islamskih pravnih kola na veoma slian nain itd.
Sve navedene tendencije rezultat su odreenog broja teorijskih usmjerenja koja su doprinijela njihovom nastanku. U
tri odlomka koja slijede, elaborirat emo usmjerenja koja su doprinijela obrazovanju tendencija tradicionalizma, modernizma i
postmodernizma.
5.3. TRADICIONALIZAM
Tradicionalizam ukljuuje nekoliko tokova koji se upuuju
na razliite izvore prava u svojim podrkama ili kritikama. Identificirat emo ih kao skolastiki tradicionalizam, skolastiki neotradicionalizam, neoliteralizam i ideoloki orijentirane teorije.

Skolastiki tradicionalizam
Skolastiki tradicionalizam37 miljenja jedne od klasinih kola islamskog prava (npr. afijske, malikijske, hanbelijske, iijske ili
Ovaj pojam smo preuzeli od Tarika Ramadana, premda ga definiramo neto drukije.
Naime, skolastiki tradicionalizam ograniavamo na samo jednu kolu, za razliku
od Ramadana. Njegov skolastiki tradicionalizam je slian naem skolastikom
neotradicionalizmu. V. Ramadan, Western Muslims and the Future of Islam, str. 24.

37

257

Dzasir Intencije serijata.indd 257

14.5.2012 15:26:53

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ibadijske) smatra tekstom koji tretira odreeno pitanje (nassun


fi el-mesela).38 Kuranski ajeti i hadiske predaje koje se slau sa
mezhebskim zakljucima koriste se, zapravo, kao podravajui
dokazi (li el-istinas). Oni se rijetko koriste kao dokazi po sebi.
Kada se ajet ili hadis ne slau s mezhebskim zakljucima, oni se
reinterpretiraju (juevvel) ili tretiraju derogiranim (junsah) kako
bi se prilagodili tim zakljucima.39 Skolastiki tradicionalizam doputa idtihad samo u sluaju kada ne postoji prethodno pravilo
u odabranom mezhebu, a u tom sluaju idtihad se zasniva na
analogiji s odreenim prethodnim pravilima u literaturi te kole.
Ilustrativan primjer skolastikog tradicionalizma jeste postdiplomski rad iz oblasti fikha, odbranjen na Islamskom univerzitetu Imam Saud u Rijadu, pod naslovom Liderstvo ene u
islamskom pravu (Vilaja el-mera fi el-fikh el-islami).40 Rad poinje s hanbelijskom (posebno Ibn Tejmijjevom) interpretacijom
hadisa kojeg prenosi El-Buhari: Oni koji povjere svoje poslove
eni, nikada nee postii uspjeh.41 Autor odbacuje, bez mnogo
pojanjenja, tradicionalne i suvremene prigovore hanbelijskoj
interpretaciji ovog hadisa, koji se temelje na politikom kontekstu predaje, te upitnosti pouzdanosti prenosioca.42 Potom, rad
Npr. Ahmed ez-Zerka, erh el-Kavaid el-fikhijja, 2. izdanje (Damask: Dar elKalem, 1998), str. 150; ejh Ez-Zerka je iz hanefijske kole. Kao primjer istog
pristupa u iijskim kolama, vidi literaturu o taklidu (imitaciji), npr. L. Clarke,
The Shii Construction of Taqlid, Journal of Islamic Studies 12, br. 1 (2001).
39
V. primjere iz razliitih kola u: Muhammed ibn Ismail es-Sanani, Irad en-nukud
ila tejsir el-idtihad, priredio: Salahuddin Makbul Ahmed, 1. izdanje (Kuvajt: EdDar es-selefijja, 1405. h.), sv. I, str. 17.
40
Hafiz Enver, Vilaja el-mera fi el-fikh el-islami (magistarski rad, Imam Saud Islamic University, Dar Balansija, 1999), str. 107.
41
El-Buhari, Es-Sahih, br. 7099.
42
Muhammed el-Gazali je protumaio hadis u kontekstu Poslanikovog, a.s., govora o
konkretnoj eni, koja je bila u ratu sa muslimanima u to vrijeme (kerka kisre koja
je vladala Perzijom nakon smrti njenog oca). V. Muhammed el-Gazali (Es-Sakka),
Es-Sunna en-nebevijja bejne ehl el-fikh ve ehl el-hadis, 11. izdanje (Kairo: Dar e38

258

Dzasir Intencije serijata.indd 258

14.5.2012 15:26:53

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

DOKAZ
(hudda)

SKOLASTIKI
TRADICIONALIZAM

NEOLITERALIZAM

APOLOGETSKA
INTERPRETACIJA
SKOLASTIKI
NEOTRADICIONALIZAM

REINTERPRETACIJA

PODRAVAJUI
DOKAZ

DRUGOSTEPENI
KRITICIZAM

RADIKALNA
REINTERPRETACIJA

RADIKALNA
KRITIKA

IDEOLOKI
ORIJENTIRANE
TEORIJE

MODERNE
VRIJEDNOSTI I
PRAVA

RACIONALNA
PROSUDBA

NEOLITERALIZAM

PRAVILA KOJA SU
USTANOVILI
TRADICIONALNI
MEZHEBI

VII CILJEVI
ERIJATA
(mekasid)

poslanikova
tradicija

kuranski
ajeti

TRADICIONALIZAM

Grafikon 5.3. Tendencija tradicionalizma u kontekstu usmjerenja koja su


doprinijela njenom obrazovanju

nairoko raspravlja o svim oblicima i formama vilajeta (liderskih


odgovornosti) koje bi ena potencijalno mogla obavljati. Sve su
uruk, 1996). Fatima Mernissi je izloila iscrpniju analizu politikog konteksta predaje ovog hadisa i pouzdanosti njegovog prenosioca (Ebu Bakra): Fatima Mernissi,
The Veil and the Male Elite: A Feminist Interpretation of Womens Rights in Islam,
prevela: Mary Jo Lakeland (Cambridge, Mass.: Perseus Books, 1991). El-Gazalijev
i Mernissin stavovi predstavljaju tipine moderne i postmoderne pristupe.

259

Dzasir Intencije serijata.indd 259

14.5.2012 15:26:53

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

one prikazane nedoputenim, osim tri liderske uloge, a tiu


se odgovornosti ena za njihovu vlastitu imovinu, obavljanje
odreenih poslova u obrazovanju i medicini te predvoenje ena
u namazu. Za sve druge liderske pozicije koje bi ena mogla bilo
kada preuzeti u bilo kojem drugom drutvenom, politikom,
sudskom, medijskom, ekonomskom, vojnom ili obrazovnom
domenu, kae se da su nedoputene u islamu. Miljenja
izloena u ovom radu su karakteristina i, ak, ozakonjena u nekim zemljama i jasno ilustriraju kako skolastiki tradicionalizam
ne uspijeva postii pravdu i ravnopravnost uzimajui odreene
predaje i miljenja izvan svakog historijskog i geografskog konteksta i primjenjujui ih na dananji svijet.

Skolastiki neotradicionalizam
Skolastiki neotradicionalizam43 je otvoren prema vie pravnih kola u pozivanju na validna pravila i nije ogranien na jednu
kolu. Postoje razliiti stupnjevi te otvorenosti; najvii stupanj
podrazumijeva otvorenost prema svim spomenutim kolama te
prema miljenjima ashaba i predmezhebskih uenjaka. Manji
stepen otvorenosti podrazumijeva prihvatanje miljenja samo
etiri sunnijske kole (uz to i ibadijske) ili, pak, samo iijskih
kola. Razlog zbog kojeg neotradicionalizam insistira na izboru
jednog od miljenja mezheba, umjesto stvaranja novog, jeste pridravanje njihovih sljedbenika fundamenta (asl) konsenzusa (id Termin neotradicionalizam je upotrijebljen u: Ebrahim Moosa, The Poetics
and Politics of Law after Empire: Reading Womens Rights in the Contestations
of Law, UCLA Journal of Islamic and Near Eastern Law, br. 1 (jesen/zima 2002)
I nekim drugim izvorima, bez diferenciranja tradicionalizma i neotradicionalizma.
Muslih je ustvrdio da onog momenta kada tradicionalist pone da razumije u veoj
mjeri zapadni izazov, on postaje neotradicionalist. V. Muslih, A Project of Islamic
Revivalism (Leiden: University of Leiden, 2006).

43

260

Dzasir Intencije serijata.indd 260

14.5.2012 15:26:53

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

ma). Uprkos brojnim teorijskim razlikama u definiranju samog


idmaa, kao to je ranije navedeno, oni koji ga se pridravaju,
insistiraju na tome da odabrano miljenje mora biti podrano
barem od jedne pravne kole.44 Za iijje i ibadijsku kolu, meutim, idma je konsenzus pravnika u njihovim kolama.45
Kriteriji izbora izmeu ovih kola takoer se razlikuju. Jedan kriterij jeste autentinost dokaza koje navode pravne kole, a koja se procjenjuje na temelju suvremenog peispitivanja
lanaca prenosilaca koje je izvrio npr. ejh El-Albani.46 Drugi
kriterij jeste neka vrsta glasa veine, koji podrava odabrano
miljenje pokazujui kako veina trenutno popularnih kola
prihvata upravo to miljenje.47 Trei kriterij za izbor jednog od
tradicionalnih gledita je najbolji interes ljudi (mesalih)48 ili
intencije prava (mekasid e-eria).49 Ovo je mjesto gdje se, prema
naem shvatanju, skolastiki neotradicionalizam poklapa s modernistikim reformizmom (vidi grafikon 5.2.). Modernistiki
reformizam se obraa Kuranu i Poslanikovoj tradiciji kao je-

Npr. M. B. Arifin, The Principles of Umum and Takhsis in Islamic Jurisprudence


(doktorska disertacija, University of Edinburgh, 1988), Mir Muhammad Sadeghi,
Islamic Criminal Law and the Callenge of Change: A Comparative Study (doktorska disertacija, London, School of Oriental and African Studies, 1986).
45
A. K. al-Nami, Studies in Ibadhism (Al-Ibadiyyah) (doktorska disertacija, University of Cambridge, 1971); R. A. A. Rahim, Certain Aspects of Ijtihad in Islamic
Jurisprudence, with Special Reference to the Comparative Study between Sunni
and Shii Principles (M. Phil. Diss, University of St. Andrews, 1991); emsuddin,
El-Idtihad ve et-teddid fi el-fikh el-islami, str. 137.
46
Muhammed Nasiruddin el-Albani, Vudub el-ahz bi hadis el-ahad fi el-akida ve
er-redd ala ubah el-muhalifin (Benha i Kuvajt: Dar el-Ilm i Dar es-Selefijja, bez
datuma).
47
Npr. Usama Hajjat, Muhtelef el-hadis, str. 271-273; Enver, Vilaja el-mera, str.
50-120.
48
Npr. El-Karadavi, El-Idtihad el-muasir, str. 24.
49
El-Karadavi, El-Medhal, str. 277.
44

261

Dzasir Intencije serijata.indd 261

14.5.2012 15:26:53

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

dinim svetim islamskim tekstovima (nusus),50 premda se oni


uvijek razumijevaju, u ovom pojedinanom usmjerenju kroz
miljenja uenjaka iz jedne od tradicionalnih kola kao to to
naredni odlomak pojanjava.
Smatramo da je skolastiki neotradicionalizam trenutno
glavni pristup u tradicionalnim akademskim institucijama kao
to su univerziteti i fikhske akademije. Tipino, izdavanje fetve
ili istraivanje odreenog pitanja (mesela) obuhvata deskriptivno poreenje jednog ili vie stavova tradicionalnih pravnih kola, obino propraeno preporukom prihvatanja jednog od tih
miljenja, a na osnovu primjene jednog od navedenih kriterija.
U ovom opsegu, idtihad je ogranien na podruje fetve, a ne temeljnih izvora ili metodologije (usul), koji se openito smatraju
postojanim (sevabit).51 S obzirom na bogatstvo islamske pravne
literature i elemenat racionalnosti/masleha u neotradicionalistikom pristupu, uvijek je mogue pronai neko historijsko miljenje koje prua odgovor na suvremeno pitanje ma kako bili
razliiti konteksti ili okolnosti.52 Meutim, poto se neotradicionalisti ograniavaju na historijske fetve u rjeavanju suvremenih
pitanja, premise na kojima se ove fetve zasnivaju ponekad su zastarjele. Prvi primjer jeste fetva koju je izdalo Evropsko vijee za
fetve i istraivanja (ECFR) a koja dozvoljava hipoteku na kuu
muslimanskim manjinama na Zapadu zbog njihovog javnog
interesa (masleha). Fetva je podrana klasinom hanefijskom
Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 377; El-Karadavi, Fikh ez-zekah, sv. I, str. 30; ElKaradavi, Medhal, str. 277; Abdulkerim Zejdan, El-Vediz fi usul el-fikh, 7. izdanje
(Bejrut: Er-Risala, 1998), str. 411.
51
Vehba ez-Zuhajli, Teddid el-fikh el-islami, Hivarat li karn dedid (Damask: Dar elFikr, 2000), str. 165; Ali Duma, El-Mustaleh el-usuli ve mukila el-mefahim (Kairo:
El-Mahed el-alemi li el-fikr el-islami, 1996), str. 64.
52
Neke primjere vidi u: A. A. M. al-Marzouki, Human Rights in Islamic Law (doktorska disertacija, University of Exeter, 1990).
50

262

Dzasir Intencije serijata.indd 262

14.5.2012 15:26:53

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

fetvom koja doputa muslimanima da posluju s kamatom (riba)


izvan zemlje islama.53 Koncepti zemlja rata i zemlja islama
historijski su konstrukti koji opisuju svijet jednom podijeljen na
dva zaraena podruja muslimani i drugi.54 Zasnivanje suvremene fetve u Evropi na takvom konceptu je izuzetno kontraproduktivno, iz vie oiglednih razloga, i ide protiv muslimanske integracije, to je zadaa samog Evropskog vijea. Drugi
primjer jeste vijeanje istog Vijea o enama koje konvertiraju u
islam, a iji muevi odaberu da ostanu nemuslimani.55 Nekoliko
lanova Vijea je navelo u svojim radovima da ovaj brani par
treba razvesti ukoliko je jedno od njih u zemlji rata, a drugo u
zemlji islama.
Jo jedan primjer koji pokazuje koliko je duboka ova dihotomna klasifikacija (zemlja islama/zemlja rata) u neotradicionalistikoj metodologiji jeste magistarska radnja odbranjena
na Visokom sudskom institutu u Rijadu, a koja razmatra pitanje razliitosti zemalja (ihtilaf ed-darejn).56 Ovaj rad prouava pravila koja se odnose na poslovanje dvije osobe, od kojih
jedna ivi u zemlji islama, a druga u zemlji rata. Istraiva
ECFR, sv. 1, str. 10, juni 2002.
Ali el-Maverdi, El-Ahkam es-sultanijja (Kairo: El-Mekteba et-tevfikijja, bez datuma), str. 5; emsuddin ibn el-Kajjim, Ahkam ehl ez-zimma, priredili: Ebu Bera
i Ebu Hamid (Rijad: Ramadi, 1997), sv. II, str. 728. Odskora su neki istraivai
podsjetili na koncept Dar el-ahda (zemlja ugovora) prisutan u fikhskoj literaturi
kao dodatnu, treu kategoriju. Meutim, ak ni ova klasifikacija koja ukljuuje tri
kategorije ne objanjava sloenost suvremenih meunarodnih odnosa. Vidi: N. A.
A. al-Yahya, Ibn Qudamahs Methodology and His Approach to Certain Aspects
of the Islamic Law of International Relations in the Hanbali Juristic Tradition
(doktorska disertacija, University of Manchester, 1992); A. M. Asmal, Muslims
under Non-Muslims Rule: The Fight (Legal) Views of Ibn Nujaym and Al-Wansharisi (doktorska disertacija, University of Manchester, 1998).
55
European Council for Fatwa and Research, Scientific Review of the European Council
for Fatwa and Research, sv. II, januar 2003.
56
Ismail Fetani, Ihtilaf ed-darejn, 2. izdanje (Kairo: Dar es-Selam, 1998).
53
54

263

Dzasir Intencije serijata.indd 263

14.5.2012 15:26:54

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

uzima ovu klasifikaciju kao potvrenu i ide dalje u diskutiranje drugih koncepata koji se tiu ove klasifikacije kao to su
porobljavanje (istirkak), apostazija (ridda) i ugovor o zatiti
nemuslimanskih manjina (zimma). Istraiva se nije ograniio
na hanbelijsko usmjerenje, nego vri izbor meu miljenjima
koje su podrale klasine (sunnijske) kole, na osnovu, vie ili
manje, veinske odluke. Meutim, ograniavanje opsega istraivanja na klasine pravne kole, uprkos oitoj historijskoj razlici
u sutinskim okolnostima, sprijeilo je istraivaa u razmatranju
problema iz ovovremene i realistine perspektive.
Koncept idmaa, u navedenom znaenju, spreava suvremene pravnike u ostvarivanju neposrednog kontakta s osnovnim islamskim izvorima tako da ih oni, praktiki, iskazuju kao
podravajue dokaze. To doprinosi nefleksibilnosti islamskog
prava u odnosu na nove okolnosti i pitanja. Npr. sve klasine kole ne dozvoljavaju muslimankama da same sklope brani
ugovor (osim hanefijskog stava koje pravi izuzetak kada je rije
o udovicama i razvedenim enama). Prema klasinim kolama,
djevojka mora delegirati bliskog mukog roaka,57 to je tradicionalna praksa Arapa, koji titi djevojku od onoga to se zove
bestidnou.58 Pravno miljenje koje podrava ovu praksu utemeljeno je na usamljenoj predaji koja kae: Brak ene bez doputenja njenog mukog staratelja je nitavan, nitavan, nitavan.59
Pored diskusije o autentinosti ovog hadisa u tradicionalnim
Kao primjer vidi: Ebu Bekr el-Dessas, Ahkam el-Kuran, priredio: Muhammed
es-Sadik Kamhavi (Bejrut: Dar Ihja et-turas, 1984), sv. II, str. 101; Zejnuddin ibn
Nudejm, El-Bahr er-raik, 2. izdanje (Bejrut: Dar el-Marifa, bez datuma), sv. III,
str. 117.
58
El-Mirgijani, El-Hidaja erh Bidaja el-mubtedi, sv. I, str. 196; Ibn Abidin, Haija
Redd el-muhtar, sv. III, str. 55; Es-Sivasi, erh Feth el-Kadir, sv. III, str. 258.
59
Zbirke Ebu Davuda, Tirmizija i Ibn Madde (poglavlje o braku).
57

264

Dzasir Intencije serijata.indd 264

14.5.2012 15:26:54

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

izvorima,60 nekoliko kuranskih ajeta je jasno protivno ovom miljenju i oni postavljaju ope naelo ravnopravnosti u pravnoj
sposobnosti.61 Neotradicionalizam ne naruava idma o ovom
pitanju te otuda pronalazi apologetska opravdanja za postavljanje takvih ogranienja pravnoj sposobnosti svake ene, uprokos
tome to su ona u kontradikciji s veim brojem tekstova.62

Neoliteralizam
Neoliteralizam63 je jo jedan pravac tradicionalizma koji je
dobio ime u vezi s (ekscentrinom) zahirijskom kolom.64 Meutim, literalizam nije samo sunnijski nego i iijski fenomen,
takoer. Jedna srednjovjekovna iijska grupacija, el-medresa elahbarijja (kola predaja), bila je protiv, ne samo analogijskog
zakljuivanja nego i protiv svih oblika idtihada.65 Meutim,
utjecaj sljedbenika ove kole (el-ahbarijjun) na iijsko miljenje
znaajno je opao od Imam Bahbahanovog reformskog pokreta u
kasnom osamnaestom stoljeu.66 Razlika izmeu stare literalistike kole (npr. njene Ibn Hazmove verzije) i neoliteralistike kole
jeste u tome to su literalisti bili otvoreni prema iroj kolekciji
V. npr. Muhammed Ahmed Emin ibn Abidin, El-Haija (Bejrut: Dar el-Fikr,
2000), sv. III, str. 55.
61
Npr. Kuran (2:234): Vi (mukarci) niste odgovorni za ono to one (ene) ele da urade
sa sobom, na doputen nain (u pogledu braka) (prijevod T. B. Irvinga).
62
Npr. Usama Hajjat, Muhtelef el-hadis (magistarski rad, Umm el-Kura, Dar elFadila, 2001), str. 271-273.
63
Ovaj termin je skovao Jusuf el-Karadavi (diskusija na seminaru odranom povodom osnivanja Centra za prouavanje mekasida, London, UK, 2. mart 2005).
64
Ibn Hazm, El-Ihkam, sv. II, str. 229.
65
Robert Gleave, Introduction, u: Islamic Law: Theory and Practice, priredili: R.
Gleave i E. Kermeli (London: I. B. Tauris, 1997).
66
emsuddin, El-Idtihad ve et-teddid fi el-fikh el-islami, str. 32. V. takoer: Muhammed el-Killini, Usul el-Kafi, priredio: Ali Ekber el-Giffari (Teheran, Dar elMenurat el-islamijja, bez datuma), sv. I, str. 59-62.
60

265

Dzasir Intencije serijata.indd 265

14.5.2012 15:26:54

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

hadiskih predaja (to se jasno vidi u Ibn Hazmovoj El-Muhalli,


npr.).67 Meutim, suvremeni (neo)literalizam uglavnom se oslanja na hadisku zbirku jedne pravne kole (npr. vehabijska verzija
hanbelijske kole ili iijske hadiske zbirke). tavie, stara literalistika kola je podrala istishab (pretpostavku kontinuiteta) kao
metodoloki izvor jurisprudencije koji u sebi ima komponentu
intencionalnosti (mekasidijja) to emo pojasniti u narednom
poglavlju. Meutim, neoliteralisti su protiv ideje o intencijama/
mekasid kao legitimnom izvoru jurisprudencije. Zapravo, neoliteralizam radikalno kritizira teoriju intencija kao zamaskirane
sekularne ideje,68 to je, interesantno, doslovno ista ona kritika,
koju neki postmodernisti upuuju na raun intencija.69
Zatvaranje puteva (pravna prevencija) je opetovana tema
u aktualnim neoliteralistikim pristupima, koju pojedini autoritarni reimi koriste za svoje vlastite ciljeve, posebno u pogledu
propisa koji se odnose na ene. Npr. u ime pravne prevencije,
enama se zabranjuje da voze automobil, putuju same, rade
na radijskim ili televizijskim stanicama, slue kao diplomatski
predstavnici i, ak, etaju sredinom puta.70 Da bismo ilustrirali jednu takvu pogrenu primjenu principa pravne prevencije, navest emo fetvu koju je izdalo Visoko saudijsko vijee za
fetve o vonji automobila od strane ene.71
Ibn Hazm, El-Muhalla.
Ahmed Idris et-Taan, El-Mekasid ve el-munavera el-ilmanijja, Munteda et-tevhid,
2005 (cit. 10. marta 2007). Dostupno na: http://www.eltwhed.com/vb/showthread.
php?t=2456; Muhammed Ali Mufti, Nakd el-duzur el-fikrijja li ed-dimukratijja elgarbijja (Rijad: El-Munteda el-islami i Medella el-Bejan, 2002), str. 167-190.
69
Mohamed Arkoun, Rethinking Islam: Common Questions, Uncommon answers, priredio: Robert D. Lee, prijevod: Robert D. Lee (Boulder, Westview Press, 1994), str.
221.
70
Vedenat Abdurrahim Mejmeni, Kaida ez-zerai, 1. izdanje (Dedda: Dar elMudteme, 2000), str. 608, 622, 632, 650.
71
Preuzeto iz: Abou El-Fadl, Speaking in Gods Name, str. 275.
67
68

266

Dzasir Intencije serijata.indd 266

14.5.2012 15:26:54

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

[Pitanje]: U okolnostima nude, je li dozvoljeno eni da


sama vozi automobil, bez prisustva njenog zakonskog staratelja, umjesto da putuje u automobilu s mukarcem koji joj
nije mahrem (stranac)?
[Fetva]: Nije dozvoljeno eni da vozi automobil, jer e to
znaiti da otkriva svoje lice ili jedan njegov dio. Osim toga,
ukoliko joj se automobil pokvari na putu, u sluaju da ima
saobraajnu nezgodu ili uini saobraajni prekraj, bila bi prisiljena da se mijea sa mukarcima. Nadalje, vonja bi omoguila eni da otputuje daleko od svog doma, bez nadzora
njenog zakonskog staratelja. ene su slabe i sklone tome da
podlegnu svojim emocijama i nemoralnim sklonostima. Ako
im se dopusti da voze, one e biti osloboene od odgovarajueg nadzora, kontrole i autoriteta mukaraca iz njihovog
domainstva. Takoer, da bi stekle pravo da voze, morale bi
predati zahtjev za vozaku dozvolu sa svojim fotografijama.
Fotografiranje ena, ak i u ovoj situaciji, je zabranjeno jer
ono ima za posljedicu fitnu (smutnju) i veliku opasnost.

U narednom poglavlju emo elaborirati malikijski pravni


metod otvaranja puteva (feth ez-zerai), koji nije adekvatno
upotrijebljen u aktualnim teorijama islamskog prava.

Ideoloki orijentirane teorije


Tradicionalistiko usmjerenje se slae s postmodernizmom
u kritici moderne racionalnosti i vrijednosti pristrasne eurocentrinosti i unutarnjih kontradikcija. Moda je to razlog
zbog kojeg Fazlur Rahman njegove zagovornike kategorizira kao
postmoderne fundamentaliste.72 Njihovi su argumenti obino
usmjereni protiv Zapada, a naroito demokratije i demokratskih sistema, koji se prikazuju kao potpuno suprotni islamskom
Ahmed, Postmodernism, str. 160.

72

267

Dzasir Intencije serijata.indd 267

14.5.2012 15:26:54

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

sistemu.73 Glavni argument ovog usmjerenja jeste da su vlast,


zakonodavstvo i suverenitet (el-hakimijja ve et-teri ve es-sijada)
iskljuivo Boije pravo te ih ne treba dati ljudima na temelju
bilo kakvog ugovora ili prava. Oni koriste i druge dodatne argumente, u popularne svrhe, u smislu posljedica demokratije,
kao to su: zapadnjaka sloboda nevjerovanja ... promiskuitet
... nemoral ... kamata ... monopol ... politika dvostrukih arina
... sekularizam.74 Ovaj pravac je u osnovi antizapadni,75 kao
to Fazlur Rahman primjeuje. Oni imaju podrku odreenog
broja diktatora zarad njihovih vlastitih politikih interesa. Slaemo se sa Abdullahom en-Neimom da islam, kao i bilo koja
druga religijska tradicija, moe biti upotrijebljen kao podrka
ljudskim pravima, demokratiji i uzajamnom razumijevanju razliitih zajednica ili teroru, nedemokratinosti i nasilju ... Ne
postoji inherentan ili neizbjean sukob civilizacija, sve zavisi
od glasova koje svi mi upuujemo, na svakom mjestu, muslimani kao i nemuslimani.76
Sljedei odlomak analizira razliite tokove koji obrazuju
islamski modernizam, prema novoj klasifikaciji.
5.4. ISLAMSKI MODERNIZAM
Termine islamski modernizam i islamski modernisti
odnedavno koristi nekoliko znanstvenika. Charles Kurzman
ga koristi u identifikaciji pokreta koji nastoji pomiriti islamsku
vjeru i moderne vrijednosti kao to su konstitucionalizam,


75

76

73
74

E-erif, Hakika ed-dimukratijja, str. 20.


Ibid, str. 28-48.
Ahmed, Postmodernism, str. 160.
Abdullahi al-Naim, Islam and Human Rights, Tikkun 18, br. 1 (2003), str. 48.

268

Dzasir Intencije serijata.indd 268

14.5.2012 15:26:54

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

kulturalna obnova, nacionalizam, sloboda religijske interpretacije, znanstveno istraivanje, obrazovanje modernog tipa, prava ena i itav snop drugih tema.77 Ibrahim Musa (Ebrahim
Moosa) koristi ovaj termin u identifikaciji grupe muslimanskih
znanstvenika koji su bili izuzetno impresionirani i modernim
idealima i modernom realnou te istinski vjerovali da je muslimanska misao kakvu su je oni zamiljali iz njene srednjovjekovne inkaranacije dovoljno fleksibilna da potakne inovacije i
prilagodi se promjenama shodno vremenu i prostoru.78 Ziauddin Sardar koristi navedeni termin da kategorizira grupu reformatora dvadesetog stoljea koji su nainili ozbiljan pokuaj
u idtihadu da moderniziraju islam u kontekstu zapadnih
modela razmiljanja i socijalne organizacije, a posebno upotrebljavajui naelo interesa (mesalih).79 Neal Robinson navodi
da su modernisti pozivali na novi idtihad koji e zanemariti
ustanovljene kole.80
Slaui se, u naelu, s navedenim definicijama, moderniste
ne bismo reducirali na znanstvenike ranog dvadesetog stoljea.
injenica je da se popularnost modernistikih pristupa, to e
biti pojanjeno kasnije, trenutno poveava i na islamskim i na
akademskim institucijama na Zapadu. Osim toga, mi emo modernizam predstaviti u vidu teorija, a ne pojedinih znanstvenika.
Primjeri koje emo u nastavku izloiti imaju za cilj ilustrirati
modernizam, a ne klasificirati odreene znanstvenike kao mo Modernist islam 1840-1940: A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford:
Oxford University Press, 2002), str. 4.
78
Ebrahim Moosa, The Debts and Burdens of Critical Islam, u: Progressive Muslims,
priredio: Omid Safi (Oxford: Oneworld, 2003), str. 118.
79
Sohail Inayatullah and Gail Boxwell, Islam, Postmodernism and Other Futures: A
Ziauddin Sardar Reader (London: Pluto Press, 2003), str. 27, 70, 82.
80
Neal Robinson, Islam, a Concise Introduction of Religious Thought in Islam (Richmond: Curzon Press, 1999), str. 161.
77

269

Dzasir Intencije serijata.indd 269

14.5.2012 15:26:55

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

derniste. Kao to je ranije naznaeno, znanstvenici esto mijenjaju svoje pristupe ovisno o pitanju kojim se bave te zbog
njihovog osobnog razvoja tokom ivota.
Islamski modernistiki pristup islamskom pravu razmatrit
emo kroz vei broj tokova, a to su: reformistika reinterpretacija, apologetska reinterpretacija, dijaloki usmjerena reinterpretacija, teorije orijentirane maslehom i usulski revizionizam. Ovi tokovi na razliite naine tretiraju pravne izvore. U nastavku emo
pojasniti te naine koji su sumarno prikazani grafikonom 5.4.
Najvei doprinos islamskom modernizmu, odnosno njegovim razliitim tokovima, dali su Muhammed Abduhu (18491905), vrhovni egipatski muftija u svoje vrijeme, koji je bio pod
utjecajem islamskih i francuskih pravnih studija, i Muhammed
Ikbal (1877-1938), indijski pjesnik, pravnik, filozof, obrazovan
u Engleskoj i Njemakoj te u Indiji. Oba znanstvenika, s obje
geografske strane islamskog svijeta, objedinili su svoje islamske
i zapadne studije u nove prijedloge za islamsku reformu. Reinterpretacija islama i njegovog klasinog znanja bila je opa tema
ovih prijedloga. Ikbal pravi razliku izmeu opih kuranskih
naela s jedne strane i njihove odgovarajue primjene u praktinom ivotu s druge strane.81 Abduhu je napisao kuranski
komentar na osnovu svog osobnog razumijevanja kuranskog
arapskog jezika i bez citiranja prethodnih egzegeta po prvi put
u historiji islamske uenosti.82 Premda Abduhu nije spominjao
eksplicitno utjecaj francuskih pravnih teorija na njegovu pravnu
metodologiju, mogue je uoiti vezu izmeu Abduhuove rein Mohammad Iqbal, The Reconstruction of Religious Thought in Islam, priredio: M.
Saeed Shaykh (Lahore: 1986), predavanje 2.
82
Malcolm H. Kerr, Islamic Reform: The Political and Legal Theories of Mohammad
Abduh and Rashid Rida (London: Cambridge University Press, 1966), str. 108.
81

270

Dzasir Intencije serijata.indd 270

14.5.2012 15:26:55

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

terpretacijske metodologije i francuske egzegetske kole, koja


je bila snana u vrijeme kada je on studirao pravo u Francuskoj
u kasnom devetnaestom stoljeu. Abduhu je napisao u svojoj
autobiografiji da je prije odlaska u Francusku, nauio perfektno govoriti francuski jezik kako bi bio u stanju prouavati
francusko pravo neposredno iz njegovih izvora.83 U to vrijeme,
francuske egzegete su tematski reinterpretirali francuski zakonik, bez obzira na redoslijed njegovih lanaka,84 to je identino
metodologiji za koju se Abduhu izjasnio, a to on pojanjava u
uvodnim naznakama svog komentara Kurana.85
Abduhuov uenik, Reid Rida, nainio je slinu reformistiku reinterpretaciju u svojoj egzegezi El-Menar (Svjetionik),86
koja se danas prouava kao standardni izvor suvremenih
kuranskih studija, premda je ostao nedovren. Potom, drugi
Abduhuov uenik, Et-Tahir ibn Aur, imam damije Zejtuna u
svoje vrijeme, napisao je cjelovit komentar Kurana, Et-Tahrir ve
et-tenvir (Osloboenje i prosvjetljenje). U svom uvodu, pojasnio
je da vjeruje u interpretaciju prema znaenjima koje osoba neposredno izvodi iz kuranskog jezika.87 Ove pionirske egzegeze
poploale su put za nove metode i kole interpretacije/reinterpretacije a su doprinijele modernim reformistikim usmjerenjima.88
Muhammed Abduh, El-Amal el-kamila, priredio: Muhammed Imara (Kairo: Dar
e-uruk, 1993).
84
Francois Geny, Methode Dinterpretation Et Sources En Droit Prive Positif, prijevod:
Louisiana State Law Institute, 2. izdanje, sv. I (1954), sv. II, str. 190.
85
Muhammed Abduh, El-Amal el-kamila, priredio: Muhammed Imara (Kairo: Dar
e-uruk, 1996).
86
Kerr, Islamic Reform, str. 188.
87
Aur, et-Tahir, Et-Tahrir ve et-tenvir (Tunis: Dar Sahnun, 1997).
88
Nafi, Basheer, Tahir Ibn Ashur: The Career and Thought of a Modern Reformist
Alim, with Special Reference to His Work of Tafsir, Journal of Quranic Studies 7,
br. 1 (2005).
83

271

Dzasir Intencije serijata.indd 271

14.5.2012 15:26:55

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Abduhuova reinterpretacija je imala za cilj da dokae da je


islam u skladu s modernom naukom i racionalnou.89 Ona
je podsjeanje na staru debatu u islamskoj filozofiji o rjeavanju
kontradikcije izmeu razuma i objave (tearud el-akl ve ennakl). Meutim, ono to je Abduhu nazvao naukom jesu,
zapravo, eksperimentalna fizika i biologija kasnog devetnaestog
stoljea, to je Abduha navelo da trai metaforine interpretacije
svih islamskih metafizikih pitanja, u kontekstu devetnaestog
stoljea, kao to su Adamovo i Havino drvo, postojanje meleka i
tetnost uroka. Moda pod utjecajem velikih Darvinovih teorija,
koje su bile popularne u to vrijeme, Abduhu je reinterpretirao
ajete koji pripovijedaju priu o Ademu i Havi kao metaforiku
priu koja u Kuranu nije navedena kao znanstvena injenica,
ve samo lekcija i primjer ljudima.90 Dalje, on je reinterpretirao drvo ije su plodove jeli Adem i Hava kao metaforu
ljudskog zla i neposlunosti,91 a meleke, kojima Kuran pripisuje neka djelovanja, jednostavno kao snage prirode.92 On je,
takoer, reinterpretirao zlo uroka u znaenju zlih radnji koje
zavidna osoba ini onome kome zavidi,93 a ne u smislu posebne
metafizike moi, koju je on iskljuio kao neznanstvenu.
Muhammed Abduhuova podrka eksperimentalnoj logici,94 koju je izrazio u svojoj novoj interpretaciji Kurana, podsjea nas na podrku Ebu Hamida el-Gazalija Aristotelovoj deduktivnoj logici kroz njegovu inovativnu interpretaciju pojedinih
kuranskih ajeta, kako bi dokazao valjanost osnovnih principa


91

92

93

94

89
90

Abduh, El-Amal el-kamila, sv. IV, str. 143.


Ibid, sv. I, str. 187.
Ibid, sv. IV, str. 145.
Ibid, sv. IV, str. 143.
Ibid, sv. V, str. 546.
Ibid, sv. II, 445.

272

Dzasir Intencije serijata.indd 272

14.5.2012 15:26:55

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

zakljuivanja, kao to su logika implikacija i logika iskljuenost.95 I dok obje interpretacije mogu biti ispravne u jezikom
smislu, niti jedna od njih ne moe zahtijevati da Kuran podri
odreeni logiki sistem. Znanost i njene logike osnove su ljudske i uvijek se mijenjaju. Ovo nas vraa na spoznajnu prirodu
ljudskog rezonovanja o kojoj smo govorili u drugom poglavlju.
S druge strane, dananja znanost kae da ona ne posjeduje
argumente, niti kontraargumente za metafizike hipoteze, kao
to su meleci i mo urokljivog oka. Zapravo, literatura pokreta Novo doba navodi stvarne korisne i tetne fizike efekte
ljudske energije do kojih dolazi bez bilo kakvog fizikog kontakta. Ovaj pokret svoje hipoteze ak moe potvrditi pomou
znanosti o fotografiji na principu senzitivne energije.96

Reformistika reinterpretacija
Novi pristup interpretaciji, koji nazivamo reformistikom
reinterpretacijom, poznat je kao kola kontekstualne egzegeze
(medresa et-tefsir el-mevdui), kola tematske egzegeze (medresa
et-tefsir el-mihveri) ili, da upotrijebimo izraz Fazlur Rahmana,
sistematina interpretacija.97 Rani doprinos ovoj koli dali su
imami Abduhu, Tabatabai, Ibn Aur i Es-Sadr. Ovaj metod ita
Kuran kao cjelinu, tragajui za opim temama kroz njegovu cjelinu, njegova poglavlja i grupe ajeta. Tradicionalni egzegeti su
obino stavljali puni naglasak na objanjenju pojedinanih rijei
ili ajeta, a rijetko na grupe ajeta u odreenom kontekstu. Ab Ebu Hamid el-Gazali, El-Kistas el-mustekim (Bejrut: Catholic Publishing House,
1959).
96
Npr. Shakti Gawain, Return to the Garden: A Journey to Discovery (California: New
World Library, 1989), str. 155.
97
Fazlur Rahman: Islamic Modernism: Its Scope, Method and Alternatives, International Journal of Middle East Studies 1, br. 4 (1970), str. 229.
95

273

Dzasir Intencije serijata.indd 273

14.5.2012 15:26:55

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

duhu i Ibn Aur su istakli vanost tematske interpretacije u uvodima svojih egzegeza i nagovijestili nekoliko novih veza izmeu
pojedinanih kuranskih kazivanja i odlomaka.
Meutim, niko od njih nije pisao posebno o ovoj temi.
Kasnije, Ajatollah Es-Sadr je imao vaan serijal predavanja u
Neddefu, Irak, o metodologiji tematske interpretacije, koju je
primijenio na tumaenje kuranskih koncepata historije i idealDOKAZ
(hudda)
TEORIJA
ORIJENTIRANA
PREMA
MASLEHI

APOLOGETSKA
INTERPRETACIJA

APOLOGETIKA
REINTERPRETACIJA

REINTERPRETACIJA

PODRAVAJUI
DOKAZ

NAUNO
ORIJENTIRANA
TEORIJA

REFORMISTIKA
REINTERPRETACIJA

DRUGOSTEPENI
KRITICIZAM

RADIKALNA
REINTERPRETACIJA

USULSKI
REVIZIONIZAM

RADIKALNA
KRITIKA

MODERNE
VRIJEDNOSTI I
PRAVA

RACIONALNA
PROSUDBA

PRAVILA KOJA SU
USTANOVILI
TRADICIONALNI
MEZHEBI

VII CILJEVI
ERIJATA
(mekasid)

poslanikova
tradicija

kuranski
ajeti

MODERNIZAM

Grafikon 5.4. Modernistika tendencija s obzirom na tokove koji su doprinijeli njenom nastanku.

274

Dzasir Intencije serijata.indd 274

14.5.2012 15:26:55

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

nog drutva.98 Potom, Muhammed el-Gazali, Hasan et-Turabi,


Fazlurrahman, Abdullah Draz, Sejjid Kutb, Fethi Osman i EtTidani Hamed, svi su oni izloili nove interpretacije, utemeljene na novoj metodologiji.99
Nedavno je Taha Dabir el-Alvani pozvao na novo itanje
tekstova koje priznaje da racionalne sposobnosti ljudi, kulture,
iskustva i znanje, u potpunosti oblikuju ono to ljudi razumiju
iz tekstova.100 Abdulkerim Suru je istaknuo zasluge Et-Tabatabaijeve nove interpretacije Kurana koja upotrebljava kuranski
jezik u hermeneutikom krugu, ne fokusirajui se na znaenja
rijei, nego samo na njihove funkcije.101 Na temelju ovih funkcija, Suru dalje predlae diferenciranje ajeta koji su u funkciji
kulturnog, socijalnog i historijskog okruenja i onih ajeta koji
to nisu.102 Fazlurrahman je kritizirao srednjevjekovno islamsko
miljenje zbog toga to ono nije proizvelo niti jedan rad o etici
izravno utemeljen na Kuranu, premda postoje brojni radovi
utemeljeni na grkoj filozofiji.103 On je kazao da je potrebna
nova interpretacija Kurana, utemeljena na etici, kako bi se deriviralo primjenjivo islamsko pravo,104 koje stavlja naglasak na
Objavljena pod nekoliko naslova. V. Ajatollah Muhammed Bakir es-Sadr, EsSunen et-tarihijja fi el-Kuran, u: Imam Es-Sadr: El-Amal el-kamila (Bejrut: Dar
et-Tearuf, 1990), sv. XIII, str. 38.
99
M. et-Tahir Mesavi, E-ejh ibn Aur ve el-meru ellezi lem jektemil, u: Mekasid
e-eria el-islamijja (Kuala Lumpur: El-Fedr, 1999), str. 73.
100
El-Alvani, Taha Dabir, Medhal ila fikh el-akallijjat, referat podnesen na Evropskom vijeu za fetve i istraivanja (ECFR) u Dublinu, januara 2004, str. 45.
101
Abdul-Karim Soroush, The Evolution and Devolution of Religious Knowledge,
u: Liberal Islam: A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford University Press, 1998), str. 248.
102
Ibid, str. 250.
103
Fazlur Rahman, Islam, str. 257.
104
Ebrahim Moosa, Introduction, u: Revival and Reform in Islam: A Study of Islamic
Fundamentalism by Fazlurrahman, priredio: Ebrahim Moosa (Oxford: Oneworld,
2000), str. 61.
98

275

Dzasir Intencije serijata.indd 275

14.5.2012 15:26:56

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

intencije, a ne kvantificirana djela.105 Selva el-Ava je primijenila moderni lingvistiki pristup Kuranu, ali ne u dekonstrukcijskom smislu (o kojem e biti rijei u narednom odlomku).
Slijedei modernu londonsku lingvistiku kolu, ona je istaknula vanost razmatranja emocionalnog, situacijskog i kulturnog
konteksta prilikom interpretiranja Kurana. Ona je dalje navela
da su ovi konteksti razlog pojave viestrukih znaenja (vuduh ili
teaddud dilali) koje tradicionalni komentatori izlau kod veeg
broja kuranskih izraza.106 Ona je u skorije vrijeme predloila
sistematian pristup egzegezi.107 Navedeni reinterpretacijski
tokovi su okonali monopol na tumaenje Kurana, koji su posjedovali tradicionalni egzegeti.108 Znaaj reformistike reinterpretacije je u novim paradigmama i stajalitima o svakodnevnim
praktinim pitanjima koja su one proizvele, kao to su porodina
pitanja, ekonomija i politika. U nastavku emo izloiti ova nova
stajalita na podruju islama i politike.
Ali Abdurrazik, azharski sudija, izazvao je estoku polemiku
1925., koja je iva i dan-danas, o tome da li je islam religija koja ima
politiki karakter ili ne. U reinterpretacijskom stilu, on je citirao
brojne kuranske ajete i poslanike tradicije argumentirajui da je
poslanik Muhammed imao jedino autoritet kao poslanik, a ne
upravu u svojstvu kralja, halife ili sultana, te da je on uspostavio
religijsku zajednicu, a ne politiku dravu.109 Abdurrazikovo
Ibid, str. 186.
Selva el-Ava, El-Vuduh ve en-nezair fi el-Kuran el-kerim, 1. izdanje (Kairo: Dar
e-uruk, 1998), str. 69.
107
Salva M. S. El-Awa, Textual Relations in the Quran: Relevance, Coherence and Structure, 1. izdanje (London i New York: Routledge, 2006).
108
Miljenje jo uvijek zastupaju neki suvremeni znanstvenici. V. npr. Menna el-Kattan, Mebahis fi ulum el-Kuran, 11. izdanje (Kairo: Vehba, 2000), str. 322.
109
Ali Abd al-Raziq, Message Not Government, Religion Not State, u: Liberal Islam:
A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford University Press, 1998),
str. 32.
105
106

276

Dzasir Intencije serijata.indd 276

14.5.2012 15:26:56

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

stajalite je, po naem miljenju, da je islamsko pravo neutralno


naspram politikih sistema. Muslimanska drutva su slobodna da
odaberu bilo koji politiki sistem koji ele, bez proglaavanja bilo
kojeg sistema islamskom obavezom. Abdurrazikovo miljenje je
zapravo veoma slino tradicionalnim fikhskim miljenjima koja
politiko liderstvo (imama) smatraju obavezom koja se temelji
na racionalnosti (el-akl), a ne objavljenom znanju (bi e-er).110
Premda ove interpretacije nisu nove, one su ga kotale sudskog
postupka i opozivanja njegove azharske diplome.111

Apologetska reinterpretacija
Razlika izmeu reformistikih reinterpretacija i apologetskih reinterpretacija jeste u tome to reformistike reinterpretacije imaju za cilj stvarne promjene u praktinoj implementaciji
islamskog prava, dok apologetske reinterpretacije predstavljaju
opravdavanje odreenog statusa quo, islamskog ili neislamskog. U nastavku emo navesti primjere reinterpretacija odnosa islama i politike, nakon Abdurrazika, koje klasificiramo kao
apologetske. Mahmud Muhammed Taha je podrao ideje socijalizma u islamu,112 kroz razliito tumaenje, ironino, istog
ajeta kojeg je citirao Abdurrazik: Ti (Muhammede) nema vlasti nad njima (Kuran, 88: 22). On tumai ajete koji zahtijevaju
uru (konsultiranje) i zakat (obavezno davanje) kao nune faze
El-Maverdi, El-Ahkam, str. 5.
James P. Piscatori, Islamic Countries: Politics and Government (Princeton: Princeton
University Press, 1996), str. 53-54.
112
Mahmoud Mohammed Taha, The Second Message of Islam, u: Liberal Islam: A
Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford University Press, 1998),
str. 262. Islam je i demokratski i socijalistiki naslov je knjige koju je Mahmud
Muhammed Taha obeao napisati, ali to nikada nije uradio. Godine 1985. nad
njim je izvrena egzekucija jer je protestvovao zbog primjene odreenih islamskih
zakona u Sudanu.
110
111

277

Dzasir Intencije serijata.indd 277

14.5.2012 15:26:56

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

pripreme za socijalizam. Sadik Sulejman zakljuuje iz istog teksta o uri da su demokratija i shura sinonimni u koncepciji i
naelu... te su stoga jedno te isto.113 Muhammed Halefullah
je protumaio isti koncept ure u svjetlu Poslanikove primjene,
kao autoritet glasa veine.114 Abdulaziz Sachedina je istraivao
islamske korijene demokratskog pluralizma u Kuranu i dokaze graanskog drutva u ranoj muslimanskoj zajednici Medine
kako bi legitimirao moderne sekularne ideje graanstva u muslimanskoj politikoj kulturi.115
Premda su sve navedene interpretacije jeziki validne, zbog
fleksibilne prirode arapskog jezika, nijedna od njih ne znai
da Kuran nuno mora podravati odreeni politiki sistem ili
sistem glasanja. Rachid Gannnouchi (Raid Gannui) je bio
oprezniji od drugih modernista kada je podrao demokratiju
i demokratska naela, ne na osnovu neposredne interpretacije
tekstova, nego na injenici da je sutina Boijih zakona, zbog
kojih su sve boanske objave poslane, ustanovljenje pravde za
ovjeanstvo.116 Muhammed Hatemi, peti iranski predsjednik,
slijedio je istu liniju argumentacije i dodao da on podrava demokratiju jer je njena jedina alternativa diktatura, koja je protivna islamskim naelima.117
Sadiq Sulaiman, Democracy and Shura, u: Liberal Islam: A Sourcebook, priredio:
Charles Kurzman (Oxford: Oxford University Press, 1998), str. 98.
114
Mohammad Khalaf-Allah, Legislative Authority, Liberal Islam: A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford University Press, 1998), str. 45.
115
Abdulaziz Schahedina, Islamic Roots of Democratic Pluralism (Oxford: Oxford University Press, 2001), str. 38, 83, 132.
116
Rachid Ghannouchi, Participation in Non-Islamic Government, u: Liberal Islam:
A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford University Press, 1998),
str. 95.
117
Seyyed Mohammad Khatami, Islam, Liberty and Development (New York, Institute
of Global Cultural Studies, Binghamton University, 1998), str. 5.
113

278

Dzasir Intencije serijata.indd 278

14.5.2012 15:26:56

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

Ovim argumentom on, oigledno, nije podrazumijevao


nunost oponaanja demokratije britanskog tipa, glasa veine,
partijskog sistema ili amerikog modela graanskog drutva. Miljenja smo da ovim potankostima o bilo kojem ovosvjetskom
pitanju ne treba pridavati sveti oreol prisilnim uitavanjem u
tekst Kurana i hadisa. Neposredna demokratija, npr., moe biti
veoma uspjena, ako ne i bolja od viepartijskog demokratskog
sistema,118 ali obje ove varijante imaju za cilj da ostvare isti skup
viih vrijednosti. Sistemi glasake potvrde, sistemi glasanja za
vie nivoa vlasti i (vedski tip) glasakog sistema u kome jedan
izborni okrug daje vei broj kandidata, podjednako su valjane
alternative veinskim glasakim sistemima u ostvarivanju pravednog predstavljanja u okolini u kojoj odluke donosi vei broj
uesnika.119 Transparentnost, tolerancija, volontiranje, timski
rad, reciprocitet i uzajamno uvaavanje ne moraju se ostvarivati
u jednom drutvu iskljuivo kroz ameriki model nevladinih organizacija.120 Ono to elimo kazati jeste da tekstove treba itati
u smislu viih vrijednosti (ili mekasida), a ne konkretnih politikih struktura kao to to ine apologetski modernisti.
Ista primjedba se odnosi na muslimanske feministike reinterpretacije tekstova.121 Iz istih razloga one trebaju biti iskazane
Larry Johnston, Politics: An Introduction to the Modern Democratic State (Broadview: Peterborough, Ontario, 1998), str. 370.
119
H. Normi, Comparing Voting Systems (Reidel Publishing Company, 1987). Sistem
glasake potvrde je izborni system sa jednim pobjednikom. Svaki glasa moe glasati za onoliko kandidata koliko eli. Pobjednik je onaj kandidat koji dobije najvie
glasova (prim. prev.).
120
Egypt, Islam and Democracy: Twelwe Critical Essays, priredio: Saad Eddin Ibrahim,
vol. 19, Monograph 3, Cairo Papers in Social Sciences (Kairo. The American University in Cairo Press, 1996).
121
Npr. Leila Ahmed, Women and Gender in Islam (New Haven, CT: Yale University
Press, 1992); S. S. Ali, Equal before Allah, Unequal before Man? Negotiating
Gender Hierarchies in Islam and International Law (doktorska disertacija, Univer118

279

Dzasir Intencije serijata.indd 279

14.5.2012 15:26:56

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

u smislu viih humanih i drutvenih vrijednosti koje tekstovi


zagovaraju, a ne odreenih prethodno koncipiranih egalitarnih
modela.122 enska pitanja, meutim, predstavljaju mnogo sloeniji problem, budui da su davno ustanovljene interpretacije na
ovom polju, koje su trebale podrati srednjovjekovne tradicije,
duboko ukorijenjene u strukturi islamskog prava.
Tekstove ne treba (a) tumaiti u korist ljudi na vlasti, niti ih
(b) sprijeiti da imaju efikasnu ulogu u ivotu novih generacija,
koje otkrivaju bolje naine ureivanja svojih poslova. To je upravo ono to se dogodilo s ranim (apologetskim) interpretacijama
kojima se htjelo podrati odreene preovladavajue politike
strukture. U naem vremenu ove interpretacije se smatraju sastavnim dijelovima islamskog prava koje je teko podvrgnuti
promjeni, a one su sprijeile politiki razvoj i moderne reforme
u islamskim drutvima. Ilustrativan primjer je El-Maverdijevo
djelo El-Ahkam es-sultanijja (Propisi o vladarima).
sity of Hull, 1998); Banazir Bhutto, Politics and the Muslim Woman, u: Liberal
Islam: A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford University Press,
1998); Heba Reuf Izzet, El-Mera ve ed-din ve el-ahlak, u: Hivarat li karn dedid
(Damask: Dar el-Fikr, 2000); Fatima Mernissi, A Feminist Interpretation of Womens Right, u: Liberal Islam: A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford:
Oxford University Press, 1998); A. B. Mukhtar, Human Rights and Islamic Law:
The Development of the Rights of Slaves, Women and Aliens in Two Cultures
(doktorska disertacija, University of Manchester, 1996); S. Saad, The Legal and
Social Status of Women in the Hadith Literature (doktorska disertacija, University
of Leeds, 1990); S. F. Saifi, A Study of the Status of Women in Islamic Law and
Society, with Special Reference to Pakistan (doktorska disertacija, University of
Durham, 1980); F. A. Sulaimani, The Changing Position of Women in Arabia
under Islam During the Early Seventh Century (M. Phil. Diss, University of Salford, 1986); Amina Wadud-Muhsin, Quran and Woman, u: Liberal Islam: A
Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford University Press, 1998).
122
Neapologetsko razmiljanje vidi u: Seyyed Hossein Nasr, Ideals and Realities of Islam (Boston, Mass.: George Allen and Unwin, 2000), str. 112-113. Meutim, stav
da mukarci i ene, imaju odreene dunosti i funkcije u skladu sa svojom prirodom i konsitucijom, otvara sloeno pitanje razlike izmeu prirode i kulture.

280

Dzasir Intencije serijata.indd 280

14.5.2012 15:26:56

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

El-Maverdi je u ovom djelu dao legitimitet abbasijskom plemenskom i monarhijskom sistemu, kojeg je smatrao najizvrsnijim u svoje vrijeme. Njegovo djelo je danas standardni udbenik
o islamskoj politikoj teoriji (es-sijasa e-erijja). El-Maverdi je
interpretirao tekstove na nain da oni impliciraju zatitu ljudi
s plemenitom lozom (kao to je abbasijska) od toga da budu podvrgnuti vlasti vladara koji nema plemenitije korijene nego to su
njihovi,123 legitimaciju halife kojeg je postavio drugi halifa,124
izdvajanje novca ljudima iz dravne blagajne shodno plemenskim lozama kojima pripadaju125 i dodjeljivanje halifi prava da
posjeduje monopol na donoenje odluka (el-istibdad bi el-emr).126
El-Maverdijevi stavovi, oito, ne ostvaruju pravdu, dobru upravu ili graansko drutvo u bilo kojem suvremenom znaenju.
Ipak, oni se smatraju islamskim pravom, umjesto historijom
islamskog prava. Svaki pokuaj njihove modernizacije, kako bi
se ostvarili (islamski) principi pravde i konsultiranja, popularni
tradicionalni glasovi oznaavaju kao akte devijacije.127

Teorije utemeljene na konceptu maslahe


Pristup koji se temelji na maslehi, a koji, takoer, spada
meu one tokove koje smo klasificirali kao modernistike, pokuava izbjei nedostatke apologeta, itanjem tekstova s obzirom na interese koje oni postiu, a ne u skladu s odreenim,
prethodno koncipiranim smjernicama. Muhammed Abduhu
i Et-Tahir ibn Aur su pridavali posebnu panju interesima i
El-Maverdi, El-Ahkam, str. 108.
Ibid, str. 10.
125
Ibid, str. 229.
126
Ibid, str. 25.
127
Muhammed akir e-erif, Hakika ed-dimukratijja, str. 3; Muhammed Ali Mufti,
Nakd el-duzur el-fikrijja li ed-dimukratijja, str. 91.
123

124

281

Dzasir Intencije serijata.indd 281

14.5.2012 15:26:57

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

intencijama islamskog prava i smatrali ih komponentama njihove reforme islamskog prava.128 Ibn Aurov prijedlog za revitalizaciju islamskog prava bio je utemeljen na pridavanju vee
panje disciplini usula u cjelini i fokusiranje na novu metodologiju koja je utemeljena na el-mekasidu.129 On je otro kritizirao
tradicionalne islamske pravne kole zbog ignoriranja intencija
islamskog prava,130 koje su, prema njegovom miljenju, jedini
zajedniki izvor koji efikasno izlazi nakraj sa dilemama koje nose
promjene okolnosti i razliitost miljenja.131 Meutim, forma
nepotpunog induktivnog rezonovanja koju je Ibn Aur upotrebljavao, prethodno je kritizirana u zapadnoj filozofiji jo od vremena Aristotela kao i u tradicionalnoj islamskoj metodolokoj
literaturi zbog njene nesigurnosti.132
Es-Sadrov doprinos, na metodolokom planu, bio je u legitimiziranju indukcije kao potvrene osnove i znanosti i teologije.133
On je nairoko prouavao induktivno rezonovanje u djelu ElUsul el-mentikijja li el-istikra (Logike osnove indukcije). EsSadr je ustanovio da je indukcija najvaniji nain zakljuivanja
koji Kuran koristi u dokazivanju Boije egzistencije.134 Nakon
zanimljive i paljive matematike analize, Es-Sadr priznaje nesigurnost indukcije, ali tvrdi da se ova nesigurnost smanjuje kako
se pronalazi vei broj empirijskih dokaza, na temelju teorije vje M. et-Tahir Mesavi, E-ejh ibn Aur ve el-meru ellezi lem jektemil, u: Mekasid
e-eria el-islamijja (Kuala Lumpur: El-Fedr, 1999), str. 72.
129
Ibn Aur, Et-Tahrir, str. 115.
130
Ibn Aur, Et-Tahir, Elejse es-subh bi karib? (Tunis: E-erika et-tunisijja li-funun
er-resm, 1988), str. 204.
131
Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 115.
132
Ajatollah Muhammed Bakir es-Sadr, El-Usus el-mantikijja li el-istikra, 4. izdanje
(Bejrut: Dar et-Tearuf, 1982).
133
Ibid.
134
Ibid, str. 486.
128

282

Dzasir Intencije serijata.indd 282

14.5.2012 15:26:57

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

rovatnoe. Meutim, uprkos Ibn Aurovom i Es-Sadrovom doprinosu intencionalno utemeljenom projektu reforme islamskog
prava, to je bio projekt koji je ostao nedovren.135

Usulski revizionizam
Ovaj tok islamskog modernizma pokuava revidirati metodologiju islamskog prava (usul el-fikh), uprkos primjedbama neotradicionalista na bilo kakvu izmjenu osnova (usul)136 i neblagonaklonosti pojedinih reima koji za sebe tvrde da su islamski
prema takvim projektima.137 Meutim, vei broj usulski revizionista je izrazio injenicu da se u islamskom pravu ne moe postii nikakav znaajniji razvoj bez razvoja metodologije tog prava.138
Muhammed Abduhu je, npr., doveo u pitanje koncept
konsenzusa u obje njegove forme konsenzus o pravnim pravilima i konsenzus o poslanikim predajama. On je pozvao na
racionalno prouavanje pravila i poslanikih tradicija kako se
ne bi ovisilo o naslijeu pravne literature.139 Racionalnost je
navela Abduhua da postavi ozbiljna pitanja o validnosti brojnih
usamljenih predaja (ehadis ahad). Kazao je:
Kakva je vrijednost lanca prenosilaca o kojima ja nita ne
znam? Ja ne znam kakvo je bilo ponaanje tih prenosilaca
niti koliko su oni bili u stanju da razumiju i upamte predaje.
Za nas su ti prenosioci samo imena koja su ejhovi prepisi Mesavi, E-ejh ibn Aur, str. 15.
Npr. Ez-Zuhajli, Teddid el-fikh el-islami, str. 165; Duma, El-Mustaleh el-usuli, str.
64.
137
Npr. egzekucija Mahmuda Tahe i protjerivanje Fazlur Rahmana zbog njihovih ideja
koje odstupaju od sredinjeg toka miljenja. Vie primjera vidi u: Piscatori, Islamic
Countries: Politics and Government, str. 53-54.
138
Sano, Kiraa marifijja fi el-fikr el-usuli, str. 180.
139
Abduh, El-Amal el-kamila, sv. I, str. 187 i sv. 3, str. 215.
135
136

283

Dzasir Intencije serijata.indd 283

14.5.2012 15:26:57

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

vali i ponovljali, a mi ih slijedimo bez mogunosti da ih sami


ispitamo.140

Abduhu se obraao tekstu Kurana u vrednovanju sadraja poslanikih predaja i razumijevanju praktinih pravila. On je, takoer, traio od uenjaka da svoju panju usmjere prema kuranskoj
poruci o obrazovanju morala, duhovnosti, znanju i voenju ka
izvrsnom drutvenom poretku.141 Islamsko pravo je, shodno ovoj
fundamentalnoj metodologiji, nazvao realnim pravom.142
Primjenjujui svoje racionalne principe kao muftija i sudija,
Abduhu je izdao fetve koje su bilo jasno suprotstavljene ustanovljenom konsenzusu. Npr. on je izdao fetve kojima ograniava poligamiju, dodjeljuje enama pravo na razvod braka,
legalizira skulpture, podstie sve oblike korisnih umjetnosti i
trai od svakog muslimanskog uenjaka da naui barem jedan
evropski jezik.143
Ajatollah Es-Sadr je, takoer, uveo modifikacije pojedinih
temeljnih koncepata usul el-fikha, kao to su konsenzus i rjeavanje kontradikcija (hall et-tearud). Pored tradicionalne daferijske
definicije konsenzusa el-itre, odobrio je konsenzus utemeljen
na saglasnosti velikog broja pravnika i muftija o odreenom
pravilu.144 Es-Sadr je ponovo upotrijebio teoriju vjerovatnoe
da dokae kako poveanje broja ovih pravnika znai transformaciju vjerovatnoe u izvjesnost.145 Kada je u pitanju rjeavanje
kontradikcije izmeu dva dokaza, Es-Sadr je predloio metod
Ibid, sv. III, str. 301.
Ibid.
142
Ibid, sv. IV, str. 9.
143
Ibid, sv. II, str. 199, 329, 663-669.
144
Es-Sadr, Durus fi ilm el-usul, str. 243.
145
Ibid, str. 244.
140
141

284

Dzasir Intencije serijata.indd 284

14.5.2012 15:26:57

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

koji ustanovljava sklad izmeu neposredne implikacije jednog


dokaza s intencijom Zakonodavca (maksud e-ari) u drugom
dokazu.146
Nekoliko suvremenih modernista slijedili su Abduhuove i
Es-Sadrove ideje o revidiranju konsenzusa147 i drugih osnova
(usul), kao to su derogacija (nesh) kuranskih ajeta148 i vrednovanje autentinosti poslanikih tradicija na temelju njihove
suglasnosti s kuranskih naelima.149 Ibn Aur je napravio razliku izmeu Poslanikovih tradicija koje predstavljaju dio prava
i drugih tradicija koje se odnose iskljuivo na line Poslanikove izbore i nemaju cilj da budu dio prava kao to je ranije
pojanjeno. Nekoliko savremenih znanstvenika dalje su razvili
ovo gledite.150 Ibn Aur je, takoer, kritizirao klasino usulsko
znanje zbog neobaziranja na intencije prava, neuvrtavanje istih
u metodologiju i njihovo djelimino izuavanje u okviru odlo Ibid, str. 427.
Abdulmunim en-Nimr, El-Idtihad (Kairo: Dar e-uruk, 1986), str. 60; Masudul
Alam Choudhry, Syllogistic Deductionism in Islamic Social Choice Theory, International Journal of Social Economics 17, br. 11 (1990); emsuddin, El-Idtihad ve
et-teddid fi el-fikh el-islami, str. 159; Sultan, Huddijja, str. 86-198.
148
Demal el-Benna, Teddid el-fikh el-islami, Hivarat li-karn dedid (Damask: Dar
el-Fikr, 2000), sv. II, str. 251; Muhammed el-Gazali, Nezarat fi el-Kuran (Kairo:
Nehda Misr, 2002), str. 194; Muhammed Neda, En-Nesh fi el-Kuran (Kairo: EdDar el-arebijja li el-kutub, 1996), str. 9.
149
Npr. Luay Safi, Imal el-akl (Pittsburgh: Dar el-Fikr, 1998), str. 130; El-Gazali,
Es-Sunna en-nebevijja, str. 36; El-Alvani, Madhal, str. 36; En-Nimr, El-Idtihad,
str. 147; Hasan et-Turabi, Kadaja et-teddid: Nahve menhed usuli (Bejrut: Dar elHadi, 2000), str. 157; El-Gazali, Nezarat, str. 19, 125, 161.
150
Ali el-Hafif, Es-Sunna et-teriijja, u: Es-Sunna et-teriijja ve gajr et-teriijja,
priredio: Muhammed Imara (Kairo: Nehda Misr, 2001); Et-Turabi, Kadaja etteddid, str. 168; Ez-Zuhajli, Teddid el-fikh el-islami, sv. II, str. 255; Et-Tahir Aur,
Et-Tahrir ve et-tenvir (Tunis: Dar Sahnun, 1997); Muhammed Imara, Es-Sunna
et-teriijja ve gajr et-teriijja, u: Es-Sunna et-teriijja ve gajr et-teriijja, priredio: Muhammed Imara (Kairo: Nehda Misr, 2001); Safi, Imal el-akl, str. 153;
emsuddin, El-Idtihad ve et-teddid fi el-fikh el-islami, str. 137.
146
147

285

Dzasir Intencije serijata.indd 285

14.5.2012 15:26:57

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

maka o analogijskom rezonovanju, podesnosti i neogranienim


interesima premda su one trebale biti osnov metodologije.151
Vei broj suvremenih modernista predloio je irenje i reinterpretaciju drugih kljunih koncepata usula kako bi se obuhvatilo ope pravilo koje podrazumijeva izvoenje pravila koja
se mogu mijenjati shodno promjenama vremena i mjesta,152
ili uzimanje u obzir faktora vremena i mjesta u modernom
idtihadu.153 Npr. nove interpretacije maslehe (interesa) trae
irenje njegove individualistike orijentacije prema drutvenoj
orijentaciji, tj. razmatranje onoga ta predstavlja dobro za cijelo drutvo, umjesto ograniavanja na pojedince.154 Modernisti
naeg vremena, takoer, imaju razliita miljenja o praktinim
implikacijama maslahe i njenoj vezi s razumom.155
Ibn Aur, et-Tahir, Elejse es-subh bi karib? (Tunis: E-erika et-tunisijja li funun erresm, 1988), str. 237.
152
El-Hafif, Es-Sunna et-teriijja, str. 70; Abdulmedid en-Neddar, Hilafa elinsan bejne el-vahj ve el-akl (Virginia: International Institute of Islamic Thought
(IIIT), 1993), str. 103; En-Nimr, El-Idtihad, str. 147, 367; Et-Turabi, Kadaja etteddid, str. 158; Hasan Bin Saleh, The Application of al-Qawaid al-Fikhiyya of
Majallah al-Ahkam al-Adliyya: An Analytical Juristic Study with Particular Reference to Jordnian Civil Code and United Arab Emirates Law of Civil Transactions
(doktorska disertacija, University of Lampeter, 2003); M. el-Awa, The Theory of
Punishment in Islamic Law: A Comparative Study (doktorska diseratcija, London,
School of Oriental and African Studies, 1972), M. el-Ava, Fi en-nizam es-sijasi li
ed-devla el-islamijja (Kairo: Dar e-uruk, 1998), str. 57.
153
Tabatabaei Lotfi, Ijtihad in Twelver Shiism: The Interpretation and Application
of Islamic Law in the Context of Changing Muslim Society (doktorska disertacija,
University of Leeds, 1999).
154
El-Alvani, Medhal, str. 36; Et-Turabi, Kadaja et-teddid, str. 159; Atijja, Nahve
tefil mekasid, str. 33; M. A. Baderin, Modern Muslim States between Islamic Law
and International Human Rights Law (doktorska disertacija, University of Nottingham, 2001); Safi, Imal el-akl, str. 154; Bernard G. Weiss, The Spirit of Islamic
Law (Athens: University of Georgia Press, 1998).
155
Carl Sharif El-Tobgui, The Epistemology of Qiyas and Talil between the
Mutazilite Abu al-Husayn al-Basri and Ibn Hazm al-Zahiri, UCLA Journal of
Islamic and Near Eastern Law, br. 2 (proljee/ljeto 2003); Wael Hallaq, A History
151

286

Dzasir Intencije serijata.indd 286

14.5.2012 15:26:57

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

Analogijsko rezonovanje kijas jo je jedan sekundarni


izvor zakonodavstva koji je reinterpretiran iz njegove tradicionalne deduktivne strukture (razmatranje pojedinanog sluaja spomenutog u tekstu kao osnove za procjenu novog sluaja)
u neku formu abdukcije (razmatranje to veeg broja sluajeva
koji se odnose na datu temu te izvoenje opih smjernica za
prosuivanje).156 Vei broj usulskih revizionista nazvali su ovaj
novi metod kijasa proirenom analogijom (el-kijas el-vasi).157

Znanstveno orijentirana
reinterpretacija
Jo jedan tok islamskog modernizma koji zauzima drugaiji pristup reinterpretaciji. To je nova kola egzegeze koja uvodi znanstveno tumaenje Kurana i Sunneta. U ovom pristupu, racionalnost je definirana znanstvenim kategorijama, a
kuranski ajeti i Poslanikovi hadisi reinterpretiraju se u saglasnosti s posljednjim znanstvenim otkriima.158 Po naem miljenju,
ovaj pristup je apologetski i reformistiki u isto vrijeme. One je
reformistiki u tom smislu da otvara tekst Kurana za nove interpretacije, s obzirom na dananje znanje ovjeanstva. Meutim, on je apologetski u tom smislu da tekstovima nasilu namee
of Islamic Legal Theories: An Introduction to Sunni Usul al-Fiqh (Cambridge: Cambridge University Press, 1997).
156
En-Nimr, El-Idtihad, str. 346; Et-Turabi, Kadaja et-teddid, str. 166; Atijja, Nahve
tefil mekasid e-eria, str. 35; Moosa, Introduction, str. 186; Safi, Imal el-akl, str.
195.
157
Hassan, Nezarijja el-masleha fi el-fikh el-islami, str. 14; Et-Turabi, Kadaja et-teddid,
str. 166; Hasan Muhammed Dabir, El-Mekasid el-kullijja ve el-idtihad el-muasir
Tesis menhedi ve Kurani li alijja el-istinbat, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Hivar,
2001), poglavlje 1.
158
Npr. v. Zaghloul al-Najjar, Wonderful Scientific Signs in the Quran (London: AlFirdaws, 2005).

287

Dzasir Intencije serijata.indd 287

14.5.2012 15:26:57

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

znaenja odreenih znanstvenih teorija, dok je sama znanost u


procesu stalnog razvoja.
Openito govorei, modernistiki pristupi prevazilaze odreeni broj nedostataka klasinih i tradicionalistikih pristupa i
nude realistinije odgovore na svakodnevna pitanja. Meutim,
kao to se zapadni modernizam sve vie kritikuje u postmodernim diskursima, tako se i islamski modernizam kritikuje u
postmodernim pristupima islamskom pravu, koje emo elaborirati u narednom odlomku.
5.5. POSTMODERNI PRISTUPI
Postmodernizam je suvremen i utjecajan intelektualni, politiki i kulturni proces/snaga koji ima za cilj da dezintegrira i reformira mnotvo umjetnikih, kulturnih i intelektualnih tradicija. To je termin o kojem postoje brojne kontradiktorne definicije koje se kreu u rasponu od eklekticizma do neoskepticizma
i antiracionalizma.159 Meutim, ini se da se svi postmodernisti
slau, na razliite naine, o neuspjehu moderne, posebno u prvoj polovini dvadesetog stoljea, zbog njenih vlastitih deterministikih i opih vrijednosti.160 Odreeni broj znanstevnika na
polju islamskih nauka usvojio je razliite postmoderne pristupe
i primijenio ih na islamsko pravo.
Zajedniki metod u svim ovim postmodernim pristupima
jeste dekonstrukcija (razgradnja). Dekonstrukcija je ideja/proces/projekat koji je iznio Jacques Derrida u 1960-im godinama
Encyclopedia of Postmodernism, priredio: V. Taylor and C. Winquist (New York:
Routledge, 2001), str. XIII.
160
Jim Powell, Postmodernism for Beginners (New York: Writers and Readers Publishing, 1998), str. 10.
159

288

Dzasir Intencije serijata.indd 288

14.5.2012 15:26:57

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

kao razvitak Heideggerovog poziva na destrukciju zapadne


metafizike tradicije.161
Dekonstrukcija je taktika decentriranja,162 tj. ruenja represivnih i arbitrarnih hijerarhija. Derrida je kao cilj imao dekonstrukciju logocentrizma, to je kovanica nastala od rijei
logos (Boija rije) i centrism (bivanje u sredinju).163 Derrida je
o logocentrizmu govorio na sljedei nain:
Da obratimo panju na ono to u zvati logocentrizmom: metafizika fonetskog pisma (npr. alfabeta) koja u osnovi zbog
zagonetnih, ali sutinskih razloga koje jednostavni historijski relativizam ne moe dosegnuti nije bila nita drugo
do najoriginalniji i najmoniji etnocentrizam, u procesu u
kojem on samog sebe namee svijetu i kontrolira jedan te
isti poredak: (1) koncept pisma u svijetu u kome fonetizacija
pisma mora simulirati svoju vlastitu historiju kao da je ona
ispisala, (2) historija (same) metafizike, koja se... uvijek pripisuje izvoritu istine openito, logosu: historija istine, istine
o istini, uvijek je bila... kritvotvorenje pisma i njegovo potiskivanje izvan cjelovitog govora.164

Da bismo navedenu definiciju izrazili jasnijim pojmovima,


rekli bismo da Derrida vjeruje da dihotomni i logocentrini
pojmovi (kao to su dobro, mukarac, bijelac ili Evropa) ne treba
shvatati kao autoritarne i represivne centre, dok drugi pojmovi ostaju marginalizirani. On je, takoer, pozvao na logiku
Drugog, pomou koje se postie dekonstrukcija logocentrinih
pojmova, pomjeranjem marginaliziranih pojmova kako bi oni
Encyclopedia of Postmodernism, priredio: Taylor, str. 85; Christopher Norris, Derrida (London: 1987).
162
Powell, Postmodernism, str. 104.
163
Ibid, str. 232.
164
Jacques Derrida, Of Grammatology, preveo: Gayatri Chakravorty Spivak (Baltimore: John Hopkins University Press, 1976), str. 3.
161

289

Dzasir Intencije serijata.indd 289

14.5.2012 15:26:58

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

postali u onoj mjeri izvodljivi u kojoj logocentrini pojmovi


zaposjedaju sredite.165 Nova hijerarhija autoriteta, na koncu,
postaje potpuno nestabilna; tavie, ljudi e zavriti predajui
se potpuno slobodnoj igri oprenosti.166 Derridina teorija ili
projekat, kako ga on radije naziva, spreava da bilo koje govorenje (ili pisanje) bude rukopis ili tekst jer, kae Derrida, u
odsustvu sredita ili izvora, sve postaje diskursom.167 Ova teorija
ima utjecaja na znaenje implikacije, jer znaenje znaenja (u
opem smislu znaenja, a ne u smislu ukazivanja) jeste neograniena implikacija, beskrajno ukazivanje onoga koji nagovjetava
odreeno znaenje na ono to nagovjetava.168 Ovim razdvajanjem onoga ko ukazuje na odreeno znaenje od samog tog znaenja u svakom diskursu, sama interpretacija biva razgraena.169
Na taj nain, stvorena je nova kultura razaranja na temelju
onoga to Hasan opisuje kao rastvaranje, razjedinjavanje, razgradnja, pomicanje iz sredita, premjetanje, razlikovanje, diskontinuitet, rastavljanje, nestajanje, ralanjenje, nedefiniranje,
demistifikacija, detotalizacija, delegitimacija.170 Uprkos oiglednoj dihotomnoj logici dekonstrukcijske logike Drugog, svi
postmoderni pristupi islamskom pravu171 primjenjuju dekonstrukciju kako bi pomjerili iz sredita neku vrstu dihotomnog
logocentrizma. U svrhu analize, podijelit emo ove pristupe na
Powell, Postmodernism, str. 101-103.
Ibid, str. 105.
167
Derrida, prema: John Ellis, Against Deconstruction (Princeton, New Jersey: Princeton University Press, 1989), str. 51.
168
Ibid.
169
Ibid, str. 97.
170
Steven Best, Douglas Kellner, Postmodern Theory: Critical Interrogations, urednik:
Paul Walton (London: Macmillan Press ltd, 1991), str. 256.
171
Neki istraivai su opisali svoje pristupe kao postmoderne, kao to su Nasr Ebu
Zejd, Ziauddin Sardar, Ibrahim Musa i Haideh Moghissi. Ostale istraivae smo
klasificirali u istu kategoriju na osnovu naeg razumijevanja njihovih pristupa.
165
166

290

Dzasir Intencije serijata.indd 290

14.5.2012 15:26:58

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

nekoliko usmjerenja: poststrukturalizam, historicizam, kritike


pravne studije, postkolonijalizam, neoracionalizam, antiracionalizam i sekularizam, to smo ilustrirali grafikonom 5.5. Razlika
izmeu ovih usmjerenja jeste u onome to ona smatraju svojim logocentrinim metama bilo da je to Kuran, poslaniki
period, islamske kole miljenja, diskriminatorske tradicije ili
orijentalizam. Logocentrini pojam kod poststrukturalista jeste
DOKAZ
(hudda)
neoracionalizam

APOLOGETSKA
INTERPRETACIJA

strukturalizam

REINTERPRETACIJA

PODRAVAJUI
DOKAZ

DRUGOSTEPENI
KRITICIZAM

RADIKALNA
REINTERPRETACIJA

postkolonijalizam

kritike pravne
studije

antiracionalizam

poststrukturalizam

historicizam

RADIKALNA
KRITIKA

MODERNE
VRIJEDNOSTI I
PRAVA

RACIONALNA
PROSUDBA

PRAVILA KOJA SU
USTANOVILI
TRADICIONALNI
MEZHEBI

VII CILJEVI
ERIJATA
(mekasid)

poslanikova
tradicija

kuranski
ajeti

POSTMODERNIZAM

Grafikon 5.5. Tendencija postmodernizma s obzirom na tokove koji su doprinijeli njenom obrazovanju.

291

Dzasir Intencije serijata.indd 291

14.5.2012 15:26:58

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

sam Kuran. Kod historicista je to poslaniki period. Logocentrini pojmovi kod antiracionalista su modernistika racionalnost i logika. U kritikim pravnim studijama to su tradicionalne
kole miljenja i diskriminatorske tradicije u islamskom svijetu,
naroito protiv ena i nemuslimanskih manjina u veinski muslimanskim drutvima. Konano, logocentrini pojam kod postkolonijalista je zapadna dominacija posredstvom orijentalizma.
U nastavku emo se pozabaviti ovim tokovima.

Poststrukturalizam
Poststrukturalizam je analitiko sredstvo postmodernizma pomou kojeg se tekstovi analiziraju na nain da se tekst
posmatra kao osnova govora,172 dok se ukupno ljudsko znanje
smatra tekstualnim.173 Nekoliko znanstvenika na polju islamskih nauka zauzeli su poststrukturalistiki dekonstrukcijski ili
decentrirajui pristup tekstu Kurana, za kojeg oni smatraju
da zaposjeda sredite islamske kulture.174 Koncept objave u
tekstu je reinterpretiran/pomjeren iz tradicionalnog stajalita o
boanskoj poruci, u znaenju da je Poslanik primio Kuran kao
deifriranu poruku i isporuio je svom narodu shodno svom
vlastitom jeziku i kulturnom kontekstu.175 Cilj ovog dekonstrukcijskog projekta jeste da oslobodi ljude (boanskog) autoriteta
(ili suvereniteta) teksta, to je zajednika tema u radovima Mohameda Arkouna, Nasra Ebu Zejda, Hasana Hanefija, Et-Tahira
el-Haddada i, takoer, Ibrahima Musaa.176
Encyclopedia of Postmodernism, priredio: Taylor, str. 85.
Powell, Postmodernism for Beginners, str. 93.
174
Nasr Hamid Ebu Zejd, Mefhum en-nass: Dirasa fi ulum el-Kuran (Kairo: El-Heja
el-misrijja li el-kitab, 1990), str. 31.
175
Ibid, str. 46.
176
Nasr Hamid Ebu Zejd, El-Imam e-afii ve tesis el-idijuludijja el-vesatijja, 3. izdanje (Kairo: Medbuli, 2003), str. 15; Arkoun, Rethinking Islam Today, str. 211;
172
173

292

Dzasir Intencije serijata.indd 292

14.5.2012 15:26:58

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

Osim toga, semiotika teorija podrazumijeva da se jezik ne


odnosi neposredno na realnost177 a metafiziki koncepti te vrste
tretiraju se, prema postmodernistima od Nitzschea do Derride,
jednom vrstom samoprojiciranja.178 U svom djelu Et-Turas ve
et-teddid (Kulturno naslijee i obnova), Hasan Hanefi slijedi
ovu liniju miljenja te dolazi do zakljuka da znanstvenici osnova religije (usul ed-din), kada govore o Bogu, Njegovoj Biti, Njegovim atributima i Njegovim djelima, zapravo govore o savrenom ljudskom biu, preuvelianom do najvee mogue mjere.179
Stoga, on je pozvao na zamjenu apsolutnih i esencijalnih pojmova Boga, raja, pakla i budueg svijeta s nedvosmislenim
konceptima slobode, demokratije, prirode i razuma.180 Nismo
uspjeli razumjeti po emu je to ova posljednja grupa pojmova
liena dvosmislenosti i zato Hasan Hanefi misli da su oni nuno
u suprotnosti s prethodnom grupom pojmova! Nije li ovaj nain
razmiljanja isto ono dihotomno i esencijalistiko promiljanje
protiv kojeg je postmodernizam usmjeren?
Dekonstrukcija, u semiotikom znaenju, moe biti dobra
ideja/proces u smislu da se konano decentriraju ugnjetavake
drutvene strukture i diskriminatorski zakoni, o emu e biti
rijei kasnije. Meutim, da bi se iznijela teorija o obnovi (teddid) islamskog prava, to ine poststrukturalisti, tu teoriju je
neophodno zasnovati na temeljnim i potvrenim uvjerenjima
El-Tobgui, Epistemology of Qiyas; Hasan Hanefi, Et-Turas ve et-teddid (Bejrut:
Dar et-Tenvir, 1980), str. 45; Moosa, Debts and Burdens, str. 123.
177
Opa tema dekonstrukcionista. V. Ellis, Against Deconstruction, str. 8-13. Usvaja je,
takoer, Ebu Zejd (v. Nasr Hamed Abu Zayd, Divine Attributes in the Quran, u:
Islam and Modernity: Muslim Intellectuals Respond, priredili: John Cooper, Ronald
L. Nettler i Mohamed Mahmoud (London: I. B. Tauris, 1998), str. 194).
178
Npr. Derrida, Of Grammatology, str. 3.
179
Hanefi, Et-Turas ve et-teddid, str. 108.
180
Ibid, str. 103.

293

Dzasir Intencije serijata.indd 293

14.5.2012 15:26:58

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

muslimana; u suprotnom, teorija e biti neislamska i sigurno


nikada nee biti realizirana.
Imajui to u vidu, Talal Asadov postmoderni koncept diskurzivnih tradicija smatramo korisnim za smjetanje muslimanskih diskursa untar njihovog diskurzivnog konteksta. Povodei se
za Foucaultom, Asad definira diskurzivnu tradiciju kao diskurs
koji nastoji poduiti praktiare o formama i svrhama njihove
prakse.181 On tvrdi da je islam diskurzivna tradicija koja ukljuuje temeljne tekstove Kurana i hadisa i vezuje se za njih.182 Stoga,
novi lokalni razvoji u ivotima muslimana stoje u stalnoj interakciji sa irim okvirom islama kojem osnovni tekstovi pripadaju.
Svi muslimani, bez obzira na razlike meu njima, vjeruju u
Boga, Poslanika Muhammeda i boansku objavu Kurana. Cijela islamska religija utemeljena je na ove tri osnove tako da poststrukturalistiki pristupi koji nastoje razgraditi same koncepte
Boga i boanske objave nemaju kredibilitet da iznose prijedloge
obnove prava. Oni stvaraju ono to bismo mogli oznaiti epistemolokim vakuumom.
S obzirom na historijski faktor, mi doista ne moramo kazati da je Kuran kodirana poruka koju je Poslanik deifrirao
u svom vlastitom ljudskom jeziku kako bismo dokazali da su
kuranski jezik i znakovi u slubi arabljanskog konteksta sedmog stoljea. Mi moemo jednostavno praviti razliku izmeu
onih dijelova Kurana koji se odnose na specifina pitanja, dogaaje ili predmete, koji su u vezi s ranim islamskim periodom,
i drugih dijelova Kurana koji sadre pravila i vrijednosti koje
slue ovjekovom interesu na bilo kojem mjestu i u bilo kojem
Talal Asad, The Idea of an Anthropology of Islam (Washington, DC: Georgetown
University Center for Contemporary Arab Studies, 1986), str. 14.
182
Ibid.
181

294

Dzasir Intencije serijata.indd 294

14.5.2012 15:26:58

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

vremenu (uprkos postmodernistikom problematiziranju bilo


kojeg oblika ili forme univerzalizma).

Historinost sredstava i/ili ciljeva


Historicistiki postmoderni pristup smatra da su nae ideje
o tekstovima, kulturama i dogaajima odreene njihovim mjestom i ulogom u njihovom izvornom historijskom kontekstu,
kao i njihovim kasnijim historijskim razvojem.183
Neki dekonstrukcionisti su primijenili koncept historicizma na Kuran, kako bi doli do zakljuka da je kuranski tekst
kulturni proizvod one kulture koja ga je producirala.184 Stoga,
oni tvrde da je Kuran historijski dokument, u smislu da on
moe jedino biti od koristi za prouavanje konkretne historijske
zajednice koja je egzistirala u poslanikom periodu.185 Moghissi
tvrdi da erijat nije kompatibilan s principom ravnopravnosti
ljudskih bia.186 Ibn Warraq zastupa miljenje da islamski nacrti
ljudskih prava pokazuju neadekvatnu podrku naelu slobode.187
Tako, za Musaa, islamska jurisprudencija ne moe biti dokazom
etike vizije, u suvremenom znaenju,188 to je stajalite koje je
slino stavu zapadnih historicista o zapadnoj jurisprudenciji.189
Encyclopedia of Postmodernism, priredio: Taylor, str. 178; Friedrich Meinecke, Historicism: The Rise of a New Historical Outlook, prijevod: J. E. Anderson (London:
1972).
184
Abu Zayd, Divine Attributes in the Quran, str. 199; Arkoun, Rethinking Islam
Today, str. 211.
185
Ebu Zejd, El-Imam E-afii, str. 209; Moosa, Debts and Burdens, str. 114.
186
Moghissi, Feminism and Islamic Fundamentalism: The Limits of Postmodern Analysis,
str. 141.
187
Ibn Warraq, Apostasy and Human Rights, Free Inquiry, februar/mart 2006, str. 53.
188
Moosa, Introduction, str. 42.
189
The Philosophy of Law Encyclopedia, priredio: Christopher Berry Gray (New York i
London: Garland Publishing, 1999), str. 371.
183

295

Dzasir Intencije serijata.indd 295

14.5.2012 15:26:58

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Postmodernisti, takoer, kritiziraju razliite modernistike


znanstvenike zbog snaenja tekstualnog fundamentalizma reinterpretiranjem tekstova u svrhu podrke savremenim etikim
normama, premda sami tekstovi, kako historicisti vjeruju, stoje
u sukobu s tim normama.190 Opi primjeri takvog kriticizma jesu
modernistike reinterpretacije tekstova kako bi se podrao egalitarizam u islamskom politikom sistemu i status ena u islamskom pravu.191 Prema Moghissiju, bilo kakvo izvrtanje smisla
rijei ili njihovo uvijanje ne moe pomiriti kuranske propise i
instrukcije o pravima i dunostima ene s idejom ravnopravnosti spolova.192 Arkoun je cijeli ovaj pokret interpretacije nazvao
sekularnim pokretom zamaskiranim religijskim diskursom.193
eljeli bismo ovdje kazati da se historiziranje islamskih
tekstova u cjelini i prikazivanje njihovih shema ljudskih prava
i vrijednosti amoralnim, sukobljava sa samim vjerovanjem u
boanski izvor Kurana i izvrsnost njegovog vrjednosnog sistema kojeg je Muhammed, a.s., primijenio. Imajui to na umu,
vjerujemo, takoer, da historijske dogaaje i specifina pravna
pravila koja su potanko iznesena u Kuranu treba razumjeti u
okviru kulturnog, geografskog i historijskog konteksta objave
islama. Na temelju takvog razumijevanja, kuranske pojedinosti
se veoma dobro mogu univerzalno primijeniti u svakom vremenu i mjestu. Moralni ciljevi razliitih kuranskih kazivanja, kao i
intencije i vrijednosti njegovih propisa, trebaju voditi na idtihad kako bismo te pojedinosti projicirali u izmijenjene kontekste u kojima se nalazimo, u nae dimenzije prostora i vremena,
Moosa, Introduction, str. 42.
Ibid, str. 37.
192
Moghissi, Feminism and Islamic Fundamentalism: The Limits of Postmodern Analysis,
str. 140.
193
Arkoun, Rethinking Islam Today, str. 221.
190
191

296

Dzasir Intencije serijata.indd 296

14.5.2012 15:26:59

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

ili geografije i historije. Propisi koji su rezultat takvog idtihada


ne bi smjeli ni u kom sluaju biti u kontradikciji s moralnim
vrijednostima i intencijama islama.
Kada govorimo o nadreenosti moralnih vrijednosti u
islamskom pravnom sistemu, korisno bi bilo ponoviti poznate
Ibn el-Kajjimove rijei:
erijat je utemeljen na mudrosti i postizanju interesa ljudi
na ovom i buduem svijetu. erijat je sav sama pravda, milost, mudrost i dobro. Stoga, svako pravilo koje pravdu mijenja u nepravdu, milost onim to joj je opreno, ope dobro
sa tetom ili mudrost s besmislicom, ne spada u erijat, ak i
ako se tvrdi tako, prema nekom tumaenju.194

Naprijed spomenut vjerski utemeljen odnos prema Kuranu


jeste ona forma interpretacije koja je na granici izmeu modernistikog i postmodernistikog pristupa. To je istovremeno stajalite koje je prihvatio vei broj dananjih znanstvenika. Npr.
Ajatollah emsuddin preporuuje dananjim pravnicima da primijene dinamiki pristup tekstovima (nusus) da ne posmatraju
svaki tekst kao apsolutno i univerzalno zakonodavstvo, da otvore
svoje umove prema mogunosti postojanja relativnog zakonodavstva za konkretne okolnosti, da ne dre predaje, bez razmatranja njihovog konteksta, apsolutnim u dimenzijama vremena,
mjesta, situacija i ljudi.195 On dalje pojanjava da je naklonjen
ovakvom razumijevanju, ali da ne bi utemeljio (bilo koje pravilo)
iskljuivo na osnovu njegove uvjetovanosti datim vremenom.
Pored toga, on istie potrebu za ovim pristupom u donoenju
pravila koja se tiu ena, finansijskih pitanja i dihada.196 Fathi
emsuddin ibn el-Kajjim, Ilam el-muvekkiin, priredio: Taha Abdurreuf Sad (Bejrut: Dar el-Dil, 1973), sv. I, str. 333.
195
Citati su njegovi. emsuddin, El-Idtihad ve et-teddid fi el-fikh el-islami, str. 128.
196
Ibid, str. 129.
194

297

Dzasir Intencije serijata.indd 297

14.5.2012 15:26:59

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Osman je razmatrao praktine razloge zbog kojih se svjedoenje ene ocjenjuje manje vrijednim od svjedoenja mukarca
kao to je navedeno u ajetu 2: 282. Osman je reinterpretirao
ajet na nain da je on u funkciji ovih praktinih razloga.197 Hasan
Turabi zauzima isto gledite kada su u pitanju brojna pravila koja
se odnose na ene i njihov svakodnevni ivot.198 Roger Garaudy
izraava ovo stanovite podjelom tekstova na onaj dio koji se
moe historicizirati, kao to su pravila koja se odnose na ene i
drugi dio koji predstavlja vjene vrijednosti objavljene poruke.199
Slino tome, Abdulkerim Suru smatra da tekstove treba podijeliti na dva dijela sutinski i sporedni; ovaj drugi je u funkciji
kulturnog, drutvenog i historijskog okruenja u vrijeme dostavljanja glavne poruke.200 Postoje i drugi slini pogledi koji se tiu
poslanikih tradicija, ukljuujui stavove Muhammeda ahrura,
koji je ustvrdio da neke poslanike tradicije ne treba tretirati
dijelom islamskog prava, nego graanskim pravom, podreenim
drutvenim uvjetima, a koje je Poslanik prakticirao u organiziranju drutva, u okviru podruja dozvoljenog, kako bi izgradio
arapsku dravu i arapsko drutvo sedmoga stoljea, te otuda ni
u kom sluaju ne mogu biti vjene, premda su stoprocentno istinite i stoprocentno vjerodostojne.201
Na slian nain, Muhammed el-Gazali razlikuje sredstva
i ciljeve. On je dozvolio zavretak (intiha) sredstava, ali ne
Rethinking Islam, priredio: El-Affendi, str. 45.
Hasan al-Turabi, Emancipation of Women: An Islamic Perspective, 2. izdanje (London: Muslim Information Centre, 2000), str. 29. Takoer, usmeni razgovor, Khartoum, Sudan, avgust 2006.
199
Roger Garaudy, El-Islam ve el-karn el-vahid ve el-irun: urut nehda el-muslimin,
preveo: Kemal Dadullah (Kairo: Ed-Dar el-Alemijja li el-kutub ve en-ner, 1999),
str. 70, 119.
200
Soroush, The Evolution and Devolution of Religious Knowledge, str. 250.
201
ahrur, Nahve usul dedida, str. 125.
197
198

298

Dzasir Intencije serijata.indd 298

14.5.2012 15:26:59

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

i ciljeva, to je, po naem miljenju, sigurna distanca od historizacije. Muhammed el-Gazali je naveo sistem ratnog plijena
kao primjer promjenljivih sredstava.202 Nedavno su Jusuf elKaradavi i Fejsal Mevlevi elaborirali vanost razlikovanja sredstava i ciljeva. Tokom savjetovanja Evropskog vijea za fetve i
istraivanja obojica su primijenili isti koncept prema kojem je
vizuelno uoavanje hilala (ramazanskog mlaaka) sredstvo da bi
se ustanovio poetak mjeseca, a ne cilj sam po sebi. Stoga, zakljuili su oni, proraun treba biti dananje sredstvo odreivanja
poetka mjeseca.203 Jusuf el-Karadavi je primijenio isti koncept
na haljinu koju nose muslimanke (dilbab), koju on vidi iskljuivo kao sredstvo kojim se postie cilj ednosti.204
Smatramo da razlikovanje sredstava i ciljeva otvara brojne
mogunosti za novi i korjenit idtihad u islamskom pravu. Npr.
Taha el-Alvanije izloio projekat reforme u svom djelu Issues in
Contemporary Islamic Thought (Problemi suvremene islamske misli), u kojem je elaborirao svoju varijantu metoda razlikovanja
sredstava i ciljeva. Sljedei navod ilustrira kako El-Alvani primjenjuje svoj pristup na pitanje ravnopravnosti spolova.
Kuran je poveo ljude tog vremena u sferu vjere u apsolutnu
ravnopravnost spolova. Ovaj pojedinani lanak vjere, moda vie nego bilo koji drugi, predstavlja revoluciju koja nije
manje znaajna od islamske osude idolatrije... U uvjetima
ranog muslimanskog drutva, imajui u vidu davno ustanovljene obiaje, stavove i uzuse predislamske Arabije, bilo je
potrebno sprovesti takve promjene u fazama i dopustiti dru El-Gazali, Es-Sunna en-nebevijja, str. 161.
Usmeni razgovor, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, maj 2007, 18. redovno zasjedanje
Evropskog vijea za fetve i istraivanja.
204
V. El-Karadavijev lanak u: Mekasid e-eria el-islamijja: Dirasat fi kadaja el-menhed
ve kadaja et-tatbik, priredio: Muhammed Selim el-Ava (Kairo: al-Furqan Islamic
Heritage Foundation, Al-Maqasid Research Centre, 2006), str. 117-121.
202
203

299

Dzasir Intencije serijata.indd 299

14.5.2012 15:26:59

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

tvu da se prilagodi na odgovarajui nain... Ustanovljenjem


uloge ene u svjedoenju transakcija, premda je ona,
ak i u vrijeme objave, imala malo veze s tim pitanjima, Kuran nastoji ponuditi konkretnu formu ideje o eni
kao participantu... Cilj je dokrajiti tradicionalnu percepciju
o enama, ukljuujui ih meu one koji su prihvatljivi kao
svjedoci... pitanje svjedoenja slui samo kao sredstvo jednog
cilja ili praktini nain utemeljenja koncepta ravnopravnosti
spolova. U svojim interpretacijama rijei greka i podsjetiti,
kuranski komentatori su pristupili ovom pitanju iz pozicije
utemeljene na pretpostavci da je podjela svjedoenja u sluaju
ena povezana s neravnopravnou ena s mukarcima. Ovu
ideju dijele klasini i moderni komentatori, na slian nain,
tako da su generacije muslimana, voene iskljuivo taklidom
(imitacijom), nastavile produavati ovo pogreno razumijevanje. Svakako, stavovi koji su prouzroeni takvim pogrenim
razumijevanjem proirili su se daleko izvan pravne sfere...205

Ovaj pristup je postmoderan u smislu da povezuje tekstove s njihovim historijskim kontekstom. Ipak, njegovo upuivanje
na tekstove kao boanske izvore pravila, ak i u smislu razumijevanja tih pravila kao sredstava koja slue nekom cilju, podrazumijeva modernistiku (premda korjenitu) reinterpretaciju.

Neoracionalizam
Neoracionalisti zauzimaju historicistiki pristup islamskom pravu i obraaju se konvencionalnoj mutezilijskoj/racionalnoj koli kao tradicionalnom izvoru za svoja stajalita.206
Taha Jabir al-Alwani, Issues in Contemporary Islamic Thought (London-Washington:
International Institute of Islamic Thought (IIIT), 2005), str. 164-166.
206
Npr. Ebu Zejd, El-Imam E-afii, str. 15; Arkoun, Rethinking Islam Today, str.
211; Hanefi, Et-Turas ve et-teddid, str. 45; Moosa, Debts and Burdens, str. 123.
205

300

Dzasir Intencije serijata.indd 300

14.5.2012 15:26:59

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

Mutezilijska kola je dala autoritet razumu (akl) kao neovisnom


i najvanijem izvoru prava kao to je ranije pojanjeno.207 Meutim, razlika izmeu neoracionalista i starih racionalista jeste u
tome to su mutezilije, kako je navedeno u prethodnom poglavlju, uglavnom primjenjivali dokaze Kurana, hadisa i preostalih, sekundarnih izvora prava na nain koji je bio veoma slian
drugim klasinim kolama.208 Mutezilije su priznavali autoritet
Kurana kao izvora zakonodavstva utemeljenog na razumu,
jer sukladno razumu, mogue je ustanoviti razliku izmeu dobra i zla, dokazati autoritet Kurana te poslanikih tradicija i
konsenzusa.209 Neoracionalisti/neomutezilije, pak, daju razumu mogunost da derogira tekstove.210 Meutim, prema
Derridi i Musau, razum je jedan od koncepata koje modernost
smjeta u sredite, a koje treba dekonstruirati.211

Kritike pravne studije


Kritike pravne studije (CLS) predstavljaju pokret koji je
nastao u Sjedinjenim Dravama, koji ima za cilj da dekonstruira prihvaene pravne doktrine kako bi podrao pragmatinu
reformu politike.212 Njegova dekonstrukcija je usmjerena prema onima koji zauzimaju pozicije na vlasti koja strukturira
pravo.213 Filozofi i politiki aktivisti razliitog porijekla, poput
feminista i antirasistikih teoretiara, dali su podrku ovom pokretu. Izvjestan broj znanstvenika na podruju islamskih nauka
Abduldebbar, El-Mugni, sv. IV, str. 174; Abduldebbar, Fadl el-itizal, str. 139.
Serhan, Istratidijja et-tevil ed-dilali inde el-mutezila, str. 30.
209
Abduldebbar, El-Mugni, sv. IV, str. 174.
210
Ebu Zejd, El-Imam E-afii, str. 15; Hanefi, Et-Turas ve et-teddid, str. 45
211
Powell, Postmodernism, str. 101. Isti stav Moosa je zauzeo u radu Poetics.
212
Enyclopedia of Postmodernism, priredio: Taylor, str. 67.
213
Ibid.
207

208

301

Dzasir Intencije serijata.indd 301

14.5.2012 15:27:00

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

koristi metodologiju CLS pokreta u analizi i dekonstrukciji svih


sila koje utjeu na islamski pravni sistem, od mukaraca do
monih arapskih plemena.
Npr. muslimanski feministi prigovorili su utjecaju tradicionalnog mukog elitizma na tradicionalni islamski pravni
sistem i zbirke prenesenih poslanikih traidicija koje se tiu odnosa mukaraca i ena.214 Meutim, potrebno je napomenuti da
muslimanski postmoderni feministi zauzimaju drugaiji pristup
od drugih postmodernih feminista. Dok drugi postmoderni
feministi dekonstruiraju dihotomni sistem spolova, tj. sami
koncept razlike izmeu mukarca i ene,215 muslimanski feministi svoju panju usmjeravaju konkretno na historijsku borbu
za mo izmeu muslimana i muslimanki.
I modernistiki i postmodernistiki islamski feminizam
kritizira utjecaj koji je ova borba imala na tradicionalne pravne
autoritete kao to su imami, ejhovi i ajatollasi.216 Meutim,
postmoderni muslimanski feminizam se razlikuje u tome to
u svoj kritiki okvir uvodi i sam autoritet Kurana i Poslanika.217
Mernissi, npr., osporava svako pravilo u islamskim izvorima
koje stavlja ogranienja na seksualno samoodreenje ene,218
od institucije braka, patrijarhalnog porijekla djece i vela pa
do pravila o razvodu, periodu ekanja (idda) i, ak, zabrane
Npr. Mernissi, The Veil and the Male Elite, str. 53; Moghissi, Feminism and Islamic
Fundamentalism: The Limits of Postmodern Analysis, str. 53.
215
Enyclopedia of Postmodernism, priredio: Taylor, str. 148-149.
216
ahrur, Nahve usul dedida, str. 359; Keven A. Reinhart, When Women Went to
Mosques: Al-Aydini on the Duration of Assessments, u: Islamic Legal Interpretation: Muftis and Their Fatwas, priredili: Brinkley Messick, Muhammad Khalid
Masud i David S. Power (Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 1996).
217
Npr. Mernissi, The Veil and the Male Elite, str. 46-49; Moghissi, Feminism and
Islamic Fundamentalism: The Limits of Postmodern Analysis, str. 21-22.
218
Fatima Mernissi, Ma vera el-hidab, 1. izdanje (Damask: Dar Havran, 1997), str.
170.
214

302

Dzasir Intencije serijata.indd 302

14.5.2012 15:27:00

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

bluda!219 Slino tome, neke sutinski razliite reinterpretacije islamskih tekstova uitavaju razliitost spolova u ajete i
hadise koji navode raznolikost ljudskih boja kao znak Boijeg stvaranja.220 Kuranski opis grijeha (fahia) Lutovog naroda, izvrtanjem njegovog smisla, tumai se kao prijestupniko
ponaanje prema njihovim gostima, a ne neko drugo djelo.221
Oigledno je da ovaj metod rastee rijei, u ime interpretacije,
kako bi legalizirao izvjesno ponaanje, premda u suprotnosti s
jasno ustanovljenim islamskim naelima. Slino apologetskim
interpretacijama koje smo prethodno spominjali, radikalna
interpretacija je samo sredstvo da se opravdaju odreene pretpostavke. Kritika takvih uvijenih interpretacija koju iznosimo
ovdje sigurno ne znai podrku sistematskom nasilju ili diskriminaciji takvih interpretatora. Ocjeniti neije djelo kao grijeh
je jedno, a progoniti grjenike je potpuno druga stvar!
Neki drugi znanstvenici su usvojili pristup CLS pokreta u
problematiziranju politikih motiva monih arapskih plemena,
kao to su Kurej i Benu Umejje, s obzirom na neka pravna i
metodoloka pravila. Npr. Nasr Ebu Zejd dovodi u vezu Eafiijino historijsko djelo o metodologiji islamskog prava sa eljom Kureja da transformira svoje obiaje i kulturu u objavu.222
Ibid, str. 147, 163, 176, 181. Meutim, Mernissino djelo The Veil and the Male
Elite potpada pod ono to nazivamo modernistikom reinterpretacijom, a ne
postmodernom dekonstrukcijom.
220
Progressive Muslims: On Justice, Gender and Pluralism, priredio: Omid Safi (Oxford:
One World, 2003), str. 197-203.
221
Ibid, str. 217.
222
Ebu Zejd, El-Imam E-afii, str. 44. Alternativne (neotradicionalistike) stavove
vidi u: A. K. Ali, Al-Shafiis Contribution to Hadith with an Annotated Translation of His Works Jima Al-Ilm (doktorska disertacija, University of Edinburgh,
1996); A. H. Othman, Shafiis Interpretation of the Role of the Quran and the
Hadith (doktorska disertacija, St. Andrews, 1997); A. S. M. Shukri, The Relationship between Ilm and Khabar in the Work of Al-Shafiei (doktorska disert219

303

Dzasir Intencije serijata.indd 303

14.5.2012 15:27:00

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Patricia Crone je, takoer, problematizirala utjecaj monih


emevijskih halifa na nastanak prava.223 Wael Hallaq je snano
opovrgnuo,224 a Abulmedid es-Sagir napisao dugu analizu kako
bi dokazao stanovite koje je suprotno Croneovom. Es-Sagir je
dokazao da su E-afii i drugi pravnici izloili metodologiju
islamskog prava kako bi zatitili pravo od hirova i interesa vlasti, naroito emevijske, a ne da bi je silom sproveli.225

Postkolonijalizam
Postkolonijalne studije su utemeljene s ciljem da podre glasove koji su ranije bili marginalizirani od strane zapadne kolonizacije i da bi odbacile zapadnjake pretpostavke kulturne i rasne
prominencije.226 Edward Said, slijedei Foucaulta u razmatranju odnosa izmeu oblika znanja i moi, dao je kljuni doprinos
na ovom planu.227 Nekoliko znanstvenika je zauzelo postmoderni pristup islamskim studijama u postkolonijalnom znaenju.228
Njihov pristup ima za cilj da dekonstruira zapadnjake globalizirajue i homogenizirajue snage,229 projiciranje vlastitih greacija, St. Andrews, 1999).
Patricia Crone, Roman, Provincial and Islamic Law The Origins of the Islamic Patronate, Cambridge Studies in Islamic Civilization (Cambridge: Cambridge University Press, 2002).
224
Wael Hallaq, The Quest for Origins or Doctrine? Islamic Legal Studies as Colonialist Discourse, UCLA Journal of Islamic and Near Eastern Law, br. 2 (jesen/zima
2003).
225
Abdulmedid es-Sagir, El-Fikr el-usuli va ikalijja es-sulta el-ilmijja fi el-islam, 1. izdanje, Dirasat islamijja (Islamic Studies) (Bejrut: Dar el-Muntehab el-arebi, 1994),
str. 21-28.
226
Enyclopedia of Postmodernism, priredio: Taylor, str. 299.
227
Ibid, str. 67. V. takoer: Edward Said, Orientalism (New York: Vintage Books,
1979).
228
Npr. Moosa, Robinson, Stewart, Piscatori, Sardar, Hasan, Mughissi i Hallaq.
229
Moosa, Introduction, str. 24.
223

304

Dzasir Intencije serijata.indd 304

14.5.2012 15:27:00

SUVREMENE TEORIJE U ISLAMSKOM PRAVU

aka na druge narode,230 pretpostavljanje Zapada kao sredita


svijeta,231 vezivanje pozapadnjaenja sa osavremenjivanjem,232
predstavljanje muslimanskog politikog i drutvenog ivota kao
izraza neracionalne religije233 i, odskora, promoviranje ideje
o islamskoj prijetnji zapadnoj civilizaciji.234 Postmodernisti
pozivaju na slavljenje kulturne razlike drugih.235 Postkolonijalizam je evidentan i u kritikama koje neki znanstvenici upuuju
tradicionalnim orijentalistikim pristupima islamskom pravu,
koji proizilaze iz sutinskih predrasuda o islamskoj kulturi236
i pretpostavljaju da islamska duhovnost, u najboljem sluaju,
duguje pravnim tradicijama kultura koje su porodile zapadnu
civilizaciju, a u najgorem sluaju, nije nita drugo do replika
ovih tradicija.237 Kao klasine primjere ovih tradicionalnih orijentalistikih pristupa, koje veina istraivaa vie ne zastupa,
vidi Goldziherove, Schachtove i Gibbove rane radove.238
Robinson, Islam, str. 230. V. takoer: P. J. Stewart: Unfolding Islam (Reading, U.
K.: Garnet Publishing, 1994), str. 95.
231
Hasan Hanefi, Mekasid e-eria ve ehdaf el-umma, El-Muslim el-muasir, br. 103
(2002), str. 100.
232
Tarik el-Biri, Mahijja el-muasara (Kairo: Dar e-uruk, 1996), str. 13.
233
Piscatori, Islamic Countries: Politics and Government, str. 56.
234
Ataullah Bagdan Kopanski, Orientalism Revisited: Bernard Lewis School of Political islamography, Intellectual Discourse 8, br. 2 (2000): vol. 8, str. 133.
235
Inayatullah, Islam, Postmodernism and Other Futures: A Ziauddin Sardar Reader,
str. 123; Moghissi, Feminism and Islamic Fundamentalism: The Limits of Postmodern
Analysis, str. 52; Moosa, Introduction, str. 24.
236
Hussein Hasan, Book Review: Islamic Law and Culture 1600-1840 by Haim Gerber, Journal of Islamic Studies 12, br. 2 (2001), str. 203.
237
Hallaq, The Quest for Origins. V. takoer: Mohammad al-Azami, On Schachts
Origins of Muhammadan Jurisprudence (Rijad: King Saud University and John Wiley, 1985).
238
H. A. R. Gibb, Islam: A Historical Survey, 2. izdanje (Oxford: Oxford University
Press, bez datuma), str. 25-27; Ignaz Goldziher, Introduction to Islamic Theology and
Law, preveli: Andras i Ruth Hamori (Princeton: Princeton University Press, 1981),
str. 7-13; Joseph Schacht, Foreign Elements in Ancient Islamic Law, Comparative
230

305

Dzasir Intencije serijata.indd 305

14.5.2012 15:27:00

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Postmoderni pristupi islamskom pravu kritizirali su i tradicionalistike i modernistike pristupe dovodei u pitanje snagu/
autoritet koju odreeni koncepti, kole, imami i politiki lideri
pretpostavljaju. Meutim, uprkos njihovoj tvrdnji da vode borbu protiv dihotomnih oprenosti, postmoderni pristupi su
usmjereni ka dihotomnosti, redukcionizmu i jednodimenzionalnosti. Sljedee poglavlje e iznova preispitati postmodernizam, predstavljen u ovom odlomku, i pokuati razviti njegovu
radikalnu kritiku u viedimenzionalan i holistiki pristup.
Na temelju analize klasinih i suvremenih teorija islamskog
prava koje su predstavljene u prethodnim poglavljima, naredno
poglavlje e predloiti sistemski pristup teoriji islamskog prava i
predstaviti neke konkretne prijedloge kako da se povea njegova
otvorenost i svrhovitost. Izloena teorija bit e zasnovana na
analizi izvora, implikacija i dokaza u klasinim teorijama, literature pravnih kola prihvaene od tradicionalista, novih modernistikih reinterpretacija i kritike koju su izloili postmodernisti.

Legislation and International Law 32 (1950); Joseph Schacht, An Introduction to


Islamic Law, 2. izdanje (Oxford: Clarendon Press, 1982), str. 22.

306

Dzasir Intencije serijata.indd 306

14.5.2012 15:27:00

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM


PRAVNIM TEORIJAMA

Pregled
Na koji nain intencije erijata (mekasid e-eria) mogu
igrati stvarnu ulogu u pravnim metodama idtihada? Kakav je
odnos sistemske karakteristike svrhovitosti sa fikhskom karakteristikom mekasid-izacije? Na koji nain moemo upotrijebiti
izloenu islamsku filozofiju sistema u pravnoj teoriji, kako bi
islamsko pravo zadralo svoju obnovljivost i ivotnost? Na
koji nain sistemski pristup moe upotrijebiti sistemska obiljeja
spoznaje, holizma, viedimenzionalnosti i otvorenosti u teoriji
islamskog prava? Kako emo se postaviti naspram propusta klasinih, modernistikih i postmodernih teorija, koje smo naznaili u treem, etvrtom i petom poglavlju?
Ovo poglavlje pokuava odgovoriti na postavljena pitanja
primjenjujui sistemski pristup metodologiji islamskog prava:
Identificirat emo konkretna podruja gdje sistemska
filozofija moe doprinijeti metodologiji.
Ponovo emo se pozvati na karakteristike sistema koje
smo predstavili u drugom poglavlju: svrhovitost, spoznaja, holizam, viedimenzionalnost i otvorenost.
Konano, predloit emo metode za realizaciju ovih
karakteristika u metodologiji islamskog prava.
307

Dzasir Intencije serijata.indd 307

14.5.2012 15:27:00

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

6.1. KA POTVRIVANJU
SVIH SPOZNAJA

Objavljeni idtihad
Pravnici su openito definirali fikh kao rezultat ljudskog
razumijevanja (fehm),1 percepcije (tesavvur),2 i shvatanja
(idrak).3 Meutim, fikhske metode i rezultati se esto prikazuju kao boanska pravila. Razliiti odlomci ove knjige koji
se bave implikacijama i interpretacijom pokazuju da, premda
je tekst boanski, njegova interpretacija je predmet egzegetovog ili pravnikovog svjetopogleda. Uprkos tome, interpretacije se esto predstavljaju kao Boije naredbe kako bi se (zlo)
upotrijebile u interesu mone nekolicine.4
Pored toga, rezultat idtihada se esto uvrtava u kategoriju objavljenog znanja, premda su sama definicija i validnost
idtihadskih metoda predmet razliitih miljenja, kao to smo
vidjeli. Prvi primjer u ovom kontekstu je konsenzus (idma).
Uprkos postojanju brojnih razilaenja oko same definicije konsenzusa, kao to smo prethodno naveli, mnogi raniji i sadanji
pravnici ga smatraju dokazom koji je siguran kao i tekst (delilun katijjun ke en-nass), dokazom kojeg je konstruirao Zakonodavac (delilun nasabahu e-ari), a njegove poricatelje ubrajaju ak meu nevjernike (dahid el-idmai kafir).5 itaoci
dobro upoznati s tradicionalnom fikhskom literaturom znaju da
Ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava (Knjige, poslanice i pravna miljenja), sv.
XIII, str. 113.
2
Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad, sv. I, str. 39.
3
El-Had, Et-Takrir, sv. I, str. 26.
4
V. npr. El-Fadl, Speaking in Gods Name.
5
V. npr. El-Had, Et-Takrir, sv. III, str. 158; Delaluddin es-Sujuti, Ed-Durr el-mensur (Bejrut: Dar el-Fikr, 1993), sv. III, str. 86.
1

308

Dzasir Intencije serijata.indd 308

14.5.2012 15:27:00

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

se esto tvrdi postojanje konsenzusa o pravilima o kojima, zapravo, postoje jasno razliita miljenja kako bi se sankcioniralo
odreeno miljenje. Ibn Tejmijja je, npr., uradio kritiki prikaz
Ibn Hazmovog djela Meratib el-idma (Stupnjevi konsenzusa)
u svom radu Nakd Meratib el-idma (Kritika stupnjeva konsenzusa). Ibn Tejmijja navodi brojne primjere netanih tvrdnji
o postojanju konsenzusa koje je Ibn Hazm iznio o veem broju
idtihadskih pitanja, unato postojanju brojnih razliitih miljenja o njima. Kao primjeri mogu se navesti: osuda onih koji
odbacuju idma kao apostata, da enama nije dozvoljeno da
predvode mukarce u kolektivnim namazima i, ak, obavezno
plaanje etiri zlatna dinara na ime poreza dizje.6
Meutim, smatramo da konsenzus nije izvor prava, nego
samo mehanizam konsultiranja, odnosno, da upotrijebimo sistemsku terminologiju, mehanizam za donoenje odluka od
strane veeg broja uesnika. Meutim, idma je (zlo)upotrijebljen od nekih kasnijih pravnika s ciljem monopoliziranja fetvi,
odnosno njihovog ograniavanja na odreenu sredinju elitu,
da upotrijebimo postmoderni koncept. Slaemo se, takoer, sa
modernistima koji smatraju da se naelo konsenzusa danas moe
upotrijebiti kao mehanizam za donoenje kolektivnih fetvi,7
posebno uz pomo moderne tehnologije i brzih komunikacija
u cijelome svijetu.8 Slaemo se i s drugim prijedlozima koji sugeriraju da se idma razvije u formu drutvene participacije u
dravnim poslovima.9
Ahmed ibn Tejmijja, Nakd Meratib el-idma, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Fikr, 1998).
Sultan, Huddijja, str. 100.
8
Mawil Izzi Dien, Islamic Law: From Historical Foundations to Contemporary Practice,
urednik: Carole Hillenbrand (Edinburgh: Edinburgh University Press ltd, 2004),
str. 47.
9
ahrur, Nahve usul dedida, str. 207.
6
7

309

Dzasir Intencije serijata.indd 309

14.5.2012 15:27:01

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

S druge strane, neki su pravnici smatrali da je metod analogijskog zakljuivanja (kijas) boanski sankcioniran. Govorili su o tome da je povlaenje analogije izmeu primarnog i
sekundarnog sluaja, zapravo, analogija samog Zakonodavca
(tebihu ferin bi aslin tebih e-ari).10 Otuda, ak i u jasnim
sluajevima idtihada putem analogijskog zakljuivanja, neki su
pravnici smatrali da govore u ime Boga.11 Ovo je katastrofa,
da citiramo Garoudija, u kojoj su izbrisane granice izmeu Boijih i ljudskih rijei.12

Odvajanje objavljenog
od njegovog saznavanja
Stajalite grupe pravnika, koja je u islamskoj pravnoj literaturi poznata pod imenom el-musavviba (validatori), jeste da
su pravna pravila pretpostavke (zunun) mudtehida koje nastaju na osnovu njihovog promiljanja tekstova. Ovo stajalite
uspostavlja jasno i mnogo potrebno razlikovanje ljudskih ideja i tekstova.13 Nadalje, el-musavviba zakljuuju da su razliita
pravna miljenja, bez obzira koliko kontradiktorna mogla biti,
validni izrazi istine, te da su sva ispravna (savab).14 El-musavviba su otili dalje sa svojim zakljukom da postoji vie istina,15
to je ideja koja je kasnije utjecala na srednjovjekovnu zapadnu


12

13

14

Npr. El-Had, Et-Takrir, sv. III, str. 158.


El-Fadl, Speaking in Gods Name, str. 275.
Garaudy, El-Islam, str. 103.
El-Had, Et-Takrir, sv. III, str. 412; E-evkani, Irad el-fuhul, sv. I, str. 140.
V. npr. Ahmed ibn Hader, Feth el-bari erh Sahih el-Buhari (bez datuma), sv. XIII,
str. 320; El-Had, Et-Takrir, sv. I, str. 28; Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad,
sv. III, str. 259; Abdulmelik el-Duvejni, El-Burhan fi ulum el-Kuran, 4. izdanje
(El-Mensura, Egipat: el-Vefa, 1997), sv. II, str. 868.
15
El-Buhari, Kef el-esrar, sv. IV, str. 27.
10
11

310

Dzasir Intencije serijata.indd 310

14.5.2012 15:27:01

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

filozofiju, posredstvom Ibn Ruda.16 Pravnici koji su podrali


ovaj stav bili su iz kategorije pravnika/filozofa, kao to su Ebu
Hasan el-Eari, Ebu Bekr ibn el-Arebi, Ebu Hamid el-Gazali,
Ibn Rud i odreeni broj mutezilija, kao to su: Ebu Huzejl,
Ebu Ali i Ebu Haim. El-Gazali je izrazio njihov stav na sljedei
nain: Boija prosudba, iz pravnikove take gledita, ogleda se
u onome to pravnik prosuuje da je najvjerovatnije ispravno.17
Meutim El-Gazali je iskljuio ona pravila koja su propisana
shodno nassu.18 Ranije smo ukazali na to da svaki nass moe
imati vei broj interpretacija i implikacija, to bi znailo da su
sva rasuivanja u saglasnosti s onim za to pravnik prosuuje da
je najvjerovatnije ispravno.
Sistemski pristup islamskom pravu, podrazumijeva da se
ono promatra kao sistem, u ontolokom smislu ove rijei. Stoga bi primjena karakteristike spoznajne naravi sistema dovela
do zakljuka koji je identian onom do kojeg su doli validatori
(el-musavviba), tj. pravila podrazumijevaju ono to pravnik prosuuje kao najvjerovatnije ispravno, a razliita pravna miljenja
su validni izrazi istine(a) i sva su ispravna.
Kako bismo sistematski odvojili objavljeno od njegovog fikha ili spoznaje, grafikon 6.1. ponovo ocrtava odnose
izmeu fikha, erijata, urfa i kanuna, koje smo predstavljali i
grafikonom 3.1. Novi grafikon odraava spoznajnu prirodu
V. Nicholas Rescher, Arabic Logic, u: The Enyclopedia of Philosophy, priredio:
Paul Edwards (New York: Macmillan, 1967), sv. IV, str. 526; El-Velid Ibn Rud
(Averroes), Fasl el-mekal fi takrir ma bejne e-eria ve el-hikma min ittisal (Odluan
argument o vezi izmeu islamskog prava i filozofije. Prevedeno: O skladu religija
i filozofije, u: Averroes, The Philosophy and Theology of Averroes, preveo: Mohammed Jamil al-Rahman) (A. G. Widgery, 1921 (cit. 18. januara 2005); dostupno na:
http://www.muslimphilosophy.com
17
El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 252.
18
Ibid.
16

311

Dzasir Intencije serijata.indd 311

14.5.2012 15:27:01

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ljudskih sistema. Otuda je fikh pomjeren iz podruja objavljenog znanja ka podruju ljudske spoznaje objavljenog znanja,
koje se nalazi izvan krunice koja oznaava objavljeno znanje.
Jasno smo izrazili razliku izmeu erijata i fikha, koja podrazumijeva da se niti jedno fikhsko (praktino) miljenje ne moe
kvalificirati kao pitanje vjerovanja, bez obzira na razmatranja
autentinosti (subut), jezike implikacije (dilala), konsenzusa ili
analogijskog zakljuivanja.
Na osnovu diferencijacije razliitih vrsta Poslanikovih djela, shodno njihovim intencijama/mekasid, jedan dio poslanike
tradicije je pomjeren izvan kruga objavljenog znanja, dok se
drugi nalazi na obodu krunice.19 Radi se o poslanikim tradicijama koje su nastale sa specifinim namjerama, kao to ElKarafi i Ibn Aur navode, te se zbog toga smjetaju na granicu
izmeu objave i ljudskog odluivanja.
Dakle, poslanike tradicije se razvrstavaju u tri kategorije,
koje su ilustrirane grafikonom 6.1., od (a) do (c). Kategorija (c)
je iskljuena iz polja jurisprudencije.
a) Poslanikovo izravno prenoenje objave. El-Karafi je to
imenovao djelovanjem u svojstvu prenoenja (et-tesarruf bi et-teblig).
b) Tradicije sa specifinim namjerama, koje ne podrazumijevaju izravno prenoenje objave. Odgovarajue predaje treba razumjeti i primjeniti u pravu u kontekstu
njihovih ciljeva.
c) Tradicije koje pripadaju podruju svakodnevnih ljudskih odluka/djelovanja, koje Ibn Aur oznaava kao
tradicije ije se intencija ne sastoji u poduavanju.
Auda, doktorska disertacija, str. 70.

19

312

Dzasir Intencije serijata.indd 312

14.5.2012 15:27:01

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

S druge strane, grafikon 6.1. pokazuje da se podudaranje urfa


i fikha treba shvatiti na viem nivou od uvaavanja urfa u samoj
primjeni prava. Predstojei odlomak e elaborirati odnos izmeu
urfa i fikha u svjetlu intencije univerzalnosti islamskog prava,
koju je Ibn Aur izloio u svom djelu Mekasid e-eria. Fikh bi se,
u tom sluaju, prilagoavao urfu koji ispunjava uvjete intencija
(mekasid), ak i ako se urf razlikuje od implikacije (dilala). U
ovom poglavlju predloit emo, takoer, da se sam koncept urfa
proiri u smislu svjetonazora. Konano, i fikh i kanun trebaju
doprinositi kanunu, dajui ljudskim zakonodavcima slobodu da
obiaje i fikhska pravila pretakaju u detaljne zakone koji najbolje odgovaraju drutvu i njegovim potrebama. Fikhska i obiajna
pravila ne bi se smjela izravno prenositi u zakone.

KURAN

objavljeni ERIJAT

URF

fikh

KanuN

(a)
(b)
POSLANIKA TRADICIJA

(c)

Grafikon 6.1. Fikh i jedan dio


poslanike tradicije pomjereni su
iz podruja objavljenog znanja
u podruje ljudske spoznaje objavljenog.

313

Dzasir Intencije serijata.indd 313

14.5.2012 15:27:01

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

6.2. KA HOLIZMU

Nesigurnost pojedinanog dokaza


Nekoliko pravnika je zamijetilo ogranienost redukcionistikog i atomistikog pristupa koji metodologija islamskog
prava obino zauzima. Meutim, njihova kritika atomizma
zasnovana je iskljuivo na njemu svojstvenoj neizvjesnosti,
nasuprot njoj oprenom pojmu izvjesnosti. U svom djelu o
metodologiji islamskog prava, Fahruddin er-Razi je ukratko naveo razliite razloge koje pravnici navode zbog ega bilo koji
pojedinani jeziki dokaz (delil hitab) ili nass moe biti samo
vjerovatan (zanni).20 Dolje je naveden saetak ovih razloga.
1. Postoji mogunost da je pravilo o kome zakljuujemo
iz pojedinanog nassa ogranieno na odreene okolnosti, a da mi to ne znamo.
2. Postoji mogunost da je iskaz pojedinanog nassa metaforiki.
3. Na izvor za saznavanje o jeziku jesu lingvisti, a to su
ljudi koji mogu pogrijeiti.
4. Arapska gramatika je do nas dola posredstvom arapske
poezije, koja je prenoena pojedinanim predajama (rivajat ahad). Ove predaje nisu izvjesne, a i sami izvorni
pjesnici su mogli nainiti gramatike pogreke.
5. Postoji mogunost da jedna ili vie rijei pojedinanog
teksta ima vie znaenja.
6. Postoji mogunost da je vremenom dolo do izmjene
jedne ili vie rijei pojedinanog nassa, na nain koji
mijenja izvorno znaenje.
Muhammed ibn Umer er-Razi, El-Mahsul, priredio: Taha Dabir el-Alvani (Rijad:
Imam Muhammad University Press, 1400. h.), sv. I, str. 547-573.

20

314

Dzasir Intencije serijata.indd 314

14.5.2012 15:27:01

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

7. Postoji mogunost da izraz nosi u sebi skriveno (hafi)


znaenje koje mi ne razumijemo.
8. Postoji mogunost da je pravilo o kome zakljuujemo iz
pojedinanog nassa derogirano, a da mi to ne znamo.
9. Postoji mogunost da je pravilo kome zakljuujemo
iz pojedinanog nassa u suprotnosti sa razumom. U
tom sluaju (veli Er-Razi), ukoliko su i razum i predaja
potvreni, jedno od njih je pogreno. tavie, razum je
sredstvo koje mi koristimo da bismo potvrdili validnost
same predaje. Stoga, razum ima prednost u odnosu na
predaje i trebali bismo u takvim sluajevima slijediti
razum, a ne jeziki dokaz predaje.
Dodali bismo sljedee mogunosti ve navedenim:
1. Postoji mogunost da pojedinani nass podrazumijeva
znaenje koje je u kontradikciji s drugim tekstovima.
Ovo se zbilja dogodilo s velikim dijelom tekstova te je
prouavano kao zasebna tema oprenih tekstova (elmutearid).
2. Postoje znaajne mogunosti greke u prenoenju ahad
hadisa, koji ine vei dio poslanikih predaja.
3. Postoji itav niz mogunosti intepretiranja bilo kojeg
pojedinanog nassa, to utjee na nain na koji mi razumijevamo njegova znaenja i implikacije.
Er-Razijev filozofski background doprinio je njegovom
shvatanju koliko je uputno tvrditi postojanje izvjesnosti u
pojedinanim verbalnim dokazima. Meutim, njegovo zanimanje za neizvjesnost pojedinanih dokaza nije mu dozvolila da
uoi primarni problem koji lei u argumentiranju pojedinanim
dokazima, a on se ogleda u parcijalnosti i atomizmu njegove
uzrone osnove.
315

Dzasir Intencije serijata.indd 315

14.5.2012 15:27:01

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Ogranienje uzronosti u tradicionalistikim


i modernistikim teorijama
Ranije smo govorili o tome kako su teolozi/kelamijjun raspravljali o principu uzronosti (es-sebebijja) u Boijim djelima. Oni su podijelili Boija djela na djela koja se odnose na
stvaranje (el-fil el-halki) i djela koja se odnose na uzakonjenje
propisa (el-fil et-terii).21 Veina pravnika, koji su bili earije,
selefije ili zahirije, vjerovali su da Boija djela stvaranja ponad uzroka. Ipak, neki od njih su pripisivali uzroke (ilel)
Boijim djelima uzakonjenja propisa, s kojima su ti propisi povezani. S druge strane, mutezilije, iijje i maturidije su
vjerovali u uzronost svih Boijih djelovanja. Otuda je onaj
nain razmiljanja koji se temelji na principu uzronosti dominirao metodologijom islamskog prava u svim kolama i
tendencijama do naeg vremena.
Pojedini pravnici su istaknuli vanost holistikog dokaza
(ed-delil el-kulli). Ipak, ovaj dokaz nije imao utjecaja na samu
metodologiju zasnovanu na principu uzronosti kako u teologiji tako i u pravu. El-Duvejni je, npr., smatrao obraanje holistikoj karakteristici islamskog prava u traganju za argumentacijom pravila validnim postupkom koji se oznaava terminom
holistika analogija (el-kijas el-kulli).22 E-atibi je smatrao da
je metodologija islamskog prava (usul el-fikh) utemeljena na opim/holistikim karakteristikama objavljenog prava (kullijjat eeria).23 On je, takoer, dao prednost holistikim/opim pravilima (el-kavaid el-kullijja) nad pojedinanim i parcijalnim
pravilima (ahad el-duzijjat). Razlog je taj to su, po njegovom
Hasan e-afii, El-Amidi, str. 150.
El-Duvejni, El-Burhan, sv. II, str. 590.
23
E-atibi, El-Muvafekat, sv. I, str. 29.
21
22

316

Dzasir Intencije serijata.indd 316

14.5.2012 15:27:01

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

miljenju, pojedinana i parcijalna pravila tu da podre holistika pravila, koja predstavljaju intencije prava koje se moraju
realizirati.24 Ponavljamo, ovi stavovi nikada nisu znaajno utjecali na uzrono zasnovanu metodologiju pravnika i teologa.
Islamski modernizam je ukazao na manjkavost parcijalnih i
individualistikih pristupa islamskom pravu.25 Npr. suvremeni
znanstvenici su pokuali korigirati individualistiku (el-ferdijja) koncepciju intencija, o emu smo prethodno ve govorili. Tu
spadaju Ibn Aurovo davanje prednosti drutvenim u odnosu
na individualne intencije, Reid Ridaovo uvrtavanje drutvene
reforme i prava u teoriju intencija, Taha el-Alvanijevo uvrtavanje intencije razvoja civilizacije na Zemlji u njegovu teoriju
intencija te ope intencije izgradnje dobrih porodica i nacija
utemeljene u Kuranu a koje navodi Jusuf el-Karadavi.26 Meutim, zbog filozofskog uzdizanja modernizma u devetnaestom
stoljeu, islamski modernizam dvadesetog stoljea nije mogao
raskinuti s tradicionalnim teolokim okvirom utemeljenim na
principu uzronosti.
Meutim, islamski modernizam je odnedavno znaajno
primijenio naelo holizma kroz tematsku egzegezu. Et-Tefsir
et-tevhidi (Ujedinjujui komentar) je najjasniji primjer ovog pristupa.27 Turabi pojanjava da ujedinjujui (tevhidi) ili holistiki
(kulli) pristup podrazumijeva vei broj metoda na razliitim nivoima. Na nivou jezika on podrazumijeva tretiranje kuranskog
jezika kao cjeline i objedinjavanje jezika Kurana s jezikom pri Ibid, sv. II, str. 61.
Npr. Hasan et-Turabi, Et-Tefsir et-tevhidi, 1. izdanje, sv. I (London: Dar al-Saqi,
2004), str. 25.
26
Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 50; El-Alvani, Mekasid e-eria; El-Karadavi, Kejfe neteamel mea el-Kuran el-azim?
27
Et-Turabi, Et-Tefsir et-tevhidi.
24
25

317

Dzasir Intencije serijata.indd 317

14.5.2012 15:27:02

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

malaca objave u vrijeme njegovog objavljivanja. Na nivou ljudskog znanja, on podrazumijeva holistiki pristup nevidljivim i
vidljivim svjetovima sa svim njihovim brojnim komponentama
i pravilima koji njima upravljaju. Na nivou predmeta, holistiki pristup podrazumijeva bavljenje predmetima, neovisno o
poretku ajeta, uz njihovu primjenu u svakodnevnom ivotu. S
obzirom na opseg, ovaj pristup mora obuhvatiti ljude neovisno
o mjestu i vremenu u kome ive. On, takoer, podrazumijeva
objedinjavanje prava s moralnou i duhovnou u jedinstvenom holistikom pristupu.28

Ka holistikom ilm el-kelamu


Suvremena sistemska filozofija zagovara sintetsko i holistiko usmjerenje koje je fundamentalno u prirodi.29 Filozofi
sistema tvrde da je irenje odve jednostavne relacije dva pojma,
uzroka i posljedice u sloeniji niz, blie onoj strukturi svijeta koju
mi poznajemo.30 U literaturi filozofije sistema, kritizira se princip uzronosti, zajedno sa svim teolokim pogledima koji su bili
povezani s njim, kao to su Bog kod Berkleya, Spinozina boanska Supstancija i Leibnizovo prizivanje predegzistentno utemeljene Hijerarhije.31 Ista ova sistemski zasnovana kritika moe
se primijeniti na metod uzronosti u islamskoj filozofiji religije
(ilm el-kelam), ukljuujui uzrono zasnovane teoloke argumente koje su izloili pravnici i filozofi.32 Ona bi mogla obuhva Ibid, str. 20.
Smuts, Holism and Evolution, str. V.
30
Korzybski, An Introduction to Non-Aristotelian Systems and General Semantics, str.
217.
31
Smuts, Holism and Evolution, str. 270-272.
32
Gerard Jahami, Mefhum es-sebebijja bejne el-mutekellimin ve el-felasifa: Bejne ElGazali ve Ibn Rud, 2. izdanje (Bejrut, Dar el-Merik, 1992), str. 78-79.
28
29

318

Dzasir Intencije serijata.indd 318

14.5.2012 15:27:02

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

titi teoloke argumente koje su izloili Ibn Hanbel, Ibn Sina, ErRazi, El-Eari, Abduldebbar, El-Gazali, El-Maturidi, El-Amidi,
E-atibi, Ibn Tejmijja, Ibn Rud,33 i Muhammed Abduhu.34
Sistemski filozofi su naveli vei broj zabluda kauzalnog
miljenja koje mogu posluiti kao kontraargumenti u prilog holistikom miljenju. U svom radu Corpus Errorum, Korzybski
je, npr., naveo vei broj ovih zabluda. One ukljuuju pripisivanje jednom uzroku pojave koja je rezultat djelovanja veeg broja
uzroka, zakljuivanje da, zbog djelovanja jednog faktora, drugi
faktor ne djeluje, izvoenje negativnih zakljuaka iz pozitivnih opaanja, zabluda da se karakteristike organizma mogu
podijeliti u dvije zasebne kategorije, one koje su nasljedne i one
koje su rezultat djelovanja okoline.35
Meutim, po naem shvatanju, ne postoji povezanost teolokih koncepata i metode uzronosti, osim u umovima teologa koji
su upotrijebili princip uzronosti u razmatranju pitanja Boijeg
opstojanja i drugih teolokih pitanja. Stoga, ukoliko uzronost
treba da se razvije u holizam u humanistikoj znanosti i filozofiji, onda se u tom pravcu moraju razvijati i teoloki argumenti.
Smatram da princip holizma, kako je izloen u sistemskoj
filozofiji, moe imati svoju ulogu u suvremenim prijedlozima
za obnovu, ne samo islamskog prava nego i islamske filozofije
religije (ilm el-kelam). Grubo reeno, dokaz stvaranja (delil
ihtira) bi se oslanjao na nemogunost djelovanja bez svrhe,
umjesto nemogunosti djelovanja bez uzroka to je tradici V. npr. El-Amidi, El-Ihkam, sv. III, str. 249; Ibn Rud (Averroes), Tehafut et-Tehafut, priredio: Sulejman Dunja, 1. izdanje (Kairo: Dar el-Mearif, 1964), str. 785;
Ibn el-Kajjim, Ilam el-muvekkiin, sv. III, str. 3; Et-Tajjib, Nezarijja el-mekasid;
E-atibi, El-Muvafekat, sv. II, str. 6.
34
Abduh, Risala et-tevhid, str. 26.
35
Korzybski, An Introduction to Non-Aristotelian Systems and General Semantics, knjiga 1, str. 5.

33

319

Dzasir Intencije serijata.indd 319

14.5.2012 15:27:02

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

onalna postavka. Dokaz odravanja (delil er-riaja) bi se oslanjao na ravnoteu i ljudsku dobrohotnost prema ekosistemima
i podsistemima na Zemlji, a ne prema klasinim argumentima
o neposrednom odravanju. Slino tome, dokaz egzistencije
(delil el-vudud) bi se oslanjao na sistemski i integrativni plan
univerzuma, kojeg mi danas poznajemo, umjesto klasinog kosmolokog argumenta o Prvom Pokretau da upotrijebimo
izraz Mohammeda Abduhua.
6.3. KA OTVORENOSTI
I SAMOOBNAVLJANJU
Prethodno smo, u drugom poglavlju, naveli da sistem mora
osigurati odreeni stepen otvorenosti i samoobnovljivosti kako
bi mogao preivjeti. Ovaj odlomak predlae dva mehanizma
za ostvarivanje eljene otvorenosti i samoobnovljivosti islamskog
prava. Prvo, izmjenu propisa s promjenom pravnikovog svjetopogleda ili kognitivne kulture predstavili smo kao mehanizam otvorenosti sistema islamskog prava. Drugo, filozofsku
otvorenost smo predstavili kao mehanizam samoobnovljivosti
sistema islamskog prava.

Izmjena pravila s
kognitivnom kulturom
Svjetonazor je prijevod njemakog termina Weltanschauung, pojma koji je star oko sto godina, ije je jeziko znaenje
pogled na svijet.36 Svjetonazor je skup pretpostavki koje ima David K. Naugle, Worldview: The History of a Concept (Grand Rapids: Eerdmans,
2002), str. 2.

36

320

Dzasir Intencije serijata.indd 320

14.5.2012 15:27:02

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

mo o ustrojstvu svijeta,37 referenti okvir ljudskog iskustva,38 i


sistem uvjerenja.39 Svjetonazor je proizvod veeg broja faktora
koji oblikuju ovjekovu spoznaju svijeta. Navest emo primjere teorija koje sainjavaju ovjekov svjetonazor.
1. Bog, svijet, ljudska bia, budui svijet, znanje, moralnost i historija.40
2. Mit, doktrina, etika, obredi i drutvo.41
3. Vjerovanja, koncepti, smisao poretka, drutveni konstrukti, uzori i moralne norme.42
4. Svijet prirode, etika, politika, biologija, psihologija, metode znanstvenog istraivanja i mnogi drugi faktori.43
5. Bog, jastvo, priroda, prostor i vrijeme.44
Sve navedene teorije ukazuju na to da je na svjetopogled
oblikovan svime to se nalazi oko nas od religije, samoopisa,
geografije i okoline do politike, drutva, ekonomije i jezika. Ako
rije kultura upotrijebimo u irem smislu, svjetopogled predstavlja kognitivnu kulturu.45 Kognitivna kultura je osjeaj za
Sire, James W., Naming the Elephant (Downers Grove, IL: Inter Varsity Press,
2004), str. 19-20.
38
O. B. Jenkins, What is Worldview? (1999, cit. Januara 2006); dostupno na: http://
orvillejenkins.com/worldview/warldvwhat.html.
39
Richard de Witt, Worldviews: An Introduction to the History and Philosophy of Science (Malden, MA: Blackwell, 2004), str. 3.
40
Sire Naming, Worldviews: Crosscultural Explorations of Human Beliefs, 3. izdanje
(Prntice Hall, 1999), str. 19-20.
41
Ibid, str. IV.
42
Jenkins, What is Worldview?
43
De Witt, Worldviews: An Introduction to the History and Philosophy of Science, str.
5.
44
Abdulfattah, Saif, On Imam Mohammad Abdus Worldview, referat podnesen
povodom stogodinjici smrti ajha Muhammeda Abduhua (Aleksandrijska biblioteka, Aleksandrija, Egipat, decembar 2005), str. 7.
45
Sire, Naming, str. 28; Naugle, Worldview: The History of a Concept, str. 29.
37

321

Dzasir Intencije serijata.indd 321

14.5.2012 15:27:02

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

realnost i mentalni okvir kroz koji ljudi promatraju spoljni svijet


i komuniciraju s njim.
Tradicionalno urf (obiaj) u teoriji islamskog prava podrazumijeva interakciju sa spoljnim svijetom. Hanefijsko ope
pravilo kae da je ono to je utvreno obiajem poput onoga to
je uvjetovano tekstom (el-marufu urfen ke el-meruti nassan).46
Razliite pravne kole slau sa ovim pravilom na nivou primjene, onda kada ne postoji poseban tekst (nass) kojem se moe
obratiti.47 Svrha uvaavanja obiaja jeste prilagoavanje uvjetima ljudi koji imaju obiaje drugaije od obiaja Arapa, koji su
za pravnike zadani obiaji.48 Meutim, praktine implikacije
urfa na sam fikh potpuno su ograniene. Standardni primjeri
koji se navode u metodolokim djelima o tome ta je predmet
urfa u islamskom pravu odnose se na vrijednost vjenanog dara,
valute koja se koristi u novanim transakcijama, pokrivanje ili
nepokrivanje glave mukarca te obiajna upotreba nekih arapskih rijei.49 Jasno je da ovi standardni primjeri ne odraavaju,
u znaajnijem smislu, promjene u ljudskom ivotu u odnosu na
srednjovjekovni arapski svijet.
Otuda su brojna islamska pravila ostala povezana s arapskim
obiajima u prva dva ili tri islamska stoljea s politikim granicama, geografijom, hranom, ekonomskim resursima i drutvenim
sistemom, odnosno svjetonazorom tog vremenskog perioda.
Npr. forme sadake koju osoba daje siromasima na kraju mjeseca
Npr. El-Medella, Medella el-ahkam el-adlijja (asopis o pravnim pravilima), l.
43, 45. Takoer: Ibn Abidin, El-Haija (Glose), sv. IV, str. 556.
47
Sultan, Huddijja, str. 620.
48
Mesud ibn Musa Fellusi, Medresa el-mutekellimin (Rijad: Mekteba er-Rud, 2004),
str. 354.
49
Tako npr. rijei veled i lahm mogu znaiti dijete ili djeaka, odn. govedinu ili
govee i ptiije meso, ovisno o kojoj regiji i dijalektu je rije.
46

322

Dzasir Intencije serijata.indd 322

14.5.2012 15:27:02

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

ramazana (sadeka el-fitr) jo uvijek se izraava u onim uobiajenim namirnicama (sedmo stoljee), a koje se spominju u hadisu,
a to su hurme, groice i jeam.50 Prema mnogim uenjacima,
ak i danas se veliki broj islamskih pravila zasniva na politikim
granicama izmeu zemlje islama i zemlje rata.51 Prema svim
pisanim pravnim sistemima izvedenim iz islamskih pravnih kola, djevojka muslimanka se ne moe udati ukoliko ne delegira
svog oca (ili bliskog roaka) da izgovori brane zavjete u njeno
ime, to predstavlja arapski obiaj. Obino i sami brani zavjeti
mogu biti izgovoreni samo na arapskom jeziku. Kompenzacija
za nenamjerno ubistvo jo uvijek je odgovornost plemena (elakila), ak i u neplemenskim drutvenim sistemima.52 Slino
tome, u nekim zabaenim krajevima, odgovornost za ubistvo,
ukoliko je poinitelj nepoznat, odreuje se ustanovom kasame
(koja predstavlja neku vrstu teritorijalne odgovornosti prema hanefijskim i zejdijskim pravnicima, odnosno odgovornosti
najblieg roda prema ostalim klasinim kolama).53
Najoitiji primjer kojeg u navesti da bih demonstrirao
bliskost s arapskim svjetonazorom nalazi se u djelu Ibn Tejmijje Iktida es-sirat el-mustekim (Slijeenje Pravog puta). On
tvrdi da sljedbenici Tradicije (ehl es-sunna) vjeruju da je arapska
U hadisu se, takoer, spominje akit, a radi se o vrsti hrane koja je nepoznata u
dananjoj arapskoj kuhinji. Prema Ez-Zubejdiju (16. st.), akit je kozje ili devino
mlijeko koje je skuhano i ostavljeno da se osui kako bi se koristilo u kuhanju
(Muhammed ez-Zubejdi, Tad el-arus fi devahir el-kamus (Bejrut: Dar en-Ner,
bez datuma). Mnogi modernistiki znanstvenici, obino pozivajui se na hanefijsku kolu, dozvoljavaju izdvajanje odreenog novanog ekvivalenta sadeka el-fitra.
Meutim, doslovna primjena hadisa o ovoj vrsti sadake jo uvijek dominira u zemljama kao to je dananja Saudijska Arabija.
51
Ibn el-Kajjim, Ahkam ehl ez-zimma, sv. II, str. 728.
52
Sabik, Fikh es-sunna, sv. III, str. 29.
53
Peters, Rudolph, Murder in Khaybar: Some Thoughts on the Origins of the Qasama Procedure in Islamic Law, Islamic Law and Society 9, br. 2 (2002), str. 133.
50

323

Dzasir Intencije serijata.indd 323

14.5.2012 15:27:02

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

rasa (dins el-areb) bolja od nearapskih (dins el-adem). On,


nadalje, opisuje ljude koji se ne slau s tim kao nacionaliste
(uubijjun), budui da daju prednost nekim drugim narodima
nad arapskim.54 Sline predrasude postoje u gotovo svakoj naciji
i etnikoj grupi. Meutim, one su Ibn Tejmijju navele da izvede
pravila koja su diskriminatorna, unato dobro poznatom naelu (asl) ravnopravnosti rasa iskazanom u brojnim kuranskim
ajetima i Poslanikovim predajama. On nije odobravao da nearapi vladaju Arapima, niti da ih predvode u skupnim namazima, propisao je arapsku nonju svim muslimanima gnuajui
se na druge stilove oblaenja, dao je prednost Arapima kada su
u pitanju dravnike plate (el-ata)55 i ocijenio je da su nearapi
nekompetentni (ekallu kefaa) da oene Arapkinje.56 Ovi stavovi su oigledno suprotni intenciji (maksid) ravnopravnosti ljudi
izraenoj u brojnim tekstovima.
Na temelju spoznajne naravi prava o kojoj je bilo rijei,
el-urf predstavlja ono to pravnik vidi kao urf, shodno svom
svjetonazoru, pod uvjetom da nije u kontradikciji sa temeljnim
naelima intencija erijata. Stoga, pravnikov svjetonazor ovdje
predstavljamo kao irenje metode urfa s ciljem prilagoavanja
promjenama u odnosu na obavezujue arapske obiaje (prvih
nekoliko islamskih stoljea).
Grafikon 6.2. pokazuje mjesto koje pravnikov svjetonazor zauzima u sistemu islamskog prava. Ovaj grafikon ilustrira
sredinju ulogu pravnika, koja je rezultat ukljuivanja svjetonazora u islamski pravni sistem. Kuran i normativni dijelo Ahmed ibn Tejmijja, Iktida..., str. 148-150.
Ibid, str. 158, 159, 160, 137.
56
Ovo je, takoer, stav veine pravnih kola. Radi komparativnog uvida, v. Ibn Rud
(Averroes), Bidaja el-mudtehid ve nihaja el-muktesid, sv. II, str. 12.
54
55

324

Dzasir Intencije serijata.indd 324

14.5.2012 15:27:02

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

KOMPETENTAN
SVJETONAZOR
KURAN

objavljeni ERIJAT

PRAVNIK

(a)

POSLANIKA TRADICIJA

PUTEM ZNANOSTI

(b)
(c)

FIKH

Grafikon 6.2. Svjetonazor


pravnika je primarni faktor
u oblikovanju fikha.

vi poslanike tradicije predstavljaju pravnikove izvore i dio


njegovog/njenog svjetonazora, takoer. Druge komponente
pravnikovog svjetonazora bivaju kombinirane s izvorima da
bi iz toga nastao fikh. Svjetonazor, meutim, mora biti kompetentan, tj. utemeljen na znanstvenoj osnovi, kao to je dolje pojanjeno. Pravnik bez kompetentnog svjetonazora nije
dovoljno kompetentan da donosi pravilne fikhske prosudbe.
Ova kompetentnost je jo jedno proirenje vjetina fikh el-vaki
(razumijevanje postojeeg stanja), kojeg je Ibn el-Kajjim postavio kao uvjet kompetentnosti u idtihadu.57 Ovaj prijedlog ima
dva utjecaja na pravo.
Prvo, uvaavanje promjena koje se deavaju u svjetonazoru pravnika umanjit e literalizam u islamskom pravu. Literalno slijeenje pravila pretvara ga u neku vrstu obreda. Slaem
se da je neophodno osigurati nepromjenljivost u sferi obreda
(ibadat) u islamskom pravu kao to su namaz, post i had.
Ibn el-Kajjim, Et-Turuk el-hukmijja, sv. I, str. 5.

57

325

Dzasir Intencije serijata.indd 325

14.5.2012 15:27:02

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Meutim, preuveliavanje ibadetskog aspekta uvijek se dogaa


na utrb intencija (mekasid). Potrebno je uspostaviti ravnoteu
izmeu ova dva cilja.
Sljedei primjeri e ilustrirati ovu injenicu. Svrha sadake
koja se daje na kraju mjeseca ramazana (sadeka el-fitr) je da se
pomogne siromanima. Prenosi se da je Poslanik rekao: Tog
dana dajte siromasima dovoljno da ne moraju prositi.58 Meutim, ova je sadaka svrstana pod kategoriju ibadeta i stoga se
primjenjuje u svakom vremenu i prostoru. Kada se geografija
i drutvo promijene do te mjere da hurme, groice i jeam
nisu vie od koristi siromasima (akit vie ne postoji), literalna i
obredna primjena ove sadake e osujetiti njenu svrhu.
Slino tome, u nekim razvijenim zemljama s muslimanskom
veinom, rodbina poinioca je odgovorna za plaanje kompenzacije (dijja) za nenamjerno ubistvo, jer se pretpostavlja da oni
pripadaju njegovom ili njenom plemenu (akila) kao to je
ranije navedeno.59 Ali, ukoliko se ne pridaje posebna vanost
plemenu ili etnikoj grupi zbog razliitog svjetonazora unutar
drutvenih struktura, onda literalna primjena el-akile ide protiv
same intencije postizanja pravde.
Konano, brani zavjeti i hutbe petkom koji se izgovaraju na arapskom jeziku openito ne razumiju nearapske jezine
zajednice.60 One se izgovaraju na arapskom jeziku zbog pravila
po kojima su ovi zavjeti i hutbe obredi (ibadat). Na taj nain se
rtvuju sentimentalno znaenje zavjeta i drutveni smisao hutbi.
Ova analiza ne ukazuje na oprenost obreda (ibadat) i intencija
Ibn Hader, Feth el-bari erh el-Buhari, str. 375.
Primjer je Jordan, prema linom iskustvu nekih prijatelja iz Jordana.
60
Ovo je sluaj u veini damija u kojima sam bio u Ujedinjenom Kraljevstvu, na
moje iznenaenje.
58
59

326

Dzasir Intencije serijata.indd 326

14.5.2012 15:27:03

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

prava (el-mekasid). Oboavanje je intencija islamskog prava po


sebi. Meutim, ona mora biti u ravnotei s drugim drutvenim
svrhama.
Drugi utjecaj izloenog uvjeta kompetentnog svjetonazora
je otvaranje sistema islamskog prava prema naprecima u prirodnim i drutvenim naukama. Prosudbe o nekom postojeem
stanju ili realnosti ne mogu se vie iznositi bez odgovarajueg
istraivanja utemeljenog na vrstoj i kompetentnoj metodologiji prirodnih ili drutvenih nauka. Vidjeli smo da su pitanja
koja se odnose na pravnu sposobnost, kao to su znak smrti,
maksimalan period trudnoe, doba razlikovanja, ili doba
puberteta tradicionalno prosuivana na temelju postavljanja
pitanja ljudima. Budui da su metode znanstvenog istraivanja dio svjetonazora jedne osobe kao to to tvrdi Richard De
Witt,61 rekao bih da se postavljanje pitanja ljudima danas ne
moe usvojiti bez odreenog statistikog dokaza! To nas vodi u
podruje znanosti (prirodnih i drutvenih) i definira mehanizam
interakcije izmeu islamskog prava i drugih oblasti znanja. Stoga,
pravnik treba konsultirati specijaliste u medicinskim naukama i
traiti od njih da odrede znakove smrti, najkrai i najdui period
trudnoe itd. Empirijski podaci trebaju imati autoritet (hudda) na ovom polju, ak i ako se smatraju nepouzdanim prema
tradicionalnoj logici. Slino tome, strunjaci na polju psihologije
trebaju definirati koncept dobi razlikovanja (temjiz) itd.
Tano je da se znanost razvija kroz vrijeme, to e imati za
posljedicu redovno osuvremenjivanje naih znanstvenih odluka
i odgovora. Meutim, razvoj znanosti je dio prirodnog razvitka
svjetonazora pravnika te se na odgovarajui nain mora odra De Witt, Worldviews: An Introduction to the History and Philosophy of Science, str.
5.

61

327

Dzasir Intencije serijata.indd 327

14.5.2012 15:27:03

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ziti i na pravo. Time se osigurava otvorenost u sistemu islamskog prava.

Samoobnova kroz
filozofsku otvorenost
Islamsko pravo moe postii samoobnovu kroz otvorenost
prema drugoj komponenti pravnikovog svjetopogleda, a radi
se o filozofiji. Poto su osnove islamskog prava (usul el-fikh),
u manjoj ili veoj mjeri, filozofija islamskog prava, neophodno
je da te osnove osiguraju odreeni stepen otvorenosti prema
filozofskom istraivanju, koje se razvija naporedo sa razvojem
ljudskog znanja openito.
Meutim, historijski posmatrano, ogromna veina islamskih uenjaka, u tradicionalnim pravnim kolama, odbacila
je svaki pokuaj da se filozofija upotrijebi u razvoju islamskog
prava ili islamskog znanja openito. Obino, navodei primjere grkih metafizikih teorija koje se suprotstavljaju poznatim
muslimanskim vjerovanjima,62 neki su uenjaci izdali fetve koje
zabranjuju uenje i poduavanje filozofije u obrazovnim institucijama, jer je ona utemeljena na neislamskoj metafizici.63 Na
osnovu ovih fetvi koje prisiljavaju na izbor izmeu filozofije i
slijeenja kuranskog puta, filozofi su optueni za apostaziju,
a filozofske knjige se nisu smjele posjedovati, prodavati ili uvaavati. Ljudi koji su izdali takve fetve bili su meu najistaknu Kao to su filozofske tvrdnje o vjenosti Univerzuma (kidem el-alem). U poznatoj
polemici Gazalija i Averroesa (tehafut nesklad), Averroes tvrdi da se izreka da je
Univerzum vjean u smislu da on nema kraja (ar. ebedi), kao to El-Gazali vjeruje,
ne razlikuje od tvrdnje da je Univerzum vjean u smislu da on nema poetka (ar.
ezeli, kadim), kao to to kau grki i drugi filozofi.
63
Ahmed ibn Tejmijja, Der tearud el-akl ve en-nakl (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja,
1997), sv. III, str. 218.
62

328

Dzasir Intencije serijata.indd 328

14.5.2012 15:27:03

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

tijim pravnicima islamskih pravnih kola, kao to su Ibn Akil


(u. 1119), En-Nevevi (u. 1277), Es-Sujuti (u. 1505), El-Kuejri (u. 112.), Ibn Reslan (u. 1595), E-irbini (u. 1579) i Ibn
es-Salah (u. 1246).64 Ibn es-Salahova fetva je najvie citirana u
islamskoj pravnoj literaturi kada je u pitanju ova tema. U svojoj
fetvi Ibn es-Salah za filozofiju kae da je izvor gluposti i zbrke,
te da je sablja najbolji nain postupanja s uiteljima filozofije.65
Ovakva nasilna reakcija je suzbila interes za filozofiju u veini
islamskih krugova.66 Uenjaci bi izuavali filozofiju ili logiku u
tajnosti, o tome bi govorili samo svojim najbliim uenicima, a
takve aktivnosti ne bi nikada otkrivali u svojim radovima.67 Ibn
Rud (Averroes, u. 584. god. po H./1189.) je primjer pravnika/
filozofa koji je proganjan i ije su knjige spaljivane jer je naruio
spomenute fetve.68
Istovremeno, manji broj uenjaka je izrazio svoje neslaganje
s grkom filozofijom i njenim neislamskim metodama te uloio napor u formalnom kritiziranju te filozofije i predlaganju alternativnih ideja, posebno u logici, s vlastitih misaonih pozicija.
Ovakvo su stanovite zauzeli Ibn Hazm69 i Ibn Tejmijja.70 Ibn
Tejmijja je optuivao logiku, kao to su to inili i drugi uenjaci.
Zapravo, vjerovao je da je logika kriterij pomou kojeg je mo Es-Sujuti, Ed-Durr el-mensur, sv. III, str. 86; Ebu Amr ibn es-Salah, Fetava Ibn esSalah, 2005.
65
Ibid.
66
Hasan Beir Salih, Alaka el-mentik bi el-luga inde felasifa el-muslimin (Aleksandrija:
El-Vefa, 2003), str. 86.
67
Ed-Dib, Imam el-Haremejn, str. 39.
68
Ismet Nessar, El-Hitab el-felsefi inde Ibn Rud ve eseruhu fi kitabat Muhammed
Abduh ve Zeki Nedib Mahmud (Kairo: Dar el-Hidaja, 2003), str. 16-21.
69
Vadi Mustafa, Ibn Hazm ve mevkifuhu min el-felsefa ve el-mentik ve el-ahlak
(magistarski rad, Alexandria University, El-Medme es-sekafi, 2000).
70
Ibn Tejmijja, Der tearud el-akl ve en-nakl.
64

329

Dzasir Intencije serijata.indd 329

14.5.2012 15:27:03

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

gue vrjednovati svo znanje (mijar kulli ilm).71 Ibn Hazm je


pojasnio kako modalna logika moe korespondirati logici dunosti u islamskom pravu, to je, mogue, ideja koju on duguje
El-Gazalijevom djelu El-Mustasfa.72 Ipak, Ibn Hazmovo djelo
Takrib el-mentik (Olakavanje logike), koliko nam je poznato,
predstavlja prvi pokuaj obrazlaganja korespondentnosti izmeu
mogunosti i dopustivosti, implikacije i obaveze te nemogunosti i zabrane,73 osam stoljea prije suvremene deontoloke
logike.74 Ibn Hazm je izloio kontroverznu rekonstrukciju Aristotelovog silogizma kako bi ga prilagodio svojoj vlastitoj filozofiji koja predstavlja islamsku pravnu kolu poznatu pod pojomom literalizam (ez-zahirijja).75 Npr. on je podrao uzronost
u prirodnim pojavama, ali ne i u objavljenom pravu te je, otuda, odbacio sve oblike analogijskog zakljuivanja i kritizirao one
koji su ih odobrili.76
S druge strane, Ibn Tejmijjina kritika Aristotela je bila iscrpna i neprestana.77 On je odbacio Aristotelovo razlikovanje
sutine i akcidencije kao arbitrarno te, posljednino tome, bilo
koju istinu po definiciji u opim propozicijama.78 Prema Ibn
Tejmijji, razlike izmeu busra (nedozrele hurme), rutaba (donekle dozrele hurme) i temra (dozrele hurme) ne odraavaju tri
Mustafa, Ibn Hazm, str. 203.
El-Gazali, El-Mustasfa fi usul el-fikh.
73
V. Ali ibn Hazm, Takrib el-mentik, priredio: Ihsan Abbas, 1. izdanje (Bejrut, bez
datuma).
74
V. G. H. Von Wright, Deontic Logic, Mind, New Series 60, br. 237 (1951).
75
Enver ez-Zabi, Zahirijja Ibn Hazm el-Endelusi: Nezarijja el-marifa ve menahid
el-bahs (Aman: International Institute of Islamic Thought, 1996), str. 49.
76
Ibid, str. 100-103.
77
John F. Sowa, Knowledge Representation: Logical, Philosophical and Computational
Foundations (Pacific Grove: Brooks, 2000), str. 359.
78
V. Hallak, Ibn Taymiyya against the Greek Logicians (Oxford: Clarendon Press,
1993).
71
72

330

Dzasir Intencije serijata.indd 330

14.5.2012 15:27:03

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

razliite sutine, kao to to aristotelovci sugeriraju.79 To su tri


umne univerzalije (kullijjatun fi ez-zihn), da upotrijebimo Ibn
Tejmijjine rijei.80 Stoga je Ibn Tejmijja kritizirao ograniavanje
pravnog zakljuivanja na silogistiko zakljuivanje koje proizilazi iz opih propozicija. On je dao analogiju po slinosti (kijas
e-ebeh) kao suprotan primjer.81 Poput Ibn Hazma, Ibn Tejmijja
je, takoer, upotrijebio svoju kritiku analizu kako bi podrao
svoj vlastiti filozofski projekat koji je bio u sutini nominalan.82
On je dalje kritizirao El-Gazalija i druge uenjake koji su tvrdili
da su usvojili grku filozofiju samo kao logiko sredstvo bez prihvatanja njene metafizike osnove.83
Ipak, nekoliko pravnika je odluilo da odbaci grku metafiziku i prihvati grku logiku. El-Gazali (u. 504/1111) je estoko
kritizirao grku filozofiju zbog njenog paganizma i optuio muslimanske filozofe za apostaziju, s jedne strane.84 S druge strane,
El-Gazali je prihvatio Aristotelovo logiko sredstvo (grki: organon, arapski: ala) i ak ga ocijenio neophodnim uvodom u sve
oblasti znanja bez kojeg znanstvenik ne moe imati povjerenja
u bilo koje podruje znanja.85 El-Gazali je usvojio grku logiku
kao nain razmiljanja tako da je, u konanici, bio u mogunosti
predstaviti nain kako da se logika rezonovanja/idtihada uvede
Ibid.
Cit. u: Ebu Jarub el-Merzuki, Islah el-akl fi el-felsefa el-arebijja (doktorska disertacija, Centre of Arabic Unitiy, 1994), str. 176.
81
Ibn Tejmijja, Der tearud el-akl ve en-nakl, sv. I, str. 203.
82
El-Merzuki, Islah el-akl fi el-felsefa el-arebijja, str. 177; El-Adem, El-Mentik
inde El-Gazali.
83
Ibn Tejmijja, Der tearud el-akl ve en-nakl, sv. III, str. 218.
84
Abu Hamid al-Ghazali, Tahafut al-Falasifah (Incoherence of the Philosophers), preveo: M. S. Kamali (Pakistan Philosophical Congress, 1963. (cit. 18. januara 2005.),
dostupno na: http://www.muslimphilosophy.com.
85
El-Gazali, El-Mustasfa fi usul el-fikh, str. 3.
79
80

331

Dzasir Intencije serijata.indd 331

14.5.2012 15:27:03

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

u islamsko pravo. U djelu El-Kistas (Vaga), El-Gazali je dokazao nekoliko Aristotelovih zakljuaka, kao to su Modus Ponens
i Modus Tollens, upuujui na kuranske logike argumente.86
Npr. nakon citiranja ajeta: Da ima drugih bogova na nebesima i
na Zemlji, sem Allaha, poremetili bi se,87 El-Gazali je izloio sljedee Modus Tollens zakljuivanje: Vie od jednog boga88 ima za
posljedicu nered. A budui da nereda nema, samo je jedan Bog.
Prema tome, El-Gazali je upotrijebio arapske korijene izvedene
neposredno iz Kurana ili srodnu terminologiju islamskog prava,
umjesto uobiajene filozofske terminologije. Npr. on je razvio
el-mahmul (logiki predikat) u el-hukm (pravilo), el-hadd el-evsat
(sredinji pojam) u el-illa (uzrok), el-mukaddima (premisu) u
el-asl (temeljno pravilo), en-netida (zakljuak) u el-fer (detaljno
pravilo) i el-mumkin (mogue) u el-mubah (doputeno).89 Najkreativnija ideja koju je El-Gazali razvio jeste inkorporiranje silogistike dedukcije u metodu kijasa.90 Da bi formalizirao tenkih
el-menat (traganje za tim ta je illa u nekom pravilu), El-Gazali
je primijenio niz razdvojenih silogizama na prvi sluaj.91 Npr.
on je izveo sljedee zakljuivanje: Jedna vrijednost u poree Rosalind ward Gwynne, Logic, Rhetoric and legal Reasoning in the Quran (London i
New York: Routledge, 2004), str. 156. Takoer: El-Adem, El-Mentik inde El-Gazali, str. 163-165. Dva zakljuka koja smo spomenuli mogli bismo, u formalnom
smislu, objasniti na slijedei nain: Modus Ponens: Ako je P tano, tano je i Q.
Prema tome, ako je P tano, i Q e biti tano. Modus Tollens: Ako je istina da
tanost P podrazumijeva i tanost Q, onda u sluaju da Q nije tano, znai da ni
P nije tano.
87
Kuran, El-Enbija, 21:21.
88
Ebu Hamid el-Gazali, El-Kistas el-mustekim (Bejrut: Catholic Publishing House,
1959), str. 62.
89
El-Adem, El-Mentik inde El-Gazali, str. 65.
90
Ibid.
91
Razdvojeni silogizam: Tana je jedna ili druga strana (ili moda obje). Ne mogu
obje biti pogrene. Stoga, ako se zna da je jedna strana pogrena, onda druga strana
nuno mora biti tana.
86

332

Dzasir Intencije serijata.indd 332

14.5.2012 15:27:04

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

nju s drugom mora biti vea, jednaka ili manja. Ako dokaemo
jednu od njih, onda e druge dvije biti nuno pogrene.92 Potom, El-Gazali koristi hipotetiki silogizam tretirajui sredinji
pojam dvije tvrdnje kao sam illa, da bi primijenio prosudbu
prvog sluaja na drugi.93 Npr. on kae: Svako vino opija. Sve
to opija zabranjeno je. Stoga, vino je zabranjeno.94 Ovdje treba
napomenuti da je on opojnost smatrao sredinjim pojmom ili,
u njegovom islamskom izrazu, illatom.
Tako, uprkos El-Gazalijevom estokom napadu na grku
filozofiju, njegovo inkorporiranje Aristotelove logike u islamski
proces pravnog zakljuivanja bilo je vjerno i kreativno, mada ga
je to izloilo jakoj kritici i nominalista i literalista.95 El-Amidi (u.
1236), Es-Subki (u. 1347) i nekoliko drugih uenjaka, posebno
iz earijske i afijske kole, kojoj je El-Gazali pripadao, sloili su
se sa El-Gazalijem u pogledu razlikovanja apstraktnih sredstava koje muslimani mogu pozajmiti od nemuslimana i drugih
ideja i koncepata koji ne mogu biti pozajmljeni.96 Ovo miljenje
je slino nekim dananjim neoliteralistikim fetvama koje doputaju imitiranje onog znanja sa Zapada koje se odnosi na tehnologiju, ali ne i znanja iz humanistikih i drutvenih znanosti.
Unato El-Gazalijevoj popularnosti, opa anatema koja je
stavljena na filozofiju doprinijela je stagnaciji u teoriji i metodologiji islamskog prava podjednako. Usul je nastavio usmjeravati
Ebu Hamid el-Gazali, Mihakk en-nezar (Kairo: El-Matbaa el-edebijja, bez datuma), str. 43.
93
Hipotetiki silogizam: Ako imamo dva iskaza, gdje je prva strana jednog iskaza ista
kao i druga strana drugog iskaza, onda moemo izdvojiti ovu zajedniku komponentu i povezati preostale strane. Npr. ako p q (p implicira q) i q r, onda p
r. El-Gazali je koristio q za oznaavanje illata (razloga) u ovom primjeru.
94
El-Gazali, Mihakk en-nezar, str. 31.
95
Npr. Ibn Tejmijja i Ibn Hazm. V. El-Adem, El-Mentik inde El-Gazali.
96
Ali al-Subki, Legal Opinions (Libanon: Dar el-Marifa), sv. 2, str. 644.
92

333

Dzasir Intencije serijata.indd 333

14.5.2012 15:27:04

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

panju na neposredne jezike implikacije i povrna logika izvoenja. Fikhski sistem zakljuivanja je i dalje, u manjoj ili veoj
mjeri, bio mehaniki propozicijski sistem koji se odnosi na
dunosti i zabrane.
Najblia analogija s tradicionalnim fikhskim sistemom zakljuivanja u modernom dobu jeste deontoloka logika. Premda
je deontoloka logika termin kojeg je skovao von Wright polovinom dvadesetog stoljea,97 da se primijetiti da su von Wrightov
standardni sistem, njegov odnos prema modalnoj logici i njegovi glavni aksiomi, zapravo, u potpunosti nalik na tradicionalno fikhsko zakljuivanje. Npr. von Wrightov zakon o obavezi
koji kae ako nas injenje onoga to trebamo uraditi obavezuje
da uinimo neto drugo, onda je taj drugi akt takoer neto to
trebamo uiniti98 jeste isto ono ope pravilo ma la jutimmu elvadibu illa bihi fe huve vadib.99 Suvremena filozofija prava ne
prihvata deontoloku logiku kao validan sistem pravnog zakljuivanja.100 Glavni razlozi tome jesu striktno dihotomna klasifikacija dunosti u deontolokoj logici, njena neosjetljivost na faktor
vremena i njeno jednolino iskljuivanje sluajeva izuzetaka.101
S druge strane, islamska pravna teorija se nije okoristila od
originalnih doprinosa islamskih filozofa grkoj filozofiji, a posebno logici kao znanosti. Npr. Aviccena (Ibn Sina, u. 1037) je nainio originalan doprinos logici paljivom rekonstrukcijom Aristo Von Wright, Deontic Logic.
Ibid.
99
Nekoliko primjera primjene ovog pravila vidi u: Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad, sv. I, str. 118; Er-Razi, El-Mahsul, sv. II, str. 322; El-Gazali, El-Mustasfa fi usul
el-fikh, sv. I, str. 57; Ahmed ibn Tejmijja, El-Musevveda fi usul el-fikh, 2. izdanje (Kairo, Mekteba el-Medeni, bez datuma), str. 58; E-atibi, El-Muvafekat, sv. I, str. 125.
100
C. W. DeMarco, Deontic Legal Logic, u: The Philosophy of Law: An Encyclopedia,
priredio: Christopher Gray (New York i London: Garland Publishing, 1999).
101
Ibid.
97
98

334

Dzasir Intencije serijata.indd 334

14.5.2012 15:27:04

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

telove teorije modalnog silogizma nakon uoavanja razlike izmeu razliitih vremenskih (ovisnih o vremenu) sluajeva.102 Ovaj
doprinos bi mogao biti koristan u dodavanju vremenske dimenzije standardnim silogistikim derivacijama i, potencijalno, jako
potrebnoj vremenskoj dimenziji logike islamskog prava. Drugi
originalni doprinos koji su dali islamski filozofi a kojeg nisu iskoristili islamski pravnici, bila je El-Farabijeva (u. 338/950) silogistika teorija induktivne argumentacije,103 koja bi takoer mogla
dati mnogo potrebnu induktivnu dimenziju islamskom pravnom
reznoniranju. Slino, Ibn Hazmova i Ibn Tejmijjina kritika aristotelovske logike izvrila je pripremu za pojavu induktivne logike J. S. Milla,104 koju islamsko pravo nije koristilo.
Nasuprot veini pravnika, Averroes (El-Velid ibn Rud) je
izrazio stanovite koje je najvie otvoreno prema ljudskom znanju. Na osnovu kuranske naredbe muslimanima da koriste razum i razmiljaju o Boijem stvaranju, Averroes je odobrio svako
pouzdano filozofsko zakljuivanje, bez obzira na religiju onoga
od koga ono potie.105 Averroesovo rjeenje za bilo koju kontradikciju koja se pojavi izmeu razuma i tekstova jeste u reinterpretaciji tekstova, onoliko koliko to jezik dozvoljava, kako bi
se oni doveli u sklad sa zakljucima razuma.106 On je, takoer,
optuio El-Gazalija i druge pravnike zbog toga to su nepromiljeno optuili filozofe za herezu, a da prethodno nisu pokuali
razumjeti njihove stavove. Averroesov metod usklaivanja razuma i tekstova, otvorenosti prema drugom, odbacivanje nepro Rescher, Arabic Logic, sv. IV, str. 526.
Ibid, sv. IV, str. 527.
104
Majid Fakhry, A History of Islamic Philosophy, 2. izdanje (London i New York: Longman, Colombia University Press, 1983), str. 353.
105
Ibn Rud, Fasl el-mekal.
106
Ibid.
102
103

335

Dzasir Intencije serijata.indd 335

14.5.2012 15:27:04

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

miljenih optubi za herezu i njegovi pozivi za koritenje filozofije u stvarnoj reformi, imali su jasan utjecaj na moderni islamski
reformistiki pokret prolog stoljea.107 Ipak, prema rukopisima
o kojima posjedujemo znanje danas,108 Averroes nije raspravljao
o odnosu izmeu njegovih filozofskih stavova i njegovih pogleda
na islamsko pravo. Stoga, suprotno stavovima nekih istraivaa,109
mislim da postoji jaz izmeu Averroesa, Komentatora i Drugog uitelja, koji je branio filozofsko zakljuivanje u djelu Fasl
el-mekal i njegovim glasovitih komentara Aristotelovih djela,110 i
Averroesa, sudije i pravnika koji je uglavnom podravao svoj tradicionalni malikijski mezheb u svojoj obuhvatnoj enciklopediji
islamskog prava koju je nazvao Bidaja el-mudtehid. Stoga, da bi
sistem islamskog prava osigurao svoju obnovu, potrebno je usvojiti Averroesovu otvorenost prema svim filozofskim istraivanjima
i proiriti tu otvorenost na samu metodologiju islamskog prava.
6.4. KA VIEDIMENZIONALNOSTI
U drugom poglavlju smo pojasnili, apstraktnim pojmovima, ogranienja dihotomnih kategorizacija te vanost viedimenzionalnosti kao temeljne karakteristike sistema i vie realnog, tj.
svakodnevnog naina razmiljanja. Viedimenzionalnost, kako je
ranije pojanjena, podrazumijeva spektar stupnjeva koji se nalaze izmeu dihotomnih suprotnosti. U petom poglavlju smo
ovaj koncept primijenili na argumentiranost (huddijja), koja
se kree od autoriteta do potpuno neutemeljenog, kao i na
Nessar, El-Hitab el-felsefi; Et-Turabi, Kadaja et-teddid, str. 193.
Atif el-Iraki, En-Neza el-aklijja fi felsefa Ibn Rud, 5. izdanje (Kairo: Dar el-Mearif,
1993), str. 369.
109
The Philosophy of Law Encyclopedia, priredio: Gray, str. 439.
110
El-Iraki, En-Neza el-aklijja fi felsefa Ibn Rud, str. 70.
107
108

336

Dzasir Intencije serijata.indd 336

14.5.2012 15:27:04

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

izvore zakonodavstva, koji se nalaze u rasponu od racionalnih


do boanskih. Ovaj odlomak e povesti sistem islamskog prava
korak dalje prema viedimenzionalnosti, primjenjujui ga na dva
usulska koncepta, izvjesnost (el-kat) i kontradikciju (et-tearud).

Spektar izvjesnosti
Obrada bilo koje teme u usulskoj literaturi mora poeti s definicijom (tarif) koncepata. Uobiajeno, i oigledno
pod utjecajem aristotelovske logike, definicija je zasnovana ili
na esenciji (el-hadd) ili na opisu (er-resm). Esencijalno zasnovana definicija obino ukljuuje etimoloku analizu rijei,
kako bi odredila kakvou koncepta koji se odnosi na tu rije.111
Opis koji daju meaun (peripatetiari) definira koncepte/pojmove svojstvima koja ih razlikuju u odnosu na druge koncepte/pojmove.112 Meutim, u svojoj kritici (grke) filozofije, Ibn
Tejmijja je elaborirao diskriminatornu ulogu definicija i kritizirao earije, mutezilije i daferije koji su slijedili El-Gazalija u
njegovom esencijalno orijentiranom pristupu.113 Ibn Tejmijja
je kritizirao El-Gazalijev logiki uvod u njegovom djelu ElMustasfa i ustvrdio da je svrha esencijalno zasnovane definicije
razlikovanje (et-temjiz) koncepata.114
Tako je pravniki metod razlikovanja (et-temjiz) koncepata,
bilo da je temeljen na esenciji ili opisu, uvijek rezultirao definiranjem svakog koncepta u odnosu prema dihotomnoj suprotnosti. Arapska narodna izreka kae: Stvari se poznaju po njihovim suprotnostima (bi diddiha tetemejjez el-eja).
Fellusi, Medresa el-mutekellimin, str. 332.
Ali, El-Mentik ve el-fikh, str. 150.
113
Ibn Tejmijja, Der tearud el-akl ve en-nakl, sv. I, str. 14.
114
Ibid, sv. I, str. 15-23.
111
112

337

Dzasir Intencije serijata.indd 337

14.5.2012 15:27:05

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

izvjestan

neizvjestan

Grafikon 6.3. Tradicionalno, pravni dokazi se


dijele na kategoriju izvjesnog i neizvjesnog.

Izvjesnost (el-kat) naspram neizvjesnosti (ez-zann) je


snana i dominirajua dihotomija u razliitim metodologijama i
kolama islamskog prava (grafikon 6.3.).115 El-Gazali je definirao
samu logiku kao zakon koji odreuje definicije i analogije te
razlikuje izvjesno (jekini) znanje od neizvjesnog.116 Neki osnovni dokazi su legitimizirani iskljuivo zarad irenja podruja
izvjesnosti u islamskom pravu. Npr. Ali Juma zagovara nunost
konsenzusa (idma) jer ograniavanje fundamentalnih sredstava na razumijevanje tekstualnih implikacija ini prostor izvjesnosti manjim nego to je to potrebno te stvara problem koji zahtijeva davanje legitimiteta idmau kao dokazu koji iri prostor
izvjesnosti i prevodi neizvjesne implikacije u sferu apsolutnosti.117
Uvijek traena i esto isticana, izvjesnost je doprinijela apsolutistikom stavu koji je proizveo itav niz problema. Izvjesnost
je isticana u razliitim oblicima, ukljuujui jeziku implikaciju (katijja ed-dilala), historijsku autentinost (katijja es-subut)
i logiku implikaciju (el-kat el-mentiki). Ova tri oblika emo
predstaviti i izloiti njihove negativne implikacije.
Prvo, za jasne upute Kurana i hadisa tvrdi se da su izvjesne u njihovim jezikim implikacijama (kati ed-dilala). Razmotrit
emo sljedee etiri predaje, koje se nalaze u hadiskim zbirkama.
Abdullah Rebi, El-Katijja ve ez-zannijja fi usul el-fikh el-islami (Kairo: Dar enNehar, bez datuma), str. 24-27.
116
Ebu Hamid el-Gazali, Mekasid el-felasifa (Kairo: Dar el-Mearif, 1961), str. 3.
117
Ali Duma, Ilm usul el-fikh ve alakatuhu bi el-felsefa el-islamijja (Kairo: El-Mahed
el-alemi li el-fikr el-islami, 1996), str. 29.
115

338

Dzasir Intencije serijata.indd 338

14.5.2012 15:27:05

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

1. Poslanik je uo da su se dvojica ljudi potukli (oko


iznajmljivanja farme), pa je rekao: Ako e to biti vae
dranje, onda nemojte iznajmljivati farme.118
2. Jedna ena je rekla: Allahov Vjerovjesnie. Ovo je moj
sin kojeg sam nosila u svojoj utrobi, hranila svojim prsima, i koji je leao u mom krilu. Njegov me je otac
razveo i sada eli da mi ga uzme. Allahov Vjerovjesnik,
s.a.v.s., joj je rekao: Ima prednost na staranje o njemu, ukoliko se ne uda.119
3. Poslanik je rekao: Musliman nee plaati zekat na svog
konja.120
4. Poslanik je rekao: ... a krvarina za jednu osobu iznosi
stotinu kamila ...121
Stoga, prema jezikoj implikaciji navedene etiri predaje i
izvjesnostima koje one impliciraju:
1. Iznajmljivanje farmi je zabranjeno.122
2. Razvedena ena gubi starateljstvo nad svojim djetetom
ako se uda.123
3. Zekat nije obavezan na konje.124
4. Krvarina iznosi stotinu kamila.125
Metod izvoenja pravila iz jasnih i, otuda, izvjesnih tekstova uzima u obzir injenicu da druga predaja moe implicirati
Sulejman Ebu Davud, Es-Sunen (Damask: Dar el-Fikr), sv. III, str. 257.
El-Hakim en-Nisaburi, El-Mustedrek ala es-Sahihajn (Bejrut: Dar el-Kutub elilmijja, 1990), sv. II, str. 255.
120
El-Buhari, Es-Sahih, sv. V, str. 2216.
121
En-Nisaburi, El-Mustedrek ala es-Sahihajn, sv. I, str. 553.
122
El-Buhari, Es-Sahih, sv. II, str. 532.
123
Ibn Rud, Bidaja el-mudtehid, sv. II, str. 43.
124
Es-Sivasi, erh Feth el-Kadir, sv. II, str. 192; Ibn Abdulberr, Et-Temhid, sv. IV, str. 216.
125
Ibn Hader, Feth el-bari erh Sahih el-Buhari, sv. X, str. 375.
118
119

339

Dzasir Intencije serijata.indd 339

14.5.2012 15:27:05

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

promjenu statusa onoga to se nauava kao obaveza. Meutim,


uenjaci tvrde da ovaj drugi faktor mora biti na istom nivou izvjesnosti (dereda el-katijja) na kojem se nalazi i prva predaja;126 inae, obaveza ostaje na snazi. Poto je prva naredba izdata od Boga
ili Poslanika, bilo koji drugi navod koji je mogao utjecati na taj
sluaj mora doi od istog izvora, ak i ako se radi o Poslanikovom
odobrenju (ikrar), a ne jasnoj naredbi. Pretpostavimo da jedna
interpretacija Poslanikove naredbe govori o tome da Poslanik
tu naredbu nije izrekao kao kategorinu i konanu, nego je ona
imala poseban kontekst koji je uvjetovao njeno izdavanje (npr.
ekonomski, politiki ili ekoloki kontekst). Navest emo primjere
takvih interpretacija ili specifikacija navedene etiri predaje:
1. Poslanik je zabranio ashabima iznajmljivanje farmi
samo zbog tue koja se dogodila i stoga se ova naredba
primjenjuje samo kada postoji mogunost sporenja.127
2. Poslanik je znao da je ovakvo ureenje starateljstva najbolje za konkretan socijalni sluaj s kojim se susreo.
Poslanik nije izdao opu zapovijed. Drugim rijeima,
djelovao je s namjerom presuivanja, a ne s namjerom prenoenja objave u ovom sluaju.128
3. Ako konji ine znaajno bogatstvo, onda se zekat primjenjuje na njih.129
4. Uvjeti krvarine i iznos od stotinu kamila ovise o dominantnoj kulturi Arabije.130
Npr. Ali el-Amidi, El-Ihkam fi usul el-ahkam (Bejrut: Dar el-Kitab el-arebi, 1404.
h.), sv. IV, str. 249.
127
Tumaenje je naveo, ali ga nije podrao Ebu Bekr el-Bejheki, Es-Sunen (Madina:
Ed-Dar, 1989), sv. VI, str. 124.
128
Tumaenje je naveo, ali ga nije podrao Muhammed es-Sanani, Subul es-selam (Bejrut: Dar Ihja et-turas el-arebi, 1379. h.), sv. III, str. 227.
129
Beltadi, Menhed Umer, str. 190.
130
Ibid, str. 190.
126

340

Dzasir Intencije serijata.indd 340

14.5.2012 15:27:05

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

Nijedan od navedena etiri argumenta uope nije prihvaen u tradicionalnim pravnim kolama, izuzev prvog. Ipak, razlog zbog kojeg je prvi argument prihvaen jeste taj to postoje
podjednako autentine predaje koje impliciraju da je Poslanik
odobrio neke druge oblike iznajmljivanja farmi. Preostale tri interpretacije, koje nemaju uporite u drugim izvjesnim dokazima, odbaene su. Implikacije naredbi su izvjesne (katijja), dok
pretpostavljene okolnosti koje nisu jasno iskazane u predajama
nemaju isti status izvjesnosti (dereda el-katijja) te su, stoga,
spekulativne (maznun). Konano, potoji ope pravilo koje glasi:
Izvjesno se ne moe porei sumnjom (el-jekin la jezulu bi eekk). Otuda, budui da su iskazane naredbe obino navedene u
Kuranu ili hadiskim zbirkama bez neophodne elaboracije svih
vanih okolnosti, kao to je prethodno navedeno, dihotomni
koncept izvjesnosti u jezikim implikacijama (katijja ed-dilala) stvara problem uskih, izvankontekstualnih i parcijalnih gledita u mnogim fikhskim pravilima.
Izvjesnost koja poiva u historijskoj autentinosti (kati essubut) takoer se istie na razliitim nivoima, poevi od najpoznatijeg nivoa (el-mutevatir) pa do pojedinanih predaja (haber
el-vahid). Stepen autentinosti el-mutevatira postignut je kada
predaju prenosi veliki broj ljudi koji se nisu mogli dogovoriti
da slau (demun jestehilu tevatuuhum ala el-kezib).131 Kuran
u cjelini i manji broj Poslanikovih predaja potpada pod ovu kategoriju.132 Pored toga, veina uenjaka vjeruje da su ahad predaje koje muslimanski ummet odobrava (haber el-ahad ellezi
Delaluddin es-Sujuti, Tedrib er-ravi (Rijad: Mekteba er-Rijad el-hadisa, bez datuma), sv. II, str. 180.
132
Npr. Ibn el-Dezeri (u. 1429) u svojoj knjizi o kuranskim predajama, citirao je
osamdeset paralelnih lanaca predaje Kurana i elaborirao varijacije meu njima.
V. Ibn el-Dezeri, En-Ner fi el-kiraat el-ar, str. 117-280.
131

341

Dzasir Intencije serijata.indd 341

14.5.2012 15:27:05

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

telekkathu el-ummetu bi el-kabuli) takoer izvjesne. U svom autoritativnom Uvodu u hadisku terminologiju Ibn es-Salah kae
da su predaje o kojima se slau Imam Buhari i Imam Muslim
autentine s izvjenou (maktuun bi sihhatih). Ibn es-Salah tvrdi da prihvatanje predaje od ove dvojice uenjaka logiki podrazumijeva (lazimun min zalik) prihvatanje od cijelog ummeta. A
budui da je ummet nepogrjeiv (masuma), nastavlja on, ove
predaje podrazumijevaju izvjesno teorijsko znanje (el-ilm eljekini en-nezari).133 Veina uenjaka se slae sa Ibn es-Salahom.
Ibn Tejmijja, npr., koristi isti argument za ahad predaje, koje
ummet prihvata, u dokazivanju temelja vjerovanja (isbat usul
ed-dijanat).134 On je, stoga, u pitanja vjerovanja (itikad) ukljuio
pripisivanje Bogu atributa (sifat), pokazivanje strpljenja prema
vladarima iz plemena Kurej, brisanje obue prilikom uzimanja
abdesta i tretiranje sufijskih pjesama (kasaid) kao novotarije u
vjeri.135 Opasnost ovih tvrdnji se pokazuje onog momenta kada
se ove ahad predaje, kao to su one na koje se Ibn Tejmijja poziva, podvrgnu formalnim procedurama provjere autentinosti
(el-hukmu ala el-hadis). O ovim procedurama, kao i kredibilitetu
brojnih prenosilaca iz razliitih generacija, nairoko se polemizira ak i u svakoj tradicionalnoj koli. U tom sluaju se javljaju
nepomirljive razlike u temeljima vjere, to moe dovesti do ozbiljnih sukoba i ratova kao to se opetovano dogaalo u historiji
islama. Stoga je umjesno podsticati kulturu tolerancije i uzajamne koegzistencije odvajajui, u najmanju ruku, ahad predaje od
temelja vjerovanja. Ono to preostaje, kae Ebu el-Fadl, jeste
empirijska tvrdnja ono to preostaje jeste sociologija.136
Ibn es-Salah, El-Mukaddima fi ulum el-hadis, str. 28.
Ibn Tejmijja, El-Musevveda fi usul el-fikh, str. 223.
135
Ibn Tejmijja, Kutub va resail ve fetava, str. 78-83.
136
El-Fadl, Speaking in Gods Name, str. 238.
133
134

342

Dzasir Intencije serijata.indd 342

14.5.2012 15:27:05

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

Pravnici su stvorili novu kategoriju u kojoj dolazi do podudaranja dvije kategorije izvjesnosti koje smo spomenuli (grafikon
6.4), historijski autentinu i jeziki ipliciranu (kati es-subuti kati
ed-dilala). Radi se o kategoriji najvee izvjesnosti, sastavnom
dijelu vjere (malumun min ed-dini bi ed-darura), odnosno o
izvjesnim pitanjima vjerovanja (katijja el-itikad). Shodno
tome, veina uenjaka se slae u definiranju apostata da se radi
o osobi koja porie bilo koju od ovih krajnje izvjesnih pitanja.137
Sada, konsenzus uenjaka (idma el-ulema) se, takoer, poinje podvrgavati procesu historijske autentinosti (et-tehakkuku
min vuku el-idma). Uprkos veoma velikim razlikama oko same
definicije idmaa, on je koriten kako bi se brojna kontroverzna
pitanja pridodala krajnje izvjesnoj kategoriji. Historijski promatrano, to je imalo za posljedicu vei broj dramatinih sukoba
na temelju optubi i kontraoptubi za apostaziju izmeu sljedbenika razliitih pravnih kola kao to je ranije spomenuto.
Ovi sukobi su se dogodili oko pravila koja su bila ukljuena u
kategoriju el-malumu min ed-dini bi ed-darura.

IMPLICIRANA
IZVJESNOST

INTEGRALNI
DIO VJERE

HISTORIJSKA
IZVJESNOST

Grafikon 6.4. Dokaz koji je historijski autentian i jeziki


impliciran podrazumijeva se kao sastavni dio vjere.

137

Npr. Es-Sujuti, Ed-Durr el-mensur, sv. III, str. 86.

343

Dzasir Intencije serijata.indd 343

14.5.2012 15:27:06

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Konano, odreena logika implikacija (el-kat el-mentiki,


el-luzum el-mentiki ili el-jekin el-mentiki) je jo jedna dihotomna
kategorija izvjesnosti. U metodologiji islamskog prava logika
implikacija se koristi u analogijskom zakljuivanju (kijas), koje
se temelji na slinim razlozima (ilel), to smo ranije pojasnili. Meutim, pored iijja, zejdija, literalista i nekih mutezilija,
koji nisu odobrili analogijsko zakljuivanje u islamskom pravu,138
neki sunnijski uenjaci su izrazili zabrinutost oko izvjesnosti
ilela. El-Gazali je, npr., naveo da postoji est razloga za mogunost (ihtimal) razloga (illa) odreenog pravila:139
1. Mi pretpostavljamo odreeni razlog pravila koje, zapravo, nema razloga, prema Boijoj volji.140
2. Pravilo ima svoj razlog, shodno Boijoj volji, ali mi grijeimo zakljuujui o njemu.
3. Pravilo ima vie razloga, shodno Boijoj volji, ali mi
grijeimo ograniavajui ga na jedan razlog.
4. Pravilo ima jedan razlog, prema Boijoj volji, ali mi
grijeimo pridodajui mu nevaljane razloge.
5. Uspijevamo odrediti precizno razlog jednog pravila, ali
inimo greku smatrajui da je ovo pravilo analogno drugom sluaju, a ono to zapravo nije, shodno Boijoj volji.
6. Grijeimo tvrdei na osnovu iste spekulacije da pravilo ima odreeni razlog, bez ulaganja dovoljnog truda
(idtihad).

Razlog je neizvjesnost ovog dokaza. V. Sultan, Huddijja, poglavlje 3.


El-Gazali, El-Mustasfa, str. 304.
140
Ovo je u skladu sa El-Gazalijevom earijskom kolom, koja vjeruje da Bog ne
mora imati uzroke/intencije iza svojih djela, o emu je bilo rijei u odlomku 1.3.

138

139

344

Dzasir Intencije serijata.indd 344

14.5.2012 15:27:06

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

STUPANJ
IZVJESNOSTI/
STUPANJ
VJEROVATNOE

BROJ PRIBAVLJENIH DOKAZA

Grafikon 6.5. Izvjesnost/mogunost se poveava (ne pravolinijski) s poveanjem broja dostupih argumenata.

Na koncu, El-Gazali je, zapravo, pridodao stav el-musavvibaha kao jo jednu mogunost, a to je da Bog nije odredio
samo po jedan korektan razlog za svako pravilo te da je ispravan
onaj razlog kojeg takvim uoava sam mudtehid. El-Gazalijevo
razlikovanje ispravnosti kod Boga (inde Allah) i ispravnosti kod
mudtehida, u navedenoj analizi ille, podrava ljudsku spoznajnu prirodu zakljuivanja i fikha openito, koju smo predstavili u
odlomku 6.1. Na taj nain se analogijsko zakljuivanje svrstava
meu neizvjesne, a ne izvjesne dokaze.
345

Dzasir Intencije serijata.indd 345

14.5.2012 15:27:06

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Dihotomni pristup konceptu izvjesnosti koji smo predstavili


je stvar prolosti! Dananje osnove matematike dodjeljuju vjerovatnou bilo kojem parametru na temelju veeg broja dokaza koji
ga podravaju. Stoga, postoji cijeli spektar izvjesnosti bilo kojeg
dokaza, a ne binarna dihotomija. Izvjesnost (ili mogunost) se
poveava nepravolinijski s poveanjem broja dostupnih argumenata (grafikon 6.5). Rekao bih da kuranska logika dokazivanja
Boije egzistencije zauzima kontinuiran, a ne dihotomni pristup izvjesnosti; to vie dokaza ljudi pronau, oni postiu veu
izvjesnost (jekin). Uzimanje u obzir svojstva neizvjesnosti pravnog zakljuivanja, doputa fleksibilnost u stvaranju pravila.

Rjeavanje oprenosti
kroz viedimenzionalnost
U islamskoj pravnoj teoriji, postoji razlika izmeu oprenosti ili neslaganja (tearud ili ihtilaf) i kontradiktornosti (tenakud
ili teanud) dokaza (ajeta ili predaja).141 Kontradikcija se definira
kao jasan logiki zakljuak o istinitosti i neistinitosti u istom
aspektu (tekasum es-sidki ve el-kezib).142 S druge strane, sukob
ili neslaganje dokaza se definira kao kontradikcija izmeu dokaza koja je prisutna u umu znanstvenika (tearudu fi zihn elmudtehid).143 To znai da dva naizgled suprotstavljena dokaza
(mutearid) nisu nuno u kontradikciji. Pravnik ih vidi kontradiktornim, jer mu nedostaju neke informacije o vremenu, mjestu, okolnostima ili drugim uvjetima dokaza.144
El-Gazali, El-Mustasfa fi usul el-fikh, str. 279; E-atibi, El-Muvafekat, sv. IV, str.
129; Ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava, sv. XIX, str. 131.
142
El-Gazali, Mekasid el-felasifa, str. 62.
143
Ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava, sv. XIX, str. 131.
144
Abdulaziz el-Buhari, Kef el-esrar (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1997), sv. III,
str. 77.
141

346

Dzasir Intencije serijata.indd 346

14.5.2012 15:27:06

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

S druge strane, istinska kontradikcija se javlja u obliku dogaaja o kojem postoje uistinu razliite predaje koje prenosi isti
ili razliiti prenosioci.145 Ova vrsta diskrepancije dogaa se, oito, zbog greaka u predaji koje se tiu sposobnosti memoriranja
i/ili namjera jednog ili vie prenosilaca.146 Logian zakljuak
u sluajevima kontradikcije jeste da je jedna od predaja netana i da je treba odbaciti (a moda i obje predaje, ukoliko se
dokau netanim). Npr. Ebu Hurajra prenosi, prema Buhariji:
Loi predznaci su u enama, ivotinjama i kuama.147 Meutim, takoer prema Buhariji, Aia prenosi da je Poslanik rekao:
Ljudi su u vremenu neznanja (dahilijja) uobiavali rei da su
loi predznaci u enama, ivotinjama i kuama.148 Ove dvije
autentine predaje su u suprotnosti i jedna od njih se mora
odbaciti. Kae se da veina komentatora odbacuje Aiinu predaju, premda je druge autentine predaje podravaju.149 Ibn
el-Arebi, npr., prokomentirao je Aiino odbacivanje navedenog
hadisa na sljedei nain: Ovo je nonsens (kavl sakit). Ovo je
odbacivanje jasne i autentine predaje koju su prenijeli pouzdani prenosioci!150
Prema razliitim tradicionalnim i suvremenim studijama o
problemu kontradikcije (tearud), ona je rijetka.151 Veina sluajeva tearuda su neslaganja izmeu predaja zbog, oito, nedostajueg konteksta, a ne zbog logiki kontradiktornih prikaza istog
Primjere vidi u: Auda, Fiqh al-Maqasid, str. 106.
Es-Subki, El-Ibhad fi erh el-Minhad, sv. III, str. 218.
147
El-Buhari, Es-Sahih, str. 69.
148
Ibid.
149
Auda, Fiqh al-Maqasid, str. 106.
150
Ebu Bakr el-Maliki ibn el-Arebi, Arida el-ahvezi (Kairo: Dar el-Vahj el-Muhammedi, bez datuma), sv. X, str. 264.
151
Npr. Bedran Bedran, Edilla et-teri el-mutearida ve vuduh et-terdih bejnehuma
(Aleksandrija: Muessesa ebab el-damia, 1974).
145

146

347

Dzasir Intencije serijata.indd 347

14.5.2012 15:27:06

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

dogaaja.152 Postoji est strategija koje su pravnici tradicionalnih


islamskih pravnih kola postavili kao nain rijeavanja ove vrste
neslaganja:
1. Pomirenje (el-dem): Ovaj metod se zasniva na temeljnom pravilu koje kae da je primjena teksta bolja od njegovog zanemarivanja (imal en-nass evla min
ihmalih).153 Stoga, pravnik koji se suoava s dvije suprotstavljene predaje, treba tragati za nedostajuim
uvjetom ili kontekstom te pokuati interpretirati obje
predaje na osnovu toga.154
2. Derogacija (en-nesh): Ovaj metod sugerira da je kasniji dokaz, u hronolokom smislu, derogirao (pravno
ponitio) prethodni dokaz. To znai da, kada se ajeti
ne slau, onaj ajet za koji se prenosi da je kasnije objavljen treba tretirati kao derogirajui (nasih), dok se drugi
trebaju smatrati derogiranim (mensukh). Slino tome,
kada se ne slau poslanike predaje, ona predaja koja
je kasnijeg datuma, ukoliko su datumi poznati ili se
o njima moe zakljuivati, treba derogirati sve druge
predaje. Veina uenjaka ne prihvata da hadis derogira
kuranski ajet, ak i ako je, u hronolokom pogledu,
doao kasnije. Ovo se odnosi na usporedbu stupnjeva
izvjesnosti. Koncept derogacije, u bilo kojem od navedenih znaenja, nema podravajui dokaz u rijeima
Poslanika u tradicionalnim zbirkama hadisa. Etimoloki, rije derogacija (nesh) je izvedena iz korijena ne se
ha. Pretraili smo ovaj korijen i sve njegove mogue
Auda, Fiqh al-Maqasid, str. 64.
Es-Sujuti, El-Ebah ve en-nezair, sv. I, str. 192.
154
Ajatollah Muhammed el-Bakir es-Sadr, Durus fi ilm el-usul, 2. izdanje (Bejrut: Dar
el-Kitab el-Lubnani, 1986), sv. II, str. 222.
152
153

348

Dzasir Intencije serijata.indd 348

14.5.2012 15:27:06

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

izvedenice u velikom broju poznatih hadiskih zbirki,


ukljuujui El-Buharija, Muslima, Et-Tirmizija, EnNesaija, Ebu Davuda, Ibn Maddu, Ahmeda, Malika,
Ed-Daremija, El-Mustedrek, Ibn Hibbana, Ibn Huzejmu, El-Bejhekija, Ed-Darekutnija, Ibn Ebu ejbu i
Abderrezzaka. Nismo pronali validan hadis Poslanika
koji sadri bilo koju izvedenicu korijena ne se ha. Pronali smo oko etrdeset primjera derogacije spomenutih u navedenim zbirkama, a sve su one zasnovane
na miljenjima prenosilaca predaja ili komentatora, a
ne na samom tekstu hadisa. Koncept derogacije uvijek se javlja u okviru komentara koje su dali ashabi ili
drugi prenosioci, komentirajui ono to se ne slae s
njihovim vlastitim razumijevanjem datih pitanja. Prema tradicionalnim egzegezama, princip abrogacije ima
svoje uporite u Kuranu, mada je interpretacija datih
ajeta predmet razliitih miljenja.155
3. Preferiranje (et-terdih). Ovaj metod predlae prihvatanje one predaje koja je najautentinija i odbacivanje
ili eliminiranje drugih predaja. Preferirana predaja
se naziva er-rivaja er-radiha, to jeziki znai predaju
koja je najjaa na skali. Prema hadiskim znanstvenicima, preferirana predaja mora, u odnosu na druge
predaje, imati jednu ili vie sljedeih karakteristika: veliki broj drugih predaja koje je podravaju, krai lanac
prenosilaca, poznatiji prenosioci, prenosioci s boljom
memorijom, pouzdaniji prenosioci, opisi iz prve ruke
naspram posrednih opisa, krai period izmeu predaje
Npr. v. Er-Razi, Et-Tefsir el-kebir, sv. III, str. 204; El-Fadl ibn el-Hasan et-Tubrusi,
Medme el-bajan fi tefsir el-Kuran (Bejrut: Dar el-Ulum, 2005), sv. I, str. 406;
Neda, En-Nesh fi el-Kuran, str. 25.

155

349

Dzasir Intencije serijata.indd 349

14.5.2012 15:27:06

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

i dogaaja o kome predaja govori, prenosioci koji se


sjeaju ili spominju datum dogaaja, manje nejasnoa,
manje retorike i odreeni broj drugih faktora.156
4. ekanje (et-tevekkuf): Ovaj metod preporuuje da
znanstvenik ne donosi bilo kakvu odluku dok jedan od
navedena tri metoda ne bude evidentan.
5. Opozivanje (et-tesakut). Ovaj metod preporuuje da
znanstvenik ne uzima u obzir niti jednu predaju, jer su
obje nesigurne.
6. Izbor (et-tahjir): Ovaj metod dozvoljava znanstveniku
da odabere predaju koju smatra podesnom za datu situaciju.
Hanefije primjenjuju derogaciju na prvome mjestu, a potom metod preferencije.157 Sve druge pravne kole daju prednost,
u teorijskom smislu, metodu pomirenja (el-dem). Premda se
veina pravnih kola slae s tim da je primjena tekstova bolja
nego njihovo zanemarivanje, ini se da veina pravnika ne daje
prednost metodu pomirenja na praktinoj razini. Metodi koji
su najee primjenjivani u sluajevima tearuda jesu derogacija
i preferencija.158 Otuda se veliki broj dokaza ponitava, na ovaj ili
onaj nain, samo zato to pravnici nisu u stanju razumjeti kako
da ih postave u jedinstvenu predodbu. Proglaavanje ovih dokaza nitavim je, u manjoj ili veoj mjeri, arbitrarno. Npr. predaje
se smatraju nitavim, ukoliko prenosioci nisu spomenuli datum
dogaaja, ukoliko su iskazi koji se tiu Poslanika vie metaforiki ili ako je prenosilac ensko lice u tom sluaju oponirajua

Bedran, Edilla et-teri, poglavlje 4.


El-Had, Et-Takrir, sv. III, str. 4.
158
Auda, Fiqh al-Maqasid, str. 105-110.
156
157

350

Dzasir Intencije serijata.indd 350

14.5.2012 15:27:06

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

predaja mukog prenosioca dobiva prednost.159 Stoga, en-neskh i


et-terdih odraavaju opu karakteristiku dihotomnog promiljanja u metodologiji. U sutini, metod pomirenja koristi koncept
viedimenzionalnosti u prevazilaenju ovog nedostatka.
Jedna od praktinih posljedica ponitavanja velikog broja ajeta i poslanikih predaja u ime nesha i terdiha jeste znaajna nefleksibilnost islamskog prava, tj. nemogunost da se
nosi s razliitim situacijama na adekvatan nain. Razmatranje
mutearid predaja pokazuje da meu njima moe postojati neslaganje zbog razliitih okolnosti, kao to su rat i mir, siromatvo
i bogatstvo, gradski i seoski ivot, ljeto i zima, bolest i zdravlje,
starost i mladost. Stoga, za oekivati je da se, shodno navedenim
okolnostima, razlikuju kuranske upute ili Poslanikova djela i
odluke onako kako ih prenose njegovi posmatrai. Nedostatak kontekstualizacije ograniava fleksibilnost. Npr. eliminiranje dokaza koji se javljaju u kontekstu mira zarad dokaza koj se
javljaju u kontekstu ratnog stanja, u kombinaciji sa literalnim
metodama, ograniava sposobnost pravnika da obrati panju
na oba konteksta. Kada se ovo kombinira s dosljednom dihotomnom metodologijom, specifina pravila koja vae za konkretne okolnosti proglaavaju opim i trajnim.
Indikativan primjer je kuranski ajet (9: 5) koji je nazvan
ajetom o mau (aja es-sejf). On glasi: Kada prou sveti mjeseci,
ubijajte mnogoboce gde god ih naete, zarobljavajte ih, opsjedajte
i na svakom prolazu doekujte.160 Historijski kontekst ovog ajeta,
u 9. godini po Hidri jeste rat izmeu muslimana i mekkanskih
pagana. Tematski kontekst ovog ajeta devete sure jeste, takoer,
Abdulmedid es-Susara, Menhed et-tevfik ve et-terdih bejne muhtelef el-hadis ve
eseruhu fi el-fikh el-islami, 1. izdanje (Aman: Dar en-Nefais, 1997), str. 395.
160
Prijevod Muhammeda Asada.
159

351

Dzasir Intencije serijata.indd 351

14.5.2012 15:27:07

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

kontekst spomenutog rata, o kojem sura govori. Meutim, ajet


je izuzet iz njegovog tematskog i historijskog konteksta te se
ustvrdilo da ureuje odnose izmeu muslimana i nemuslimana
na svakom mjestu, vremenu i okolnostima. Uoeno je da je ajet
u kontradikciji s vie od dvije stotine drugih kuranskih ajeta koji
pozivaju na dijalog, slobodu uvjerenja, pratanje, mir i strpljenje. Pomirenje ovih razliitih dokaza, na neki nain, nije uzeto
kao mogunost. Da bi razrijeili neslaganje, veina komentatora
je, na temelju metode derogacije, zakljuila da je ovaj ajet (9: 5),
koji je objavljen pred kraj Poslanikovog ivota, abrogirao svaki
mutearid ajet koji je objavljen prije njega.
Otuda su sljedei ajeti smatrani derogiranim: nema prisile u
vjeru; oprosti im, jer Bog voli one koji ine dobro ljudima; uzvrati
na zlo onim to je bolje; pa budi strpljiv; raspravljaj sa sljedbenicima Knjige na najbolji nain; i (reci:) Vi imate svoju vjeru, a ja
imam svoju vjeru.161 Pored toga, veliki broj poslanikih tradicija
koje legitimiraju mirovne ugovore i multikulturalnu koegzistenciju, da upotrijebimo suvremene izraze, takoer su derogirane.
Jedna takva predaja jeste Medinski spis (Sahifa el-Medina), u kojem su Poslanik i Jevreji Medine sastavili konvenciju
koja je definirala odnose izmeu muslimana i Jevreja koji su ivjeli u Medini. Spis kae da su muslimani i Jevreji jedna nacija (umma), u kojoj i muslimani i Jevreji imaju svoju religiju.162
Klasini i neotradicionalistiki komentatori sahife, smatraju je
derogiranom, na osnovu ajeta o mau i drugih slinih ajeta.163
Posmatranje svih navedenih tekstova i predaja u kontekstu jedne
Ajeti 2:256, 6:13, 23:96; 30:60; 41:46, 109:6 (prijevod Muhammeda Asada).
Burhan Zurejk, Es-Sahifa: Misak er-Resul, 1. izdanje (Damask: Dar en-Numejr i
Dar Mead, 1996), str. 353.
163
Ibid, str. 216.
161
162

352

Dzasir Intencije serijata.indd 352

14.5.2012 15:27:07

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

dimenzije mira nasuprot rata moe implicirati kontradikciju, u


kojoj konana istina mora pripadati ili miru ili ratu. Rezultat toga bi bio nerazuman, fiksan izbor izmeu mira i rata koji bi
se odnosio na svaki prostor, svako vrijeme i okolnosti.
Dodatan problem je taj to je broj sluajeva derogacije koji
su istaknuli uenici ashaba (et-tabiin), vei od broja tih sluajeva
koje su istaknuli sami ashabi.164 Nakon prvog islamskog stoljea,
mogue je uoiti da su pravnici razvijenih kola miljenja poeli
isticati brojne nove sluajeve derogacije, o kojima tabiini nisu
uope govorili. Tako je derogacija postala metoda proglaavanja nitavim miljenja i predaja koje su usvojile rivalske pravne
kole. Ebu Hasan el-Kerhi (u. 951) navodi: Ope pravilo je:
svaki kuranski ajet koji je razliit od miljenja pravnika nae
kole je izuzet iz njegovog konteksta ili je derogiran.165 Otuda
nije neuobiajeno pronai u fikhskoj literaturi odreeno pravilo
koje je derogirajue (nasih), prema jednoj koli, a derogirano
(mensuh), prema drugoj koli. Ova arbitrarna upotreba metode
derogacije zaotrila je problem nedostatka viedimenzionalnih
interpretacija dokaza.
Viedimenzionalnost, kombinirana s mekasidi pristupom,
moe ponuditi rjeenje dileme oponirajuih dokaza. Razmotrit
emo, npr., jedno svojstvo s pozitivnom i negativnom dimenzijom (grafikon 6.6). Dva dokaza mogu biti oprena s obzirom
na ovo jedno svojstvo, kao to su rat i mir, naredba i zabrana,
sjedenje i stajanje, mukarci i ene itd. Ako ograniimo svoje stajalite na jednu dimenziju, neemo pronai nain da pomirimo
dokaze. Meutim, ako proirimo jednodimenzionalni prostor
na dvije dimenzije, od kojih jednu ini maksid kojem oba do164
165

Miljenje zasnovano na pregledu hadiskih zbirki koje smo ranije spomenuli.


El-Alvani, Mekasid e-eria, str. 89.

353

Dzasir Intencije serijata.indd 353

14.5.2012 15:27:07

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

kaza doprinose, onda emo biti u stanju razrijeiti oprenost i


razumijeti/interpretirati dokaze u jedinstvenom kontekstu.
DOMET
ODREENOG
CILJA/INTERESA

DRUGI DOKAZ

NEGATIVNO SVOJSTVO

PRVI DOKAZ

POZITIVNO SVOJSTVO

Grafikon 6.6. Naoigled kontradiktorna svojstva u jednoj dimenziji mogu


pozitivno doprinijeti drugoj dimenziji koja se odnosi na intencije.

Navest emo tipine primjere iz klasine literature o oprenosti dokaza (ihtilaf el-edilla), koji i danas predstavljaju neke tradicionalistike i modernistike poglede. Meutim, pokazat emo da
istaknuta oprenost moe biti razrijeena pomou viedimenzionalnog i intencionalnog metoda koji je predstavljen ranije.
1. Postoji veliki broj oprenih dokaza koji se odnose
na razliite naine obavljanja obreda (ibadat), a koji
354

Dzasir Intencije serijata.indd 354

14.5.2012 15:27:07

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

se pripisuju Poslaniku. Ove oprene predaje su esto


uzrokovale uarene debate i podjele unutar muslimanskih zajednica. Meutim, razumijevanje ovih predaja u
okviru intencije olakavanja (tejsir) podrazumijeva da
je Poslanik doista obavljao obrede na razliite naine,
ukazujui na fleksibilnost u tim pitanjima.166 Primjeri
takvih akata oboavanja u obredima jesu razliiti naini stajanja i kretnji u namazima,167 zavravanje namaza
(teehhud),168 sehvi sedda,169 izgovaranje rijei Allah
je najvei (tekbir) na bajram-namazima,170 nadoknada
prekida posta tokom ramazana,171 detalji hada itd.
2. Postoji vei broj oprenih predaja koje se odnose na
pitanja koja su vezana za obiaje (el-urf). Meutim,
sve ove predaje mogu se interpretirati kroz maksid
univerzalnosti prava, na kojeg je ukazao Ibn Aur.172
Drugim rijeima, razlike izmeu ovih predaja trebaju
se razumjeti kao razlike izmeu obiaja koje razliite
predaje nastoje uzeti u obzir, a ne kao kontradikciju. Kao primjer se mogu navesti dvije predaje koje se
pripisuju Aii, od kojih jedna zabranjuje bilo kojoj
eni da sklopi brak bez odobrenja njenog staratelja,
dok druga dozvoljava eni koja se ranije udavala, da
Na to ukazuje vei broj pravnika. Npr. E-afii, Er-Risala, str. 272-275; Muhammed ez-Zurkani, erh Ez-Zurkani ala Muwetta el-imam Malik, 1. izdanje (Bejrut:
Dar el-Kutub el-ilmijja, bez datuma), sv. I, str. 229.
167
Es-Sivasi, erh Feth el-Kadir, sv. I, str. 311; Es-Serhasi, Usul Es-Serhasi, sv. I, str. 12;
El-Kasani, Bedai es-sanai, sv. I, str. 207.
168
E-afii, Er-Risala, str. 272-275.
169
Muhammed ibn Isa et-Tirmizi, El-Dami es-sahih Sunen et-Tirmizi, priredio:
Ahmed M. akir (Bejrut: Dar Ihja et-turas el-arebi, bez datuma), sv. II, str. 275.
170
En-Nevevi, El-Medmu, sv. IV, str. 145.
171
El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 172-174.
172
Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 236.
166

355

Dzasir Intencije serijata.indd 355

14.5.2012 15:27:07

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

sama odabere branog druga.173 Takoer se prenosi da


Aia, koja je prenosilac ove dvije predaje, nije primijenila navedeni uslov odobrenja staratelja u nekim
sluajevima.174 Hanefije su pojasnili da arapski obiaj
ide za tim da je ena koja se uda bez odobrenja njenog
staratelja bestidna.175 Razumijevanje obje tradicije u
kontekstu razmatranja obiaja, a na osnovu univerzalnosti islamskog prava, razrjeava kontradikciju i osigurava fleksibilnost u obavljanju branih ceremonija
shodno razliitim obiajima na razliitim mjestima i u
razliitim vremenima.
3. Odreeni broj predaja je klasificiran meu sluajeve
derogacije, premda su one, prema nekim pravnicima,
sluajevi postepene primjene pravila. Svrha postepene
primjene pravila, na irokoj osnovi, jeste da se olaka promjena koju pravo unosi u duboko ukorijenjene
navike drutva.176 Tako, oponirajue predaje koje se
odnose na zabranu alkohola i kamate, obavljanje namaza i post, treba razumjeti u kontekstu poslanike
tradicije postepene primjene najviih ideala u bilo
kojem drutvu.
4. Odreeni broj predaja se smatra kontradiktornim jer
njihovi iskazi podrazumijevaju razliita pravila za sline
sluajeve. Meutim, ako se uzme u obzir da se ovi poslaniki iskazi odnose na razliite ljude (ashabe), onda
se oprenost moe razrijeiti. U ovim sluajevima,
Ibn Nudejm, El-Bahr er-raik, sv. III, str. 117; El-Mirgijani, El-Hidaja erh Bidaja
el-mubtedi, sv. I, str. 197.
174
Es-Sivasi, erh Feth el-Kadir, sv. III, str. 258.
175
Ibn Abidin, Haija Redd el-muhtar, sv. III, str. 55.
176
Muhammed el-Gazali, Nezarat fi el-Kuran (Kairo: Nehda Misr, 2002), str. 194.
173

356

Dzasir Intencije serijata.indd 356

14.5.2012 15:27:07

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

pravna intencija ostvarivanja najboljeg interesa ljudi


kljuna je u interpretaciji ovih predaja, na osnovu razlika izmeu ashaba. Npr. nekoliko predaja govore o
tome da je Poslanik rekao razvedenoj eni da e izgubiti
starateljstvo nad svojom djecom ako se preuda.177 Ipak,
odreeni broj oprenih predaja podrazumijeva da
razvedena ena moe zadrati starateljstvo nad djecom
nakon to se preuda. Oponirajue predaje obuhvataju
sluaj Umm Seleme; Umm Selema je zadrala starateljstvo nad svojom djecom nakon to se udala za Poslanika.178 Oslanjajui se na prvu grupu predaja, veina
pravnih kola je zakljuila da se starateljstvo automatski prenosi na oca ako se majka preuda. Oni su temeljili svoje odbacivanje druge grupe predaja na injenici
da je prva grupa autentinija, jer je prenose Buhari i
Ibn Hanbel.179 S druge strane, Ibn Hazm je prihvatio
drugu grupu predaja, a odbacio prvu, na osnovu svoje
sumnje u sposobnost memorije jednog od prenosilaca.180
Meutim, nakon citiranja oba miljenja, Es-Sanani
komentira: Djeca trebaju ostati s onim roditeljem koji
moe najbolje ostvariti njihove interese. Ako e se majka bolje brinuti o djeci i ako e ih marljivo podizati,
onda ona treba imati prioritet... Djeca moraju biti pod
starateljstvom sposobnijeg roditelja i Pravo ne moe
drugaije o tome prosuivati.181
En-Nisaburi, El-Mustedrek ala es-Sahihajn, sv. II, str. 255.
Ibn Rud, Bidaja el-mudtehid, sv. II, str. 43.
179
Muhammed ibn Ismail es-Sanani, Subul es-selam erh Bulug el-meram min edilla
el-ahkam, priredio: Muhammed Abdulaziz el-Huli (Bejrut: Dar Ihja et-turas elarebi, 1379. h.), sv. III, str. 227.
180
Ibid.
181
Ibid.
177
178

357

Dzasir Intencije serijata.indd 357

14.5.2012 15:27:07

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Viedimenzionalnost, takoer, podrazumijeva da se uzme u


obzir vei broj intencija, ako se one mogu primijeniti. U ovom
sluaju, treba dati prednost onom nainu rjeavanja oprenosti koji ostvaruje najvaniju u hijerarhiji mekasida.

Viedimenzionalnost
i postmodernizam
Viedimenzionalnost je, takoer, vana karakteristika koja
razrjeava jednu od osnovnih kontradikcija postmodernizma.
Unato cilju dekonstrukcije dihotomnih oprenosti koji se
postavlja u svim postmodernistikim tokovima, sami postmoderni pristupi imaju tendenciju ka dihotomiji, redukcionizmu
i jednodimenzionalnosti. Tano je da su postmoderni pristupi
islamskom pravu postavili vana pitanja o nezasluenom sredinjem poloaju pojedinih pravnih koncepata, kola, snanih
linosti i grupa. Oni su takoer uznastojali razotkriti kulturne
i historijske dimenzije pravnih teorija i pravila te diskurzivne
tradicije koje su se razvile tokom historije islamskog prava.
Meutim, postmodernisti se uglavnom fokusiraju na jednu
dimenziju/pristup cjelokupnoj teoriji islamskog prava, bez obzira
da li je to jeziki, logiki, historijski ili kulturni pristup, a zanemaruju druge dimenzije. Islamski feministiki pristup, npr.,
postavlja vana pitanja koja trae fundamentalne odgovore. Meutim, borba on-ona nije jedina dimenzija ili snaga koja je oblikovala islamsko pravo tokom njegove duge historije kao to se
to pokazuje u nekim njihovim radovima. Naime, vei broj drugih
bitnih dimenzija i snaga koje su oblikovale pravo, kao to su, npr.,
politika i ekonomska, previaju se u njihovom diskursu.
Slino tome, postkolonijalne kritike obino ograniavaju svoje vienje zapadnih islamskih studija na klasini orijentalizam.
358

Dzasir Intencije serijata.indd 358

14.5.2012 15:27:07

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

Oni esto previaju veliki broj ozbiljnih istraivakih projekata i


korisnih doprinosa islamskoj znanosti koji potjeu sa Zapada.
Ova knjiga poziva ka kritikom i viedimenzionalnom pristupu teoriji islamskog prava, kako bi se izbjegli redukcionistiki
pogledi i dihotomno razmiljanje. Pokuali smo prikazati vei
broj dimezija islamskih pravnih kola/teorija, ukljuujui izvore,
jezike derivacije, metode zakljuivanja i misaona usmjerenja/
kole, uz dimenzije kulture, historije, mjesta i vremena. Nepovezani i dekonstruisani segmenti ne mogu initi cjelovitu sliku,
osim ako ne razjasnimo sistemske meusobne odnose i strukturalne veze izmeu njih.
Uprkos postmodernistikom ratu protiv makroteorija, vjerujemo da kritiki, viedimenzionalni, sistemski zasnovan i intencionalno orijentisan pristup nudi adekvatan okvir za analizu
i razvoj teorije islamskog prava.
6.5. KA SVRHOVITOSTI
U drugom poglavlju smo naveli da ovo istraivanje svrhovitost smatra temeljnom karakteristikom njegovog sistemskog
pristupa. Takoer smo pokazali da je svrhovitost zajednika
veza izmeu svih drugih osnovnih karakteristika sistema, kao to
su spoznaja, holizam, otvorenost, hijerarhija, meusobni odnosi
i viedimenzionalnost. S druge strane, u prvom poglavlju smo
predstavili teoriju svrha ili mekasida islamskog prava, kao suvremeni projekat za razvoj i reformu islamskog prava. Nadalje,
u prvom poglavlju smo ukazali na to da teorija mekasida usvaja
osnovne metodoloke kriterije racionalnosti, korisnosti, pravde
i moralnosti. Na osnovu pregleda tradicionalnih i suvremenih
teorija islamskog prava, koje smo ranije izloili, ovaj odlomak e
359

Dzasir Intencije serijata.indd 359

14.5.2012 15:27:07

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

pokazati kako obiljeje svrhovitosti ili intencionalno zasnovan


pristup moe doprinijeti razvoju metodologije islamskog prava
i aktualnim nastojanjima da se pronae rjeenje za njene nedostatke. Svaka cjelina e tretirati po jedno podruje nauke usula.

Implikacija intencije/svrhe
Mogue pod utjecajem principa uzronosti iz grke filozofije, tradicionalne implikacije pojmova ili izraza koje tekstovi sadre nisu obuhvatale imlikaciju intencije ili maksida. Jasan
izraz (hanefijski ibara ili afijski sarih), kojima je dat prioritet
u odnosu na sve druge izraze, podrazumijeva neposredno itanje
teksta. Ovo itanje primjenjuje literalno znaenje pod imenom
muhkema, nassa ili zahira. Intencija izraza vjerovatno potpada
pod jednu od nejasnih kategorija: izraz koji treba pojanjenje (mufesser), posredna implikacija (iara), izostavljen izraz
(iktida) ili aluzija (na faktor prikladnosti) (ima). Ovim vrstama izraza, kao to smo naveli, nedostaje pravni autoritet (huddijja) zbog njihove neizvjesnosti.
tavie, suprotne implikacije, koje primjenjuju sve kole,
izuzev hanefijske, ograniene su na kategorije naslova (el-lekab),
svojstva (el-vasf), uvjeta (e-art), granice (el-gaja) i broja (eladed). To znai da, ako je jedan od ovih izraza upotrijebljen u
tekstu, suprotan izraz je iskljuen, bez obzira na razmatranje
intencije. Otuda, bilo koji naslov, svojstvo, uvjet, granica ili broj koji se razlikuju od onoga to je spomenuto u tekstu, nisu prihvatljivi, ak i ako ostvaruju intenciju istog teksta
na slian ili bolji nain. Intencija je, opet, suvie neizvjesna
da bi oponirala logiki suprotnom dokazu. To je doprinijelo
opem literalnom karakteru jezikih dokaza, kojima je, takoer, data prednost na svim racionalnim dokazima. Tako, kae
Ibn Aur, pravnici su sebi zadali nepotrebnu muku da objasne
360

Dzasir Intencije serijata.indd 360

14.5.2012 15:27:08

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

nejasno i kvalificiraju neogranieno... premda su... tekstovi koji


pokrivaju pojedinosti individualnih sluajeva podjednako otvoreni za generalizaciju i partikularizaciju.182
Nedostatak implikacije intencija je opi nedostatak u
razmatranju pravnih tekstova, ak i u suvremenim kolama
pravne filozofije.183 Njemaka kola, posebno Jhering,184 i francuska kola, posebno Gny,185 zaloili su se za veu svrhovitost
prava. Obje kole su uputile poziv na rekonstrukciju prava na
temelju interesa i intencije pravde.186 Jhering je pozvao na
zamjenu mehanikog zakona uzronosti sa zakonom svrhe.
One je izrazio svoje poglede na sljedei nain:
Kod uzroka, objekat na koji posljedica djeluje je pasivan.
Objekat se javlja jednostavno kao jedna taka u univerzumu
na koju se zakon uzronosti primjenjuje u datom momentu.
Kod svrhe, s druge strane, stvar koja se stavlja u pokret javlja se kao samoaktivna; ona djeluje. Uzrok pripada prolosti,
svrha budunosti. Vanjska priroda, kada se postavlja pitanje
o razlogu odvijanja njenih procesa, upuuje onoga ko pita da
se osvrne; dok ga volja usmjerava naprijed... Ali, bez obzira
na koji nain svrha moe biti u kombinaciji s djelovanjem,
i bez obzira kakva priroda svrhe moe biti, ne moe se zasmisliti djelovanje bez svrhe. Djelovanje i djelovanje s nekom
svrhom su sinonimni. Djelo bez svrhe je upravo nemogue
kao to je nemogua posljedica bez uzroka.187

Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 234.


Von Jhering, Law as a Means to an End (Der Zwick Im Recht), str. xxii.
184
Ibid, str. lvii.
185
Geny, Methode Dinterpretation Et Sources En Droit Prive Positif, sv. II, str. 142.
186
Von Jhering, Law as a Means to an End, str. lix; Geny, Methode Dinterpretation, sv.
II, str. 142.
187
Koso pismo je autorovo. Von Jhering, Law as a Means to an End, str. 7-9.
182
183

361

Dzasir Intencije serijata.indd 361

14.5.2012 15:27:08

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Gny se zaloio za onaj metod koji pridaje vei znaaj legislativnoj namjeri, koja se izvodi iz teksta i, tako, diktira
odluku koju donosi interpretator.188 Meutim, ova zalaganja
se nisu materijalizirala u vane promjene u opoj metodologiji
dananjeg pozitivnog prava.189 Stoga je uveavanje svrhovitosti
jako potrebna komponenta u filozofiji prava openito.
U islamskoj jurisprudenciji dilala el-mekasid (implikacija
intencije) je novi izraz koji se odskora pojavio u islamskim modernistikim izrazima usul el-fikha.190 Do sada, meutim, ova
implikacija nije smatrana dovoljno izvjesnom (katijja) da bi
joj se dao poseban pravni autoritet (huddijja). U petom poglavlju smo pokazali da mnogi modernisti kritiziraju suvremeni literalizam u islamskom pravu i ak definiraju sebe kao
sredite izmeu ekstremnih literalista i sekularizma. Ipak, literalizam ostaje opa karakteristika u modernistikim trendovima, ukljuujui njegovo reformistiko usmjerenje, sve do onog
momenta dok ono daje prioritet osnovnog teorijskog autoriteta
(huddijja) kategoriji jasnog jezikog dokaza nad nejasnim i
neizvjesnim izrazima mekasida i viih vrijednosti.
tavie, islamski modernizam nije zauzeo jasno stajalite o
pitanju neizvjesnosti mekasida i mesaliha. E-atibijevo stajalite je bilo vie u prilog el-mekasida kada ih je opisao kao osnove
religije, temeljna pravila objavljenog prava i univerzalije vjerovanja (usul ed-din ve kavaid e-eria ve kullijja el-milla).191 Ibn
Aur, vodei modernistiki mekasidovac, opisao je mekaside
kao izvjesne ili neizvjesne bliske izvjesnom (kati ev zanni karib
Geny, Methode Dinterpretation, sv. II, str. 190.
Von Jhering, Law as a Means to an End, Introduction, str. xxii.
190
Npr. Abdullah bin Bejjah, Amali ed-dilalat ve medali el-ihtilafat, 1. izdanje (Dedda: Dar el-Minhad, 2007), str. 361. i Et-Turabi, Kadaja et-teddid, str. 157.
191
E-atibi, El-Muvafekat, sv. II, str. 25.
188
189

362

Dzasir Intencije serijata.indd 362

14.5.2012 15:27:08

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

min el-kati).192 Ipak, do sada je intencionalnost liena, teorijski


govorei, primarne uloge u izvoenju pravila iz datih tekstova.
S druge strane, islamski postmodernizam je dekonstruirao
intencije tekstova, u onoj mjeri u kojoj je dekonstruirao i same
tekstove. U petom poglavlju smo naveli da islamski postmodernisti nazivaju modernistiku interpretaciju zasnovanu na maslehi i mekasidima izvrtanjem smisla i uvijanjem193 sekularnim
pokretom zamaskiranim religijskim diskursom,194 i opravdavanjem represivnih vladara.195 Postmodernisti optuuju moderniste
za podsticanje fundamentalizma s takvim interpretacijama.196
Ipak, podsistem jezikih dokaza u metodologiji islamskog
prava moe postii vie intencionalnosti pomou sljedeih
konkretnih sugestija:
1. Implikacija intencije (dilala el-maksid) treba biti pridodana ostalim tipovima jezikih implikacija tekstova
(grafikon 6.7.). Meutim, njen prioritet, relativan u
odnosu na druge implikacije, ne treba unaprijed pretpostavljati. Treba je razmatrati u svakoj pojedinoj situaciji, ovisno o znaaju samog maksida.
2. Mogunost specificiranja (tahsis), interpretacije (tevil)
i derogacije (nesh) sluili su kao tri kriterija na osnovu
kojih su se diferencirale vrste jasnih izraza, i to: vrsto
zasnovan (muhkem), tekst (nass), oevidan (zahir) i
pojanjen (mufesser). Osim toga to su navedeni stup Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 225.
Moghissi, Feminism and Islamic Fundamentalism: The Limits of Postmodern Analysis,
str. 140.
194
Arkoun, Rethinking Islam Today, str. 221.
195
El-Merzuki, Islah el-akl fi el-felsefa el-arebijja, str. 12.
196
Moosa, Poetics.
192
193

363

Dzasir Intencije serijata.indd 363

14.5.2012 15:27:08

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

njevi jasnoe arbitrarni, kao to smo argumentirali u


etvrtom poglavlju, same intencije (el-mekasid) mogu
biti osnova za specifikaciju i interpretaciju. Jedan izraz
se moe specificirati ili interpretirati, posredstvom njegove intencije ili intencija drugih oprenih izraza. S
druge strane, derogacija je oblik postepene primjene
pravila koju treba razumijevati uporedo sa intencijom
olakavanja u islamskom pravu.
3. Intencija jednog izraza, takoer, treba odluiti o validnosti njemu suprotne implikacije, na nain koji
je suprotan odluivanju o ovoj validnosti posredstvom
logike debate o tome da li jedan ratio legis moe
implicirati dva oprena pravila istovremeno.197 Ukoliko drugi tekstovi impliciraju suprotne izraze, onda
se sve oprene implikacije trebaju razmotriti u okviru
vie svrhe ili maksida.
4. Tekstualni izraz vie svrhe prava, koji je obino opi
i nekvalificiran izraz, ne treba, kao ope pravilo, biti
specificiran ili kvalificiran individualnim tekstovima. Isto tako, ne treba zanemariti individualne tekstove
zarad opih i nekvalificiranih tekstova. Sve izraze treba razmotriti unutar opeg okvira njihovih intencija.
5. Odnos izmeu kvalificiranih i nekvalificiranih pojmova koji se odnose na isto pravilo u razliitim sluajevima, to je predmet razliitih miljenja, treba definirati na osnovu postizanja intencija (mekasid), a ne na
osnovu jednog opeg jezikog ili logikog pravila.

Ebu Zehra, Usul el-fikh, str. 139.

197

364

Dzasir Intencije serijata.indd 364

14.5.2012 15:27:08

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

IMPLIKACIJE/ZNAENJA
(dilalat)

JASAN IZRAZ
(dilala el-ibara)

implikacija cilja
(dilala el-maksid)

posredna
implikacija
(dilala el-iara)

jasna
ANALOGIJA
(kijas el-evla)

impliciranje
onoga to
nije navedeno
(dilala el-iktida)

suprotna
implikacija
(mefhum
el-muhalefa)

Grafikon 6.7. Pripajanje implikacije intencije (dilala el-maksid) validnim


implikacijama/znaenjima. Njen prioritet treba ovisiti o vanosti implicirane
intencije.

Intencionalne interpretacije
osnovnih izvora
kola tematske egzegeze nainila je korak naprijed ka
vie intencionalnoj/mekasidi kuranskoj egzegezi. Metod itanja kuranskog teksta u kontekstu njegovih tema, naela i viih
vrijednosti, zasniva se na percepciji Kurana kao jedinstvene
cjeline.198 Na osnovu ovog holistikog pristupa, mali broj ajeta koji sadre pravna pravila, a koji se tradicionalno nazivaju
ajetima pravnog karaktera (ajat el-ahkam), iri se od nekoliko
stotina ajeta na cijeli tekst Kurana. Sure i ajeti koji tretiraju vjerovanje, kazivanja o poslanicima, Budui svijet i prirodu zajedno ine dijelove holistike slike i, na taj nain, imaju ulogu u
oblikovanju pravnih pravila. Ovaj pristup e, takoer, dozvoliti
naelima i moralnim vrijednostima, koje predstavljaju glavne
teme kuranskih kazivanja i odlomaka o Buduem svijetu, da
postanu zakonski razlozi (ilel) pravila, pored literalnih razloga
koji su ekstrahovani tradicionalnim metodama izvoenja (tahrid el-menat). To e pomoi u eliminiranju alternativa (tenkih
Et-Turabi, Et-Tefsir et-tevhidi, str. 20; Dabir, El-Mekasid el-kullijja, str. 35.

198

365

Dzasir Intencije serijata.indd 365

14.5.2012 15:27:08

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

el-menat) i potvrivanju ostvarenja ratio legisa (tahkik el-menat),


kao to je ranije navedeno.
Intencionalno orijentisan pristup hadiskim predajama proizilazi iz sline holistike percepcije Poslanikovog ivota i izreka.
Ovaj metod, takoer, pokuava ocrtati holistiku sliku poslanike tradicije (sunna). Autentinost pojedinanih predaja koje su
u nesuglasju sa oevidnim islamskim vrijednostima bit e dovedene pod znak pitanja. Ova vrsta sistemske nesuglasnosti se
razlikuje od kriterija sadrajne nesuglasnosti (uzuz el-metn)
u tradicionalnom postupku invalidacije sadraja (tadif elmetn). Sadraja nesuglasnost znai da je predaja u oprenosti
(tearud) sa nekim drugim predajama (istog ili razliitih prenosilaca). Ako pravnici nisu u stanju da pomire (jezike) implikacije
dvije predaje (ili implikacije njihovih razloga/ilel), onda se manje izvjesna predaja smatra nedosljednom. Meutim, sistemska nesuglasnost je nesuglasnost sa opim principima islama,
o kojima se zakljuuje holistikim razumijevanjem tekstova.
Stoga, sistemskom suglasnou moe se nazvati metod koji su
predloili brojni moderni reformisti, a radi se o provjeri autentinosti poslanikih predaja, na osnovu toga koliko su one u
suglasnoti sa naelima Kurana.199 Stoga, sistemsku suglasnost
treba pridodati uslovima ocjene vjerodostojnosti poslanikih
predaja (koja su sumarno prikazana na grafikonu 4.6).
Npr. El-Alvani, Medhal ila fikh el-akallijjat, str. 36; El-Gazali, Es-Sunna en-nebevijja, str. 19, 125, 161; El-Gazali, Nezarat fi el-Kuran, str. 36; En-Nimr, El-Idtihad, str. 147; Et-Turabi, Kadaja et-teddid, str. 157; Yassin Dutton, The Origins
of Islamic Law: The Quran, the Muwatta and Madinan Amal (Surrey: Curzon,
1999), str. 1; John Makdisi, A Reality Check on Istihsan as a Method of Islamic
Legal Reasoning, UCLA Journal of Islamic and Near Eastern Law, br. 99 (jesen/
zima 2003); A. Omotosho, The Problem of al-Amr in Usul al-Fiqh (doktorska
disertacija, University of Edinburgh, 1984); Safi, Imal el-akl, str. 130; emsuddin,
El-Idtihad ve et-teddid fi el-fikh el-islami, str. 21.

199

366

Dzasir Intencije serijata.indd 366

14.5.2012 15:27:08

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

Konano, mekasidi pristup moe popuniti krucijalnu prazninu u predaji hadisa, openito, a radi se o nedostatku konteksta. Veina poslanikih predaja, u svim kolama, sastoji se od
jedne ili dvije reenice ili odgovora na jedno ili dva pitanja, bez
elaboracije historijskog, politikog, drutvenog, ekonomskog
ili ekolokog konteksta predaje. U nekim sluajevima, ashab ili
prenosilac zavrava svoju predaju rijeima: Nisam siguran da
li je Poslanik rekao ili ne... jer (smo bili u situaciji)... Obino
je kontekst i njegov utjecaj na razumijevanje predaje preputen
spekulaciji prenosioca ili pravnika. Holistika slika koju smo
ranije spomenuli, pomae u prevazilaenju ovog nedostatka informacija, kroz razumijevanje opih intencija prava.

Intencije kod Poslanika


El-Mekasid, u smislu intencija Poslanika, mogu se takoer
primijeniti u kontekstualizaciji predaja. U etvrtom poglavlju
smo govorili o El-Karafijevom razlikovanju Poslanikovih djela, ovisno o njegovim funkcijama prenosioca Objave, sudije i
voe, te ukazali na to da svaka od ovih intencija ima razliite
implikacije na pravo. Ibn Aur je pridodao jo neke vrste Poslanikovih intencija, to je znaajno proirenje opsega dilalata posredstvom mekasida. Ibn Aur je veim brojem hadiskih
predaja demonstrirao izloene Poslanikove intencije.200 Navest
emo neke Ibn Aurove primjere.201
1. Intencija donoenja propisa. Primjer hadisa sa ovom
intencijom jeste Poslanikov govor na Oprotajnom
Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, poglavlje 6.
Primjere sam preuzeo iz Mesavijevog prijevoda Ibn Aurovog djela o mekasidima
(Muhammad at-Tahir ibn Ashur, Ibn Ashur Treatise on Maqasid al-Shariah, prijevod: Mohamed al-Tahir al-Mesawi (London-Washington: International Institute of
Islamic Thought (IIIT), 2006).

200
201

367

Dzasir Intencije serijata.indd 367

14.5.2012 15:27:08

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

hadu, u kojem je on vie puta ponovio sljedee: Nauite obrede od mene (videi me kako ih obavljam), jer
ja ne znam da li u nakon ovog ponovo obaviti had.
On je, takoer, zavravajui ovaj govor rekao: Neka
prisutni obavijeste odsutne.
2. Intencija izdavanja fetve. Kao primjer mogu posluiti
fetve koje je Poslanik dao tokom Oprotajnog hada,
kada je mu je doao jedan ovjek i rekao: rtvovao
sam kurban prije bacanja kamenia. Poslanik ga je
posavjetovao: Bacaj kamenie i ne brini se. Potom
je drugi ovjek doao i rekao: Obrijao sam glavu prije rtvovanja kurbana, a Poslanik mu je odgovorio:
rtvuj kurban i ne brini se. Prenosilac je rekao da
je Poslanik, svaki put kada je bio upitan o ispravnosti
injenja pojedinog obreda prije ili poslije nekog drugog
obreda, odgovorio: Uini to i ne brini.
3. Intencija suenja. Primjeri: (1) Poslanikovo razrjeenje
spora o zemljinoj parceli izmeu ovjeka iz Hadramavta i ovjeka iz Kinda; (2) Poslanikovo razrjeenje
spora izmeu beduina i protivne stranke, kada je beduin rekao: Allahov Vjerovjesnie, presudi na spor i (3)
Poslanikovo razrjeenje spora izmeu Habibe i Sabita.
Habiba bint Sehl, Sabitova ena, poalila se Poslaniku
da ona ne osjea ljubav prema svom muu i da eli da
se razvede od njega. Poslanik je upitao: Hoe li mu
vratiti njegovu ograenu bau? Ona je odgovorila:
Hou, sve to mi je on dao. Onda je Poslanik rekao
Sabitu: Uzmi to od nje. Sabit je potom uzeo nazad
svoju bau i razveo se s njom.
4. Intencija voenja. Kao primjeri mogu posluiti zabrana
jedenja magareeg mesa u Bici na Hajberu, dozvola da
368

Dzasir Intencije serijata.indd 368

14.5.2012 15:27:09

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

se kultiviraju neplodne zemlje i Poslanikova izjava u Bici


na Hunejnu: Svako ko je ubio neprijatelja i ima dokaz
da je to uinio, moe potraivati imovinu neprijatelja.
5. Intencija upuivanja (koja je openitija od intencije uzakonjenja propisa). Primjer ove intencije se moe pronai u Ibn Suvejdovoj predaji u kojoj kae: Sreo sam Ebu
Zerra, koji je nosio ogrta, i njegovog roba, koji je nosio
slian ogrta. Upitao sam ga ta je razlog tome. On je
odgovorio: Grdio sam roba, nazivajui njegovu majku pogrdnim imenima. Poslanik mi je rekao: O Ebu
Zerru, jesi li ga uznemiravao nazivajui njegovu majku
pogrdnim imenima? Jo uvijek ima neke osobine iz
doba dahilijjeta. Tvoji robovi su tvoja braa.
6. Intencija posredovanja. Poslanik je, naprimjer, traio
od Berire da se vrati svom muu nakon to se razvela
od njega. Berira je rekla: Allahov Poslanie, da li mi
nareuje da to uinim? On je odgovorio: Ne, ja se
samo zauzimam za njega. Ona je kazala: Ja ga ne trebam. Takoer, Buhari prenosi da je Dabir kada mu
je umro otac, zamolio Poslanika da razgovara s oevim
povjerenicima ne bi li se odrekli dijela potraivanja. Poslanik je tada prihvatio njihovo odbijanje da to uine.
Drugi primjer posredovanja jeste sluaj kada je Kab
ibn Malik zahtijevao vraanje duga od Abdullaha ibn
Ebu Hadra; Poslanik je traio od Kaba da smanji potraivanje na polovinu duga a Kab se sloio s tim.
7. Intencija davanja savjeta. Omer ibn el-Hattab je, naprimjer, dao nekome konja kao sadaku, a taj ovjek je bio
nemaran prema njemu. Omer je elio kupiti konja od
tog ovjeka mislei da e ga on prodati jeftino. Kada je
upitao Poslanika ta misli o tome, on mu je odgovorio:
369

Dzasir Intencije serijata.indd 369

14.5.2012 15:27:09

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Nemoj ga kupovati, ak i ako ti ga da za jedan dirhem,


jer je onaj ko uzme nazad svoju sadaku poput psa koji
guta ono to je povratio. Takoer, Zejd prenosi da je
Poslanik rekao: Nemojte prodavati plodove prije nego
to se vidi njihova korist, ali je Zejd prokomentirao da
je to bio samo savjet, jer su se neki ljudi mnogo svaali
zbog toga.
8. Intencija savjetovanja. Beir je, naprimjer, obavijestio Poslanika o tome da je jednom od svojih sinova dao poseban
poklon. Poslanik ga je upitao: Jesi li to uinio i s ostalim
svojim sinovima? On je odgovorio: Ne. Poslanik je
rekao: Nemoj me uzimati kao svjedoka za nepravdu.
9. Intencija poduavanja najviim idealima. Poslanik je,
naprimjer, upitao Ebu Zerra: Vidi li (brdo) Uhud?
Ebu Zerr je odgovorio: Vidim. Poslanik je rekao:
Kada bih imao zlata koliko je brdo Uhud, volio bih
da, prije nego to prou tri dana, kod mene ne ostane
ni jedan dinar, ukoliko bih pronaao nekoga da uzme
novac, osim malog iznosa koji bih sauvao za plaanje
svojih dugova. Slino tome, El-Bera ibn Azib kae:
Allahov Vjerovjesnik nam je naredio da prakticiramo
sedam djela, a zabranio da inimo sedam. Naredio nam
je da posjeujemo bolesne, pratimo denazu, izgovorimo dovu za onoga ko kihne, prihvatimo neiju prisegu,
pomognemo ugnjetavanoj osobi, irimo selam i odazovemo se kad nas neko pozove. S druge strane, zabranio
nam je da nosimo zlatno prstenje, koristimo srebreno
posue, upotrebljavamo crveno pamuno sedlo, nosimo egipatsku odjeu sa svilenim produecima, odjeu
nainjenu od guste svile, tanke svile ili obine svile.
Ali ibn Ebu Talib prenosi: Allahov Poslanik mi je za370

Dzasir Intencije serijata.indd 370

14.5.2012 15:27:09

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

branio da upotrebljavam zlatno prstenje, nosim svilenu


odjeu i odjeu obojenu afranom te da uim Kuran
na rukuu i seddi. Nisam rekao da je vama zabranio
ove stvari. S istim edukativnim ciljem, Poslanik je rekao Refiu ibn Hadidu: Nemoj iznajmljivati svoju
zemlju, ve je sam obrauj.
10. Intencija discipliniranja ashaba. Primjer je hadis: Tako
mi Allaha, on nije vjernik! Tako mi Allaha, on nije vjernik! Upitan je: Ko, Allahov Poslanie? On je odgovorio: ovjek iji se komija ne osjea sigurnim od
njegovog zla.
11. Intencija nepoduavanja. Ona ukljuuje hadise koji opisuju nain na koji je Poslanik jeo, nosio odjeu, leao,
hodao, penjao se na jahalicu i sputao svoje ruke prilikom injenja sedde u namazu. Drugi primjer jeste predaja koja govori o tome da se Poslanik, na Oprotajnom
hadu zaustavio na breuljku s kojeg se prua pogled na
rijeno korito u Banu Kinani a Aia je to prokomentirala rijeima: Odmaranje na El-Ebtahu nije hadski
obred, nego je to jednostavno mjesto na kome je Poslanik odmarao da bi mu bilo lake krenuti za Medinu.
Ibn Aurovo irenje hadiskih implikacija (dilalat), koje smo
pokazali kroz navedene primjere, istie nivo intencionalnosti
u tradicionalnim metodama i dozvoljava mnogo fleksibilnosti u
interpretaciji i primjeni predaja.

Analogija kroz intencije


Veina kola i pravnika dozvoljavaju analogiju na osnovu
illa (razloga) pravila, ali ne i na temelju mudrosti (hikma), to
smo i ranije spomenuli. Razlog tome je nastojanje da se sauva
371

Dzasir Intencije serijata.indd 371

14.5.2012 15:27:09

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

indibat (egzaktnost) ratio legisa, odnosno njegova postojanost


bez obzira na promjenu vremena i mjesta. Drugim rijeima, s
ciljem ouvanja formalnosti na proceduralnom nivou, pravnici su odluili da se ratio legis pravila nikada ne treba mijenjati,
bez obzira na promjene okolnosti. ak i oni koji doputaju da
hikma bude ratio legis pravila, postavljaju uvjet da on mora biti
egzaktan.202
Meutim, paljiva analiza egzaktnosti illa otkriva da je
on obino promjenljiv i da se ne moe precizno definirati, kao
to to tvrdi Ibn Kudama, istaknuti hanbelijski pravnik.203 Ibn
Kudama upuuje na klasini primjer dozvole bolesniku da prekine post na temelju egzaktnosti illa bolesti te daje sljedei
komenatar: Ali, bolest nije egzaktna, jer se oboljenja razlikuju.
Neka oboljenja kode postau, dok druga nemaju veze s postom
kao to su zubobolja, male rane, plikovi, mali irevi itd. Stoga,
bolest ne moe biti valjan kriterij sam po sebi, dok mudrost,
koja se ogleda u izbjegavanju mogue tete, treba usvojiti kao
kriterij.204 Ibn Kudamin argument se, zapravo, odnosi na sve
vrste ilela. Mudrost na koju on ukazuje u navedenom primjeru jeste ono to pravnici zovu el-munaseba ili podesnost illata,
ili postizanje interesa (tahkik el-masleha). Kao to smo naveli u
prvom poglavlju, pravnici su poeli definirati interese (mesalih)
u kontekstu intencija (mekasid) od 5. islamskog stoljea te otuda
identificirali podesnost sa svrhovitou.
Meutim, da naglasimo jo jednom, neizvjesnost intencija ih je sprijeila u tome da ih odobre kao razloge (ilel) po
sebi. Mogue pod utjecajem grke logike, posebno Aristotela
(posredstvom Ibn Sine), veina pravnika se usuglasila u dava El-Amidi, El-Ihkam, sv. V, str. 391.
Ibn Kudama, El-Mugni, sv. III, str. 42.
204
Ibid.
202
203

372

Dzasir Intencije serijata.indd 372

14.5.2012 15:27:09

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

nju prednosti dedukciji (el-istinbat) nad indukcijom (el-istikra)


kao logiki izvjesnih (el-jekin el-mentiki) sredstava. Aristotel je
tvrdio da indukcija moe biti cjelovita (pokrivati sve sluajeve) i
necjelovita (ne pokrivati sve sluajeve). Stoga, on je zakljuio da,
zbog nemogunosti primjene cjelovite indukcije i neizvjesnosti necjelovite indukcije, indukcija nije podesno sredstvo logike izvjesnosti.205 Ovo je doslovno isti argument koji su pravnici
razliitih kola koristili, od Er-Razija i El-Gazalija do Es-Sujutija
i El-Amidija.206 Otuda je formalnoj parcijalnoj analogiji, koja se
zasniva na jednom dokazu, data prednost nad holistikim intencionalno utemeljenim konceptima, koji se zasnivaju na (necjelovitim) induktivnim istraivanjima. Viedimenzionalno vienje
izvjesnosti koje smo predstavili u prethodnom odlomku ima
za cilj da podri intencionalnost u podsistemu analogijskog
zakljuivanja u metodologiji islamskog prava.

Interesi usuglaeni s intencijama


Mnogi pravnici su iskazali zabrinutost da bi davanje neovisne legitimacije interesima moglo dovesti do kontradikcije s
tekstovima.207 Ova zabrinutost je iskazana i u filozofiji prava oko
odnosa izmeu intencija i zakona. Vrhovni sud Sjedinjenih
Amerikih Drava i nekoliko britanskih pravnika postavili su
uvjet za isticanje bilo koje intencije. Ustvrdili su da je jedini doputen izvor za argumentiranje specifine intencije zakonodavca

Aristotle, The Works of Aristotle.


Npr. El-Gazali, El-Mustasfa; Er-Razi, Et-Tefsir el-kebir, sv. III, str. 133; Es-Sujuti,
Delaluddin, Tedrib er-ravi fi erh Takrib En-Nevevi, priredio: Abdulvehhab Abdullatif (Rijad: Mekteba er-Rijad el-hadisa, bez datuma), sv. I, str. 277; El-Had,
Et-Takrir, sv. I, str. 86; E-afii, El-Amidi, str. 149.
207
Hassan, Nezarijja el-masleha fi el-fikh el-islami.
205
206

373

Dzasir Intencije serijata.indd 373

14.5.2012 15:27:09

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

INTERES
(masleha)

KOHERENTAN SA TEKSTOVIMA
I NJIHOVIM INTENCIJAMA
(muvafika/mutebera)

DISKREDITIRAN OD STRANE TEKSTOVA,


TJ. NJIHOVIH INTENCIJA
(muhdara)

Grafikon 6.8. Klasifikacija interesa na osnovu njihove usuglaenosti s tekstovima ili njihovim intencijama

tekst zakona.208 Smatram da ovaj uvjet moe, takoer, razrijeiti kontroverzu o neovisnom legitimitetu mesaliha u islamskom
pravu. Budui da se mekasidi induciraju iz tekstova, masleha bi
mogla dobiti neovisan legitimitet ukoliko se ustanovljava uz mekaside, kao to sugeriraju mnogi pravnici.209 Stoga bi se podrani
(mutebera) i neogranieni (mursela) interesi sjedinili u jednu kategoriju tekstova koji su, ekcplicitno ili implicitno, spomenuti u
tekstovima, a koji realiziraju svrhovitost u sistemu islamskog
prava. Grafikon 6.8. predstavlja novu klasifikaciju interesa.

Pravna preferencija
zasnovana na intencijama
Islamske pravne kole su podrale pravnu preferenciju (istihsan) tvrdei da pokuavaju popuniti prazninu u formalnoj (silogistikoj) analogiji/kijas.210 Po mom shvatanju, ova praznina
The Philosophy of Law Encyclopedia, priredio: Gray, str. 428.
El-Duvejni, El-Gajjasi, str. 253; El-Gazali, El-Mustasfa, sv. I, str. 172; Er-Razi, ElMahsul fi ilm el-usul, sv. V, str. 222; El-Amidi, El-Ihkam, sv. IV, str. 286; Et-Tufi,
Et-Tajin, str. 239.
210
Ibn Kudama, El-Mugni, sv. V, str. 148.
208
209

374

Dzasir Intencije serijata.indd 374

14.5.2012 15:27:10

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

nije u procesu formalne analogije, nego u literalnoj definiciji


razloga/illa, koja esto proputa smisao ili intenciju pravila.
Zapravo, istihsan jednostavno znai prevazilaenje formalnosti
implikacija i primjenjivanje intencije izravno. Navest emo
ilustrativne primjere iz djela El-Mebsut Ibn el-Hasana e-ejbanija. Pritom, treba imati na umu historijski karakter mnogih
od navedenih sluajeva, a koje ovdje navodimo samo kao ilustraciju.
1. Ebu Hanifa je primjenjivao istihsan na pomilovanje
poinilaca krivinih djela, kao to su pljakai, nakon
dugog vremenskog perioda, u sluaju kada je pljaka
koji se odselio, dokazao da se promijenio i pokajao.
On je zakljuio je da u ovom sluaju ne treba primijeniti sankciju, unato postojanju razloga (illa), jer je
svrha sankcije da odvrati ljude od injenja krivinog
djela, za to nema vie potrebe u datoj situaciji.211
2. Trgovake transakcije sa odgoenim plaanjem do
odreenih dogaaja (neodreeni vremenski period) su
nitave, prema hanefijama. Meutim, Ibn el-Hasan
e-ejbani je, u najboljem interesu ljudi, primijenio
istihsan kako bi legalizirao ovu transakciju pod uvjetom da kupac plati odmah iznos koji duguje.212
3. Ebu Hanifa je dozvolio postojanje nepoznanica u
ugovorima koje nee dovesti do sporova, shodno lokalnim obiajima, kao to su nepoznanica o irini ili
visini zgrade. Literalna primjena predaje koja ne doputa nepoznate elemente u ugovorima protivi se Ebu
Hanifinom stavu. Meutim, Ebu Hanifa je primijenio
211
212

Es-Serhasi, Usul Es-Serhasi, sv. IX, str. 205.


Ibid, sv. V, str. 117.

375

Dzasir Intencije serijata.indd 375

14.5.2012 15:27:10

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

4.

5.

6.

7.

istihsan razmatrajui intenciju predaja, a ona se ogleda u izbjegavanju sporova.213


Ebu Hanifa je odobrio ugovore o iznajmljivanju s nepreciziranim vremenskim periodima, npr. vrijeme
kada karavana hadija krene iz Kufe prema Mekki.
Nepoznati elementi ine ugovor nitavim, prema neposrednoj analogiji sa hadisom, ali istihsan dozvoljava
nepoznanicu u pogledu vremena zbog ostvarenja intencije olakavanja.214
Ebu Hanifa je primijenio istihsan u dozvoli da se arapske rijei koje oznaavaju zaruke (hitba) upotrijebe
za sklapanje braka, ako su to rijei koje ljudi u svom
dijalektu koriste sa intencijom (murad) da njima oznae sklapanje braka.215 Ponovo je uzeta u razmatranje
svrha ili intencija.
Ako kupac zajae ivotinju, nakon to je kupio, on se
izjanjava o njenoj prihvatljivosti, smatraju hanefije.
Meutim, ako on/ona zajae ivotinju s namjerom
da je povede do mjesta gdje ona jede ili pije, onda to
nije iskazivanje prihvatanja na osnovu istihsana koji
uzima u razmatranje intenciju djela.216
Ako se maka napije iz ae, njene sline ine au neistom (nedis), prema hanefijama, po analogiji izmeu sline i njenog mesa, koje je zabranjeno. Meutim, zbog potekoe u vezi s primjenom ovog pravila
na kune make, Ebu Hanifa je ocijenio au iz koje
je maka pila istom, ali pokuenom za upotrebu.

Ibid.
Ibid, sv. XVI, str. 25.
215
Ibid, sv. V, str. 62.
216
Ibid, sv. V, str. 181.
213
214

376

Dzasir Intencije serijata.indd 376

14.5.2012 15:27:10

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

Intencija olakavanja je bila kriterij u prosuivanju


ovog pitanja.217
8. Ebu Hanifa je primijenio istihsan dozvoljavajui plaanje zekata na kamile u ovcama ili u kamilama, suprotno
literalnom znaenju hadisa, jer je to mnogo korisnije
za vlasnika stada. Stoga, intencija ostvarenja koristi je
bila kriterij za odluivanje o ovom pitanju.218
Kao to navedeni primjeri jasno pokazuju, istihsan je, u osnovi, jedan oblik ukljuivanja intencionalnosti u pravno rezonovanje. Meutim, one pravne kole koje nisu prihvatile istihsan,
pokuale su ostvariti intencionalnost pomou drugih metoda.
krajnje nepoeljan
ishod: zabranjena
sredstva

ishod izmeu:
doputena sredstva

najbolji ishod:
obavezna sredstva

Grafikon 6.9. Stupnjevi ciljeva i alternativni stupnjevi sredstava, prema ElKarafiju.


stepen nepoeljnosti
ishoda

neutralna sredstva

stepen poeljnosti
ishoda

stepen zabrane
sredstava

doputena sredstva

stepen zahtjeva za
sredstvima

Grafikon 6.10. Spektar stupnjeva izmeu dobrih ciljeva/obaveznih sredstava


i loih ciljeva/zabranjenih sredstava.

Ibid, sv. I, str. 50.


Ibid, sv. III, str. 53.

217
218

377

Dzasir Intencije serijata.indd 377

14.5.2012 15:27:10

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Otvaranje puteva radi postizanja


dobrih ciljeva i mekasida
Neki malikijski pravnici su, pored zatvaranja puteva
(sedd ez-zerai), predstavili koncept otvaranje puteva (feth
ez-zarai).219 El-Karafi je podijelio pravila na sredstva (vesail) i
ciljeve/intencije (mekasid). On smatra da sredstva koja vode zabranjenim ciljevima trebaju biti zaprijeena, a sredstva koja vode
doputenim ciljevima otvorena.220 Na taj nain je El-Karafi povezao rangiranje sredstava s rangiranjem ciljeva te je predloio tri
stupnja ciljeva: najloiji (akbah), najbolji (efdal) i u sredini
(mutevessita) kao to je ilustrirano grafikonom 6.9. Ibn Ferhun
(u. 769 god. po H.), takoer iz malikijske kole, primijenio je
El-Karafijev koncept otvaranja puteva na vei broj pravila.221
Dakle, malikije se nisu ograniili na negativnu stranu kozekvencionalistikog miljenja, da posudimo termin iz moralne filozofije. Oni su proirili ovaj metod promiljanja na njegov
pozitivni aspekt, koji podrazumijeva otvaranje puteva radi postizanja dobrih ciljeva ak i ako ti ciljevi nisu spomenuti u
tekstovima. Da bi se osigurala vea fleksibilnost El-Karafijevog
intencionalno utemeljenog irenja metode zatvaranja puteva,
grafikon 6.10. predlae kontinuirano mjerilo dobrote i runoe ciljeva da upotrijebimo El-Karafijeve izraze. Neutralni
ciljevi bi, u tom sluaju, oznaavali doputena sredstva.

El-Karafi, Ez-Zehira, sv. I, str. 153; El-Karafi, El-Furuk (mea havamiih), sv. II,
str. 60; Burhanuddin ibn Ferhun, Tebsira el-hukkam fi usul el-akdijja ve menahd
el-ahkam, priredio: Demal Marali (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1995), sv. II,
str. 270.
220
El-Karafi, Ez-Zehira, sv. I, str. 153; El-Karafi, El-Furuk (mea havamiih), sv. II, str.
60.
221
Ibn Ferhun, Tebsira el-hukkam, sv. II, str. 270.
219

378

Dzasir Intencije serijata.indd 378

14.5.2012 15:27:10

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

Obiaji i intencija univerzalnosti


Et-Tahir Ibn Aur je predstavio novo vienje obiaja (elurf) na temelju intencija islamskog prava. U svom djelu Mekasid
e-eria napisao je jedno poglavlje o urfu, koje je naslovljeno
intencijom (maksid) koju je on nazvao univerzalnou islamskog prava.222 U tom poglavlju, Ibn Aur nije razmatrao utjecaj
obiaja na primjenu predaja, to predstavlja tradicionalno stanovite. Umjesto toga, on je razmatrao utjecaj (arapskih) obiaja
na same predaje. Ukratko emo predstaviti Ibn Aurovu tezu.
Prvo, Ibn Aur je pojasnio da je nuno da islamsko pravo bude univerzalno pravo, jer se tvrdi da je ono primjenljivo
na cijelo ovjeanstvo, svugdje na Zemlji i u svakom vremenu, shodno veem broju kuranskih ajeta i hadisa koje je citirao.223 Potom, Ibn Aur je elaborirao mudrosti izbora Poslanika
iz arapskog naroda kao to su izoliranost Arapa iz civilizacije,
koja ih je pripremila da se mijeaju i otvoreno povezuju s drugim narodima s kojima nisu bili u neprijateljstvima, za razliku od Perzijanaca, Bizantinaca i Kopta. Ipak, da bi islamsko
pravo bilo univerzalno, njegova pravila i naredbe se moraju
primjenjivati podjednako na sva ljudska bia, koliko god je
to mogue, istie Ibn Aur. Zbog toga on kae sljedee: Bog
je zasnovao islamsko pravo na mudrostima i razlozima koji se
mogu shvatiti razumom i koji se ne mijenjaju, ovisno o naciji i
obiajima. Ibn Aur smatra da je razlog zbog kojeg je Poslanik
zabranio svojim ashabima da zapisuju njegove rijei to da ne
bi pojedinani sluajevi bili usvojeni kao opa pravila. Ibn Aur
222
223

Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 236.


Ibn Aur, npr., navodi: Mi smo te (o Muhammede) poslali svim ljudima (34:28),
Reci (o Muhammede): O ljudi! Doista, ja sam poslanik svima vama (7:158) i hadis:
Raniji vjerovjesnici su obino slani svom vlastitom narodu, dok sam ja poslan
cijelom ovjeanstvu (Muslim).

379

Dzasir Intencije serijata.indd 379

14.5.2012 15:27:10

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

je primijenio svoje ideje na vei broj predaja u pokuaju da isfiltrira arapske obiaje iz poznatih tradicionalnih pravila. On
navodi sljedee:224
Stoga, islamsko pravo se ne bavi odreivanjem vrste odjee, kue ili jahalice koju bi ljudi trebali koristiti... Shodno
tome, moemo ustanoviti da nema osnove da se obiaji i
uzusi odreenog naroda, kao takvi, nameu drugim narodima kao zakonodavstvo, pa ak ni onom narodu od kojeg
oni potjeu... Ovaj metod interpretacije otklanja mnogo
nejasnoa sa kojima su se uenjaci susreli u razumijevanju
razloga zato pravo zabranjuje odreene prakse... kao to je
zabrana enama da produuju kosu, razdvajaju zube, ili se
tetoviraju... Ispravno znaenje ovih zabrana, po mom shvatanju... jeste da su ove radnje, koje su spomenute u hadisu,
prema shvatanju Arapa, znaci odsustva ednosti ene. Stoga,
zabrana ovih radnji je, zapravo, bila usmjerena na odreene
loe namjere... Slino tome, itamo: ... i enama vjernika
neka spuste ogrtae svoje niza se (Sura El-Ahzab)... Ovo je propis koji uzima u obzir arapsku tradiciju te se ne primjenjuje
nuno na ene koje ne nose ovu vrstu odjee...

Stoga, na osnovu intencije univerzalnosti islamskog prava, Ibn Aur je izloio metod interpretiranja predaja kroz razumijevanje njihovog skrivenog arapskog kulturnog konteksta, a
ne njihovo tretiranje kao apsolutnih i nekvalificiranih pravila.
On je itao navedene predaje u kontekstu njihovih viih etikih
svrha, a ne kao norme po sebi. Ova metoda razmatranja obiaja
podupire intencionalnost islamskog pravnog sistema.

Ibn Aur, Mekasid e-eria el-islamijja, str. 236.

224

380

Dzasir Intencije serijata.indd 380

14.5.2012 15:27:10

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

Pretpostavka kontinuiteta
Pretpostavka kontinuiteta (istishab) je logiki dokaz (delil
akli), prema izriaju pravnika. Meutim, primjena ovog naela
moe se promatrati kao implementacija intencija islamskog prava. Npr. pretpostavka nevinosti dok se ne dokae krivnja ima
za cilj da ostvari intenciju pravednosti,225 pretpostavka doputenosti dok se ne dokae zabrana ima za cilj da ostvari intencije
velikodunosti i slobode izbora,226 dok pretpostavka kontinuiteta
odreenih svojstava, ako to su ograniena finansijska sposobnost227 i namjera injenja ibadeta (nijja el-ibada)228 imaju za cilj
da ostvare intenciju olakavanja.
Pored navedenog, Et-Turabi predlae proirenje tradicionalne pretpostavke kontinuiteta u koncept u kojem bi sve vrijednosti, kao to su pravda, porodica i, ak, obredi koje ljudi
poznaju i prakticiraju shodno svojoj nepatvorenoj prirodi bile
pretpostavljene kao zadane. Jedini izuzetak od ovog pravila
pretpostavke kontinuiteta obuhvata ono to objavljeno pravo
korigira ili izmijeni.229 Na taj nain, naelo pretpostavke kontinuiteta, u svojim klasinim i modernistikim formama, jeste
jedan oblik realizacije intencija islamskog prava.

El-Karafi, El-Furuk (mea havamiih), sv. IV, str. 49; Ebu Zehra, Usul el-fikh, str.
278.
226
El-Karafi, Ez-Zehira, sv. I, str. 151; Ibn Abdusselam, Kavaid el-ahkam fi mesalih
el-enam, sv. I, str. 23.
227
Ibn Tejmijja, Kutub ve resail ve fetava, sv. II, str. 214.
228
Ibid, sv. I, str. 56.
229
Et-Turabi, Kadaja et-teddid, str. 167.

225

381

Dzasir Intencije serijata.indd 381

14.5.2012 15:27:10

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Intencionalnost kao
zajednika osnova pravnih kola
Danas, na poetku dvadeset prvog stoljea, otre skolastike podjele poprimaju oblik sunnijsko-iijske podjele, koju
mnogi vide kao sektaku podjelu, zbog razliitih motiva. Pravne i predajne razlike izmeu razliitih sunnijskih i iijskih kola, kao to smo spomenuli u prethodnim poglavljima, svode se
na njihova politika ubjeenja, a ne na vjeru. Meutim, duboke podjele izmeu sunnija i iija koje danas postoje izgraene
su kroz sudove, damije i drutvene odnose u veini zemalja,
to je imalo za posljedicu razvitak ovih podjela u nasilne sukobe
u odreenom broju zemalja. Ove podjele egzistiraju uporedo
s rairenom kulturom graanske netolerancije i nemogunou
koegzistencije s drugim.
Pregledali smo posljednje studije o mekasidima, koje su
napisali istaknuti sunnijski i iijski znanstvenici. Pregled me je
doveo do otkria zanimljivih istovjetnosti izmeu dva pristupa
mekasidima.230 Oba pristupa tretiraju iste teme (idtihad, kijas,
hukuk, kijam, ahlak itd.), pozivaju se na iste pravnike i djela (ElDuvejnijevo djelo Burhan, Ibn Babevejhovo djelo Ilel e-erai,
El-Gazalijevo djelo Mustasfa, E-atibijevo djelo El-Muvafekat
i Ibn Aurovo djelo Mekasid) i koriste iste teorijske klasifikacije
(masalih, darurat, hadijjat, tahsinijjat, mekasid amma, mekasid
hassa itd.). Veina pravnih razlika izmeu sunnijskih i iijskih
fikhskih kola nastala je zbog razlika u ahad predajama i detaljnim pravilima. Intencionalni pristup fikhu je holistiki pristup
230

Npr. v. Muhammed Mehdi emsuddin, Mekasid e-eria, Muhammed Husejn


Fadlullah, Mekasid e-eria, El-Alvani, Mekasid e-eria i Abdulhadi el-Fadli,
Mekasid e-eria, u: Mekasid e-eria, priredio: Abduldebbar er-Rifai (Damask:
Dar el-Fikr, 2001). V. takoer: Karadavijevo djelo Medhal.

382

Dzasir Intencije serijata.indd 382

14.5.2012 15:27:10

SISTEMSKI PRISTUP ISLAMSKIM PRAVNIM TEORIJAMA

koji se ne ograniava na jednu predaju ili pojedinano pravilo,


nego se poziva na ope principe i zajedniku osnovu. Ostvarenje viih intencija jedinstva i pomirenja muslimana ima vei
prioritet u odnosu na implementaciju fikhskih detalja. Shodno
tome, ajatollah Mehdi emsuddin je zabranio agresiju na relaciji
iije-sunnije, na temelju viih i fundamentalnih ciljeva pomirenja, jedinstva i pravde.231 Intencionalni (mekasidi) pristup podie
razmatranje problema na viu filozofsku osnovu i, stoga, nadilazi
razlike koje su nastale u politikoj historiji muslimana te podstie mnogo potrebnu kulturu pomirenja i mirne koegzistencije.

Intencionalnost kao
temeljni kriterij za idtihad
Na temelju izloene analize intencionalnosti u razliitim
fundamentalnim jezikim i racionalnim dokazima/metodama,
jasno je da se ostvarenje intencija ne odnosi samo na manji broj
usulskih metoda, kao to su analogija ili interes, na to upuuju
mnoge tradicionalne i suvremene teorije vezane za posljednju metodu. Smatram da je ostvarenje intencija/mekasid islamskog prava
sutinski cilj svih usulskih jezikih i racionalnih metoda idtihada, neovisno o njihovim razliitim nazivima i pristupima. tavie,
ostvarenje mekasida, iz sistemske take gledita, osigurava otvorenost, obnovu, realizam i fleksibilnost sistema islamskog prava.
Stoga, validnost bilo kojeg idtihada treba biti odreena na
osnovu stupnja njegove intencionalnosti, odnosno nivoa ostvarenja intencija erijata. Isto tako, validnost pravila trebalo bi ustanovljavati na osnovu stupnja realizacije mekasida. Izbor izmeu
alternativnih pravila ili idtihadskih rezultata, tradicionalno se
emsuddin, Mekasid e-eria, str. 26.

231

383

Dzasir Intencije serijata.indd 383

14.5.2012 15:27:11

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

vri na osnovu fiksnog rangiranja usulskih metoda ukljuenih u


idtihadski proces kao to su konsenzus, analogija, miljenje
ashaba ili tradicija graana Medine. Pravne kole se razlikuju u
rangiranju ovih usulskih metoda. Meutim, na osnovu izloene
analize usulskih metoda, izbor izmeu alternativnih idtihadskih
rezultata treba se vriti na temelju ostvarenja mekasida, bez obzira
na kolu ili tendenciju kojoj pravnik pripada. Onaj idtihadski
rezultat koji ostvaruje intenciju (maksid) treba usvojiti kao valjan. Ukoliko je implikacija jednog maksida suprotna implikaciji
drugog maksida, treba dati prednost onom maksidu koji se smatra viim prema hijerarhiji navedenoj u prvom poglavlju. Da
zakljuimo na ovaj nain proces idtihada postaje, u sutini,
proces ostvarenja intencionalnosti islamskog prava.

384

Dzasir Intencije serijata.indd 384

14.5.2012 15:27:11

ZAKLJUAK

U ovoj knjizi je predstavljeno istraivanje o veem broju podruja koji se tiu izloenog sistemskog pristupa filozofiji i metodologiji islamskog prava. U nastavku emo dati saetak rezultata
naeg istraivanja, koji se kreu u rasponu od teorijskih zakljuaka do fikhskih miljenja. Odluili smo ove rezultate podijeliti na
nekoliko cjelina, s obzirom na teme kojima pripadaju.

Klasine koncepcije i
klasifikacije mekasida
U ovoj knjizi posebna panja je ukazana tradicionalnim i
suvremenim definicijama i klasifikacijama mekasida. Pravnici
uobiajeno koriste termin mekasid da bi njime oznaili svrhe,
ciljeve, naela, intencije i telose. Takoer, mekasid se esto upotrebljava kao alternativni izraz za oznaavanje interesa (mesalih). Intencije (mekasid) su prethodno klasificirane, s obzirom na
vei broj aspekata, na razliite naine: stupnjevi potreba, opseg
pravila koji imaju za cilj da ostvare intencije, opseg ljudi obuhvaenih intencijama i stupnjevi univerzalnosti ciljeva, gdje smo
ustanovili slinost s hijerarhijom ljudskih ciljeva koju je Abraham Maslow postavio u dvadesetom stoljeu.
S druge strane, suvremeni pravni teoretiari su krizirali
tradicionalne klasifikacije nunosti (darurat) zbog veeg broja
385

Dzasir Intencije serijata.indd 385

14.5.2012 15:27:11

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

razloga ukljuujui njihov individualistiki opseg, neobuhvatanje univerzalnih normi/vrijednosti i zasnovanost iskljuivo na
fikhskoj literaturi, a ne na izvornim tekstovima. Stoga, suvremena znanost je predstavila nove klasifikacije intencija (mekasid)
izbjegavajui navedene nedostatke. Ove nove intencije predstavljaju odraz stavova svakog pojedinog znanstvenika o reformi
i modernizaciji u islamskom pravu. Strukturu mekasida je
najbolje opisati kao viedimenzionalnu, u kojoj stupnjevi potreba, opseg pravila, opseg ljudi i stupnjevi univerzalnosti, sveukupno, predstavljaju valjane aspekte koji odraavaju validna
stajalita i klasifikacije.
Slaemo se s Et-Tahirom ibn Aurom da se intencija (maksid) slobode (hurrijja), koju je izloio vei broj suvremenih autora i pravnika, razlikuje od intencije slobode (hurrijja ili itk),
koja se spominje u tradicionalnim kolama, a koja znai samo
slobodu od ropstva (definiranu u povijesnom znaenju), a ne
slobodu u suvremenom znaenju te rijei. Meutim, osnovno
znaenje slobode sastavni je dio veeg broja islamskih koncepata
koji se oznaavaju razliitim terminima.
U ovoj knjizi je, takoer, izloen historijski prikaz teorije
intencija erijata, poevi od poslijeposlanikog perioda pa do
modernog doba. U nastavku emo izloiti saetak ovog pregleda, poevi od idtihada ashaba, posebno Omerovog, do E-atibija, koji je razvio ovu teoriju do njenog klasinog oblika.
Omerov idtihad je dokaz da ashabi nisu uvijek primjenjivali ono to su metodolozi islamskog prava kasnije nazvali dilala
el-lafz (implikacija izraza) te da su esto primjenljivali ono to
ova knjiga naziva dilala el-maksid. Meutim, ideja mekasida nije
bila predmet posebnih monografija ili posebne panje sve do
kraja treeg islamskog stoljea, kada je Tirmizi el-Hakim napisao prvo djelo (za koje se zna) u kojem je pojam mekasid upo386

Dzasir Intencije serijata.indd 386

14.5.2012 15:27:11

ZAKLJUAK

trijebljen u naslovu monografije o namazu. S druge strane, prvo


poznato djelo o mekasidima pravila o drutvenim odnosima
(muamelat) jeste El-Ibana an ilel ed-dijana (Otkrivanje intencija religijske prakse) Ebu Zejda el-Belhija. Najstariji rukopis
koji sam pronaao u egipatskoj bibiloteci Dar el-Kutub o tematici mekasida jeste El-Kaffalovo djelo Mehasin e-erai (Ljepote
zakona). Ova knjiga se zalae za ukazivanje vee panje ovom
rukopisu koji predstavlja vaan korak u razvoju teorije mekasida.
Suprotno stanovitu da je istraivanje mekasida bilo ogranieno
na sunnijske pravne kole sve do dvadesetog stoljea, Ibn Babevejh es-Saduk el-Kummi je napisao najstarije iijsko djelo o intencijama pod naslovom Ilel e-arai (Razlozi propisa).
Kada je u pitanju historija terminologije darurata, najstariju poznatu teorijsku klasifikaciju predstavio je El-Amiri el-Fejlesuf u svom djelu El-Ilam bi menakib el-islam (Upoznavanje
sa znaajkama islama). Potom je El-Duvejni skovao razliite
termine kojima se oznaavaju potrebe i koji se koriste sve do
danas. El-Duvejnijevo djelo Gijas el-umem (Spas naroda) je
jo jedan vaan doprinos teoriji mekasida i rani projekat rekonstrukcije cjelokupnog islamskog prava na osnovu njegovih mekasida. Ebu Hamid el-Gazali, El-Duvejnijev uenik, nije dao neovisan legitimitet (huddijja) niti jednoj od izloenih intencija/
interesa (mekasid/mesalih), mogue pod utjecajem afijske kole.
Ipak, El-Gazali je dao vaan doprinos upotrebljavajui maksid
kao ratio legis (illa), unato njegovoj iskazanoj neegzaktnosti.
Konano, najznaajniji doprinos razvoju teorije mekasida bilo je
E-atibijevo djelo El-Muvafekat fi usul e-eria (Kongruencije
u osnovama erijata). Naznaio sam tri E-atibijeva doprinosa razvoju teorije mekasida, i to od neogranienih interesa do
osnova prava, od mudrosti pravila do osnova pravila i, na
koncu, od neizvjesnosti (zannijja) do izvjesnosti (katijja).
387

Dzasir Intencije serijata.indd 387

14.5.2012 15:27:11

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Suvremene koncepcije
mekasida i njihova vanost
U knjizi smo ponudili prikaz razvoja teorija i koncepcija
mekasida i ustvrdili da su dananje koncepcije blie suvremenim
pitanjima u odnosu na klasine. Ukazali smo na evoluiranje zatite potomstva u brigu o porodici i prijedloge za izgradnju
graanskog islamskog drutvenog sistema, evoluiranje zatite
razuma u propagiranje znanstvenog miljenja, putovanje radi
stjecanja znanja, suzbijanje mentaliteta svjetine i spreavanje
odljeva mozgova te razvitak intencije zatite asti u zatitu
ljudskog digniteta i zatitu ljudskih prava. Ukazali smo na
to da intencionalno zasnovan pristup problemu ljudskih prava
moe dati podrku Opoj islamskoj deklaraciji o ljudskim pravima i stajalitu da islam moe ponuditi nove pozitivne dimenzije
ljudskim pravima.
S druge strane, ukazali smo na evoluiranje zatite vjere
u slobodu uvjerenja u suvremenom znaenju ovih termina te
evoluiranje zatite imetka u ekonomski razvoj i smanjivanje
razlika izmeu ekonomskih klasa. Ovo djelo predlae humani razvoj kao suvremeni izraz maslehe, koji se moe empirijski
mjeriti pomou ciljeva Razvojnog programa UN-a.

Multidisciplinarnost
Multidisciplinarno istraivako iskustvo ovog rada nas
dovodi do zakljuka da disciplinarna podjela ne bi trebala biti
preprekom u koritenju odgovarajuih pojmova iz razliitih
oblasti u istraivakim naporima. Niti bi ta podjela trebala biti
oblikom monopoliziranja izvora informacija u bilo kojoj disciplini kako bi se sputala kreativnost i kontrolirale nove ideje.
Da bi dolo do razvoja discipline teorije/metodologije islamskog
388

Dzasir Intencije serijata.indd 388

14.5.2012 15:27:11

ZAKLJUAK

prava, neophodno je biti otvoren prema idejama iz drugih disciplina. U suprotnom, islamska pravna teorija ostat e striktno
unutar granica tradicionalne literature i njenih radova a kao rezultat toga imat emo pravila islamskog prava koja su velikim
dijelom zastarjela.

Analiza sistema
Historijski promatrano, opa orijentacija filozofske analize bila je parcijalna, a ne holistika, i uglavnom fokusirana na
statine odnose izmeu ralanjenih elemenata, za razliku od
sistemske analize koja podrazumijeva holistiki i dinamiki pristup. Sistemska analiza je utemeljena na definiciji samog sistema,
tj. analitiar pretpostavlja da je analizirani entitet sistem i radi
na ustanovljavanju njegovih karakteristika, koje su definirane u
teoriji sistema. Meutim, sadanje sistemski zasnovane metode
jo uvijek su utemeljene na jednostavnoj definiciji sistema kao
skupa jedinica koje se nalaze u meusobnom odnosu, i zbog
toga, zanemaruju veliki broj obiljeja sistema koja mogu biti korisna za analizu. tavie, mnoge hijerarhijski zasnovane teorije
su primarno orijentirane na fiziki svijet materije i, otuda, nisu
primjenljive na istraivanje svijeta ideja i sfere prava. Takoer,
mnoge sistemski zasnovane klasifikacije su jo uvijek dihotomne
i jednodimenzionalne, suprotno viedimenzionalnoj karakteristici sistema koju su predstavili teoretiari sistema.
Da bi se otklonili ovi nedostaci, ova knjiga predlae vei
broj osnovnih sistemskih obiljeja i koristi ih u analizi sistema islamskog prava, i to spoznajnu prirodu sistema, cjelovitost,
otvorenost, iznutra uvezanu hijerarhiju, viedimenzionalnost i
intencionalnost. Ovo posljednje obiljeje je kljuna karakteristika sistema o kojoj govori ova knjiga.
389

Dzasir Intencije serijata.indd 389

14.5.2012 15:27:11

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Klasificiranje teolokih kola


s obzirom na uzronost
U ovoj knjizi su, takoer, predstavljena razliita stajalita
koja su kole islamske teologije (el-mezahib el-kelamijja) zauzele
naspram mogunosti primjene naela uzronosti (es-sebebijja)
na Boga. Mutezilije i iije su zauzeli stav da boanska djelovanja
moraju imati uzroke/intencije, na osnovu principa spoznaje
dobrog i loeg (et-tahsin ve et-takbih). Earije i selefije su ocijenili da su boanska djelovanja iznad uzroka i intencija te da su bez
erijata djela podjednako dobra i loa. Konano, maturidije
su pokuali zauzeti srednju poziciju izmeu ova dva stava, prosuujui da boanska djela imaju uzroke/intencije koje proizilaze iz Boije milosti, a ne naela et-tahsin ve et-takbih.
Kritika uzronosti, meutim, ne znai dekonstrukciju
teologije, kao to to tvrde mnogi teoretiari sistema. Ova knjiga iznosi tezu da ne postoji veza izmeu koncepta Boga i ideje
uzronosti, osim u umovima teologa koji su koristili naelo
uzronosti u dokazivanju Boije egzistencije. Naelo holizma
moe osigurati alternativni i ovovremeni argument Boije egzistencije, kao i drugi klasini teoloki argumenti. Stoga, sistemski pristup je koristan za suvremene prijedloge obnove na planu
teologije, takoer.

ta je to islamsko pravo?
Ova knjiga se zalae za jasnu distinkciju izmeu odreenih
termina koji se obino koriste kao sinonimi islamskog prava
u literaturi na engleskom jeziku, i to fikh, kanun i urf. Termin
fikh oznaava spoznajni dio islamskog prava, dok termin
erijat oznaava boanski dio tog prava (iz perspektive vjernika). Brisanje granice izmeu fikha i erijata otvara put tvrdn390

Dzasir Intencije serijata.indd 390

14.5.2012 15:27:11

ZAKLJUAK

jama o boanskom i svetom karakteru ljudskog pravnikog


idtihadskog rezonovanja i doprinosi nasilju zbog uzajamnih
optubi za herezu i otporu prema obnovi islamskog prava. S
druge strane, kanun i urf predstavljaju posebne pravne sisteme,
odnosno obiaje.

Razvoj tradicionalnih
islamskih pravnih kola
U knjizi su ukratko predstavljeni faktori koji su doveli do
obrazovanja tendencija podravatelja racionalnog miljenja
(ehl er-rej) i podravatelja predaje (ehl el-eser), i to: politiki/
sektaki sukobi, selidba ashaba, linosti imama tog vremena.
Tendencija ehl er-reja nije bila ograniena na Irak, jer je hidaska
kola, posebno u Medini, takoer prakticirala er-rej koritenjem
metode interesa/masleha, posebno u fikhu Malika i njegovih
uenika. Razlika izmeu ehl er-reja i ehl el-esera nije se ogledala
samo u suprotstavljenosti tradicionalista i liberala, jer su ove
dvije kole predstavljale alternativne metodologije ocjene vjerodostojnosti i primjene tekstova.
Takoer smo kritizirali tradicionalnu klasifikaciju islamskih
pravnih kola koja se zasniva na karakteristikama, a koja proputa uoiti slinost izmeu dokaza koji se razliito imenuju
u razliitim kolama, kao i razlike izmeu dokaza koji imaju
sline nazive. Tradicionalne klasifikacije, takoer, nisu uzele u
obzir druge nedihotomne karakteristike, kao to su historijski i
geografski faktori.
Potom, trasiranje nizova uenika dokazuje da su pravne
kole, iz generacije u generaciju, postajale sve izoliranije te da
je period dekadence poeo onda kada su se poeli obrazovati
pravnici samo u jednom mezhebu, kada su se poela nazivati
391

Dzasir Intencije serijata.indd 391

14.5.2012 15:27:12

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

miljenja imama i njegovih uenika tekstovima i kada su njihove knjige postale krajnje apstraktne i sloene.

Temeljni izvori/tekstovi
Sve islamske pravne kole se slau oko onog sadraja Kurana
koji danas postoji. Verzija Abdullaha ibn Mesuda koju je usvojila hanefijska kola u pravne svrhe, nije proizvela znaajnije razliita miljenja u odnosu na druge pravne kole. Znaajne razlike,
posebno izmeu sunnijskih i iijskih kola, zadrale su se u podruju kelama i politikih stajalita o graanskom ratu izmeu
ashaba, a ne u vezi s izvorima i pravilima islamskog prava.
Pravne kole se razlikuju po pitanju ta treba svrstati pod
Poslanikovo, a.s., prenoenje boanske objave. Ova knjiga zastupa tezu da predaje kao to je ona o opraivanju palminih
stabala i el-gili otvaraju pitanje ta treba svrstati pod kategoriju
ovosvjetskih poslova Poslanika. Slino, stanovite koje Poslanikova, a.s., ovosvjetska djela klasificira nasuprot njegovih djela
oboavanja (ibadat), koja su odreena kao ona djela koja se ne
mogu racionalizirati, takoer, namee pitanje kako definirati
ibadete otvorenim.

Jeziki dokazi
Dokazano je da su klasifikacije stupnjeva jasnoe koje ukljuuju pojmove kao to su muhkem, nass i zahir, velikim dijelom
arbitrarne, uzimajui u obzir sve razlike oko toga ta podrazumijeva specifikacija, interpretacija i derogacija kod veine tekstova i
predaja. Izloili smo kritiku metode suprotne implikacije kao
striktnog ekskluzivistikog logikog sredstva koje ne doputa
promjenu pravila ovisno o situaciji. Metoda suprotne implikacije je doprinijela poveanju broja kontradiktornih (tearud)
392

Dzasir Intencije serijata.indd 392

14.5.2012 15:27:12

ZAKLJUAK

sluajeva te stavova o primjeni derogacije i eliminacije. Ova analiza je, takoer, pokazala da su pravnici, zbog prioriteta koji je
dat jezikim implikacijama, pribjegavali metodama specifikacije i kvalifikacije vie nego osnovama drutvene pravde i
opeg dobra.

Racionalni dokazi
Preostali usulski dokazi su analizirani u kontekstu razliitih
stavova oko njihovog legitimiteta, kao i slinosti i razlika u odnosu na intencije (el-mekasid). U nastavku emo izloiti najvanije rezultate do kojih smo doli na ovom planu:
1. Ne postoji konsenzus o bilo kojoj definiciji konsenzusa (idma).
2. Postoji razlika izmeu illa, hikma i maksid u analogijskom zakljuivanju.
3. Svaka pravna kola koja je odbacila usulski metod maslehe, zamijenila ga je nekim alternativnim dokazom,
osim zahirijske kole.
4. Zatvaranje puteva (sedd ez-zerai) je konzekvencionalistiki pristup koji moe biti zloupotrijebljen od strane
nekih pesimistinih pravnika ili politiki motiviranih
autoriteta.
5. Pretpostavka kontinuiteta (istishab) je princip zakljuivanja, a ne poseban izvor zakonodavstva.

Suvremene teorije u islamskom pravu


Nakon pregleda dananjih klasifikacija islamskih tendencija i ideologija, u knjizi zakljuujemo da se ove klasifikacije jo
uvijek, veim dijelom, kreu oko klasine trodiobne tipologije
fundamentalizma, modernizma i sekularizma. RAND-ova sko393

Dzasir Intencije serijata.indd 393

14.5.2012 15:27:12

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

ranja klasifikacija tendencija je opsena studija koja zasluuje


posebnu analizu. Meutim, ona je uglavnom zasnovana na stavovima vanjske politike Sjedinjenih Drava, ne pokriva osnovne
teorijske razlike oko osnova islamskog prava, neprecizno svrstava
sekularne filozofe u izvore islamskog prava kod tradicionalista, pogreno klasificira historinost kao modernistiki trend i
ne razlikuje razliita usmjerenja islamskog modernizma.
Popularne trodiobne klasifikacije koje ukljuuju trendove
literalizma, reformizma i vesternizacije, a koje najee izlau
reformisti centristikog usmjerenja, predstavljaju kategorijske
klasifikacije koje podrazumijevaju konzistentnost u njihovim
idealnim tipovima, klasificiraju znanstvenike a ne metode, neprecizno koriste pojmove vesternizacije i modernizacije kao
sinonime i netano ocjenjuju odreene racionalne poglede na
islamsko pravo kao sekularne.

Predloena klasifikacija
teorija islamskog prava
U knjizi smo predloili pomak u koncepciji stupnjeva autoriteta od uobiajene dihotomne kategorizacije valjanih/nevaljanih
dokaza ka viestupnjevanom spektru validnosti dokaza i izvora.
Identificirali smo sadanje izvore teorija unutar islamskog prava:
kuranske ajete, poslanike predaje, tradicionalne kole islamskog
prava, mesalih, racionalne argumente i moderne meunarodne
deklaracije o ljudskim pravima. Sadanje glavne tendencije koje
se prepoznaju u razliitim suvremenim teorijama islamskog prava identificirali smo kao tradicionalizam, modernizam i postmodernizam. Svaka od navedenih tendencija koje knjiga ilustrira,
rezultat je veeg broja teorijskih usmjerenja koji joj doprinose, a
koja se mogu podudarati u specifinim pitanjima.
394

Dzasir Intencije serijata.indd 394

14.5.2012 15:27:12

ZAKLJUAK

Tradicionalizam ukljuuje usmjerenja skolastikog tradicionalizma, skolastikog neotradicionalizma, neoliteralizma i ideoloki orijentirane teorije. Skolastiki tradicionalizam smatra jednu od tradicionalnih islamskih pravnih kola konanim izvorom
prava i dozvoljava idtihad samo ukoliko ne postoji odreeno
pravilo u odabranom mezhebu. Skolastiki neotradicionalizam
je otvoren prema veem broju pravnih kola u oslanjanju na validna pravila i nije ogranien na jednu kolu. Postoje razliiti
stupnjevi te otvorenosti, od otvorenosti prema svim pravnim
kolama do otvorenosti spram sunnijskih ili iijskih kola. Neoliteralizam je i sunnijski i iijski fenomen koji se razlikuje od
klasinog literalizma po svojoj potpunoj ovisnosti o hadiskim
zbirkama prihvaenim u jednoj pravnoj koli. Meutim, neoliteralizam se slae sa klasinim literalizmom u protivljenju ideji
intencija/mekasid kao legitimnom izvoru jurisprudencije. Konano, ideoloki orijentirane teorije kritiziraju modernu racionalnost i moderne vrijednosti zbog njihove bazine zapadocentrinosti.
Islamski modernizam ukljuuje usmjerenja apologetske reinterpretacije, reformistike reinterpretacije, dijaloki orijentirane
reinterpretacije, teorije utemeljene na konceptu maslehe i usulski
revizionizam. Ljudi koji su dali kljuni doprinos islamskom modernizmu objedinili su svoje islamsko i zapadno obrazovanje u
nove prijedloge za islamsku reformu i reinterpretaciju.
Muhammed Abduhu i njegovi najznaajniji uenici, Reid Rida i Et-Tahir ibn Aur, dali su svoj doprinos novoj koli
kuranske egzegeze koja je u skladu s modernom znanou i
racionalnou. Ova kola, koju ovdje oznaavamo reformistikom reinterpretacijom, uvela je kontekstualnu interpretaciju
kao novu egzegetiku metodu. S druge strane, kola apologetske
reinterpretacije iskljuivo je opravdavala postojee stanje, uglav395

Dzasir Intencije serijata.indd 395

14.5.2012 15:27:12

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

nom na temelju odreene politike orijentacije. Meutim, iznijeli smo na stav da ovosvjetskim stvarima i ne bi trebalo pridavati sveti areol nasilnim uitavanjem u tekst Kurana ili hadisa.
Usulski revizionizam je pokuao preispitati usul el-fikh, dovodei
u pitanje koncept konsenzusa, vjerodostojnosti i derogacije uvodei nove interpretacije interesa (masleha).
Islamski postmodernizam obuhvata usmjerenja poststrukturalizma, historicizma, kritikih pravnih studija, postkolonijalizma, neoracionalizma, antiracionalizma i sekularizma. Zajedniki metod u svim ovim postmodernim pristupima jeste
dekonstrukcija, u stilu Derride. Poststrukturalistiko usmjerenje ima za cilj da oslobodi ljude autoriteta teksta i primijeni
semiotiku teoriju na tekst Kurana kako bi odvojio implikaciju od onoga to ona implicira. Historicistiko postmoderno
usmjerenje Kuran i hadis posmatra kao kulturne proizvode i
zalae se za moderne deklaracije o ljudskim pravima kao izvorima etike i zakonodavstva. Neoracionalisti primjenjuju historicistiki pristup islamskom pravu i pozivaju se na konvencionalnu
mutezilijsku/racionalnu kolu kao tradicionalno uporite njihovih stavova.
Islamska verzija kritikih pravnih studija (CLS) ima za cilj
da dekonstruira pozicije vlasti koja je utjecala na islamsko
pravo kao to su mona arapska plemena i muki elitizam.
Postoji znanstvena debata o tome da li su pravnici bili u slubi
interesa vladara ili su titili pravo od vladara. Islamski postkolonijalizam kritizira klasine orijentalistike pristupe islamskom
pravu i zalae se za one pristupe koji nisu utemeljeni na sutinskim predrasudama o islamskoj kulturi.

396

Dzasir Intencije serijata.indd 396

14.5.2012 15:27:12

ZAKLJUAK

Sistemski pristup
teorijama islamskog prava
I na koncu, u knjizi je predstavljen sistemski pristup teorijama islamskog prava, u kojem su izloene karakteristike sistema
(spoznajna narav sistema, cjelovitost, otvorenost, iznutra uvezana hijerarhija, viedimenzionalnost i intencionalnost) realizirane kroz konkretne teorijske prijedloge. Prvo, radi potvrivanje
svih spoznaja, ovo djelo zastupa tezu da idtihad ne treba posmatrati kao utjelovljene Boijih zapovijedi, ak i ako se on
osniva na konsenzusu (idma) ili analogijskom zakljuivanju
(kijas). Ovaj stav je slian onom koji zagovaraju validatori (elmusavviba), a koji je utemeljen na prepoznavanju kognitivne
naravi islamskog prava. Potom, u razmatranju Poslanikove,
a.s., spoznaje ili intencija njegovih rijei i djela, koristili smo
El-Karafijevo i Ibn Aurovo razmatranje Poslanikovih intencija,
a kako bismo proirili tradicionalnu kategorizaciju Poslanikovih
vjerovjesnikih/ljudskih djela. Pridodana kategorija ukljuuje
poslanike tradicije sa specifinim intencijama.
S ciljem podsticanja holistikih pogleda na sistem islamskog prava, u knjizi je istraen utjecaj pravnog miljenja koje
je zasnovano na principu uzronosti. Er-Razijeva zabrinutost
zbog tvrdnji o izvjesnosti pojedinanih dokaza bila je korisna.
Meutim, Er-Razi se nije pozabavio primarnim problemom
atomistikih pristupa, a on se ogleda u nedostatku obuhvatnosti
njihove uzrone osnove. Otuda je sistemski pristup koristan i za
suvremena nastojanja za obnovom teologije.
Radi ostvarenja karakteristika otvorenosti i samoobnavljanja sistema islamskog prava, ovo djelo se zalae za pomjenu pravila sa promjenom pravnikovog svjetonazora ili kognitivne kulture, kao mehanizmom otvorenosti u sistemu islamskog prava,
397

Dzasir Intencije serijata.indd 397

14.5.2012 15:27:12

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

te filozofskom otvorenou, kao mehanizmom samoobnove u


tom sistemu. Tradicionalno, praktina implikacija dokaza urfa
veoma je ograniena, a islamska pravila se i dalje zasnivaju na
arapskim obiajima. Stoga je svjetonazor pravnika predloen
kao proirenje urfa kako bi se postigla intencija univerzalnosti islamskog prava. Neophodna vjetina za idtihad, koju su
pravnici nazvali fikh el-vaki (razumijevanje postojeeg stanja),
razvijena je u znaenju kompetentnog svjetonazora pravnika,
odnosno, otvaranja sistema islamskog prava naspram rezultata
prirodnih i drutvenih znanosti.
to se tie filozofske otvorenosti, ustanovljeno je da islamsko pravo nije imalo okoristi od originalnih doprinosa srednjovjekovih islamskih filozofa filozofiji i logici, npr. Avicenninog vremenski ovisnog silogizma, El-Farabijeve teorije o induktivnom
dokazivanju, Ibn Rudove otvorenosti prema svim filozofskim
istraivanjima i Ibn Hazmovih i Ibn Tejmijjinih kritika aristotelovske logike. Islamsko pravo bi moglo postii samoobnovu kroz
otvorenost prema (obnovljenim) filozofskim istraivanjima.
Radi ostvarenja karakteristike viedimenzionalnosti u sistemu islamskog prava, istraili smo korijene dihotomnog miljenja
koje je bilo dominantno u islamskim pravnim kolama. Prvo,
pravnike metode razlikovanja (temjiz) koncepata, bilo da su se
osnivale na sutini ili opisu, uvijek su imale za posljedicu definiranje svakog koncepta u odnosu naspram neke dihotomne
suprotnosti. Npr. zahtjev za apsolutnom izvjesnou (jekin) u
pravnom miljenju, bez obzira da li se ona izvodi iz jezike implikacije, historijske autentinosti ili logike implikacije, je neutemeljen. Teorijski govorei, on bi se trebao razmatrati u skladu sa
kontinuiranim spektrom (vjerovatnoe), a ne dihotomnom klasifikacijom izvjesnog/neizvjesnog. Dokaz za ovu tvrdnju iz islamskih izvora jeste kuranska logika dokazivanja Boije egzistencije
398

Dzasir Intencije serijata.indd 398

14.5.2012 15:27:12

ZAKLJUAK

koja, takoer, zauzima kontinuirani, a ne dihotomni pristup


izvjesnosti. S druge strane, viedimenzionalnost kombinirana s
intencionalnim (mekasidi) pristupom, moe ponuditi teorijsko
rjeenje dileme oprenih dokaza. Premda postmoderni pristupi
islamskom pravu postavljaju vana pitanja o dihotomnoj centrinosti, i oni sami skloni koritenju dihotomnih i jednodimenzionalnih pristupa. Viedimenzionalan pristup teoriji islamskog
prava izbjegava takvu redukcionistiku metodologiju.
Konano, iznijeli smo vei broj konkretnih usulskih prijedloga radi ostvarenja karakteristike svrhovitosti u sistemu
islamskog prava, koja predstavlja temeljno obiljeje sistemskog
promiljanja, to je tvrdnja koju ova knjiga zastupa. U nastavku
emo sumirati ove prijedloge:
1. Implikacija intencije (dilala el-maksid) dobiva pravni
autoritet (huddijja).
2. Prednost implikacije intencije, u odnosu na druge implikacije, ovisi o datoj situaciji i vanosti same intencije.
3. Intencija jednog izraza treba odluivati o validnosti
njegove suprotne implikacije.
4. Tekstualni izraz intencije prava koji je obino openit
i nekvalifikovan izraz, ne treba specificirati ili kvalificirati pojedinanim tekstovima.
5. Moralne vrijednosti trebaju imati status zakonskih razloga odgovarajuih pravila, pored literalnih razloga
koji su izvedeni tradicionalnim metodama.
6. Sistemska suglasnost je predloena kao proirenje
klasine sadrajne suglasnosti (adem uzuz el-metn).
7. Intencionalni (mekasidi) pristup moe popuniti prazninu nedostajueg konteksta u hadiskim predajama.
399

Dzasir Intencije serijata.indd 399

14.5.2012 15:27:12

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

8. El-Mekasid, u smislu intencija Poslanika, mogu se, takoer, koristiti u kontekstualizaciji predaja, na osnovu Ibn Aurove klasifikacije poslanikih intencija:
uzakonjenje propisa, izdavanje fetvi, suenje, voenje,
upuivanje, posredovanje, savjetovanje i nepouavanje.
9. Paljiva analiza egzaktnosti razloga (illa) otkriva da
je on obino promjenljiv i da se ne moe precizno definirati, kao to se tradicionalno tvrdi.
10. Kontroverza o neovisnom legitimitetu mesaliha mogla
bi se otkloniti, ukoliko oni stoje u vezi sa intencionalnou, odnosno ako se identificiraju s mekasidima.
11. Istihsan je oblik pridodavanja intencionalnosti pravnom zakljuivanju. One pravne kole koje nisu podrale istihsan, pokuale su ostvariti intencionalnost
pomou drugih metoda.
12. Razmatranje puteva ne bi se trebalo ograniiti na negativni aspekt konzekvencionalistikog pristupa.
13. El-Karafijevo irenje metode zatvaranja puteva (sedd
ez-zerai) u pravcu ukljuivanja koncepta otvaranja puteva (feth ez-zerai) nastavili smo predlaganjem kontinuiranog mjerila pohvalnosti i pokuenosti ciljeva.
14. Ibn Aurova analiza utjecaja (arapskih) obiaja na same
predaje doprinosi ostvarenju intencije univerzalnosti
islamskog prava.
15. Naelo pretpostavke kontinuiteta (istishab) predstavljeno je kao implementacija viih svrha islamskog prava, kao to su pravda, olakavanje i sloboda izbora.
Intencionalni (mekasidi) pristup izdie pravna pitanja na
viu filozofsku osnovu i, stoga, nadilazi (historijske) razlike
politike naravi, izmeu islamskih pravnih kola, te podstie
400

Dzasir Intencije serijata.indd 400

14.5.2012 15:27:12

ZAKLJUAK

mnogo potrebnu kulturu pomirenja i mirne koegzistencije. tavie, ostvarenje intencija treba biti sutinski cilj svih usulskih
jezikih i racionalnih metoda idtihada, neovisno o njihovim
razliitim nazivima i pristupima. Stoga, validnost bilo kojeg
idtihada treba biti odreena na osnovu stupnja njegove intencionalnosti, odnosno stupnja ostvarenja intencija erijata.

401

Dzasir Intencije serijata.indd 401

14.5.2012 15:27:12

Dzasir Intencije serijata.indd 402

14.5.2012 15:27:12

BIBLIOGRAFIJA

Abd al-Raziq, Ali, Message Not Goverment, Religion Not State, u Liberal Islam: A Sourcebook, pripredio: Charles Kurzman (Oxford University Press, 1998).
Abduh, Muhammed, Risala et-tevhid, priredio: Muhammed
Reid Rida, 15. izdanje (Kairo: Dar el-Menar, 1953).
______, El-Amal el-kamila, pripredio: Muhammed Imara (Kairo: Dar e-uruk, 1993).
Abduldebbar, Ebu el-Hasan el-Kadi, El-Mugni fi ebvab et-tevhid ve el-adl, priredili: Taha Husejn i Ibrahim Mezkur (Kairo: Ministarstvo kulture Egipta, 1965).
______, Fadl el-itizal ve tabekat el-mutezila, priredio: Fuad Sejjid (Tunis: Ed-Dar et-tunisijja li en-ner, 1974).
Abdul-Fattah, Saif, On Imam Mohamed Abdus Wordview,
referat podnesen povodom stogodinjice smrti ejha Muhameda Abduhua (Aleksandrijska biblioteka, Alexandria,
Egipat, decembar 2005).
Abdul-Haqq, Irshad, Islamic Law: An Overview of Its Origin
and Elemennts, Journal of Islamic Law and Culture 27
(proljee/ljeto 2002).
El-Adem, Refik, El-Mentik inde El-Gazali fi ebadih el-Aristavijja ve hususijjetih el-islamijja (Bejrut: Dar el-Merik, 1989).
Ahmad, Akbar, Postmodernism and Islam: Predicament and Promise, 7. izdanje (London i New York: Routledge, 2004).
403

Dzasir Intencije serijata.indd 403

14.5.2012 15:27:12

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Ahmed, Leila, Women and Gender in Islam (New Haven, CT:


Yale University Press, 1992).
El-Ajni, Bedruddin, Umda el-kari erh Sahih el-Buhari (Bejrut:
Dar Ihja et-turas el-arebi, bez datuma).
El-Albani, Muhammed Nasiruddin, Vudub el-ahz bi hadis elahad fi el-akida ve er-redd ala ubah el-muhalifin (Benha i
Kuvajt: Dar el-Ilm i Ed-Dar es-Selefijja, bez datuma).
Ali, A. K., Al-Shafiis contribution to Hadith with an Annotated Translation of His Work Jima Al-Ilm (doktorska disertacija, University of Edinburgh, 1996).
Ali, Mahmud Muhammed, El-Alaka bejne el-mentik ve el-fikh
inde mufekkiri el-islam (Kairo: Ein for Human and Social
Studies, 2000).
Ali, S. S., Equal before Allah, Unequal before Man? Negotiating Gender Hierarchies in Islam and International Law
(doktorska disertacija, University of Hull, 1998).
El-Alusi, ihabuddin, Ruh el-meani fi tefsir el-Kuran el-azim
(Bejrut: Dar Ihja et-turas el-arebi, bez datuma).
El-Alvani, Taha Dabir, Medhal ila fikh el-akallijjat, referat
podnesen na Evropskom vijeu za fetve i istraivanja, Dublin, januar 2004.
______, Mekasid e-eria, u Mekasid e-eria, priredio: Abduldebbar er-Rifai (Damask: Dar el-Fikr, 2001).
______, Mekasid e-eria, 1. izdanje (Bejrut: IIIT i Dar el-Hadi,
2001).
______, Issues in Contemporary Islamic Thought (London-Vashington: International Institute of Islamic Thought (IIIT),
2005).
El-Amidi, Ali Ebu el-Hasan, El-Ihkam fi usul el-ahkam. (Bejrut:
Dar el-Kitab el-arebi, 1404 h).
404

Dzasir Intencije serijata.indd 404

14.5.2012 15:27:12

BIBLIOGRAFIJA

El-Amiri, Ebu el-Hasan el-Fejlesuf, El-Ilam bi-menakib elislam, priredio: Ahmed Gureb (Kairo: Dar el-Kitab elarebi, 1967).
Arifin, M. B., The Principles of Umum and Takhsis in Islamic Jurisprudence, (doktorska disertacija), University of
Edinburgh, 1988).
Aristotle, Ethics, preveo: W. D. Ross, priredio: J. L. Ackrill (London: Faber & Faber, 1973).
______, The Works of Aristotle, sv. 1, Great Books of the Western
World (London: Encyclopaedia Britannica INC, 1990).
Arkoun, Mohamed, Rethinking Islam Today, in Liberal Islam:
A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford
University Press, 1998).
______, Rethinking Islam: Common Questions, Uncommon Ansiuers, priredio: Robert D. Lee, prijevod: Robert D. Lee (Boulder: Westview Press, 1994).
Asad,Talal, The Idea of an Anthropology of Islam (Vashington, D.
C: Georgetown University Center for Contemporary Arab
Studies, 1986).
El-Asbehani, Ebu Nuajm, Hilja el-evlija ve tabeka el-asfija, 4.
izdanje (Bejrut: Dar en-Ner el-arebi, 1985).
Asmal, A. M., Muslims under Non-Muslim Rule: The Fight
(Legal) Views of Ibn Nujaym and Al-Vansharisi (doktorska disertacija,University of Manchester, 1998).
Atijja, Demal, Nahve tefil mekasid e-eria (Aman: El-Mahed
el-alemi li el-fikr el-islami, 2001).
______, Teddid el-fikh el-islami (Bejrut: Dar el-Fikr, 2000).
Auda, Jasser (Daser Avde), Fiqh al-Maqasid: Inatah al-Ahkam
al-Shariyyah bi-Maqasidiha (Virginia, IIIT: Al-Mahad alAlami li al-Fikr al-Islami, 2006).
405

Dzasir Intencije serijata.indd 405

14.5.2012 15:27:12

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

______, Dawaran al-Ahkam al-Shariyyah Maa Maqasidiha


Wujudan wa Adaman: Dirasah Usuliyyah Naqdiah Tatbiqiyyah (Change of Statutes According to Their Purposes:
A Methodological, Critical and Applied Study) (magistarski rad, Islamic American University, 2004).
______, Cooperative Modular Neural Network Classifiers
(doktorska disertacija, University of Vaterloo, 1996).
Auda, Jasser i M. Kamel, A Modular Neural Netvvork for Vague Classification, Lecture notes in Computer Science, vol.
2005: Lecture notes in Artificial Intelligence (2000).
______, From the Preservation of Necessities to the Development of the Nation: The Effect of Worldview on the
cognition of Purposes of the Islamic Law, konferencija
Intencije islamskog prava i naini njihovog ostvarenja u
muslimanskim drutvima, International Islamic University of Malaysia, Malaysia.
______, Purposes and Causes of Islamic Rulings, In Studies
in the Philosophy of Islamic Law: Theory and Applications,
Research Centre in the Philosophy of Islamic Law, London,
U.K.
______, Reneval of Islamic Thought is Necessary for Facing
Islamic Global Challenges. Al-Madinah Daily (Medina,
Saudijska Arabija: god. 72, br. 15657.
______, Basing Islamic Rulings on their Purposes, At-Tajdid
Journal,(International Islamic University of Malaysia, br.
19/1, Malaysia).
______, Islam u: Encyclopedia of the Developing World (New
York: Routlege).
______, On Imam Mohamed Abdus Worldview, referat
podnesen povodom stogodinjice smrti ejha Muhameda
406

Dzasir Intencije serijata.indd 406

14.5.2012 15:27:12

BIBLIOGRAFIJA

Abduhua (Bibliotheca Alexandrina, Aleksandrija, Egipat,


decembar 2005).
______, Purposes versus Causes for the Islamic Rulings, Islamic Heritage, Foundation Symposium on the Purposes of
Islamic Law, London, U.K., mart, 2005.
______, A Framework for Applying Systems Theory in Islamic
Judicial Reasoning, Journal of the International Institute
of Advanced Systems Research (IIAS), Special Edn.: Systems
Theory in Theology, (Baden-Baden, Njemaka, juli, 2004).
______, Abrogation of Rulings Methodology: A Critique, Intellectual Discourse Journal, Islamic University of Malaysia,
Vol. 12, br. 2, Malaysia, 2004.
Audi, Robert, The Cambridge Dictionary of Philosophy, 2. izdanje, sv. 1 (Cambridge: Cambridge University Press, 1999).
El-Awa, Mohamed S, The Theory of Punishment in Islamic
Law: A Comparative Study (doktorska disertacija, London, School of Oriental and African Studies, 1972).
______, El-Alaka bejne es-sunna ve e-ia, 1. izdanje (Kairo: Safir International Press, 2006).
______, El-Fikh el-islami fi tarik et-teddid (Kairo: El-Mektab
el-islami, 1998).
______, Fi en-nizam es-sijasi li ed-devla el-islamijja (Kairo: Dar
e-uruk, 1998).
______, Mekasid e-eria el-islamijja: Dirasat fi kadaja el-menhed ve kadaja et-tatbik (Kairo: al-Furqan Islamic Heritage
Foundation, Al-Maqasid Research Centre, 2006).
El-Awa, Salwa M. S., Textual Relations in the Quran: Relevance,
Coherence and Structure, 1. izdanje (London and New York:
Routledge, 2006).
407

Dzasir Intencije serijata.indd 407

14.5.2012 15:27:12

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

______, El-Vuduh ve en-nezair fi el-Kuran el-kerim, 1. izdanje


(Kairo: Dar e-uruk, 1998).
Al-Azami, Muhammad, On schashts Origins of Muhammadan Jurisprudence. (Rijad: King Saud Univesrity i Joh Wiley, 1985).
Baderin, M. A., Modem Muslim States betwen Islamic Law
and International Human Rights Law, (doktorska disertacija, University of Nottingham, 2001).
Badiah, Emir, Tejsir et-tahrir (Bejrut: Dar el-Fikr, bez datuma).
El-Bagdadi, Ebu Bekr, El-Fikh ve el-mutefekkih, priredio: Adil
ibn Jusuf el-Azazi (Saudijska Arabija: Dar Ibn el-Devzi,
1421. h.).
El-Basri, Muhammed et-Tajjib, El-Mutemed fi usul el-fikh, priredio: Halil el-Mis, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Kutub elilmijja, 1403. h).
El-Batlijusi, Abdullah ibn Muhammed, El-Insaf fi et-tenbih ala
el-meani ve el-esbab elleti evdebet el-ihtilaf bejne muslimin fi
araihim, priredio: Muhammed Ridvan ed-Daja, 2. izdanje
(Bejrut: Dar el-Fikr, 1403 h.).
Beany, Michael, Analysis, Stanford Encyclopedia of Philosophy
(2003 [cit. 5. januara 2007]); dostupno na: http://plato.
stanford.edu/entries/analysis/.
Bedran, Bedran, Edilla et-teri el-mutearida ve vuduh et-terdih
bejnehuma (Aleksandrija: Muessesa ebab el-damia, 1974).
Beer, S., Brain of the Firm (London: Penguin Press, 1972).
Bejdavi, Tefsir el-Bejdavi (Bejrut: Dar el-Fikr, bez datuma).
El-Bejheki, Ebu Bekr, Es-Sunen (Madina: Ed-Dar, 1989).
Bejjah, Abdallah bin, Alaka mekasid e-eria bi usul el-fikh, 1.
izdanje (Kairo: Al-Furqan Islamic Heritage Foundation, AlMaqasid Research Centre, 2006).
408

Dzasir Intencije serijata.indd 408

14.5.2012 15:27:12

BIBLIOGRAFIJA

______, Amali ed-dilalat ve medali el-ihtilafat, 1. izdanje


(Dedda: Dar el-Minhad, 2007).
Beltadi, Menhed Umer ibn el-Hattab fi et-teri, 1. izdanje (Kairo: Dar es-Selam, 2002).
El-Benna, Demal, Teddid el-fikh el-islami, Hivarat li-karn dedid (Damask: Dar el-Fikr, 2000).
Bentham, Jeremy, An Introduction to the Principles of Morals and
Legislation, http://utilitarianism.com, 1781. [cit. 10. januara 2007].
Bernard, Cheryl, Civil Democratic Islam, Partners, Resources, and
Strategies (Santa Monica: RAND, 2004).
Bertalanffy, L. Von, General Systems Theory, Main Currents
in Modern Thought, sv. 71, 1955.
El-Bezdevi, Ali ibn Muhammed, Usul El-Bezdevi - Kenz el-vusul
ila marifa el-usul (Karachi: Jawid Press, bez datuma).
Bhutto, Benazir, Politics and the Muslim Woman, in Liberal
Islam: A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford:
Oxford University Press, 1998).
Bin Saleh, Hasan, The Application of Al-Qavaid al-Fiqhiyya of
Majallat al-Ahkam al-Adliyya: An Analytical Juristic Study
with Particular Reference to Jordanian Civil Code and United Arab Emirates Law of Civil Transactions (doktorska
disertacija, University of Lampeter, 2003).
Binder, Leonard, Ideological Revolution in the Middle East, ur.
John Wiley (New York: 1964).
El-Biri, Tarik, Mahijja el-muasara (Kairo: Dar e-uruk,
1996)
Blackburn, Simon, The Oxford Dictionary of Philosophy (Oxford:
Oxford University Press, 1996).
409

Dzasir Intencije serijata.indd 409

14.5.2012 15:27:12

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Bora Laskin Law Library, University of Toronto. International


Protection of Human Rights (2004 cit. 15. januara 2005]);
dostupno na http://wvvw.law-lib.utoronto.ca/resguide/humrtsgu.htm.
Boulding, K., Ecodynamics (London: Sage Publications, 1978).
______, General Systems as a Point of View, in Views on General Systems Theory, ur. A. Mesarovic (New York: John Wiley, 1964).
Bowler, D., General Systems Thinking (New York: North Holland, 1981).
Bunt, Gary, Virtually Islamic: Research and News About Islam in
the Digital Age, 2000 [posljednji put stranica posjeena 15.
marta 2007], http://www.virtuallyislamic.com/
El-Buti, M. Seid Ramadan, Davabit el-masleha fi e-eria el-islamijja, 6. izdanje (Damask: Er-Risala Fondation, 2001).
El-Buhari, Abdulaziz, Kef el-esrar (Bejrut: Dar el-Kutub elilmijja, 1997).
El-Buhari, Alauddin, Kef el-esrar an usul fahr el-islam el-Bezdevi, priredio: Abdullah Mahmud M. Umer (Bejrut: Dar
el-Kutub el-ilmijja, 1997).
El-Buhari, Muhammed, Et-Tarih el-kebir, priredio: Muhammed
Haim en-Nedevi (Dar el-Fikr, bez datuma).
______, Es-Sahih, priredio: Mustafa el-Bega, 3. izdanje (Bejrut:
Dar Ibn Kesir, 1986).
Carson, Robert and Evart Flood, Dealing with Complexity: An
Introduction to the Theory and Application of Systems Science,
sv. 2 (New York and London: Plenum Press, 1993).
Checkland, Peter, Systems Thinking, Systems Practice (New York:
Wiley, 1999).
410

Dzasir Intencije serijata.indd 410

14.5.2012 15:27:13

BIBLIOGRAFIJA

Choudhry, Masudul Alam, Syllogistic Deductionism in Islamic Social Choice Theory, International Journal of Social
Eonomics 17, br. 11 (1990).
Churchman, W., The Design of Inquiring Systems: Basic Concepts of Systems and Organizations (New York: Basic Books,
1979).
Clarke, L., The Shii Construction of Taqlid, Journal of Islamic
Studies 12, br. 1 (2001)
Cook, N., Stability and Flexibility. An Analysis of Natural Systems. (New York: Pergamon Press, 1980).
Corning, Peter A., Synergy: Another Idea Whose Time Has
Come? Journal of Social and Evolutionary Systems, vol. 1,
br. 21 (1998).
Crone, Patricia, Roman, Provincial and Islamic Law: The Origins
of the Islamic Patronate, Cambridge Studies in Islamic civilization (Cambridge: Cambridge University Press, 2002).
De Chardin, T., The Phenomenon of Man, bez datuma.
DeMarco, C. W., Deontic Legal Logic, u: The Philosophy of
Law: An Encyclopedia, priredio: Christopher Gray (New
York and London: Garland Publishing, 1999).
Derrida, Jacques, Of Grammatology, prevela: Gayatri Chakravorty
Spivak (Baltimore: John Hopkins University Press, 1976).
Descartes, Ren, Rules for the Direction of the Mind: The Philosophical Writings of Descartes, priredio: J. Cottingham (...)
(Cambridge: Cambridge University Press, 1684).
DeWitt, Richard, Worldviews: An Introduction to the History and
Philosophy of Science (Malden, MA: Blackwell, 2004).
Ed-Dib, Abdulazim, Imam el-Haremejn: u Gijas el-umem fi iltijas ez-zulem (Doha: E-uun ed-dinijja, 1400. god. po H).
411

Dzasir Intencije serijata.indd 411

14.5.2012 15:27:13

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Ed-Dimeki, Hamed, El-Kaif fi marifa men lehu rivaja fi elKutub es-sitta, priredio: Muhammed Avama, prvo izdanje
(Dedda: Dar el-Kibla li es-sekafa el-islamijja, 1992).
Dutton, Yassin, The Origins of Islamic Law: The Quran, the Muvatta and Madinan Amal (Surrey: Curzon, 1999).
Dworkin, Gerald, Introduction u: Morality, Harm, and the Law,
priredio: Gerald Dworkin (Oxford: Westview Press, 1994).
Dabir, Hasan Muhammed, El-Mekasid el-kullijja ve el-idtihad
el-muasir Tesis menhedi ve Kurani li alijja el-istinbat, 1.
izdanje (Bejrut: Dar el-Hivar, 2001).
______, El-Mekasid fi el-medresa e-iijja, u: Mekasid e-eria
el-islamijja: Dirasat fi kadaja el-menhed ve kadaja et-tatbik
(Studies in the Philosophy of Islamic Law: Theory and
Applications), 1. izdanje (Kairo: Al-Furqan Islamic Heritage Foundation, Al-Maqasid Research Centre, 2006).
El-Dessas, Ebu Bekr, Ahkam el-Kuran, priredio: Muhammed
es-Sadik Kamhavi (Bejrut: Dar Ihja et-turas, 1984).
El-Dezeri, el-Mubarek, En-Nihaja fi garib el-hadis ve el-asar
(Bejrut: El-Mekteba el-ilmijja, 1979).
Duma, Ali, El-Mustaleh el-usuli ve mukila el-mefahim (Kairo:
El-Mahed el-alemi li el-fikr el-islami, 1996).
______, Ilm usul el-fikh ve alakatuhu bi el-felsefa el-islamijja
(Kairo: El-Mahed el-alemi li el-fikr el-islami, 1996).
El-Duvejni, Abdulmelik, El-Burhan fi usul el-fikh, priredio: Abdulazim ed-Dib, 4. izdanje (Mensura: el-Vefa,
1418/1998.).
______, Gijas el-umem fi iltijas ez-zulem, priredio: Abdulazim
ed-Dib (Katar: Vizara e-uun ed-dinijja, 1400. god. po H).
______, Abdulmelik, El-Burhan fi ulum el-Kuran, 4. izdanje
(El-Mensura, Egipat: el-Vefa, 1997).
412

Dzasir Intencije serijata.indd 412

14.5.2012 15:27:13

BIBLIOGRAFIJA

Ebu Davud, Sulejman, Es-Sunen (Damask: Dar el-Fikr).


Ebu el-Fered, Abdurrahman, Sifa es-safva, priredili: Mahmud
Fehuri i M.R. Kaledi, 2. izdanje (Bejrut: Dar el-Marifa,
1979).
Ebu Jusuf, Jakub, El-Harad (Kairo: El-Matbaa el-Emirijja,
1303. god. po H ).
Ebu Zehra, Muhammed, Usul el-fikh (Kairo: Dar el-Fikr elarebi, bez datuma).
______, El-Imam Zejd (Kairo: Dar el-Fikr el-arebi, 1965).
______, Tarih el-mezahib el-islamijja (Kairo: Dar el-Fikr elarebi, bez datuma).
Ebu Zejd, Nasr Hamid, El-Imam E-afii ve tesis el-idijuludijja
el-vesatijja, 3. izdanje (Kairo: Medbuli, 2003).
______, Divine Attributes in the Quran in Islam and Modernity: Muslim Intellectuals Respond, priredio: John Cooper,
Ronald L. Nettler i Mohammed Mahmud (London: I.B.
Tauris, 1998).
______, Mefhum en-nass: Dirasa fi ulum el-Kuran (Kairo: ElHeja el-misrijja li el-kitab, 1990).
______, Tovards a System of Systems Concepts, Managment
Science 17, br. 2 (1971).
Egypt, Islam, and Democracy: Twelve Critical Essays, priredio:
Saad Eddin Ibrahim, sv. 19, Monograph 3, Kairo Papers
in Social Science (Kairo: The American University in Cairo
Press, 1996).
Ellis, John, Against Deconstruction (Princeton, New Jersey: Princeton University Press, 1989).
Encyclopedia of Postmodernism, priredili: Taylor, V. and Winquist, C., (New York: Routledge, 2001).
413

Dzasir Intencije serijata.indd 413

14.5.2012 15:27:13

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

El-Ensari, Ibn Nazmuddin, Fevatih er-rehamut erh Musellem


es-subut, priredio: Abdullah Mahmud M. Umer, 1. izdanje
(Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 2002).
Enver, Hafiz, Vilaja el-mera fi el-fikh el-islami (magistarski
rad, Imam Saud Islamic University, Dar Balansija, 1999).
Esposito, John, Islam and Politics (Syracuse: Syracuse University
Press, 1984).
El-Ekar, Umer Sulejman, Tarih el-fikh el-islami, 1. izdanje (Kuvajt: Mekteba el-Felah, 1982).
European Council for Fatva and Research, ECFR, Scientific Review of the European Council for Pattva and Research, ur.
Abdul-Majid al-Najjar, vol. 1-11, Dublin, od juna 2002.
El-Fadl, Khalid Abou, Speaking in Gods Name (Oxford:
Oneworld Publications, 2003).
El-Fadli, Abdulhadi, Mekasid e-eria, u Mekasid e-eria, priredio: Abduldebbar er-Rifai (Damask: Dar el-Fikr, 2001).
Fadlullah, Muhammed Husejn, Mekasid e-eria, in Mekasid
e-eria, priredio: Abduldebbar er-Rifai (Damask: Dar elFikr, 2001).
Fakhry, Majid, A History of Islamic Philosophy, 2. izdanje (London,
New York: Longman, Colombia University Press, 1983).
El-Fejruzabadi, Ibrahim, erh el-Lem, priredio: Abdulmedid
Turki (Bejrut: Dar el-Garb el-islami, 1988).
Fellusi, Masud Ibn Musa, Medresa el-mutekellimin (Rijad: Mekteba er-Rud, 2004).
Ferhan, Adnan, Hareka el-idtihad inde e-ia el-imamijja, 1.
izdanje (Bejrut: Dar el-Hadi, 2004).
Fetani, Ismail, Ihtilaf ed-darejn, 2. izdanje (Kairo: Dar es-Selam,
1998).
414

Dzasir Intencije serijata.indd 414

14.5.2012 15:27:13

BIBLIOGRAFIJA

Fivaz, R., Lordre Et La Volupte (Lausanne: Presses Politechniques Romandes, 1989).


Garaudy, Roger, El-Islam ve el-karn el-vahid ve el-irun: urut
nehda el-muslimin, preveo: Kemal Dadullah (Kairo: EdDar el-alemijja li el-kutub ve en-ner, 1999).
Gawain, Shakti, Return to the Garden: A Journey to Discovery
(California: New World Library, 1989).
El-Gazali, Ebu Hamid, El-Menhul fi talikat el-usul, priredio:
Muhammed Hasan Hito, 2. izdanje /Damask: Dar el-Fikr,
2001).
______, El-Mustasfa fi ilm el-usul, priredio: Muhammed Abdusselam Abduafi, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Kutub elilmijja, 1413 h).
______, El-Kistas el-mustekim (Bejrut: Chatolic Publishing House, 1959).
______, Mihakk en-nezar (Kairo: El-Matbaa el-edebijja, bez
datuma).
______, Mekasid el-felasifa (Kairo: El-Mearif, 1961).
______, Tahafut al-Falasifah (Incoherence of the Philosophers). Preveo: M. S. Kamali (Pakistan Philosophical Congres, 1963 (cit. 18. januara 2005)); dostupno na http://
www.muslimphilosophy.com.
El-Gazali, Muhammed, Nezarat fi el-Kuran (Kairo: Nehda Misr,
2002).
______, Es-Sunna en-nebevijja bejne ehl el-fikh ve ehl el-hadis, 1.
izdanje (Kairo: Dar e-uruk, 1996).
Geny, Francois, Methode Dinterpretation Et Sources En Droit
Prive Positif, prijevod: Louisiana State Law Institute, 2. izdanje, sv. 1 (1954).
415

Dzasir Intencije serijata.indd 415

14.5.2012 15:27:13

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Ghannouchi, Rachid, Participation in Non-Islamic Government, in Liberal Islam: A Sourcebook, ed. Charles Kurzman (Oxford: Oxford University Press, 1998).
Gharajedaghi, Jamshid, Systems Methodology: A Holistic
Language of Interaction and Design. Seeing through Chaos
and Understanding Complexities, u: systemsthinkingpress.com (2004).
______, Systems Thinking: Managing Chaos and Complexity. A
Platform for Designing Business Architecture (Boston: Buttervvorth-Heinemann, 1999).
Gibb, H. A. R., Islam: A Historical Survey, 2. izdanje (Oxford:
Oxford University Press, bez datuma).
Gleave, Robert, Introduction, in Islamic Law: Theory and
Practice, priredili: R. Gleave i E. Kermeli (London: I. B.
Tauris, 1997).
Goldziher, Ignaz, Introduction to Islamic Theology and Law, preveli: Andras i Ruth Hamori (Princeton: Princeton University Press, 1981).
Gwynne, Rosalind Vard, Logic, Rhetoric, and Legal Reasoning in
the Quran (London and New York: Routledge, 2004).
Haddad, Yvonne, The Islamic Alternative, The Link 15, br. 4
(1982).
El-Had ibn Emir, Et-Takrir ve et-tahbir fi ilm usul el-fikh (Bejrut: Dar el-Fikr, 1996).
El-Hafif, Ali, Es-sunna et-teriijja, u: Es-sunna et-teriijja ve
gajr et-teriijja, priredio: Muhammed Imara (Kairo: Nehda
Misr, 2001).
Hajjat, Usama, Muhtelef el-hadis (magistarski rad, Umm elKura, Dar el-Fadila, 2001).
416

Dzasir Intencije serijata.indd 416

14.5.2012 15:27:13

BIBLIOGRAFIJA

Hallaq, Vael, Ibn Taymiyya against the Greek Logicians (Oxford:


Clarendon Press, 1993).
______, A History of Islamic Legal Theories: An Introduction to
Sunni Usul al-Fiqh (Cambridge: Cambridge Universitv Press, 1997).
______, The Quest for Origins or Doctrine? Islamic Legal Studies as Colonialist Discourse, UCLA Journal of Islamic and
Near Eastern Law, br. 2 (jesen/zima) (2003).
______, Vas the Gate of Ijtihad closed, Int. Journal Middle
Eastern Studies 16, br. 1 (1984).
Hanefi, Hasan, Et-Turas ve et-teddid (Bejrut: Dar et-Tenvir,
1980).
______, Mekasid e-eria ve ehdaf el-umma, El-Muslim elmuasir, br. 103 (2002).
Hasan, Hussein, Book Review: Islamic Law and Culture 16001840 by Haim Gerber, Journal of Islamic Studies 12, br. 2
(2001).
Hasebullah, Ali, Usul et-teri el-islami (Kairo: Dar el-Mearif,
bez datuma).
El-Hasfeki, Ed-Durr el-muhtar (Bejrut: Dar el-Fikr, 1386. god.
po H).
Hassan, Husejn Hamid, Nezarijja el-masleha fi el-fikh el-islami
(Kairo: Mekteba el-mutenebbi, 1981).
Hintikka, Jaakko and Remes, The Method of Analysis, priredio:
D. Reidel (Dordrecht: 1974).
Hitchins, D., Putting Systems to Work (New York: John Wiley,
1992).
______, Advanced Systems, Tinking and Management (Norwood, MA: Artech House, 2003).
417

Dzasir Intencije serijata.indd 417

14.5.2012 15:27:13

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Hoffman, Murad, El-Islam ame elfejn (Islam in the Year Two


Thousand), 1. izdanje (Kairo: Makteba e-uruk, 1995).
El-Hudri, Muhammed, Usul el-fikh (Bejrut: El-Mekteba elasrijja, 2002).
El-Husejni, Ebu Bekr, Kifaja el-ahjar fi hal gaja el-ihtisar, priredili: A. A. Baltadi i M. Vehbi Sulejman, 1. izdanje (Damask: Dar el-Hajr, 1994).
El-Huui, A. M., Gaja el-idda fi ulum el-istilah (Kairo: Al-Azhar University, 1992).
Ibn Abdulberr, Ebu Umer, Et-Temhid, priredio: Muhammed
el-Alevi i Muhammed el-Bekri (Maroko: Vizara umum elevkaf, 1387. h.).
Ibn Abdusselam, el-Izz, Kavaid el-ahkam fi mesalih el-enam
(Bejrut: Dar en-Ner, bez datuma).
______, Mekasid es-salah, priredio: Ijad et-Tebba, 2. izdanje
(Bejrut: Dar el-Fikr, 1995).
______, Mekasid es-savm, priredio: Ijad et-Tebba, 2. izdanje
(Bejrut: Dar el-Fikr, 1995).
Ibn Abidin, Muhammed Emin, Haija Redd el-muhtar (Bejrut:
Dar el-Fikr, 2000).
______, Ner el-urf fi ma bunije min el-ahkam ala el-urf (Kairo:
bez datuma).
Ibn Adem, Jahja, El-Harad (Lahore, Pakistan: El-Mekteba elilmijja, 1974).
Ibn el-Arebi, Ebu Bakr el-Maliki, El-Mahsul fi usul el-fikh, priredili: Husejn Ali el-Dadri i Said Fuda, 1. izdanje (Aman:
Dar el-Bedarik, 1999).
______, Arida el-ahvezi (Kairo: Dar el-Vahj el-Muhammedi,
bez datuma).
418

Dzasir Intencije serijata.indd 418

14.5.2012 15:27:13

BIBLIOGRAFIJA

Ibn Aur, et-Tahir, Elejse es-subh bi karib? (Tunis: E-erika ettunisijja li-funun er-resm, 1988).
______, Et-Tahrir ve et-tenvir (Tunis: Dar Sahnun, 1997).
______, Mekasid e-eria el-islamijja, priredio: Et-Tahir el-Mesavi (Kuala Lumpur: El-Fedr, 1999).
______, Usul en-nizam el-idtimai fi el-islam, priredio: Et-Tahir
el-Mesavi (Aman: Dar en-Nefais, 2001).
______, Ibn Ashur, Treatise on Maqasid al-Shariah, preveo: Mohammad al-Tahir al-Mesawi, (London, Vashington: International Institute of Islamic Thought (IIIT), 2006).
Ibn el-Dezeri, Muhammed ibn Muhammed, En-Ner fi elkiraat el-ar (Kairo: Mekteba el-Kahira, bez datuma).
Ibn Ferhun, Burhanuddin, Tebsira el-hukkam fi usul el-akdijja ve
menahid el-ahkam, priredio: Demal Marali (Bejrut: Dar
el-Kutub el-ilmijja, 1995).
Ibn Hader, Ahmed, Feth el-bari erh Sahih el-Buhari, bez datuma.
______, Lisan el-mizan, Daira el-mearif en-nizamijja, 3. izdanje (Bejrut: Muessesa el-alam li el-matbuat, 1986).
______, Takrib et-tehzib, priredio: Muhammed Avama (Damask: Dar er-Reid, 1986).
Ibn Haldun, Abdurrahman, Mukaddima Ibn Haldun, 5. izdanje
(Dar el-Kalem, 1984).
Ibn Halkan, Ahmed, Vefijjat el-ajan ve enba enba ez-zeman, priredio: Ihsan Abbas (Bejrut: Dar es-Sekafa, bez datuma).
Ibn Hazm, Ali, El-Ihkam fi usul el-ahkam, 1. izdanje (Kairo:
Dar el-Hadis, 1983).
______, El-Muhalla, Ledna ihja et-turas el-arebi, 1. izdanje
(Bejrut: Dar el-Afak, bez datuma).
419

Dzasir Intencije serijata.indd 419

14.5.2012 15:27:13

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

______, Takrib el-mentik, priredio: Ihsan Abbas, 1. izdanje


(Bejrut: bez datuma).
Ibn el-Kajjim, emsuddin, Ahkam ehl ez-zimma, priredili: Ebu
Bera i Ebu Hamid (Rijad: Ramadi, 1997).
______, Et-Turuk el-hukmijja fi es-sijasa e-erijja, priredio: Muhammed Demil Gazi (Kairo: El-Medeni, bez datuma).
______, Ilam el-muvekkiin, priredio: Taha Abdurreuf Sad
(Bejrut: Dar el-Dil, 1973)
Ibn es-Salah, Ebu Amr, El-Mukaddima fi ulum el-hadis (Bejrut:
Dar el-Fikr, 1977).
______, Fetava Ibn es-Salah, 2005.
Ibn Kesir, Ismail, El-Bidaja ve en-nihaja, bez datuma.
Ibn Kudama el-Makdisi, Abdullah, Revda en-nazir ve denna elmenazir, priredio: Abdulaziz Abdurrahman es-Seid, 2. izdanje (Rijad: Mohammed ibn Saud University, 1399. h.).
______, El-Mugni fi fikh el-Imam Ahmed ibn Hanbel e-ejbani,
1. izdanje (Bejrut: Dar el-Fikr, 1985).
Ibn Menzur, Muhammed, Lisan el-Areb (Bejrut: Dar Sadir, bez
datuma).
Ibn en-Nedim, Muhammed Ebu el-Fered, El-Fihrist (Bejrut:
Dar el-Marifa, 1978).
Ibn Nudejm, Zejnuddin, El-Bahr er-raik, 2. izdanje (Bejrut:
Dar el-Marifa, bez datuma).
Ibn Rud, el-Velid, (Averroes), Bidaja el-mudtehid ve nihaja elmuktesid (Bejrut: Dar el-Fikr, bez datuma).
______, Fasl el-mekal fi takrir ma bejne e-eria ve el-hikma min
ittisal (Odluan argument o vezi izmeu islamskog prava i filozofije. Prevedeno: O skladu religija i filozofije, u: Averroes, The Philosophy and Theology of Averroes, preveo: Moham420

Dzasir Intencije serijata.indd 420

14.5.2012 15:27:13

BIBLIOGRAFIJA

med Jamil al-Rahman) (A. G. Widgery, 1921 (it. 18. januara


2005); dostupno na: http://www.muslimphilosophy.om.
______, Muhtesar mentik Aristo, priredio: Dirar Dehami (Bejrut: Dar el-Fikr el-Lubnani, 1992).
______, Tehafut et-tehafut, priredio: Sulejman Dunja, 1. izdanje
ed. (Kairo: Dar el-Mearif, 1964).
Ibn Sina, Abu Ali, Remarks and Admonitions, preveo: Shams
Inati, sv. 1 (Toronto: Pontifical Institute of Mediaeval Studies, 1984).
Ibn Tejmijja, Ahmed, El-Musevveda, priredio: M. Muhjuddin
Abdulhamid (Kairo: El-Medeni, bez datuma).
______, Dekaik et-tefsir, priredio: Muhammed el-Dulejnid
(Damask: Muessesa ulum el-Kuran, 1404. h.).
______, Der tearud el-akl ve en-nakl (Bejrut: Dar el-Kutub elilmijja, 1997).
______, Iktida es-sirat el-mustekim muhalefa ashab el-dehim,
priredio: Muhammed Hamid, 2. izdanje (Kairo: Matbaa
es-sunna, 1369. h.).
______, Kutub ve rasail ve fatava, priredio: Abdurrahman enNeddi, 2. izdanje (Rijad: Mekteba Ibn Tejmijja, bez datuma).
______, Nakd Meratib el-idma, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Fikr
1998).
Imam, Muhammad Kamal, Ed-Delil el-iradi ila mekasid e-eria
el-islamijja (London: Al-Maqasid Research Centre, 2007).
Imara, Muhammed, Teddid el-fikr el-islami (Kairo: Kitab Dar
el-Hilal, 1981).
______, Es-Sunna et-teriijja, u: Es-Sunna et-teriijja ve gajr
et-teriijja, priredio: Muhammed Imara (Kairo: Nehda
Misr, 2001).
421

Dzasir Intencije serijata.indd 421

14.5.2012 15:27:13

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Inayatullah, Sohail and Gail Boxwell, Islam, Postmodernism and


Other Futures: A Ziauddin Sardar Reader (London: Pluto
Press, 2003).
Iqbal, Mohammad, The Reconstruction of Religious Thought in
Islam, priredio: M. Saeed Shaykh (Lahore: 1986).
El-Iraki, Atif, En-Neza el-aklijja fi felsefa Ibn Rud, 5. izdanje
(Kairo: Dar el-Mearif, 1993).
El-Isnevi, Demaluddin, Nihaja es-sul erh Minhad el-vusul,
priredio: Abdulkadir Muhammed Ali (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1999).
Izetbegovi, Alija, El-Ilan el-islami, preveo: Muhammad Jusuf
Ads, 1. izdanje (Kairo: Dar e-uruk, bez datuma).
Izzet, Heba Reuf, El-Mera ve ed-din ve el-ahlak u: Hivarat li
karn dedid (Dar el-Fikr: Damask, 2000).
Izzi Dien, Mawil, Islamic Law: From Historical Foundations
to Contemporary Practice, priredila: Carole Hillenbrand
(Edinburgh: Edinburgh University Press ltd, 2004).
Jahami, Gerard, Mefhum es-sebebijja bejne el-mutekellimin ve elfelasifa: Bejne El-Gazali ve Ibn Rud, 2. izdanje (Bejrut: Dar
el-Merik, 1992).
Jenkins, O. B., What Is Worldview? (1999 [cit. Jan. 2006]); dostupno na http://orvilIejenkins.om /worldview/worldvwhat.html.
Johnston, Larry, Politics: An Introduction to the Modem Democratic State (Broadview: Peterborough, Ontario, 1998).
Jordan, J., Themes in Speculative Psychology (London: Tavistock
Publications, 1968).
Jughaim, Numan, Turuk el-kef an mekasid e-eria (International Islamic University, Malaysia, Dar en-Nefais, 2002).
422

Dzasir Intencije serijata.indd 422

14.5.2012 15:27:13

BIBLIOGRAFIJA

Kant, Immanuel, Fundamental Principles (Groundwork) of the


Metaphysics of Morals (Buffalo, NY: Promatheus, 1987).
El-Karadavi, Jusuf, El-Idtihad el-muasir bejne el-indibat ve elinfirat (Kairo: Dar et-Tevzi, 1994).
______, Fi fikh el-akallijjat el-muslima. 1. izdanje (Kairo: Vehba,
2001).
______, Fikh ez-zekah (doktorska disertacija, El-Azhar University, Egypt, er-risala, 15. izdanje, 1985).
______, Kejfe neteamel mea el-Kuran el-azim?, 1. izdanje (Kairo: Dar e-uruk, 1999).
______, Medhal li dirasa e-eria el-islamijja (Kairo: Vehba,
1997).
El-Karafi, ihabuddin, Ez-Zehira (Bejrut: Dar el-Areb, 1994).
______, El-Furuk (mea havamiih), priredio: Halil Mensur
(Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1998).
El-Kasani, Alauddin, Bedai es-sanai fi tertib e-erai, 2. izdanje
(Bejrut: Dar el-Kitab el-arebi, 1982).
El-Kattan, Menna, Mebahis fi ulum el-Kuran, 11. izdanje (Kairo: Vehba, 2000).
Katz, D., Kahn, L., The Social Psychology of Organizations (London: John Wiley, 1966).
Kellner, Steven, Douglas Best, Postmodem Theory: Critical Interrogations, ur. Paul Valton (London: Macmillan Press Ltd,
1991).
Kendall, Kenneth, E. Kendall i Julie E., Systems Analysis and Design, 4. izdanje (New Jersey: Prentice-Hall, 1999).
Kerr, Malcolm H., Islamic Reform: The Political and Legal Theories of Mohammad Abduh and Rashid Rida (London: Cambridge University Press, 1966).
423

Dzasir Intencije serijata.indd 423

14.5.2012 15:27:14

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Khalaf-Allah, Muhammad, Legislative Authoritv, in Liberal


Islam: A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford:
Oxford Universitv Press, 1998).
Khatami, Mohammad Seyyed, Islam, Liberty, and Development
(Johannesburg: Global Books, 2001).
______, Islam, Liberty and Development (New York: Institute of
Global Cultural Studies, Binghamton University, 1998).
El-Killini, Muhammed, Usul el-Kafi, priredio: Ali Ekber el-Giffari (Teheran: Dar al-Menurat el-islamijja, bez datuma).
El-Kinani, Eref Ebu Kudama, El-Edilla el-istinasijja inde elusulijjin, 1. izdanje (Aman: Dar en-Nefais, 2005).
King, Hugh R., A. N. Whitehead and the Concept of Metaphysics, Philosophy of Science (1947).
Kirchner, J. W., The Gaia Hvpothesis: Are They Testable? Are
They Useful? in Scientists on Gaia, priredio: S. Schneider
(Cambridge, New York: MIT Press, 1991).
Klir, G., Architecture of Systems Problem Solving (New York: Plenum Publishing Corp, 1985).
Koestler, A., The Ghost in the Machine (London: Arkana, 1967).
Kopanski, Ataullah Bagdan, Orientalism Revisited: Bernard
Lewis School of Political Islamographv, Intellectual Discourse 8, br. 2 (2000).
Korzybski, Alfred, An Introduction to Non-Aristolelian Systems
and General Semantics, 4. izdanje (Lakeville, Connecticut:
The International Non-Aristotelian Library Publishing
Company, 1958).
El-Kummi, Ibn Babevejh es-Saduk, Ilel e-erai, priredio: Muhammed Sadik Bahr el-Ulum (Nedef: Dar el-Belaga, 1966).
Laszlo, Ervin, The World System (New York: George Braziller
Inc, 1972).
424

Dzasir Intencije serijata.indd 424

14.5.2012 15:27:14

BIBLIOGRAFIJA

______, Introduction to Systems Philosophy - Tovards a New Paradigm of Contemporary Thought (New York: Gordon and
Breach, Science Publishers, 1972).
______, The Systems View of the World: A Holislic Vision for Our
Time (Hampton Press, 1996).
Law. dictionary.com. http://dictionary.law.com, cit. januara 2007.
Layish, Aharon, Interplay between Tribal and Shari Law: A
Case of Tibbawi Blood Money in the Sharia Court of Kufra, Islamic Law and Society 13, br. 1 (2006).
El-Leknevi, Muhammed Abdulhajj, El-Edviba el-fadila li elesila el-aera el-kamila, priredio: Abdulfettah Ebu Gudda
(Halep: Mekteb el-Matbuat el-islamijja, 1384. h.).
Litterer, J., Organizations: Systems, Control and Adaptation (New
York: John Wiley, 1969).
LOC, Library of Congress, Romanization Tables 1997 (cit. 20.
januara 2005), dostupno na http://www.loc.gov/catdir/pso/
romanization/ara-bic.pdf.
Locke, John, An Essay Concerning Human Understanding, priredio: P. H. Nidditch, 4. izdanje (Oxford: Oxford University
Press, 1975),
Lorenz, Konrad Z., The Fashionable Fallacy of Dispensing
with Description (referat podnesen na 25. meunarodnom
kongresu fiziolokih nauka, Munich, 25-31. jula 1971).
Lotfi, Tabatabaei, Ijtihad in Twelver Shiism: The Interpretation and Application of Islamic Law in the Context of Changing Muslim Society (doktorska disertacija, University of
Leeds, 1999).
Lovelock, J., The Ages of Gaia (New York: Norton and Co,
1988).
425

Dzasir Intencije serijata.indd 425

14.5.2012 15:27:14

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Luhmann, Niklas, Late as a Social System, preveo: Klaus Ziegert. Uvod Richarda Noblesa and Davida Schiffa (Oxford:
Oxford University Press, 2004).
Makdisi, John, A Reality Check on Istihsan as a Method of Islamic Legal Reasoning, UCLA Journal of Islamic and Near
Eastern Law, br. 99 (jesen/zima 2003).
Malik, Muvetta el-imam Malik, priredio: M. Fuad Abdulbaki
(Kairo: Dar Ihja et-turas el-arebi, bez datuma).
Al-Marzouqi, A. A. M., Human Rights in Islami Law (doktorska disertacija, University of Exeter, 1990).
Maslow, A. H., Motivation and Personality, 2. izdanje (New York:
Harper and Row, 1970).
______, A Theory of Human Motivation, Psychological Review, br. 50 (1943).
Maturana, H., V. Varela, The Tree of Knowledge (London: Shambala, 1992).
El-Maverdi, Ali, El-Ahkam es-sultanijja (Kairo: El-Mekteba ettevfikijja, bez datuma).
El-Medella, Demijja, Medella el-ahkam el-adlijja, priredio:
Nedib Hevavini (Karhane tidaret kutub, bez datuma).
Meinecke, Friedrich, Historicism: The Rise of a New Historical
Outlook, preveo: J. E. Anderson (London: 1972).
Mejmeni, Vedenat Abdurrahim, Kaida ez-zerai, 1. izdanje
(Dedda: Dar el-Mudteme, 2000).
Mernissi, Fatima, A Feminist Interpretation of Womens Rights, in Liberal Islam: A Sourcebook. Oxford, priredio:
Charles Kurzman (Oxford: University Press, 1998).
______, Ma verae el-hidab, 1. izdanje (Damask: Dar Havran,
1997).
426

Dzasir Intencije serijata.indd 426

14.5.2012 15:27:14

BIBLIOGRAFIJA

______, The Veil and the Male Elite: A Feminist Interpretation of


Womens Rights in Islam, prevela: Mary Jo Lakeland (Cambridge, Mass.: Perseus Books, 1991).
El-Merzuki, Ebu Jarub, Islah el-akl fi el-felsefa el-arebijja
(doktorska disertacija, The Centre of Arabic Unity Studies,
1994).
Mesavi, M. et-Tahir, E-ejh ibn Aur ve el-meru ellezi lem
jektemil u: Mekasid e-eria al-islamijja (Kuala Lumpur:
El-Fedr, 1999).
Messick, Brinkley, When Women Went to Mosques: Al-Aydini
on the Duration of Assessments u: Islamic Legal Interpretation: Muftis and Their Fatvas, priredili: Muhammad Khalid
Masud i David S. Power (Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 1996).
Mevdudi, Ebu el-Ala, El-Hidab (Dedda: Ed-Dar es-Saudijja
li en-ner ve et-tevzi, 1986).
Miller, J., Living Systems (New York: McGraw-Hill, 1978).
Mintjes, H., Mawlana Mawdudis Last Years and the Resurgence of Fundamentalist Islam, Al-Mushir 22, br. 2 (1980).
El-Mirdavi, Alauddin, Et-Tahbir erh et-Tahrir fi usul el-fikh,
priredili: Avad el-Karni, Abdurrahman Dubrejn, Ahmed
es-Serrah, 1. izdanje (Rijad: Mekteba er-Rud, 2000).
El-Mirgijani, Ali, El-Hidaja erh Bidaja el-mubtedi (El-Mekteba el-islamijja, bez datuma).
The MIT Encyclopedia of the Cognitive Sciences, priredili: Keil,
Robert, A. Wilson, and C. Frank, (London: The MIT Press,
1999).
Modernist Islam, 1840-1940: A Sourcebook, priredio: Kurzman,
Charles (Oxford: Oxford University Press, 2002).
427

Dzasir Intencije serijata.indd 427

14.5.2012 15:27:14

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Moghissi, Haideh, Feminism and Islamic Fundamentalism:


The Limits of Postmodern Analysis (New York: Zed Books,
1999).
Moosa, Ebrahim, The Debts and Burdens of Critical Islam, in
Progressive Muslims, priredio: Omid Safi (Oxford: Oneworld,
2003).
______, Introduction, in Revival and Reform in Islam: A Study
of Islamic Fundamentalism by Fazlur Rahman, priredio:
Ebrahim Moosa (Oxford: OneWorld, 2000).
______, The Poetics and Politics of Law after Empire: Reading
Womens Rights in the Contestations of Law, UCLA Journal of Islami and Near Eastern Law, br. 1 (jesen/zima 2002).
Mufti, Muhammed Ali, Nakd el-duzur el-fikrijja li ed-dimukratijja el-garbijja (Rijad: El-Munteda el-islami i Medella
el-Bejan, 2002).
Mukhtar, A. B., Human Rights and Islamic Law: The Development of the Rights of Slaves, Women and Aliens in Two
Cultures (doktorska disertacija, University of Manchester,
1996).
Muslih, A Project of Islamic Revivalism (Leiden: University of
Leiden, 2006).
Muslehuddin, Mohammad, Philosophy of the Islamic Law and
the Orientalists, 1. izdanje (Delhi: Markazi Maktaba Islami,
1985).
Muslim, Ebu el-Husejn, Sahih Muslim, priredio: Muhammed
Fuad Abdulbaki (Bejrut: Dar Ihja et-turas el-arebi, bez datuma).
Mustafa, Vadi, Ibn Hazm ve mevkifuhu min el-felsefa ve elmentik ve el-ahlak (magistarski rad, Alexandria University,
El-Medme es-sekafi, 2000).
428

Dzasir Intencije serijata.indd 428

14.5.2012 15:27:14

BIBLIOGRAFIJA

Al-Naim, Abdullahi, Islam and Human Rights, Tikkun 18,br.


1 (2003).
Al-Najjar, Zaghloul, Wonderful Scientific Signs in the Quran
(London: Al-Firdaws, 2005).
Al-Nami, A. K., Studies in Ibadhism (Al-Ibadiyyah) (doktorska disertacija, University of Cambridge, 1971).
Al-Nami, Amr K., Studies in Ibadhism, www.islamfact.com,
2006).
Naming, Sire,Worldviews: Crosscultural Explorations of Human
Beliefs, 3. izdanje (Prentice Hall, 1999).
Nasr, Seyyed Hossein, Ideals and Realities of Islam (Boston,
Mass.: George Allen and Unwin, 2000).
Naugle, David K., Worldview: The History of a Concept (Grand
Rapids: Eerdmans, 2002).
Neda, Muhammed, En-Nesh fi el-Kuran (Kairo: Ed-Dar elArebijja li el-kutub, 1996).
En-Neddar, Abdulmedid, Hilafa el-insan bejne el-vahj ve elakl (Virginia: International Institute of Islamic Thought
(IIIT), 1993).
En-Nesefi, Abdullah ibn Ahmed, Kef el-esrar erh el-Musannef
ala el-Menar, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja,
1998).
Nessar, Ismet, El-Hitab el-felsefi inde Ibn Rud ve eseruhu fi kitabat Muhammed Abduh ve Zeki Nedib Mahmud (Kairo:
Dar el-Hidaja, 2003).
En-Nevevi, Jahja Ebu Zekerijja, El-Medmu (Bejrut: Dar elFikr, 1997).
En-Nimr, Abdulmunim, El-Idtihad (Kairo: Dar e-uruk,
1986).
429

Dzasir Intencije serijata.indd 429

14.5.2012 15:27:14

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

En-Nisaburi, el-Hakim, El-Mustedrek ala es-Sahihajn (Bejrut:


Dar el-Kutub el-ilmijja, 1990).
Normi, H., Comparing Voting Systems (Reidel Publishing ompany, 1987).
Norris, Christopher, Derrida (London: Sage, 1987).
Omar, Mohammad Abdul-Khaliq, Reasoning in Islamic Law, 3.
izdanje (Kairo: M. Omar, 1999).
Omotosho, A., The Problem of al-Amr in Usul al-Fiqh (doktorska disertacija, University of Edinburgh, 1984).
Ongley, John, What Is Analysis? Review of Michael Beanys
Analysis, Bertrand Russell Society Quarterly, br. 127
(2005).
Othman, A. H., Shafiei and the Interpretation of the Role of
the Quran and the Hadith (doktorska disertacija, St. Andrews, 1997).
The Oxford History of Islam, ur. John Esposito (Oxford: University Press, 1999).
Peters, Rudolph, Murder in Khaybar: Some Thoughts on the
Origins of the Qasama Procedure in Islamic Law, Islamic
Law and Society 9, br. 2 (2002).
The Philosophy of Law: An Encyclopedia, priredio: Gray, Christopher Berry (New York and London: Garland Publishing,
1999).
Piscatori, James P., Islamic Countries: Politics and Government
(Princeton: Princeton University Press, 1996).
Powell, Jim, Postmodernism for Beginners (New York: Writers
and Readers Publishing, 1998).
Powers, W.T., Behaviour: The Control of Perception (New York:
Aldine de Gruyter, 1973).
430

Dzasir Intencije serijata.indd 430

14.5.2012 15:27:14

BIBLIOGRAFIJA

Progressive Muslims: On Justice, Gender and Pluralism, priredio:


Safi, Omid (Oxford: One World, 2003).
Rahim, R. A. A., Certain Aspects of Ijtihad in Islamic Jurisprudence, with Special Reference to the Comparative Study
between Sunni and Shii Principles (magistarski rad, University of St. Andrews, 1991).
Rahman, Fazlur, Islamic Modernism: Its Scope, Method, and
Alternatives, International Journal of Middle East Studies 1,
br. 4 (1970).
______, Islam, 2. izdanje (Chicago: University of Chicago Press, 1979).
Ramadan, Tariq, Stop in the Name of Humanity, Globe and
Mail (London), 30. mart 2005.
______, To Be a European Muslim (Leicester: Islamic Foundation, 1999).
______, Western Muslims and the Future of Islam (New York:
Oxford University Press, 2004).
Rand, Ayn, The Objectivist Ethics: The Virtue of Selfishness
(1964).
Rawls, John, A Theory of Justice (The Belknap Press of Harvard
University Press, 1971).
Er-Razi, Muhammed ibn Umer, El-Mahsul fi ilm el-usul, priredio: Taha Dabir el-Alvani (Rijad: Mohammad ibn Saud
Islamic University, 1400. h.).
______, Et-Tefsir el-kebir (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 2000).
Rebi, Abdullah, El-Katijja ve ez-zannijja fi usul el-fikh el-islami
(Kairo: Dar en-Nehar, bez datuma).
Reed, Stephen, Cognition: Theory and Applications, 4. izdanje
(USA: Brooks/Cole, 1996).
431

Dzasir Intencije serijata.indd 431

14.5.2012 15:27:14

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Er-Rejsuni, Ahmed, Nezarijja el-mekasid inde el-imam e-atibi,


1. izdanje (Herndon,VA: IIIT, 1992).
Er-Rejsuni, Muhammed ez-Zuhajli i Muhammed U. ebir.
Hukuk el-insan mihver mekasid e-eria, Kitab el-Umma, br. 87 (2002).
Rescher, Nicholas, Arabic Logic, priredio: Paul Edvards, The
Encyclopedia of Philosophy (New York: Macmillan, 1967).
Rethinking Islam and Modernity: Essays in Honour of Fathi
Osman, priredio: EI-Affendi, Abdelvahab, (London: Islamic Foundation, 2001).
Rida, Muhammed Reid, El-Vahj el-Muhammedi: Subut en-nubuvva bi el-Kuran (Kairo: Muessesa Izzuddin, bez datuma).
______, Mudmel el-ahval es-sijasijja, El-Urva el-vuska, 29.
februar 1898.
Robinson, Neal, Islam, a Concise Introduction (Richmond: Curzon Press, 1999).
Roolvink, R. et al., Historical Atlas of the Muslim Peoples (Amsterdam, 1957). Dostupno na: http://www.princeton.edu/
thumcomp/dimensions.html (posjeeno: 13. aprila 2006).
The Routledge Encyclopedia of Philosophy, priredio: Craig, Edward,
(London: Routledge, 1998).
Saad, S., The Legal and Social Status of Women in the Hadith Literature (doktorska disertacija, University of Leeds,
1990).
El-Saadawi, Naval, God Dies by the Nile, 6. izdanje (London:
Zed Books Ltd, 2002).
Sabik, es-Sejjid, Fikh es-sunna (Kairo: Dar el-Feth li el-ilam elarebi, 1994).
432

Dzasir Intencije serijata.indd 432

14.5.2012 15:27:14

BIBLIOGRAFIJA

Sachedina, Abdulaziz, Islamic Roots of Democratic Pluralism


(Oxford: Oxford University Press, 2001).
Sadeghi, Mir Muhammad, Islamic Criminal Law and the Challenge of Change: A Comparative Study (doktorska disertacija, London, School of Oriental and African Studies, 1986).
Es-Sadi, Abdulhakim, Mebahis el-illa fi el-kijas inde el-usulijjin
(Bejrut: Dar el-Beair, 1986).
Es-Sadr, Ajatollah Muhammed Bakir, El-Usus el-mantikijja li elistikra, 4. izdanje (Bejrut: Dar et-Tearuf, 1982).
______, Durus fi ilm el-usul, 2. izdanje (Bejrut: Dar el-Kitab
el-Lubnani, 1986).
______, Es-Sunen et-tarihijja fi el-Kuran, u: Imam Es-Sadr:
El-Amal el-kamila (Bejrut: Dar et-Tearuf, 1990).
Safi, Luay, Imal el-akl (Pittsburgh: Dar el-Fikr, 1998).
Es-Sagir, Abdulmedid, El-Fikr el-usuli ve ikalijja es-sulta elilmijja fi el-islam, 1. izdanje, Dirasat islamijja (Islamic Studies) (Bejrut: Dar el-Muntehab el-arebi, 1994).
Said, Edvard, Orientalism (New York: Vintage Books, 1979).
Saifi, S. F., A Study of the Status of Women in Islamic Law
and Society, with Special Reference to Pakistan (doktorska
disertacija, University of Durham, 1980).
Salih, Hasan Beir, Alaka el-mentik bi el-luga inde felasifa el-muslimin (Aleksandrija: El-Vefa, 2003).
Salih, Muhammed Osman, El-Islam huve nizam amil li himaja ve taziz hukuk el-insan (referat podnesen na Meunarodnoj konferenciji o islamu i ljudskim pravima, Kartum,
2006).
Salk, J. E., Anatomy of Reality (Westport, Connecticut: Greenwood Publishing Group Inc, 1983).
433

Dzasir Intencije serijata.indd 433

14.5.2012 15:27:14

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Es-Sanani, Muhammed ibn Ismail, Subul es-selam erh Bulug elmeram min edilla el-ahkam, priredio: Muhammed Abdulaziz
el-Huli (Bejrut: Dar Ihja et-turas el-arebi, 1379. po H).
______, Irad en-nukud ila tejsir el-idtihad, priredio: Salahuddin Makbul Ahmed, 1. izdanje (Kuvajt: Ed-Dar es-selefijja,
1405. h.).
Sano, Kuttub, Kiraa marifijja fi el-fikr el-usuli, 1. izdanje (Kuala
Lumpur: Dar et-Teddid, 2005).
Schacht, Joseph, Foreign Elements in Ancient Islamic Law,
ComparativeLegislation and International Law 32 (1950).
______, An Introduction to Islamic Law, 2. izdanje (Oxford:
Clarendon Press, 1982).
Es-Semani, Ebu Muzafer, Kavati el-edilla fi el-usul, priredio:
Ismail e-afii (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1997).
Serhan, Hejsem, Istratidijja et-tevil ed-dilali inde el-mutezila
(Lazikijja, Sirija: Dar el-Hivar, 2003).
Es-Serhasi, Muhammed ibn Ahmed, Usul Es-Serhasi (Bejrut:
Dar el-Marifa, bez datuma).
Shepard, William, Islam and Ideology: Tovards a Typology,
Int. Journal Middle Eastern Studies, br. 19 (1987).
Shukri, A. S. M, The Relationship between Ilm and Khabar
in the Work of Al-Shafiei (doktorska disertacija, St. Andrews, 1999).
Simon, H, The Sciences of the Artificial (London: MIT Press,
1969).
Sire, James W, Naming the Elephant (Downers Grove, IL: Inter
Varsity Press, 2004).
Es-Sivasi, Kemaluddin, erh Feth el-Kadir, 2. izdanje (Bejrut:
Dar el-Fikr, bez datuma).
434

Dzasir Intencije serijata.indd 434

14.5.2012 15:27:14

BIBLIOGRAFIJA

Skyttner, Lars, General Systems Theory: Ideas and Applications


(Singapore: World Scientific, 2002).
Smuts, J., Holism and Evolution, reprint izdanje (Westport,
Connecticut: Greenwood Press, 1973).
Soroush, Abdul-Karim, The Evolution and Devolution of Religious Knowledge u: Liberal Islam: A Sourcebook, priredio:
Charles Kurzman (Oxford: Oxford Universitv Press, 1998).
Sowa, John F., Knowledge Representation: Logical, Philosophical, and
Computational Foundations (Pacific Grove: Brooks, 2000).
Stewart, P. J., Unfolding Islam (Reading, U.K: Garnet Publishing, 1994).
Es-Subki Ali, Ibhad fi erh el-Minhad (Bejrut: Dar en-Ner,
1983).
______, El-Fetava (Liban: Dar el-Marifa, bez datuma).
Es-Sujuti, Delaluddin, El-Ebah ve en-nezair (Bejrut: Dar elKutub el-ilmijja, 1403. god. po H).
______, Ed-Durr el-mensur (Bejrut: Dar el-Fikr, 1993).
______,Tedrib er-ravi fi erh Takrib En-Nevevi, priredio: Abdulvehhab Abdullatif (Rijad: Mekteba er-Rijad el-hadisa,
bez datuma).
Sulaimani, F. A. A., The changing Position of Women in Arabia under Islam During the Early Seventh Century (magistarski rad, University of Salford, 1986).
Sulayman, Sadiq, Democracy and Shura, in Liberal Islam: A
Sourcebook,priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford
University Press, 1998).
Sultan, Salahuddin, Huddijja el-edilla el-muhtelef alejha fi
e-eria el-islamijja (doktorska disertacija, Cairo University, 1992).
435

Dzasir Intencije serijata.indd 435

14.5.2012 15:27:14

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Es-Susara, Abdulmedid, Menhed et-tevfik ve et-terdih bejne


muhtelef el-hadis ve eseruhu fi el-fikh el-islami, 1. izdanje
(Aman: Dar en-Nefais, 1997).
Sweeney, Eileen C., Three Notions of Resolution and the Structure of Reasoning in Aquinas The Thomist 58 (1994).
E-afii, Hasan, El-Amidi ve arauhu el-kelamijja, 1. izdanje
(Kairo: Dar es-Selam, 1998).
E-afii, Muhammed ibn Idris, El-Umm, 2. izdanje (Bejrut:
Dar el-Marifa, 1393. god. po H).
______, Er-Risala, priredio: Ahmed akir (Kairo: El-Medeni,
1939).
ahrur, Muhammed, Nahve usul dedida li el-fikh el-islami, Dirasat islamijja muasira (Damask: Al-Ahali Press, 2000).
E-ai, Ebu Muhammed, Usul E-ai (Bejrut: Dar el-Kitab elarebi, 1402. god. po H).
E-ai, el-Kaffal, Mehasin e-erai, u: Fikh afii, rukopis br.
263 (Kairo, Dar el-Kutub: 358/969).
E-atibi, Ebu Ishak, El-Itisam (Egipat: El-Mekteba et-tidarijja
el-kubra, bez datuma).
E-atibi, Ibrahim el-Girnati Diraz, El-Muvafekat fi usul e-eria
(Bejrut: Dar el-Marifa, bez datuma).
E-ejbani, Ali, El-Kamil fi et-tarih, 2. izdanje (Bejrut: Dar enNer, 1994).
E-ejh, Abdurrahman, Feth el-medid erh Kitab et-tevhid (Kairo: Muessesa Kurtuba, bez datuma).
ejhi-zade, Abdurrahman, Medme el-enhur (Bejrut: Dar elKutub el-ilmijja, 1998).
emsuddin, Ajatollah Mehdi, El-Idtihad ve et-teddid fi el-fikh
el-islami (Bejrut: El-Muessesa ed-devlijja, 1999).
436

Dzasir Intencije serijata.indd 436

14.5.2012 15:27:15

BIBLIOGRAFIJA

______, Mekasid e-eria, u: Mekasid e-eria, priredio: Abduldebbar er-Rifai (Damask: Dar el-Fikr, 1999).
E-erif, Muhammed akir, Hakika ed-dimukratijja (Rijad: Dar
el-Vatan, 1992).
E-evkani, Muhammed ibn Ali, Irad el-fuhul ila tahkik ilm elusul, priredio: Muhammed Seid el-Bedri, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Fikr, 1992).
E-irazi, Ebu Ishak, El-Lem fi usul el-fikh, (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1985).
Et-Taan, Ahmed Idris, El-Mekasid ve el-munavera el-ilmanijja,
Munteda et-tevhid, 2005 (cit. 10. marta 2007), dostupno
na: http://www.elt-whed.om/vb/showthread.php?t=2456
Et-Taberi, Muhammed ibn Derir, Dami el-bejan an tevil aji
el-Kuran (Bejrut: Dar el-Fikr, 1985).
Et-Taftazani e-afii, Saduddin, erh et-Telvih ala et-tevdih li
metn et-tenkih fi usul el-fikh, priredio: Zekerijja Umejrat
(Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, 1996).
Taha, Mahmud Mohamed, The Second Message of Islam,
in Liberal Islam: A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman
(Oxford: Oxford University Press, 1998).
Et-Tajjib, Ahmed, Nezarijja el-mekasid inde e-atibi ve meda
irtibatiha bi el-usul el-kelamijja, El-Muslim el-muasir, br.
103 (2002).
Et-Tirmizi, Muhammed ibn Isa, El-Dami es-sahih Sunen etTirmizi, priredio: Ahmed M. akir (Bejrut: Dar Ihja etturas el-arebi, bez datuma).
El-Tobgui, Carl Sharif, The Epistemology of Qiyas and Talil
between the Mutazilite Abu al-Husayn al-Basri and ibn
Hazm al-Zahiri, UCLA Journal of Islamic and Near Eastern
Law, br. 2 (proljee/ljeto 2003).
437

Dzasir Intencije serijata.indd 437

14.5.2012 15:27:15

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Et-Tubrusi, el-Fadl ibn el-Hasan, Medme el-bejan fi tefsir elKuran (Bejrut: Dar el-Ulum, 2005).
Et-Tufi, Nedmuddin, Et-Tajin fi erh el-erbein (Bejrut: ErRejjan, 1419. god. po H).
Et-Turabi, Hasan, Et-Tefsir et-tevhidi, 1. izdanje, sv. 1 (London:
Dar al-Saqi, 2004).
______, Emancipation of Women: An Islamic Perspective, 2. izdanje (London: Muslim Information Centre, 2000).
______, Kadaja et-teddid: Nahve menhed usuli (Bejrut: Dar
el-Hadi, 2000).
UNDP, United Nation Development Programme UNDP, AnnualReport 2004 (2004 [cit. 5. februara 2005]); dostupno na:
http://www.undp.org/annualre-ports/2004/english.
UNHCHR, United Nations High commission for Human Rights, Specific Human Rights Issues (juli 2003 [cit. 1. februara
2005]); dostupno na: http://www.unhchr.cah/Huridocda/
Huridoca.nsf/(Symbol)/ E.cN.4.Sub.2.2003.NGO.i5.En.
Vadud-Muhsin, Amina, Quran and Woman u: Liberal Islam:
A Sourcebook, priredio: Charles Kurzman (Oxford: Oxford
University Press, 1998).
Varraq, Ibn, Apostasy and Human Rights, Free Inquiry, februar/mart 2006.
Voll, John, Islam: Continuity and Change in the Modem World
(Bolder, Colorado: Westview press, 1982).
Von Bertalanffy, Ludwig, General Svstems Theory: Foundations, Development, Applications (New York: George Braziller, 1969).
______, General Systems Theory, Main Currents in Modern
Thought 71, br. 75 (1955).
438

Dzasir Intencije serijata.indd 438

14.5.2012 15:27:15

BIBLIOGRAFIJA

______, The History and Status of General Svstems Theory,


u: Trends in General Svstems Theory, priredio: George J. Klir
(New York: Wiley-Interscience, 1972).
Von Glaserfeld, E., The Construction of Knowledge: Contributions
to Conceptual Semantics (California: Intersystems Seaside,
1987).
Von Jhering, Rudolf, Law as a Means to an End (Der Zweck im
Recht), preveo: Isaac Husik, 2. izdanje (New Jersey: The
Lawbook Exchange)
Von Wright, G.H., Deontic Logic Mind, New Series 60, br.
237 (1951).
Weaver, W., Science and Complexity, American Scientist 36,
br. 194 (1948).
Weiss, Bernard G., The Spirit of Islamic Law (Athens: University
of Georgia Press, 1998).
WLUML, Women Living under Muslim Laws (cit. 5. januara
2006)m, dostupno na: http://vvvvw.wluml.org/english
Wolfe, Robert Paul, About Philosophy, 8, izdanje (New Jersey:
Prentice-Hall, 2000).
Al-Yahya, N. A. A., Ibn Qudamahs Methodology and His
Approach to Certain Aspects of the Islamic Law of International Relations in the Hanbali Juristic Tradition (doktorska disertacija,University of Manchester, 1992).
Ez-Zabi, Enver, Zahirijja Ibn Hazm el-Endelusi: Nezarijja elmarifa ve menahid el-bahs (Ibn Hazms Literalism: Epistomology and Methodology), (Aman: International Institute
of Islamic Thought, 1996).
Ez-Zehebi, Muhammed, Sijer alam en-nubela, priredio: uajb
el-Arnaut i Muhammed el-Irksusi, 9. izdanje (Bejrut: Risalah Foundation, 1993).
439

Dzasir Intencije serijata.indd 439

14.5.2012 15:27:15

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

Zejdan, Abdulkerim, El-Vediz fi usul el-fikh, 7. izdanje (Bejrut:


Er-Risala, 1998).
Ez-Zendani, Mahmud Ebu el-Menakib, Tahrid el-furu, priredio: Muhammed Edib Salih, 2. izdanje (Bejrut: Al-Risalah
Foundation, 1398. god. po H).
Ez-Zeri, Muhammed ibn Ebu Bekr, Tuhfa el-mevdud bi ahkam
el-mevlud, priredio: Abdulkadir el-Arnaut, 1. izdanje (Damask: Dar el-Bejan, 1971).
Ez-Zerka, Ahmed e-ejh, erh el-Kavaid el-fikhijja, priredio:
Mustafa Ahmed ez-Zerka, 2. izdanje (Damask: Dar el-Kalem, 1989).
Ez-Zerkei, Bedruddin, El-Idaba li irad ma istedrekethu Aia
ala es-sahaba, priredio: Seid el-Afgani, 2. izdanje (Bejrut:
El-Mekteba el-islamijja, 1970).
______, El-Bahr el-muhit fi usul el-fikh, priredio: M. M. Tamir,
1. izdanje (Bejrut: 2000).
______, erh ez-Zerkei ala Muhtesar el-Harki, priredio:
Abdulmunim Halil Ibrahim, 1. izdanje (Bejrut: Dar elKutub el-ilmijja, 2002).
Ez-Zubejdi, Muhammed, Tad el-arus fi devahir el-kamus
(Bejrut: Dar en-Ner, bez datuma).
Ez-Zuhajli, Vehba, Teddid el-fikh el-islami, Hivarat li karn dedid (Damask: Dar el-Fikr, 2000).
Zurejk, Burhan, Es-Sahifa: Misak er-Resul, 1. izdanje (Damask:
Dar en-Numejr i Dar Mead, 1996).
Ez-Zurkani, Muhammed, erh ez-Zurkani ala Muvetta el-imam
Malik, 1. izdanje (Bejrut: Dar el-Kutub el-ilmijja, bez datuma).
______, Menahil el-irfan fi ulum el-Kuran, 1. izdanje (Bejrut:
Dar el-Fikr, 1996)
440

Dzasir Intencije serijata.indd 440

14.5.2012 15:27:15

GLOSAR ISLAMSKIH TERMINA

adl, pravda/pravinost
ahad, pojedinana predaja
akl, razum
amd, namjerno
amel, tradicija (obino tradicija
stanovnika Medine)
arad, akcidencija
asl, primarna situacija
bida, novotarija
bulug, pubertet
daif, slaba (predaja)
darura, nuda
delil, dokaz
delil akli, racionalni dokaz
delil ihtira, dokaz stvaranja
delil kulli, holistiki dokaz
delil riaja, dokaz odravanja
delil vudud, dokaz egzistencije
dilala, implikacija
dilala aded, implikacija brojeva
dilala aklijja, racionalna implikacija
dilala lafz, implikacija termina/
izraza

dilala sijak, implikacija konteksta


dam bejne el-edilla, pomirenje
tekstova
duzijjat, dijelovi
ehl el-eser, podravatelji predaja
ehl er-rej, podravatelji miljenja
ehlijja, pravna sposobnost
ehlijja eda, aktivna pravna sposobnost
ehlijja vudub, pasivna pravna
sposobost
emr, naredba
fasid, nitavan
fehm, razumijevanje
fer, sekundarna situacija
fetava, pravna miljenja/edikti
feth ez-zerai, otvaranje puteva
fikh vaki, shvatanje realnosti
fil halki, djela stvaranja
fil terii, djela uzakonjenja propisa
fitra, prirodna dispozicija
gajr vadih, nejasan termin
441

Dzasir Intencije serijata.indd 441

14.5.2012 15:27:15

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

hadd, definicija
hadd ridda, sankcija za apostaziju
hadijjat, potrebe
hafi, skriven
haram, zabranjeno/grijeh
harfijja, literalizam
hasen, pohvalan/divan
hikma, mudrost (pravila)
huddijja, pravni autoritet
hukm, pravilo
hukm teklifi, zaduujue pravilo
hukm vedi, deklarativno pravilo
hurrijja, sloboda
ibadat, obredi
ibara, jasan izraz
idda, period ekanja (za ene,
nakon razvoda)
idrak, shvatanje
idma, konsenzus
iktida, implikacija isputanjem
illa, razlog/ratio legis
ilm, znanje
ilm hadis, nauka o predajama
ilm kelam, islamska filozofija religije
indibat, konzistentnost, egzaktnost
ird, ast
islah, reforma
isma, nepogrjeivost

istinas, podravajui dokaz


iara, posredna implikacija
itibar, validnost
itra, Poslanikovi najblii srodnici
kabih, ruan, pokuen
kati, izvjestan
kavaid, temeljna pravila
kelamijjun, teolozi/filozofi religije
kijas, analogijsko zakljuivanje
kijas deli, oita analogija
kijas evla, oita analogija
kiraat ar, deset poznatih itanja Kurana
kullijjat, univerzalije
mani, zapreka
masleha, interes/korist/dobrobit
medaz, alegorijski
mefhum, shvaen implikacijom
mefhum gaja, implikacija granice
mefhum lekab, implikacija naziva
mefhum muhalefa, suprotna implikacija
mefhum muvafeka, suglasna implikacija
mefhum art, implikacija uvjeta
mefhum vasf, implikacija svojstva
mefseda, teta

442

Dzasir Intencije serijata.indd 442

14.5.2012 15:27:15

GLOSAR ISLAMSKIH TERMINA

mekasid, svrhe/ciljevi/naela/
intencije
mekruh, pokuen
mendub, pohvalan
mentik, logika
merdi taklid, imitacijska referenca (kod iijja)
merduh, eliminiran u postupku
preferencije
mesalih mursela, neogranieni
interesi
mesela, pravni sluaj/pitanje
mehur, poznata (predaja)
metn, tekst/tijelo
mezahib, tradicionalne kole
islamskog prava
muamelat, ovosvjetski poslovi
mubah, doputen
mudmel, openit
muevvel, re(interpretiran)
mufesser, objanjen
muhkem, vrsto utemeljen (izraz)
mukellef, subjekt
mulaim, usklaujue svojstvo
munaseba kijas, podesno svojstvo za analogiju
munasib, podesno svojstvo
mursel, prekinut lanac prenosilaca
musavviba, validatori
mukel, dvosmislen

mutabeka, potpuni sklad


muteabih, slian
mutevatir, najpoznatija (predaja)
muttesil, spojen lanac prenosilaca
nass, tekst
nehj, zabrana
nesh, derogacija
riba nesia, odgodna kamata
ruhas, olakice
sarih, jasan
sebeb, uzrok
sebebijja, princip uzronosti
sedd ez-zerai, zatvaranje puteva
sened, lanac prenosilaca
sihha, ispravnost/vjerodostojnost
art, uvjet
edaid, striktnost
eria, objavljeno pravo/nain
ivota
eru men kablena, ranija zakonodavstva
umul, opseg
ura, konsultiranje
tagrib, pozapadnjaenje
tahkik menat, proklamiranje ostvarenja ratio legisa
tahrid menat, izvoenje razloga
tahsin ve takbih, procjena dobrog i loeg
443

Dzasir Intencije serijata.indd 443

14.5.2012 15:27:15

INTENCIJE ERIJATA KAO FILOZOFIJA ISLAMSKOG PRAVA

tahsinijjat, poeljnosti
tahsis, specifikacija/uposebnjavanje
teaddi, proirenje
tearud, oprenost
tearud el-edilla, neslaganje/oprenost dokaza
tedammun, djelimian sklad
teddid, obnova
tefsir, egzegeza
tefsir mevdui, kontekstulana egzegeza
temjiz, doba razlikovanja
tenkih menat, eliminacija alternativa/ratio decidendi
tevhid ve adl, jednoa Boga i
pravda
tevil, interpretacija
umma, nacija

umum, opi izrazi/openitost


urf, obiaj/tradicija
usul din, osnove religije
usul fikh, metodologija islamskog prava/osnove islamskog
prava
vad hadis, fabriciranje predaja
vadib, obavezno
vesatijja, centrizam/umjerenost
vuduh, jasnoa
zahir, oito znaenje
zahirijja, literalisti
zanni, neizvjestan/vjerovatan
zat, esencija
zati, nutarnji
zekat, obavezna sadaka
zuhur, vidljivost, jasnoa

444

Dzasir Intencije serijata.indd 444

14.5.2012 15:27:15